gospodarska kretanja zadarske Županije...gospodarska kriza koja je počela u sad-u i čije su se...

HGK - ŽUPANIJSKA KOMORA ZADAR

GOSPODARSKA KRETANJA

ZADARSKE ŽUPANIJE

br. 29

Zadar, veljača 2014.

impresum

Izdaje: Hrvatska gospodarska komoraŽupanijska komora Zadar

23000 Zadar, Špire Brusine 16tel: 023/211 747; fax: 023/213 923

e-mail: [email protected]

Za izdavača: Dario Jurin

Glavni urednik: Denis Ikić

Uredništvo: Dinko Basioli, Snježana Dražina; Gordana Lovrinov,Petar Pedišić, Marija Mišulić, Lea Grdović, Ivana Šare

Tisak: AKD d.o.o. ZagrebTiskano u 200 primjeraka

Publikacija Gospodarska kretanja od broja 18 izdaje se pod naslovomGospodarska kretanja Zadarske županije

Prilikom korištenja ove publikacije molimo navesti izvor

03

sadržaj

03

04 OPĆA OCJENA GOSPODARSKIH KRETANJA

06 MAKROEKONOMSKA KRETANJA GOSPODARSTVA HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2012. GODINE

08 OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI ZADARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2012. GODINE

10 FINANCIJSKI REZULTATI GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2012

10 BROJ PODUZETNIKA I BROJ ZAPOSLENIH U GOSPODARSTVU PO ŽUPANIJAMA

13 UKUPNI PRIHODI, DOBIT I GUBITAK PO ŽUPANIJAMA

18 INVESTICIJE PODUZETNIKA U DUGOTRAJNU IMOVINU PO ŽUPANIJAMA

19 TROŠKOVI ZA OSOBLJE PODUZETNIKA PO ŽUPANIJAMA

21 FINANCIJSKO STANJE PODUZETNIKA PO ŽUPANIJAMA

26 ZAPOSLENOST U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

30 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA ZADARSKE ŽUPANIJE

30 ROBNA RAZMJENA

32 TURIZAM

36 POLJOPRIVREDA, RIBARSTVO I PREHRAMBENA INDUSTRIJA

39 PROMET

40 GOSPODARSKA KRETANJA GRADOVA I OPĆINA ZADARSKE ŽUPANIJE

47 NAJNOVIJI PODACI

47 ZAGREBAČKA BURZA

48 ZAPOSLENOST - NEZAPOSLENOST

50 DOGAĐANJA

79 VREMEPLOV

80 BIZNET

82 EUROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA HRVATSKE

83 PUBLIKACIJE HGK

84 EKONOMSKI POKAZATELJI ZADARSKE ŽUPANIJE

opća ocjena gospodarskih kretanja

04

OPĆA OCJENA GOSPODARSKIH KRETANJA

U dosadašnjoj praksi objave Gospodarskih kretanja Zadarske županije okosnica svibanjskog izdanja bila je analiza godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika za prethodnu godinu predanih Financijskoj agenciji do 30. travnja tekuće godine, dok je po primitku devetomjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika u studenom ili prosincu objavljivano izdanje koje se bavilo analizom podataka iz ovih izvještaja. Iako nepotpuni, izvještaji o poslovanju za razdoblje prvih šest i/ili prvih devet mjeseci poslovne godine, davali su uvid u poslovanje pojedinih sektora, povećanje ili smanjenje prihoda i rashoda, zaposlenost, investiranje i druge odlike poslovanja, i prije kraja poslovne godine. Od ove godine prestaje obveza predaje periodičnih izvještaja FINA-i, pa je i ovo izdanje Gospodarskih kretanja Zadarske županije drugačije koncipirano.

U nedostatku svježih podataka iz FINA-e pokušat ćemo predstaviti gospodarstvo Zadarske županije u širem kontekstu ukupnog hrvatskog gospodarstva tijekom zadnjih godina, bavit ćemo se analizom kretanja pojedinih kategorija poslovanja u kriznom razdoblju od 2008. godine, a dati ćemo i prikaz doprinosa pojedinih gradova i općina ukupnosti gospodarskog uspjeha ili neuspjeha Zadarske županije. Donosimo najsvježije podatke iz Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Zadar, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Turističke zajednice Zadarske županije i Trgovačkog suda u Zadru. Najvažniji temelj za ovu analizu ipak su financijski izvještaji poduzetnika obveznika poreza na dobit bez banaka i osiguravajućih društava predani Financijskoj agenciji za poslovne godine 2008. - 2012. Za te smo godine izvukli najvažnije informacije o prihodima, rashodima, dobiti, gubicima, investicijama, imovini i izvorima sredstava poduzetnika u

Zadarskoj županiji. Zanimljiva je usporedba ovih podataka s istovrsnim parametrima na državnoj razini, a obradili smo i informacije vezane uz poduzetništvo na razini glavnih lokalnih samouprava Zadarske županije, osobito Grada Zadra.

Prihodi i rashodi gospodarskih subjekata Zadarske županije u promatranim godinama nisu imali povoljan omjer, odnosno rashodi su uglavnom premašivali prihode generirajući visoke iznose gubitaka. Po visini ostvarenih prihoda gospodarstvo Zadarske županije do 2011. godine bilo je na 8. mjestu među 21 hrvatskom županijom, da bi u 2012. godini palo na 10. mjesto. Visina dobiti onih poduzetnika koji su je ostvarivali u razdoblju 2008.-2010. bila je na 8. mjestu, zadnje dvije godine na 11. mjestu. Visina iskazanog gubitka, nažalost, ostvarivala je viši rang među županijama, kretala se između 5. i 9. mjesta. Obujam investicija je smanjen u kriznom razdoblju, zadarsko gospodarstvo tu se držalo 'zlatne sredine' s brojem investitora po godinama između 8. i 10. mjesta, te visinom investicija između 7. i 9. mjesta. Sličan je i udjel aktive gospodarstva Zadarske županije u ukupnoj imovini hrvatskog gospodarstva, u promatranim godinama na 8. je ili 9. mjestu. Nešto je veći udjel dugotrajne imovine u toj aktivi od državnog prosjeka, pa je u ovoj kategoriji zadarsko gospodarstvo rangirano kao 5., 6. ili 7. u promatranim godinama. Izvori sredstava te imovine nepovoljni su i otvaraju praktično pitanje čija je zapravo ta imovina. Naime, udjel vlastitih sredstava u pasivi gospodarstva Zadarske županije daleko je od optimalnih 50%. S udjela od 29,6% vlastitih sredstava (kapital i rezerve) na kraju 2008. godine, krajem 2012. vlastita sredstva u ukupnim izvorima sredstava sudjeluju s tek 18,5%. To je Zadarsku županiju u 2012. godini dovelo na neslavno 19. mjesto u ovoj kategoriji.

Zaposlenost u gospodarstvu i ukupna zaposlenost Zadarske županije u kriznim se

opća ocjena gospodarskih kretanja

05

godinama zadržala na puno boljoj razini od državnog prosjeka. Zadarsko gospodarstvo gotovo da nije smanjivalo broj zaposlenih i u ovoj se kategoriji sa 11. mjesta u 2008. godini popelo na 9. mjesto zadnje dvije promatrane godine. Zaposlenici se mogu pohvaliti i visokom mjesečnom neto isplaćenom plaćom (istina prosječnom) koja je u promatranim godinama bila na 2., 3. ili 5. mjestu među 21 županijom. Smanjenje ukupnog broja zaposlenih (u pravnim osobama, obrtništvu i dr.) Zadarske županije bilo je blaže nego na državnoj razini, isto tako broj nezaposlenih rastao je sporije od negativnog trenda u Republici Hrvatskoj.

Vanjskotrgovinska razmjena gospodarstva Zadarske županije zanimljiva je zbog činjenice da je izvoz usluga približan robnom izvozu, a robna razmjena od 2009. godine bilježi pozitivan saldo. U ovom izdanju Gospodarskih kretanja prikazan je doprinos gradova i općina ostvarenju ukupne robne razmjene.

Turizam je jedan od najbrže rastućih sektora gospodarstva s povećanjem ukupnih prihoda i broja zaposlenih. U nastavku dajemo detaljan prikaz fizičkih pokazatelja (turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja) na području pojedinih turističkih zajednica u razdobllu zadnjih pet godina.

Iz područja poljoprivrede, ribarstva i prehrambene industrije dali smo prikaz ostvarenih uvozno-izvoznih rezultata odabranih odjeljaka, odnosno razreda djelatnosti kroz razdoblje od deset godina.

Prikazan je i vremenski slijed fizičkih pokazatelja Zračne luke Zadar i Lučke uprave Zadar.

Iz pregleda osnovnih pokazatelja gospodarskog života prema sjedištu poduzetnika u Zadarskoj županiji vidljiva je velika dominacija Grada Zadra u svim kategorijama. U Gradu Zadru sjedište je oko 60% svih poduzetnika, oni zapošljavaju skoro 70% zaposlenika u gospodarstvu, ostvaruju prosječno 65% prihoda i nešto više rashoda, sudjeluju s više od 70% prihoda od prodaje u inozemstvu, posjeduju nešto više od 70% aktive. Kako su ukupnosti gospodarskog života Zadarske županije doprinijele ostale administrativne jedinice (gradovi i općine) – kao sjedišta poduzetnika, možete pratiti u posebnom poglavlju.

Na kraju dan je osvrt na najsvježije dostupne podatke iz gospodarskog života Zadarske županije. Financijski rezultati za prvih devet mjeseci poznati su jedino za tvrtke Zadarske županije koje su prisutne na Zagrebačkoj burzi. Iako su njihovi cjelokupno ostvareni ukupni prihodi manji nego u istom razdoblju prošle godine, nesporno je da će financijski rezultat na kraju godine biti bolji od prošlogodišnjeg. Broj ukupno zaposlenih u Županiji krajem rujna za 1,55% veći je nego godinu prije.

Zadnji podaci o nezaposlenosti u Zadarskoj županiji s kraja 2013. govore o rastu nezaposlenih za 0,6% u odnosu na isto vrijeme 2012. godine, istovremeno rast nezaposlenosti na državnoj razini je 1,5%.

makroekonomska kretanja

06

MAKROEKONOMSKA KRETANJA GOSPODARSTVA HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2012.

U 2008. godini eskalirala je globalna gospodarska kriza koja je počela u SAD-u i čije su se negativne posljedice odrazile na ostale zemlje. Došlo je do usporavanja i pada gospodarske aktivnosti u najrazvijenijim zemljama svijeta.

Za gospodarstvo Hrvatske najvažnije je tržište Europske unije odnosno naših glavnih partnera Italije, Njemačke i Slovenije, a za gospodarstvo Zadarske županije još i tržište Japana. Italija je već u 2008. imala negativnu stopu rasta domaćeg bruto proizvoda od 1,0%, u 2009. bilježi dodatni pad od 5,1%; Slovenija je svoju visoku stopu rasta iz 2007. od 6,8% u 2008. smanjila na 3,5%, da bi u 2009. imala pad od 9,1%; Njemačka je u 2008. smanjila pozitivnu stopu BDP-a na 1,3% (sa 2,5% u 2007. godini), a 2009. bilježi pad od 4,7%. U 2010. na području EU-27 povećan je bruto domaći proizvod za 1,8%.

Sve članice unije (osim Irske, Rumunjske i Grčke) imale su rast bruto domaćeg proizvoda. Tako je Italija ostvarila rast od 1,0%, Slovenija 1,1% i Njemačka 3,5%. Nakon blagog rasta od 0,4% u 2011. Italija u 2012. bilježi pad BDP-a za 2,4%; slično i Slovenija nakon rasta od 0,6% u 2011. ima pad od 2,3% u 2012.; Njemačka u ove dvije godine bilježi stagnaciju rasta BDP-a: 3,0% u 2011., 0,7% u 2012. Zadarskim izvoznicima uzgojene tune važna su i makroekonomska kretanja u Japanu. Tamošnje gospodarstvo, nakon rasta gospodarske aktivnosti u 2007. od 2,3%, imalo je pad od 0,7% u 2008., zatim pad od čak 6,3% u 2009., da bi bruto domaći proizvod zabilježio rast od 3,9% u 2010., nakon toga opet pad od 0,6% u 2011., te konačno rast od 2,0% u 2012. godini.

Naravno da su ove oscilacije gospodarske aktivnosti (uglavnom negativne) naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera utjecale na potražnju za našim robama i uslugama, a time posredno i na hrvatski bruto domaći proizvod.

Glavni izvor gospodarskog rasta ipak je domaća potražnja, temeljena na rastu osobne potrošnje i investicija. U ovom petogodišnjem razdoblju došlo je do pada kupovne moći stanovništva te smanjenja prometa u trgovini na malo i to za 0,5% u 2008., za 15,3% u 2009., za 1,8% u 2010., iznimno u 2011. bilježimo rast od 1,0% i ponovno pad za 4,3% u 2012.

Druga glavna komponenta rasta bruto domaćeg proizvoda su investicije u fiksni kapital. Ostvareni rast investicija od 8,2% u 2008. godini zaslužan je što te godine hrvatski BDP još uvijek bilježi pozitivnu stopu rasta od 2,4%.

Međutim, već 2009. veliki pad osobne potrošnje, ali i pad investicija od 11,8% glavni su izvori pada BDP-a za 5,8%. Investicije se smanjuju i u 2010. za 11,3%, a BDP za 1,2%.

U 2011. investicije se smanjuju za 7,2%, no zahvaljujući blagom rastu potrošnje kućanstava i izvoza stopa rasta BDP-a bila je 0,0%. Zbog daljnjeg pada investicija za 4,6% u 2012., uz smanjenje gotovo svih izvora bruto domaćeg proizvoda, BDP u 2012. ima opet negativnu stopu rasta od 2,0%.

Konačno, možemo konstatirati da je smanjenje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2012. godine primarno posljedica smanjenja unutarnje potražnje, a tek manjim dijelom posljedica smanjene inozemne potražnje uzrokovane pogoršanim gospodarskim okruženjem, prije svega u Europskoj uniji gdje ostvarujemo više od 60% vanjskotrgovinske razmjene.

makroekonomska kretanja

07

Pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja Hrvatske

Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1. Realni sektor

BDP, tekuće cijene u milijunima kuna 342.159 333.063 334.564 341.206 330.232

BDP, stope rasta u % 2,4 -5,8 -1,2 0,0 - 2,0

Fizički opseg industrijske proizvodnje, stope rasta u % 1,6 -9,2 -1,4 -1,2 -5,5

Promet od trgovine na malo, realna stopa rasta u % -0,5 -15,3 -1,8 1,0 -4,3

Građevinski radovi – fizički opseg, stopa rasta u % 11,8 -6,5 -15,9 -9,1 -11,8

Noćenja turista, stopa rasta u % 2,0 -1,0 2,6 7,0 4,0

2. Cijene

Potrošačke cijene, prosjek, u % 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, prosjek, u % 8,4 -0,4 4,3 6,3 7,0

3. Zaposlenost i plaće

Ukupan broj zaposlenih u tisućama, prosjek 1.554,8 1.498,8 1.432,5 1.411,2 1.395,2

Zaposleni u pravnim osobama u tisućama, prosjek 1.252,1 1.211,1 1.168,2 1.159,7 1.153,5

Ukupan broj nezaposlenih u tisućama (registriranih), prosjek 236,7 263,2 302,4 305,3 324,3

Stopa registrirane nezaposlenosti, u % od ukupne radne snage, prosjek 13,2 14,9 17,4 17,8 18,9

Stopa anketne nezaposlenosti – ILO, u %, prosjek 8,4 9,1 11,8 13,5 16,3

Prosječna bruto plaća u kunama 7.544 7.711 7.679 7.796 7.875

Prosječna bruto plaća, nominalna stopa rasta u % 7,1 2,2 -0,4 1,5 1,0

Prosječna neto plaća u kunama 5.178 5.311 5.343 5.441 5.478

Prosječna neto plaća, nominalna stopa rasta u % 7,0 2,6 0,6 1,8 0,7

4. Tržište novca i kamatne stope

Kamatna stopa HNB-a na lombardne kredite (XII.), u %, na godišnjoj razini 9,0 9,0 9,0 6,25 6,25

Kamatne stope poslovnih banaka na:

- kratkoročne kunske kredite bez valutne klauzule (XII.), u %, na godišnjoj razini

10,89 11,22 9,90 9,36 9,26

- dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom (XII.), u %, na godišnjoj razini

7,43 8,11 7,87 6,92 6,55

Kamatna stopa na tržištu novca na prekonoćne kredite (XII.), u %, na godišnjoj razini

5,21 1,20 1,28 0,61 0,46

5. Proračun konsolidirane središnje države

Proračun konsolidirane središnje države

a) ukupni prihodi u milijunima kuna 120.036 114.086 110.832 107.070 112.883

b) ukupni rashodi i neto financijska imovina u milijunima kuna 122.914 120.987 122.584 119.940 120.930

c) promjena neto nefinancijske imovine u milijunima kuna 3.167 2.817 -618 3.133

d)=a-b-c ukupno neto zaduživanje u milijunima kuna -2.878 -10.086 -14.569 -12.252 -11.180

Unutarnji dug konsolidirane središnje države, u milijunima kuna, krajem razdoblja

63.960 72.261 84.361 90.340 103.254

6. Ekonomski odnosi s inozemstvom

Tečaj HRK / USD, prosjek 4,934417 5,280370 5,500015 5,343508 5,850861

Tečaj HRK / EUR, prosjek 7,223178 7,339554 7,286230 7,434204 7,517340

Izvoz robe u milijunima EUR 9.576 7.517 8.902 9.590 9.609

Uvoz robe u milijunima EUR 20.818 15.219 15.127 16.276 16.164

Saldo robne razmjene u milijunima EUR -11.242 -7.702 -6.225 -6.686 -6.555

Tekući račun platne bilance u milijunima EUR -4.454,2 -2.361 -654,3 -446,3 35,4

Međunarodne pričuve HNB-a u milijunima EUR, krajem razdoblja 9.120,9 10.375,8 10.660,3 11.194,9 11.235,9

Ukupni vanjski dug Republike Hrvatske, u milijunima EUR, krajem razdoblja 39.043,6 44.590,5 45.768,5 45.739,4 44.935,4

Izvor: DZS, HZZ, Ministarstvo financija i HNB

osnovni ekonomski pokazatelji

08

OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI ZADARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2012. GODINE

Zadarska županija nije iznimka u nacionalnim gospodarskim kretanjima. Sukladno svojem broju stanovnika, površini i geografskoj lokaciji, ravnopravno sudjeluje u gospodarskim kretanjima i formiranju nacionalnog bruto domaćeg proizvoda. Naravno da u svim parametrima ne sudjeluje u istom udjelu. Prikazat ćemo osnovne pokazatelje Zadarske županije u odnosu na cjelokupno gospodarstvo Hrvatske. Podatke o bruto domaćem proizvodu za statističke jedinice treće razine (županije) Državni zavod za statistiku objavljuje s dvogodišnjim zaostatkom, te nisu poznati za cijelo razdoblje 2008.-2012. Neke parametre gospodarskih kretanja DZS čak ni ne vodi za razinu županija, pa ih nećemo moći posebno analizirati,

međutim ostaje nam niz informacija iz različitih izvora kojima možemo podrobnije analizirati gospodarska kretanja Zadarske županije i njenih pojedinih jedinica lokalne samouprave. Prvenstveno tu su podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika s podacima o broju zaposlenih, stavkama aktive i pasive, te računa dobiti i gubitka svih obveznika plaćanja poreza na dobit bez banaka i osiguravajućih društava. Broj ukupno zaposlenih na nekom području pratimo iz podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a broj nezaposlenih iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ekonomske odnose s inozemstvom pratimo iz dva izvora: robnu razmjenu iz evidencije Državnog zavoda za statistiku, a ukupnu robnu i nerobnu (izvoz usluga) iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika. Za praćenje turističkog prometa koristimo evidenciju Turističke zajednice.

Pregled osnovnih ekonomskih pokazatelja Zadarske županije

Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1. Opći podaci

Površina županije, u km2 7.486 7.486 7.486 7.486 7.486

Ukupan broj stanovnika županije *162.045 *162.045 *162.045 **170.398 **170.398

Ukupni prihodi gospodarstva, u milijunima kuna (GFI) 12.601 11.096 10.543 10.705 10.236

2. Zaposlenost i plaće

Zaposleni u gospodarstvu, prosjek na temelju broja sati (GFI) 20.337 20.246 19.761 20.271 19.759

Ukupan broj zaposlenih (osiguranika HZMO), na dan 31.03. 49.611 50.017 47.760 47.507 47.113

Ukupan broj zaposlenih (osiguranika HZMO), na dan 30.09. 52.460 51.329 50.207 50.566 50.071

Ukupan broj zaposlenih (osiguranika HZMO) u pravnim osobama, na dan 31.03.

36.527 36.889 35.783 36.069 36.010

Ukupan broj zaposlenih (osiguranika HZMO) u pravnim osobama, na dan 30.09.

38.260 37.801 37.495 38.209 37.986

Ukupan broj nezaposlenih (registriranih), na dan 31.03. 10.366 10.865 12.062 11.906 11.955

Ukupan broj nezaposlenih (registriranih), na dan 30.09. 8.465 9.342 9.501 8.880 9.419

Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni) na dan 31.03. 59.977 60.882 59.822 59.413 59.068

Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni) na dan 30.09. 60.925 60.671 59.708 59.446 59.490

Stopa registrirane nezaposlenosti, u % aktivnog stanovništva, na dan 31.03. 17,3 17,8 20,2 20,0 20,2

Stopa registrirane nezaposlenosti, u % aktivnog stanovništva, na dan 30.09. 13,9 15,4 15,9 14,9 15,8

Prosječna bruto plaća u kunama (GFI) 6.8/51 7.031 7.139 6.911 6.821

Prosječna bruto plaća, nominalna stopa rasta u % -2,8 2,6 1,5 -3,2 -1,3

Prosječna neto plaća u kunama (GFI) 4.418 4.576 4.707 4.580 4.528

Prosječna neto plaća, nominalna stopa rasta u % -2,9 3,6 2,9 -2,7 -1,2

osnovni ekonomski pokazatelji

09

3. Ekonomski odnosi s inozemstvom

Prihodi od prodaje u inozemstvu u milijunima kuna (GFI) 2.521,1 2.233,3 2.470,1 2.607,0 2.349,2

Udjel prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima, u % (GFI) 20,0 20,1 23,4 24,4 23,0

Uvoz u razdoblju u milijunima kuna (GFI) 1.158,8 834,6 836,0 885,7 895,6

Izvoz robe u milijunima USD 222,5 194,6 192,6 225,0 216,0

Uvoz robe u milijunima USD 277,8 183,9 185,4 178,7 178,7

Saldo robne razmjene u milijunima USD -55,3 10,7 7,2 46,3 37,3

Stopa rasta robnog izvoza, u % 3,1% -12,5% -1,1% 16,8% -10,7%

Stopa rasta robnog uvoza, u % 9,6% -33,8% 3,9% -3,6% -11,3%

4. Turistički promet

Broj turističkih dolazaka 1.148.987 1.104.809 1.119.119 1.203.199 1.286.811

Broj turističkih noćenja 7.106.039 7.270.036 7.937.587 8.521.792 9.209.069

Stopa rasta turističkih dolazaka, u % 3% -4% 1% 8% 7%

Stopa rasta turističkih noćenja, u % 5% 2% 10% 7% 8%

5. Vodeći sektori

5.1 Trgovina

Udjel u ukupnim prihodu poduzetnika 34,5 32,2 29,9 29,3 27,8

Udjel u broju zaposlenih 26,1 24,2 23,0 22,7 21,8

Udjel u robnom izvozu 6,2 2,2 4,0 2,0 2,5

Udjel u robnom uvozu 35,7 31,1 25,7 24,6 23,8

5.2 Prerađivačka industrija





5.3 Prijevoz i skladištenje





5.4 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane





5.5 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo





5.6 Građevinarstvo





* procjena DZS, ** prema popisu stanovništva 2011.Izvor: DZS, FINA, HZZ, HZMO, Ministarstvo financija i HNB

financijski rezultati

10

FINANCIJSKI REZULTATI GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2012.

Godišnji financijski izvještaji poduzetnika izvor su ove analize položaja gospodarstva Zadarske županije u nacionalnom gospodarstvu i detekcije trendova pojedinih kategorija gospodarskog života. Analiza se može raščlaniti i na gospodarska kretanja pojedinih lokalnih samouprava na području Županije što smo i napravili za značajnije gradove i općine, osobito za Grad Zadar. Ovi vrijedni podaci iz financijskih izvještaja poduzetnika daju precizan uvid u poslovanje svakog pojedinog poslovnog subjekta, a mogu se agregatno pratiti na teritorijalnoj razini, kao i na razini pojedinih gospodarskih djelatnosti. Ovim izvještajima nisu obuhvaćene banke i osiguravajuća društva, kao ni obrtnici obveznici poreza na dohodak. Mora se uzeti u obzir da su svi financijski pokazatelji izvedeni prema sjedištu trgovačkih društava iako ona

posluju na širem području. Grad Zagreb u većini promatranih parametara čini polovicu gospodarstva Republike Hrvatske, ne samo zbog svoje veličine i broja stanovnika, već i zbog činjenice da su sjedišta velikih državnih javnih i drugih velikih poduzeća, koja svoju djelatnost obavljaju i na područjima drugih županija (HŽ, HT, Hrvatska pošta, HEP, INA, Hrvatske šume, Hrvatske vode), kao i sjedišta velikih trgovačkih lanaca, gotovo u pravilu na području Zagreba, a prodajni su im prostori i velik dio zaposlenika locirani u svim županijama. Uz Grad Zagreb koji je, po teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, i županija, postoji još 20 županija specifičnih po svom teritorijalnom položaju kao i ekonomskoj strukturi gospodarstva, različitog stupnja ekonomske razvijenosti i različite uspješnosti poslovanja. U nastavku ćemo prikazati odnos snage i financijske uspješnosti gospodarstva Zadarske županije u odnosu na cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske i u odnosu na gospodarstva ostalih hrvatskih županija.

BROJ PODUZETNIKA I BROJ ZAPOSLENIH U GOSPODARSTVU PO ŽUPANIJAMA

Broj hrvatskih poduzetnika kontinuirano je rastao kroz niz uspješnih godina i tek 2012. godine registriramo smanjenje broja predanih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika. U odnosu na 98.530 poduzetnika iz 2011. u 2012. aktivno ih je bilo 97.254. Skoro trećina, njih čak 32.026 registrirano je u Gradu Zagrebu. Zajedno sa Zagrebačkom županijom čine poduzetnički potencijal od

38.073 poduzetnika ili 39,1% svih hrvatskih poduzetnika. Zadarska županija u srednjoj je skupini županija po broju poduzetnika s otprilike 3% ukupnog broja poduzetnika. U promatranom razdoblju 2008. – 2012. Zadarska županija bila je 8. i 9. po rangu u broju poduzetnika. I u Zadarskoj županiji nakon više godina kontinuiranog rasta, u 2012. godini došlo je do smanjenja broja poduzetnika, umjesto 3.116 iz 2011. u 2012. godini financijski izvještaj podnijelo je 3.086 poduzetnika.


11

Broj poduzetnika obveznika poreza na dobit po županijama u razdoblju od 2008. do 2012. godine

ŽupanijaBroj poduzetnika

2008. Rang 2009. Rang 2010. Rang 2011. Rang 2012. Rang

Bjelovarsko-bilogorska 1.315 16 1.355 17 1.422 17 1.478 17 1.447 16

Brodsko-posavska 1.287 18 1.390 16 1.500 16 1.523 16 1.427 17

Dubrovačko-neretvanska 3.214 7 3.375 7 3.456 7 3.537 7 3.523 7

Grad Zagreb 29.273 1 29.306 1 31.554 1 32.144 1 32.026 1

Istarska 8.509 3 8.780 3 9.090 3 9.090 3 9.053 3

Karlovačka 1.698 12 1.742 12 1.845 12 1.847 12 1.767 12

Koprivničko-križevačka 1.293 17 1.298 18 1.361 18 1.381 18 1.383 18

Krapinsko-zagorska 1.458 14 1.523 14 1.586 14 1.621 14 1.595 14

Ličko-senjska 543 20 572 21 613 20 620 21 622 20

Međimurska 2.267 10 2.237 10 2.378 10 2.388 10 2.271 10

Osječko-baranjska 3.682 6 3.791 6 4.006 6 4.038 6 3.994 6

Požeško-slavonska 535 21 652 20 597 21 621 20 614 21

Primorsko-goranska 8.381 4 8.467 4 8.735 4 8.805 4 8.660 4

Sisačko-moslavačka 1.488 13 1.582 13 1.646 13 1.697 13 1.649 13

Splitsko-dalmatinska 10.175 2 10.402 2 10.952 2 11.318 2 11.017 2

Šibensko-kninska 1.821 11 1.823 11 1.982 11 2.011 11 1.974 11

Varaždinska 2.630 9 2.728 8 2.758 9 2.791 9 2.783 9

Virovitičko-podravska 717 19 758 19 808 19 842 19 793 19

Vukovarsko-srijemska 1.362 15 1.407 15 1.520 15 1.597 15 1.523 15

Zadarska 2.687 8 2.698 9 3.005 8 3.116 8 3.086 8

Zagrebačka 5.321 5 5.434 5 5.944 5 6.065 5 6.047 5

Ukupno Republika Hrvatska 89.656 91.320 96.758 98.530 97.254

udjel ZŽ u RH 3,00% 2,95% 3,11% 3,16% 3,17%

Izvor: FINA, Obrada: HGK – ŽK Zadar

Raspoređenost broja poduzetnika po županijama uglavnom prati jednaka ili slična raspoređenost zaposlenih. Izuzetak je Grad Zagreb (u 2012. godini 32,9% poduzetnika i 40,3% zaposlenih), ali kao što je već naglašeno u toj županiji sjedišta su velikih javnih državnih tvrtki i trgovačkih lanaca, pa su ovdje evidentirani i zaposleni koji svoje poslovne aktivnosti stvarno ostvaruju u drugim županijama. Za razliku od nekoliko županija koje unatoč tome imaju čak viši postotak zaposlenika u odnosu na postotak poduzetnika (Varaždinska, Osječko-baranjska, Međimurska...) Zadarska županija ima značajno manji udjel broja zaposlenih u

ukupnom hrvatskom gospodarstvu (između 2,18% i 2,38% u promatranom razdoblju), u odnosu na udjel broja poduzetnika u ukupnom hrvatskom poduzetničkom korpusu (između 2,95% i 3,17% u istom razdoblju). Razlozi za to su izostanak većeg broja velikih poslodavaca na području Županije, ali i velik broj poduzeća bez zaposlenih ili samo s jednim zaposlenikom. Rangirana po broju zaposlenih Zadarska županija bila je 11. među županijama 2008. godine, u 2009. i 2010. bila je na 10. mjestu na koje je zadnje dvije godine izgurala Dubrovačko-neretvansku županiju popevši se na 9. mjesto.


12

Broj zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit po županijama od 2008. do 2012.

ŽupanijaBroj zaposlenih





Grad Zagreb 365.072 1 351.943 1 343.886 1 339.072 1 334.228 1

Istarska 48.508 6 46.155 4 44.998 4 44.926 4 43.886 5

Karlovačka 16.939 17 15.425 17 15.271 16 14.766 17 14.953 16



Ličko-senjska 4.575 21 4.574 21 4.463 21 4.736 21 4.557 21

Međimurska 27.283 8 25.179 8 24.647 8 24.448 8 23.623 8


Požeško-slavonska 8.967 20 10.018 19 8.062 19 7.786 20 7.464 19





Varaždinska 38.966 7 36.772 7 35.682 7 36.488 7 35.648 7

Virovitičko-podravska 9.736 19 9.202 20 7.905 20 8.072 19 7.173 20


Zadarska 20.337 11 20.246 10 19.761 10 20.271 9 19.759 9

Zagrebačka 48.846 4 44.501 6 42.583 6 43.837 5 44.773 4


udjel ZŽ u RH 2,18% 2,28% 2,30% 2,38% 2,38%


Kretanje broja zaposlenih u gospodarstvu i broja poduzetnika u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju 2008. - 2012.


0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

1.000.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Zapo

slen

i i p

oduz

etni

ci u

RH

0

5.000

10.000

15.000

20.000

Zapo

slen

i i p

oduz

etni

ci u

ZŽ

Zaposleni - Republika Hrvatska

Poduzetnici - Republika Hrvatska

Zaposleni - Zadarska županija

Poduzetnici - Zadarska županija


13

Uspoređujući podatke o broju poduzetnika i broju zaposlenih u gospodarstvu na državnoj razini i na razini Zadarske županije u promatranih pet godina možemo zamijetiti da je broj poduzetnika blago rastao na obje razine uz iznimku zadnje 2012. godine. Broj zaposlenih u svih pet godina na državnoj razini ravnomjerno pada, dok u Zadarskoj županiji oscilira oko iste vrijednosti.

UKUPNI PRIHODI, DOBIT I GUBITAK PO ŽUPANIJAMA

U pet kriznih godina ukupni prihodi hrvatskog gospodarstva smanjivali su se svake godine uz izuzetak 2010. Tako je bilo i s ukupnim prihodima gospodarstva Zadarske županije.


Kretanje ostvarenih ukupnih prihoda u gospodarstvu Zadarske županije i Republike Hrvatske u razdoblju 2008. - 2012. (mil. kuna)

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Uku

pni p

riho

di R

epub

like

Hrv

atsk

e

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

Uku

pni p

riho

di Z

adar

ske

župa

nije

Republika Hrvatska

Zadarska županija

I u ovoj kategoriji gospodarstvo Zadarske županije drži se ‘zlatne sredine’ među hrvatskim županijama, uz relativan pad zadnje 2012. godine. Naime, nakon stabilnog 8. mjesta u rangu ukupnih prihoda, većim ostvarenim ukupnim prihodima u 2012. Međimurska i Sisačko-moslavačka županija Zadarsku su županiju izgurale na 10. mjesto. Udjel ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije u nacionalnim ukupnim prihodima također je smanjen u 2012. na 1,68% (u razdoblju 2008. – 2011. kretao se u rasponu 1,71% - 1,81%).

Trend pada ukupnih prihoda bio je izraženiji u Zadarskoj županiji od trenda pada ukupnih prihoda u cijeloj Republici Hrvatskoj.


14

Ukupni prihodi gospodarstva po županijama u razdoblju od 2008. do 2012. godine

ŽupanijaUkupni prihodi (iznosi u milijunima kuna)





Grad Zagreb 367.135 1 319.871 1 318.537 1 329.321 1 321.811 1

Istarska 33.116 5 29.711 5 31.031 5 29.286 5 28.075 5

Karlovačka 8.512 17 7.464 16 7.039 16 7.583 16 7.487 16



Ličko-senjska 1.803 21 1.613 21 1.620 21 1.801 21 1.750 21

Međimurska 12.075 9 10.422 9 10.200 9 10.674 9 10.456 8


Požeško-slavonska 3.573 20 4.955 19 3.085 20 3.238 20 3.222 20





Varaždinska 23.367 7 20.233 7 19.856 7 21.210 7 20.862 7

Virovitičko-podravska 4.977 19 4.109 20 4.077 19 4.471 19 4.360 19


Zadarska 12.601 8 11.096 8 10.543 8 10.705 8 10.236 10

Zagrebačka 42.381 3 35.058 3 31.221 4 34.641 4 35.591 3


udjel ZŽ u RH 1,78% 1,81% 1,76% 1,71% 1,68%


Uvijek je dio poduzetnika završavao poslovnu godinu s uspjehom – dobiti, dok je dio njih neuspješno poslovao – poslovao s gubitkom. Visina dobiti koju su iskazali poduzetnici Zadarske županije osigurala joj je 9. mjesto među županijama u ovoj kategoriji 2008., 2009. i 2010. godine, a zadnje dvije godine je na 11. mjestu.

Nasuprot tome, visina iskazanog gubitka manje uspješnih poduzetnika Zadarske županije stavila je ovu županiju na 5. mjesto u 2008. godini, 9. mjesto u 2009. godini, 6. mjesto u 2010. godini, 8. mjesto u 2011. godini, te na 6. mjesto u 2012. godini. Nije potrebno napominjati da je visoki rang u ovoj kategoriji zapravo negativan. Rezultat je to slabih poslovnih rezultata konsolidiranog

gospodarstva Zadarske županije koje već četvrtu godinu zaredom iskazuje neto gubitak.

Dobit gospodarstva Zadarske županije u 2012. činila je tek 1,50% ukupne dobiti hrvatskog gospodarstva, a iskazani gubitak iste godine činio je čak 4,04% ukupnog gubitka cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske.

Usporedba odnosa iskazane dobiti i gubitaka u Zadarskoj županiji s onima na državnoj razini jasno pokazuje veličinu teškoća s kojima se gospodarstvo Zadarske županije suočilo zadnje četiri godine. Dobit koji su ostvarili uspješni poduzetnici na području cijele Hrvatske imala je pad samo u 2009. godini, a rastući gubici manje uspješnih poduzetnika (tamno crvena linija) premašili su ih samo u


15

Kretanje dobiti razdoblja i gubitka razdoblja u gospodarstvu Zadarske županije i Republike Hrvatske u razdoblju 2008. - 2012. (mil. kuna)


2010. godini. Slijedeće godine gubici padaju i ponovno se povećavaju u 2012. godini, ali ne dosižu iznos ostvarene dobiti u te dvije godine.

Nasuprot tome, gubici manje uspješnih poduzetnika u Zadarskoj županiji (tamno

plava linija) skoro svake promatrane godine se povećavaju, a ostvarena dobit uspješnih poduzetnika nakon pada u 2009. godini do ostatka razdoblja ostaje na približno istoj razini. Gubici u zadnje tri godine dvostruko su viši od dobiti (svjetlo plava linija).

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Dob

it/g

ubit

ak R

H

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

Dob

it/g

ubit

ak Z

Ž

Dobit - Republika Hrvatska

Gubitak - Republika Hrvatska

Dobit - Zadarska Županija

Gubitak - Zadarska Županija

16


Dob

it ra

zdob

lja i

gubi

tak

razd

oblja

gos

poda

rstv

a po

žup

anija

ma

u ra

zdob

lju o

d 20

08. d

o 20

12. g

odin

e

Župa

nija

Dob

it ra

zdob

lja i

gubi

tak

razd

oblja

(izn

osi u

mili

juni

ma

kuna

)

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.

Dob

itRa

ngG

ubita

kRa

ngD

obit

Rang

Gub

itak

Rang

Dob

itRa

ngG

ubita

kRa

ngD

obit

Rang

Gub

itak

Rang

Dob

itRa

ngG

ubita

kRa

ng

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka38

514

247

1218

117

195

1718

618

259

1619

717

179

1717

419

313

15

Brod

sko-

posa

vska

357

1514

317

294

1422

014

217

1535

412

194

1825

314

267

1538

414

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

1.12

86

615

632

612

963

532

912

893

849

49

872

945

013

799

8

Gra

d Za

greb

19.2

791

7.58

31

14.8

381

9.52

41

17.2

981

14.8

431

16.5

021

10.6

551

15.5

891

14.4

251

Ista

rska

2.28

52

903

42.

148

285

16

1.97

92

1.19

65

2.01

24

1.96

03

2.03

34

1.20

25

Karl

ovač

ka55

310

204

1465

48

197

1663

27

321

1466

08

242

1576

77

207

17

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka32

716

145

1621

416

480

1322

914

184

1824

715

163

1923

317

193

18

Krap

insk

o-za

gors

ka52

511

260

1040

910

203

1530

213

310

1538

512

543

1045

712

474

12

Ličk

o-se

njsk

a11

619

109

1985

2172

2199

2013

020

7421

7721

103

2080

21

Međ

imur

ska

467

1212

918

387

1119

418

367

1022

417

422

1024

215

528

1025

216

Osj

ečko

-bar

anjs

ka1.

004

749

78

816

61.

170

465

06

1.66

74

827

61.

299

569

49

1.98

33

Pože

ško-

slav

onsk

a10

821

8320

9819

138

2075

2112

121

7720

117

2098

2112

020

Prim

orsk

o-go

rans

ka1.

676

51.

821

31.

239

42.

016

21.

236

41.

984

34.

195

21.

679

42.

570

31.

478

4

Sisa

čko-

mos

lava

čka

318

1738

79

229

1577

77

188

171.

020

728

414

1.10

77

747

846

513

Split

sko-

dalm

atins

ka2.

058

32.

452

21.

677

31.

977

31.

517

32.

839

23.

246

32.

879

26.

067

22.

725

2

Šibe

nsko

-kni

nska

256

1822

113

176

1848

812

200

1648

211

170

1938

313

192

1851

510

Vara

ždin

ska

894

825

511

692

751

211

627

865

010

770

747

811

818

648

911

Vir

oviti

čko-

podr

avsk

a11

120

8021

9420

174

1912

119

173

1922

316

170

1823

716

161

19

Vuko

vars

ko-s

rije

msk

a44

013

183

1530

813

773

834

811

341

1330

113

400

1227

614

655

9

Zada

rska

777

969

25

416

959

19

459

91.

028

641

711

906

851

111

1.17

66

Zagr

ebač

ka1.

682

450

87

1.15

85

524

101.

143

584

79

1.21

55

1.12

76

1.24

15

1.01

57

Uku

pno

Repu

blik

a H

rvat

ska

34.7

46

17.5

17

26.4

38

22.0

41

28.2

03

29.8

66

32.9

11

25.7

31

34.0

53

29.1

12

udje

l ZŽ

u RH

2,24

%

3,95

%

1,57

%

2,68

%

1,63

%

3,44

%

1,27

%

3,52

%

1,50

%

4,04

%

17

financijski rezultatiBr

oj p

oduz

etni

ka in

vesti

tora

i uk

upna

vri

jedn

ost i

nves

tici

ja u

dug

otra

jnu

imov

inu

gosp

odar

stva

po

župa

nija

ma

u ra

zdob

lju o

d 20

08. d

o 20

12.

Župa

nija

Broj

pod

uzet

nika

inve

stito

ra i

ukup

na v

rije

dnos

t inv

esti

cija

u d

ugot

rajn

u im

ovin

u (v

rije

dnos

ti u

mili

juni

ma

kuna

)

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.

Broj

Rang

Vrije

dnos

tRa

ngBr

ojRa

ngVr

ijedn

ost

Rang

Broj

Rang

Vrije

dnos

tRa

ngBr

ojRa

ngVr

ijedn

ost

Rang

Broj

Rang

Vrije

dnos

tRa

ng

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka43

814

528

1738

516

335

1837

714

313

1733

313

252

1830

114

205

20

Brod

sko-

posa

vska

430

1644

619

389

1535

017

361

1521

418

327

1526

017

291

1644

013

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

842

91.

682

871

29

1.03

88

621

1050

113

568

1037

014

570

851

011

Gra

d Za

greb

9.89

51

34.7

851

8.75

81

31.0

571

7.99

21

21.6

011

7.41

71

16.4

141

6.91

51

17.5

751

Ista

rska

2.58

74

3.43

24

2.26

84

2.64

23

2.15

64

2.53

92

1.91

14

1.84

34

1.78

33

1.96

13

Karl

ovač

ka58

412

526

1855

512

417

1649

312

600

942

512

563

1042

212

607

10

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka43

814

624

1439

714

468

1536

115

318

1633

214

321

1630

813

334

15

Krap

insk

o-za

gors

ka61

011

1.02

910

564

1149

214

518

1137

315

486

1144

312

446

111.

117

7

Ličk

o-se

njsk

a15

021

559

1615

021

204

2013

320

139

2114

120

197

1912

220

221

19

Međ

imur

ska

885

885

912

744

856

813

641

958

211

599

952

311

533

1049

512

Osj

ečko

-bar

anjs

ka1.

070

72.

516

692

67

1.73

65

820

71.

736

580

96

2.05

23

738

71.

664

5

Pože

ško-

slav

onsk

a16

420

251

2116

220

173

2112

521

194

1910

321

122

2110

321

168

21

Prim

orsk

o-go

rans

ka2.

830

33.

735

32.

495

22.

896

22.

217

32.

161

32.

062

22.

262

21.

927

22.

218

2

Sisa

čko-

mos

lava

čka

506

1356

815

429

1358

911

384

1339

114

327

1535

015

300

1531

716

Split

sko-

dalm

atins

ka2.

856

24.

143

22.

487

32.

144

42.

312

21.

950

42.

006

31.

719

51.

770

41.

885

4

Šibe

nsko

-kni

nska

381

1868

813

294

1872

310

289

1850

612

253

1841

313

231

1825

518

Vara

ždin

ska

1.10

96

1.76

27

1.02

36

943

992

26

1.10

86

808

71.

158

874

26

1.01

38

Vir

oviti

čko-

podr

avsk

a21

619

343

2020

119

256

1916

719

146

2014

819

161

2014

319

282

17

Vuko

vars

ko-

srije

msk

a41

417

881

1135

817

586

1233

017

600

931

717

716

928

817

411

14

Zada

rska

838

101.

594

968

210

1.57

37

661

871

78

615

81.

377

754

39

728

9

Zagr

ebač

ka1.

951

52.

764

51.

770

51.

655

61.

643

51.

096

71.

488

51.

473

61.

395

51.

418

6

Uku

pno

Repu

blik

a H

rvat

ska

29.1

94

63.7

15

25.7

49

50.8

45

23.5

23

37.7

85

21.4

75

32.9

90

19.8

71

33.8

24

udje

l ZŽ

u RH

2,87

%

2,50

%

2,65

%

3,09

%

2,81

%

1,90

%

2,86

%

4,17

%

2,73

%

2,15

%


18

INVESTICIJE PODUZETNIKA U DUGOTRAJNU IMOVINU PO ŽUPANIJAMA

Investicije u novu dugotrajnu imovinu bile su skromne u pet kriznih godina. Sa 63.715 mil. kuna u 2008. godini kontinuirano su se smanjivale do iznosa od 32.990 mil. kuna u 2011. godini, da bi u poslovnoj 2012. iznosile 33.824 mil. kuna. Sukladno svojoj veličini, gospodarskoj snazi i poslovnim teškoćama investiralo je i gospodarstvo Zadarske županije, zadržavajući u ovim godinama svoj rang među županijama između 7. i 9. mjesta u ovoj kategoriji. Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu gospodarstva Zadarske županije predstavljala je udjele u ukupnim investicijama na državnoj razini između 1,90% i 4,17% u promatranim godinama. Pored visine ukupnih ulaganja, zanimljiv je i podatak o broju poduzetnika koji investiraju

u pojedinoj godini. To nikad nije više od trećine svih aktivnih poduzetnika. I taj se broj u promatranom razdoblju kontinuirano smanjivao. Na državnoj razini s broja od 29.194 poduzetnika investitora smanjen je na tek 19.871 poduzetnika koji je bio voljan i u mogućnosti investirati u 2012. godini. U Zadarskoj županiji na ulaganje se odlučilo 838 poduzetnika u 2008. godini, 682 u 2009. godini, 661 u 2010. godini, 615 u 2011. godini i tek 543 poduzetnika u 2012. godini. Sličan trend zabilježen je i u većini drugih županija, pa se Zadarske zadržala između 8. i 10. mjesta u ovoj kategoriji.

Usporedba kretanja visine ostvarenih investicija u Zadarskoj županiji i na državnoj razini pokazuje isti negativni trend u promatranim godinama. Godišnje oscilacije na razini Zadarske županije ne iznenađuju jer se radi o relativno malom broju investitora.

Kretanje ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju 2008. - 2012. (mil. kuna)

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Vri

jedn

ost

inve

stic

ija u

RH

0

500

1.000

1.500

2.000

Vri

jedn

ost

inve

stic

ija u

ZŽ

Republika Hrvatska

Zadarska županija



19

TROŠKOVI ZA OSOBLJE PODUZETNIKA PO ŽUPANIJAMA

U ukupnim rashodima poduzetnika troškovi za osoblje čine znatnu stavku, a čine ih uglavnom plaće i naknade materijalnih prava radnika. U promatranim godinama njihov udjel u ukupnim rashodima hrvatskog gospodarstva povećan je sa 12,4% u 2008. na 13,7% u 2009. godini, da bi se u slijedećim godinama smanjivo do konačnih 12,9% u 2012. godini. Postotak značajno varira po županijama (od 10,6% 2008. godine u Zagrebačkoj županiji do 19,3% 2011. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji). Razlozi su u strukturi gospodarstva pojedine županije, stručnoj spremi zaposlenika, stupnju nezaposlenosti pojedine sredine, ali i u socijalnoj osjetljivosti poduzetnika. U Zadarskoj županiji nije došlo do pada udjela troškova osoblja u ukupnim

rashodima. Naprotiv, s 13,5% u 2008. godini povećan je 15,3% u 2009. i 2010. godini, da kroz zadnje dvije godine bio blago smanjen na 15,1% u 2011. i 14,9% u 2012. godini. Sa 12. mjesta u rangu među županijama 2008. godine, Zadarske se županija u 2012. našla na 8. mjestu u ovoj kategoriji.

Na županijski prosjek prosječnih mjesečnih neto plaća snažno utječu visoke prosječne plaće isplaćene kod poduzetnika u Gradu Zagrebu, pa su gotovo sve ostale županije ispod državnog prosjeka. Prosječna mjesečna neto isplaćena plaća u gospodarstvu Zadarske županije blizu je tog državnog prosjeka i na visokom 2., 3. ili 5. mjestu među županijama u promatranim godinama. U 2010. godini bila je čak iznad državnog prosjeka što je, zbog naglašenog utjecaja prosječnih plaća Grada Zagreba, uistinu raritet.

Kretanje prosječnih mjesečnih neto isplaćenih plaća u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju 2008. - 2012. (u kunama)

4.000

4.100

4.200

4.300

4.400

4.500

4.600

4.700

4.800

4.900

5.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Plać

e u

kuna

ma

Republika Hrvatska

Zadarska županija



20

Udj

el t

rošk

ova

za o

sobl

je u

uku

pnim

rash

odim

a go

spod

arst

va i

pros

ječn

a m

jese

čna

neto

pla

ća p

o žu

pani

jam

a u

razd

oblju

od

2008

. do

2012

. god

ine

Župa

nija

Udj

el tr

oško

va z

a os

oblje

u u

kupn

im ra

shod

ima

(%) i

pro

sječ

na m

jese

čna

neto

pla

ća p

o za

posl

enom

(vri

jedn

osti

u k

unam

a)

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.

Udj

el

u r.

Rang

Net

o pl

aća

Rang

Udj

el

u r.

Rang

Net

o pl

aća

Rang

Udj

el

u r.

Rang

Net

o pl

aća

Rang

Udj

el

u r.

Rang

Net

o pl

aća

Rang

Udj

el

u r.

Rang

Net

o pl

aća

Rang

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka13

,2%

133.

415

1716

,1%

73.

458

1915

,5%

83.

439

2014

,1%

123.

509

2013

,7%

133.

531

20

Brod

sko-

posa

vska

16,5

%3

3.33

620

16,2

%6

3.97

211

16,4

%6

4.09

18

14,7

%8

4.03

211

14,8

%9

4.22

19

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

18,2

%1

4.51

93

19,3

%2

4.46

54

19,1

%1

4.50

04

19,3

%1

4.62

54

19,1

%1

4.65

94

Gra

d Za

greb

11,7

%19

5.42

41

13,0

%18

5.54

01

12,6

%16

5.53

01

12,1

%18

5.60

81

11,8

%17

5.57

21

Ista

rska

14,1

%10

4.54

02

15,1

%11

4.60

12

13,8

%14

4.64

73

14,3

%11

4.67

92

15,3

%7

4.83

62

Karl

ovač

ka15

,5%

53.

779

1117

,4%

34.

053

918

,0%

34.

083

916

,6%

34.

180

817

,8%

34.

335

8

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka14

,6%

84.

102

614

,8%

124.

189

715

,5%

84.

154

714

,6%

94.

349

614

,5%

104.

389

7

Krap

insk

o-za

gors

ka12

,5%

153.

821

1013

,8%

153.

890

1313

,6%

153.

846

1312

,8%

153.

938

1312

,9%

153.

999

12

Ličk

o-se

njsk

a16

,7%

23.

450

1519

,5%

13.

578

1818

,8%

23.

645

1618

,7%

23.

747

1518

,9%

23.

811

15

Međ

imur

ska

15,2

%6

3.43

516

17,0

%4

3.59

017

17,0

%5

3.63

917

16,5

%4

3.73

316

16,3

%5

3.76

016

Osj

ečko

-bar

anjs

ka11

,8%

183.

677

1413

,1%

173.

758

1412

,5%

183.

722

1411

,9%

193.

882

1411

,4%

193.

955

14

Pože

ško-

slav

onsk

a16

,5%

33.

411

1814

,0%

143.

628

1517

,1%

43.

505

1816

,1%

53.

579

1815

,9%

63.

702

18

Prim

orsk

o-go

rans

ka14

,6%

83.

735

1315

,9%

84.

391

515

,6%

74.

375

615

,3%

64.

280

716

,7%

44.

502

6

Sisa

čko-

mos

lava

čka

15,0

%7

3.96

88

16,5

%5

3.93

312

14,9

%11

4.01

111

13,7

%13

4.09

410

13,4

%14

3.99

213

Split

sko-

dalm

atins

ka12

,6%

143.

996

714

,5%

134.

064

814

,9%

114.

077

1014

,4%

104.

169

914

,3%

114.

214

10

Šibe

nsko

-kni

nska

13,9

%11

3.90

69

15,3

%9

4.02

710

14,5

%13

3.98

512

13,7

%13

4.02

112

13,9

%12

4.15

211

Vara

ždin

ska

12,1

%17

3.77

911

12,8

%19

3.60

116

12,6

%16

3.66

315

12,3

%16

3.72

217

12,2

%16

3.71

917

Vir

oviti

čko-

podr

avsk

a12

,2%

163.

269

2113

,7%

163.

320

2112

,3%

213.

400

2111

,5%

213.

364

2110

,7%

213.

488

21

Vuko

vars

ko-s

rije

msk

a11

,6%

203.

411

1811

,7%

203.

389

2012

,5%

183.

500

1912

,2%

173.

541

1911

,1%

203.

628

19

Zada

rska

13,5

%12

4.41

85

15,3

%9

4.57

63

15,3

%10

4.70

72

15,1

%7

4.58

05

14,9

%8

4.52

85

Zagr

ebač

ka10

,6%

214.

435

410

,8%

214.

207

612

,5%

184.

481

511

,9%

194.

653

311

,8%

174.

666

3

Uku

pno

Repu

blik

a H

rvat

ska

12,4

%

4.54

3

13,7

%

4.63

4

13,5

%

4.66

4

13,0

%

4.72

9

12,9

%

4.76

9

inde

ksi Z

Ž/RH

97,2

5%

98,7

5%

100,

92%

96

,85%

94

,95%


21

FINANCIJSKO STANJE PODUZETNIKA PO ŽUPANIJAMA

Struktura imovine hrvatskog gospodarstva relativno je nepovoljna zbog visokog udjela dugotrajne imovine. Tijekom kriznog razdoblja udjel dugotrajne imovine u ukupnoj aktivi dodatno se povećao sa 60,7% krajem 2008. godine na 65,1% na kraju 2012. godine. Više od polovice cjelokupne hrvatske aktive koncentrirano je kod poduzetnika u Gradu Zagrebu, no udjel dugotrajne imovine kod njih je još veći od prosjeka. Gospodarstvo

Zadarske županije na kraju 2012. godine posjeduje 23.283 mil. kuna aktive ili 2,19% imovine cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Struktura također nije povoljna, udjel dugotrajne imovine tek je nešto manji od državnog prosjeka. Po visini aktive Zadarska županija je na 8. ili 9. mjestu u promatranim godinama, dok je po udjelu dugotrajne imovine između 5. i 7. mjesta, što je u ovoj kategoriji nepovoljno.

Udjel svih županija u strukturi ukupne imovine hrvatskog gospodarstva vidljiv je na grafikonu.

Struktura ukupne imovine - aktive gospodarstva Republike Hrvatske na kraju 2012. godine

3,85%3,35%

2,30%2,28%

58,05%

6,19%6,08%4,89%

2,19%

0,59%

0,43%0,50%

0,72%

0,84%

0,91%

1,36%1,23%1,22%

1,00%1,11%

0,92%

Grad Zagreb Splitsko-dalmatinska Istarska

Primorsko-goranska Zagrebačka Osječko-baranjska

Varaždinska Dubrovačko-neretvanska Zadarska

Vukovarsko-srijemska Šibensko-kninska Krapinsko-zagorska

Međimurska Koprivničko-križevačka Sisačko-moslavačka

Karlovačka Brodsko-posavska Bjelovarsko-bilogorska

Virovitičko-podravska Ličko-senjska Požeško-slavonska



22

Slabu strukturu imovine prati i nepovoljna struktura izvora sredstava. Teorijski optimalan omjer vlastitih i tuđih izvora sredstava 50:50 za najveći broj županija odavno je nedostižan, što se izravno odražava na financijsku stabilnost, koja je kod nekih županija znatno narušena. Udjel vlastitih sredstava u ukupnim izvorima sredstava na državnoj razini

smanjen je sa 40,7% krajem 2008. na 34,0% na kraju 2012. godine. Gospodarstvo Zadarske županije raspolagalo je 2008. godine sa samo 29,6% vlastitog kapitala, da bi kraj 2012. godine dočekalo s tek 18,5% vlastitog kapitala u ukupnoj pasivi. To je Zadarsku županiju u ovoj kategoriji smjestilo na 19. mjesto od 21 županije.



Struktura izvora sredstava - pasive gospodarstva Zadarske županije na kraju 2008.

Struktura izvora sredstava - pasive gospodarstva Zadarske županije na kraju 2012.

29,45%

0,65%

34,53%

32,83%

2,55%

A) KAPITAL I REZERVE

B) REZERVIRANJA

C) DUGOROČNE OBVEZE

D) KRATKOROČNE OBVEZE

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA IPRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

18,47%0,42%

36,75%

39,13%

5,23%

A) KAPITAL I REZERVE

B) REZERVIRANJA

C) DUGOROČNE OBVEZE

D) KRATKOROČNE OBVEZE

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA IPRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA


23

U uvjetima visokog stupnja zaduženosti hrvatskog gospodarstva, financijska stabilnost brojnih poduzetnika dodatno je narušena visokim udjelom kratkoročnih obveza. One su u pravilu neugodnije od dugoročnih obveza, teško ih je planirati, a još teže servisirati. Udjel ovih obveza u ukupnoj pasivi hrvatskog gospodarstva također je prikazan u tablici. Na državnoj razini udjel je blago povećan s

31,3% krajem 2008. na 33,5% na kraju 2012. godine. Stanje u strukturi izvora sredstava gospodarstva Zadarske županije još je nepovoljnije. Kratkoročne obveze u istom su razdoblju s 33,5% povećane na 39,1%. U ovoj kategoriji Zadarska županija krajem 2012. godine zauzima 13. mjesto. Iz grafikona je vidljivo da je i u većini županija došlo do rasta kratkoročnih obveza u strukturi pasive.

Udjel kratkoročnih obveza u izvorima sredstava gospodarstva Republike Hrvatske na kraju 2008. i na kraju 2012. po županijama (%)

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Ličko

-senjsk

a

Istar

ska

Grad Za

greb

Dubrova

čko-n

eret

vansk

a

Karlova

čka

Primorsk

o-gora

nska

Međim

urska

Zagre

bačka

Zadar

ska

Krapinsk

o-zago

rska

Virovit

ičko-

podra

vska

Šibensk

o-kninsk

a

Koprivn

ičko-k

riževa

čka

Bjelov

arsko-b

ilogo

rska

Vukova

rsko-sr

ijem

ska

Split

sko-d

almatin

ska

Sisač

ko-m

oslava

čka

Osječk

o-bara

njska

Varažd

inska

Brods

ko-p

osav

ska

Požešk

o-slav

onska

Ukupno

Rep

ublika

Hrv

atsk

a

2008. 2012.



24

Uku

pna

akti

va g

ospo

dars

tva

i udj

el d

ugot

rajn

e im

ovin

e u

njoj

po

župa

nija

ma

u ra

zdob

lju o

d 20

08. d

o 20

12. g

odin

e

Župa

nija

Uku

pna

imov

ina

- akti

va p

oduz

etni

ka n

a da

n 31

.12.

(vri

jedn

osti

u m

iliju

nim

a ku

na) i

udj

el d

ugot

rajn

e im

ovin

e u

akti

vi ž

upan

ije (%

)

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.

Akti

vaRa

ngU

djel

D

I u A

Rang

Akti

vaRa

ngU

djel

D

I u A

Rang

Akti

vaRa

ngU

djel

D

I u A

Rang

Akti

vaRa

ngU

djel

D

I u A

Rang

Akti

vaRa

ngU

djel

D

I u A

Rang

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka9.

502

1747

,6%

178.

120

1848

,1%

208.

454

1856

,5%

148.

743

1856

,6%

137.

684

1852

,2%

18

Brod

sko-

posa

vska

8.78

518

45,9

%20

8.59

617

45,4

%21

9.14

817

46,4

%20

9.36

217

45,4

%21

8.88

517

50,1

%19

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

24.5

637

70,5

%2

25.7

777

70,7

%2

24.0

277

73,6

%2

24.8

058

72,4

%2

24.2

258

73,5

%2

Gra

d Za

greb

598.

606

165

,0%

463

4.80

21

67,0

%3

628.

194

169

,0%

361

6.47

31

68,5

%4

616.

712

168

,0%

4

Ista

rska

61.0

533

62,3

%5

60.3

053

61,1

%6

63.6

053

63,5

%6

64.3

563

63,2

%6

64.5

613

64,7

%6

Karl

ovač

ka9.

819

1652

,4%

139.

167

1653

,0%

139.

351

1655

,8%

159.

833

1557

,4%

119.

666

1656

,9%

12

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka12

.636

1254

,8%

1111

.794

1456

,2%

1111

.554

1458

,6%

1110

.927

1455

,5%

1610

.578

1454

,4%

16

Krap

insk

o-za

gors

ka13

.042

1156

,0%

913

.226

1157

,9%

812

.937

1160

,5%

813

.203

1159

,4%

812

.913

1261

,3%

9

Ličk

o-se

njsk

a4.

606

2178

,0%

14.

636

2179

,2%

14.

796

2079

,5%

14.

823

2078

,7%

15.

272

2079

,8%

1

Međ

imur

ska

12.5

9813

47,4

%18

12.6

2112

52,5

%14

11.9

1613

55,2

%16

12.0

4413

55,7

%15

11.8

3913

54,5

%15

Osj

ečko

-bar

anjs

ka36

.135

653

,7%

1236

.641

656

,4%

1037

.100

658

,7%

1038

.436

659

,3%

935

.589

659

,8%

10

Pože

ško-

slav

onsk

a4.

696

2051

,1%

155.

833

2051

,5%

164.

393

2146

,2%

214.

484

2147

,0%

204.

560

2145

,9%

21

Prim

orsk

o-go

rans

ka55

.507

456

,1%

858

.143

457

,1%

951

.852

464

,3%

556

.217

461

,4%

751

.966

467

,6%

5

Sisa

čko-

mos

lava

čka

11.3

2415

55,4

%10

11.3

1815

58,0

%7

10.4

7315

58,0

%12

9.82

116

56,0

%14

9.76

415

55,8

%13

Split

sko-

dalm

atins

ka74

.717

251

,6%

1472

.550

253

,1%

1268

.791

260

,5%

871

.455

256

,9%

1265

.764

261

,9%

8

Šibe

nsko

-kni

nska

12.1

2314

66,3

%3

12.5

8813

65,2

%4

12.6

4612

69,0

%3

12.9

2412

69,4

%3

13.1

1111

70,0

%3

Vara

ždin

ska

23.6

898

49,2

%16

22.3

679

49,3

%19

22.7

609

49,7

%19

25.1

697

49,5

%19

24.4

607

49,1

%20

Vir

oviti

čko-

podr

avsk

a6.

344

1944

,8%

215.

953

1949

,8%

185.

716

1952

,5%

176.

195

1952

,5%

186.

278

1955

,5%

14

Vuko

vars

ko-

srije

msk

a15

.737

1057

,2%

714

.432

1052

,2%

1513

.796

1056

,9%

1314

.722

1057

,9%

1014

.396

1057

,2%

11

Zada

rska

22.2

329

59,9

%6

23.6

938

62,3

%5

23.3

728

63,5

%6

24.0

009

64,1

%5

23.2

839

63,7

%7

Zagr

ebač

ka37

.866

546

,8%

1937

.127

549

,9%

1737

.521

550

,8%

1841

.498

553

,6%

1740

.906

553

,0%

17

Uku

pno

Repu

blik

a H

rvat

ska

1.05

5.60

1

60,7

%

1.08

9.69

0

62,6

%

1.07

2.40

0

65,3

%

1.07

9.49

0

64,5

%

1.06

2.41

3

65,1

%

udje

l ZŽ

u RH

2,11

%

2,17

%

2,18

%

2,22

%

2,19

%


25

Udj

el v

lasti

tih

sred

stav

a i u

djel

kra

tkor

očni

h ob

veza

u p

asiv

i gos

poda

rstv

a po

žup

anija

ma

u ra

zdob

lju o

d 20

08. d

o 20

12. g

odin

e

Župa

nija

Udj

el v

lasti

tih

sred

stav

a (K

apit

al i

reze

rve)

i ud

jel k

ratk

oroč

nih

obve

za u

pas

ivi p

oduz

etni

ka n

a da

n 31

.12.

(%)

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.

Udj

el

VS

u P

Rang

Udj

el

KO u

PRa

ngU

djel

V

S u

PRa

ngU

djel

KO

u P

Rang

Udj

el

VS

u P

Rang

Udj

el

KO u

PRa

ngU

djel

V

S u

PRa

ngU

djel

KO

u P

Rang

Udj

el

VS

u P

Rang

Udj

el

KO u

PRa

ng

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka36

,3%

1046

,2%

237

,8%

841

,5%

620

,6%

2055

,8%

120

,8%

1855

,1%

131

,6%

1141

,1%

8

Brod

sko-

posa

vska

32,1

%16

43,1

%3

31,8

%15

43,5

%3

24,1

%15

44,6

%7

21,4

%16

47,9

%3

19,8

%17

48,3

%2

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

42,5

%5

25,3

%20

40,3

%5

27,7

%19

36,3

%7

29,4

%18

36,5

%5

28,4

%18

33,5

%9

30,3

%18

Gra

d Za

greb

45,2

%3

27,0

%19

43,1

%4

25,7

%20

40,6

%3

27,0

%19

39,6

%3

28,2

%19

37,8

%4

29,5

%19

Ista

rska

41,9

%6

28,6

%18

43,2

%3

28,1

%18

40,5

%4

25,4

%20

38,2

%4

27,7

%20

38,3

%3

27,3

%20

Karl

ovač

ka46

,0%

234

,1%

1448

,9%

231

,0%

1744

,9%

233

,6%

1741

,1%

234

,3%

1742

,8%

233

,6%

17

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka37

,5%

839

,0%

1137

,6%

938

,2%

1235

,7%

842

,4%

934

,3%

939

,5%

1035

,2%

640

,1%

9

Krap

insk

o-za

gors

ka25

,0%

2132

,7%

1625

,3%

2134

,7%

1321

,5%

1936

,6%

1418

,1%

2039

,1%

1116

,4%

2139

,8%

11

Ličk

o-se

njsk

a51

,4%

117

,5%

2150

,7%

118

,1%

2147

,8%

119

,8%

2148

,4%

119

,7%

2154

,8%

125

,5%

21

Međ

imur

ska

34,7

%12

39,1

%10

38,6

%6

38,4

%11

34,1

%10

40,9

%10

36,2

%6

37,7

%13

35,5

%5

37,6

%15

Osj

ečko

-bar

anjs

ka30

,9%

1842

,2%

530

,1%

1643

,0%

424

,8%

1349

,5%

424

,2%

1342

,2%

721

,0%

1545

,6%

4

Pože

ško-

slav

onsk

a31

,3%

1748

,8%

127

,1%

2050

,2%

124

,8%

1352

,2%

322

,0%

1553

,8%

217

,6%

2056

,8%

1

Prim

orsk

o-go

rans

ka33

,7%

1338

,4%

1232

,9%

1438

,9%

1022

,9%

1743

,0%

823

,8%

1444

,8%

626

,1%

1437

,4%

16

Sisa

čko-

mos

lava

čka

38,4

%7

42,3

%4

36,3

%11

44,6

%2

25,2

%12

54,0

%2

30,6

%12

40,0

%9

31,6

%11

44,9

%5

Split

sko-

dalm

atins

ka27

,1%

2040

,2%

827

,3%

1941

,6%

517

,2%

2147

,6%

515

,6%

2146

,8%

420

,5%

1644

,7%

6

Šibe

nsko

-kni

nska

33,5

%14

31,1

%17

29,7

%17

34,4

%14

21,7

%18

39,6

%11

19,1

%19

36,6

%15

18,7

%18

40,0

%10

Vara

ždin

ska

37,1

%9

41,4

%7

38,4

%7

41,2

%8

32,9

%11

46,4

%6

32,0

%11

46,1

%5

30,6

%13

47,7

%3

Vir

oviti

čko-

podr

avsk

a33

,0%

1539

,2%

937

,3%

1033

,4%

1536

,4%

634

,3%

1633

,8%

1037

,7%

1333

,6%

839

,8%

11

Vuko

vars

ko-s

rije

msk

a44

,0%

435

,5%

1335

,1%

1241

,5%

636

,7%

537

,8%

1335

,6%

740

,7%

833

,3%

1044

,1%

7

Zada

rska

29,6

%19

33,5

%15

28,0

%18

32,1

%16

23,6

%16

35,1

%15

21,3

%17

36,1

%16

18,5

%19

39,1

%13

Zagr

ebač

ka35

,8%

1142

,0%

633

,3%

1341

,0%

934

,2%

938

,4%

1235

,6%

738

,0%

1234

,0%

738

,9%

14

Uku

pno

Repu

blik

a H

rvat

ska

40,7

%

31,3

%

39,4

%

30,5

%

35,8

%

32,4

%

34,7

%

33,1

%

34,0

%

33,5

%

zaposlenost

26

ZAPOSLENOST U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

Do objave godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika za 2013. godinu nećemo znati kolike su se promjene broja zaposlenih u gospodarstvu dogodile tijekom ove poslovne godine. Međutim na raspolaganju su nam podaci o ukupnom broju zaposlenih i broju registriranih nezaposlenih osoba. Zadnji podatak o ukupnom broju zaposlenih (osiguranika HZMO-a) objavljen je na web

Promjene broja zaposlenih (osiguranika HZMO) u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj po godinama (stanje 31. ožujka)

83,2685,67

88,43

96,41

100,00 100,82

96,27 95,76 94,96 94,46

91,02 91,77

94,7797,36

99,47

94,4092,61 91,71

90,23

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

indeksi (2008.=100)

ZŽ

RH

Izvor: Statističke informacije HZMO, Obrada: HGK – ŽK Zadar

Promjene broja zaposlenih (osiguranika HZMO) u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj po godinama (stanje 30. rujna)

100,0097,84

95,71 96,39 95,4596,93

96,65

93,12 92,7991,20 90,53

83,03

86,4689,04

97,4890,8892,95

95,3497,93

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

indeksi (2008.=100)

ZŽ

RH


stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje sa stanjem 30. rujna 2013. godine. Usporedili smo kretanje broja zaposlenih na nacionalnoj razini i na razini Zadarske županije. Za razinu gradova i općina podaci se ne vode. Kako je dobar dio zadarskog gospodarstva podložan sezonskim oscilacijama (osobito u turizmu) prikazane su situacije sa stanjem 31. ožujka i 30. rujna, gdje se jasno vidi utjecaj sezonskih poslova na razinu zaposlenosti.

zaposlenost

27

Stanje zaposlenosti, odnosno ukupan broj zaposlenih, bilo je najbolje 2008. godine, do tada je broj zaposlenih rastao i na državnoj razini i na razini Zadarske županije. Zato smo stanje zaposlenosti u toj godini odredili kao bazno za prikaz indeksa promjena. Odmah uočavamo da je zaposlenost brže rasla, a sporije padala u Zadarskoj županiji u odnosu na slične promjene zaposlenosti na državnoj razini.

Stanje na dan 31. ožujka, na početku proljeća, bez utjecaja sezonskog zapošljavanja i na državnoj i na županijskoj razini bilježi kontinuirani pad od bazne 2012. godine. Taj pad znatno je brži na državnoj razini, te se u 2013. godini s indeksom 90,23 spustio ispod vrijednosti iz 2004. godine, odnosno apsolutni broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj u ožujku 2013. manji je nego u ožujku 2004. Pad broja zaposlenih u Zadarskoj županiji u istom razdoblju kontinuiran je, ali blaži i na kraju ožujka 2013. s indeksom 94,46 manji je od broja zaposlenih krajem ožujka 2007. (indeks 96,41) i znatno veći nego na isti dan 2006. godine (indeks 88,43).

Iako sezonsko zapošljavanje u nekoliko županija utječe na ukupan broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj, to nije osobito promijenilo oblik krivulje indeksa zaposlenosti na državnoj razini na dan 30. rujna, dok su sezonski radnici u turizmu još u radnom odnosu. Pad zaposlenosti od 2008. do 2013. tek je neznatno ublažen u odnosu na stanja 31. ožujka. Vrijednost indeksa 90,53 govori nam da je na državnoj razini i na dan 30. rujna 2013. bilo manje zaposlenih nego na dan 30. rujna 2004. (indeks 90,88).

U Zadarskoj županiji sezonsko je zapošljavanje u kriznim godinama sve značajnije i održava skoro vodoravnom krivulju zaposlenosti sa stanjem na dan 30. rujna. Vrijednost indeksa 96,93 na kraju rujna 2013. svjedoči o nešto manjem broju ukupno zaposlenih nego na isti dan 2007. (indeks 97,48), ali znatno većem

broju nego na isti dan 2006. godine (indeks 89,04).

Na slijedećim grafovima pratimo promjene u razini zaposlenosti na području Zadarske županije prema osnovama osiguranja. Uvažavajući sezonske oscilacije u Županiji, također je dan prikaz stanja broja zaposlenih krajem ožujka i krajem rujna. Nažalost, ne možemo izdvojeno pratiti promjene u broju zaposlenih u gospodarstvu, jer se radnici kod svih pravnih osoba evidentriraju se u jedinstvenoj stavci (žuti stupići u našim grafovima). Rozi stupići prikazani su kao zajednička kategorija obrtnici i radnici kod fizičkih osoba, a zaposlenici – osiguranici po svim ostalim osnovama osiguranja prikazani su zelenim stupićima. Kategorije ostalih (Poljoprivrednici, Samostalne profesionalne djelatnosti, Zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu, te Produženo osiguranje) nisu podložne velikim sezonskim oscilacijama, niti su se smanjivale kroz krizno razdoblje.

Tek u 2013. bilježi se blago smanjenje broja zaposlenih u ovim kategorijama. Radnici kod pravnih osoba, dakle u gospodarstvu i javnoj upravi, svoj su broj nakon izvansezonskog maksimuma (36.889 na dan 31. ožujka 2009.) uspjeli održati na približno istoj razini do ožujka 2013. U ljetnoj sezoni, ponajviše zahvaljujući povećanju zaposlenosti u turističkom sektoru, njihov se broj čak i povećavao, pa je u 2013. dostigao svoj maksimum od 39.631 radnika kod pravnih osoba.

Kretanje zaposlenosti u obrtništvu nije imalo isti trend, od 2008. stalno pada, pad je blaži u sezoni, a izraženiji izvan sezone. Općenito možemo konstatirati da je sezonski rad sve više zastupljen u Zadarskoj županiji. Razlika između ukupnog broja zaposlenih krajem rujna i ukupnog broja zaposlenih krajem ožujka 2004. godine bila je 2.343, 2008. godine 2.500, a 2013. godine čak 5.649.

zaposlenost

28

Osiguranici u Zadarskoj županiji prema osnovama osiguranja (stanje 31. ožujka)

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

55.000

broj zaposlenih (osiguranika)

UKUPNO ZADARSKA ŽUP. 41.307 42.504 43.869 47.829 49.611 50.017 47.760 47.507 47.113 46.861

Radnici kod pravnih osoba 29.153 29.936 30.979 34.690 36.527 36.889 35.783 36.069 36.010 36.149

Obrtnici i radnici kod f izičkih osoba 9.954 10.460 10.899 10.943 10.912 10.583 9.480 8.855 8.500 8.238

Ostali 2.200 2.108 1.991 2.196 2.172 2.545 2.497 2.583 2.603 2.474

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Osiguranici u Zadarskoj županiji prema osnovama osiguranja (stanje 30. rujna)

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

55.000

broj zaposlenih (osiguranika)

UKUPNO ZADARSKA ŽUP. 43.650 45.636 46.751 50.751 52.111 52.732 51.156 51.954 52.029 52.510

Radnici kod pravnih osoba 30.829 32.183 32.947 36.919 38.029 38.711 38.006 38.987 39.084 39.631

Obrtnici i radnici kod f izičkih osoba 10.689 11.418 11.752 11.738 11.856 11.519 10.625 10.466 10.435 10.414

Ostali 2.132 2.035 2.052 2.094 2.226 2.502 2.525 2.501 2.510 2.465

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.



zaposlenost

29

Broj registriranih nezaposlenih osoba detaljno prati i mjesečno objavljuje njihovo stanje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Naravno da su na razini Zadarske županije i ovdje prisutne snažne sezonske oscilacije. Za bolju usporedbu kretanja nezaposlenosti u Zadarskoj županiji u odnosu na kretanja broja registriranih nezaposlenih na državnoj razini donosimo prikaz indeksa promjena broja nezaposlenih na temelju godišnjih prosjeka broja nezaposlenih. Najpovoljnije stanje, odnosno najmanji broj registriranih nezaposlenih

osoba bilo je u 2008. godini. Do tada je broj nezaposlenih brže padao na državnoj nego na razini Zadarske županije. U kriznim godinama dolazi do suprotnog efekta. Broj nezaposlenih u Zadarskoj županiji sporije raste i u 2012. prosjek broja nezaposlenih bio je 10.700 ili 13,7% veći nego u 2008. Na državnoj razini nezaposlenost rapidno raste i u 2012. godini prosjek broja nezaposlenih bio je 324.324 ili za čak 37,0% veći od najpovoljnijeg stanja u 2008. godini.

Usporedba promjena broja nezaposlenih u Zadarskoj županiji i RH po godinama (godišnji prosjek)

120,0113,9

110,3

100,0

106,7

113,4109,6

113,7

130,4

123,2

111,7

100,0

111,2

127,7 129,0

137,0

85,0

95,0

105,0

115,0

125,0

135,0

145,0

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

inde

ksi (

2008

.=10

0)

Zadarska županija

Hrvatska - ukupno

Izvor: Mjesečni statistički bilteni HZZ, Obrada: HGK – ŽK Zadar

vanjskotrgovinska razmjena

30

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA ZADARSKE ŽUPANIJE

Vanjskotrgovinsku razmjenu gospodarstva, odnosno robni i nerobni izvoz i uvoz poduzetnika obveznika poreza na dobit bez banaka i osiguravajućih društava pratimo iz njihovih godišnjih financijskih izvještaja. Poduzetnici u obrascu POD-DOP Financijskoj agenciji dostavljaju pored ostalog i podatke o vrijednosti godišnjeg prihoda od prodaje u inozemstvu (AOP oznaka 257, za 2008. i 2009. – oznaka 233) i vrijednosti godišnjeg

uvoza (AOP oznaka 292, za 2008. i 2009. – oznaka 267). Državni zavod za statistiku prati samo robni izvoz i uvoz na temelju podataka Carinske uprave o stvarnom prometu roba preko državne granice. Ova evidencija ne uključuje uvoz i izvoz usluga, a izvoz usluga osobito je zastupljen u gospodarstvu Zadarske županije. Zato smo, pored analize robne razmjene iz podataka Državnog zavoda za statistiku, obradili podatke iz godišnjih financijskih izvješća poduzetnika na državnoj i županijskoj razini za zadnjih pet godina.

ROBNA RAZMJENA

U dosadašnjim izdanjima Gospodarskih kretanja Zadarske županije iscrpno smo prikazivali brojne aspekte robne razmjene: prema zemljama uvoza i izvoza, glavnim proizvodima uvoza i izvoza, najveće uvoznike i izvoznike, strukturu uvoza i izvoza po djelatnostima. Ovdje ćemo dati prikaz strukture robnog izvoza i robnog uvoza Zadarske županije prema jedinicama lokalne samouprave u kojima je sjedište izvoznika, odnosno uvoznika.

Prikazana je struktura i rang deset gradova ili općina s najvećom robnom razmjenom u razdoblju od 2008. do 2012. godine (redoslijed prema rangu iz 2012. godine). Opet napominjemo da Državni zavod za statistiku, čijim podacima smo se koristili, ne evidentira i nerobnu razmjenu odnosno izvoz i uvoz usluga, a primjerice izvoz usluga (brodarske vozarine Tankerske plovidbe d.d. i usluge turističkog sektora) toliko je značajan u Zadarskoj županiji da je u pojedinim godinama veći od cjelokupnog robnog izvoza.

Struktura ostvarenog robnog izvoza na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine prema sjedištu izvoznika

Grad/općina

Robni izvoz (milijuni kuna)

2008. Strukt. Rang 2009. Strukt. Rang 2010. Strukt. Rang 2011. Strukt. Rang 2012. Strukt. Rang

Zadar 259,5 23,8% 2 255,2 24,8% 2 172,0 16,3% 2 223,4 17,2% 2 638,2 50,5% 1

Kali 87,2 8,0% 4 135,6 13,2% 3 162,4 15,3% 3 212,7 16,3% 3 195,7 15,5% 2

Benkovac 195,9 17,9% 3 97,8 9,5% 4 139,9 13,2% 4 169,7 13,0% 4 169,1 13,4% 3

Poličnik 393,1 36,0% 1 336,0 32,6% 1 421,9 39,9% 1 479,6 36,9% 1 79,5 6,3% 4

Biograd 6,0 0,6% 10 60,0 5,8% 5 17,2 1,6% 8 64,8 5,0% 5 71,1 5,6% 5

Pakoštane 21,5 2,0% 7 24,7 2,4% 8 27,5 2,6% 6 34,6 2,7% 7 36,2 2,9% 6

Stankovci 0,2 0,0% 21 45,9 4,5% 6 47,1 4,4% 5 42,6 3,3% 6 21,7 1,7% 7

Sali 7,7 0,7% 9 11,4 1,1% 10 8,7 0,8% 11 9,9 0,8% 11 13,6 1,1% 8

Gračac 20,0 1,8% 8 28,9 2,8% 7 17,7 1,7% 7 25,7 2,0% 8 12,4 1,0% 9

Pag 4,0 0,4% 11 6,8 0,7% 11 10,1 1,0% 10 10,2 0,8% 10 9,3 0,7% 10

Ostali 96,9 8,9% 27,0 2,6% 33,8 3,2% 27,8 2,1% 18,0 1,4%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Obrada: HGK - ŽK Zadar

vanjskotrgovinska razmjena

31

Iako bi očekivali da se s administrativnog područja Grada Zadra, kao sjedišta najvećeg broja trgovačkih društava, ujedno ostvaruje i najveći obujam robnog izvoza u Zadarskoj županiji, općina Poličnik prva je u rangu ove kategorije skoro u svim promatranim godinama i to najviše zahvaljujući izvoznim rezultatima tvrtke Aluflexpack d.o.o. (od 2012. godine jedan od pravnih slijednika Aluflexpack novi d.o.o. ostaje u istom sjedištu – Murvica, općina Poličnik). Čak je i prvo mjesto Zadra u ostvarenom robnom izvozu 2013. godine posljedica administrativnog propusta kad se je sjedište ove tvrtke greškom pripisalo Zadru.

Struktura ostvarenog robnog uvoza na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine prema sjedištu izvoznika

Grad/općina

Robni uvoz (milijuni kuna)

2008. Strukt. Rang 2009. Strukt. Rang 2010. Strukt. Rang 2011. Strukt. Rang 2012. Strukt. Rang

Zadar 616,9 45,4% 1 390,9 40,5% 1 341,3 33,4% 2 434,8 40,7% 1 607,9 56,7% 1

Poličnik 318,9 23,5% 2 263,8 27,3% 2 345,0 33,8% 1 301,3 28,2% 2 124,0 11,6% 2

Benkovac 114,7 8,4% 3 62,3 6,4% 3 98,7 9,7% 3 104,9 9,8% 3 82,5 7,7% 3

Biograd 23,7 1,7% 9 41,5 4,3% 4 36,8 3,6% 6 28,9 2,7% 7 51,3 4,8% 4

Pakoštane 47,2 3,5% 5 38,9 4,0% 5 44,9 4,4% 4 41,4 3,9% 4 42,9 4,0% 5

Pag 34,6 2,5% 7 26,0 2,7% 7 40,3 3,9% 5 30,3 2,8% 6 32,5 3,0% 6

Sukošan 10,6 0,8% 12 13,0 1,3% 9 19,8 1,9% 8 17,7 1,7% 8 24,0 2,2% 7

Kali 56,0 4,1% 4 34,2 3,5% 6 34,6 3,4% 7 36,7 3,4% 5 18,5 1,7% 8

Tkon 1,6 0,1% 24 1,7 0,2% 21 4,2 0,4% 14 12,1 1,1% 10 15,8 1,5% 9

Bibinje 13,4 1,0% 10 17,8 1,8% 8 9,1 0,9% 9 9,0 0,8% 11 12,2 1,1% 10

Ostali 121,8 9,0% 76,1 7,9% 45,8 4,5% 52,6 4,9% 60,6 5,7%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Obrada: HGK - ŽK Zadar

Za probijanje općine Kali na drugo mjesto u ostvarenom robnom izvozu najzaslužniji su izvozni rezultati Kali tune d.o.o., a stabilan izvoz aluminijskih odljevaka LTH Metalnog lijeva d.o.o. osigurava treće, odnosno četvrto mjesto Benkovca u promatranim godinama.Zadar je u pravilu prvi u kategoriji ostvarenog robnog uvoza, uvozni repromaterijal uz izvoznike koriste i drugi proizvođači, izvoznici usluga, a u Zadru su sjedišta i vodećih trgovačkih poduzeća. Visoko drugo, odnosno treće mjesto Poličnika i Benkovca ponajviše su rezultat uvoza repromaterijala njihovih proizvođača i izvoznika.

32

turizam

TURIZAM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju turizam je važna gospodarska grana Zadarske županije. Jedna je od rijetkih koja je i u uvjetima gospodarske krize povećala svoj udjel

Iz grafikona je vidljivo da broj turističkih postelja raste i u kriznim uvjetima, a koliko se promijenila struktura broja postelja po

Smještajni kapaciteti Zadarske županije (broj postelja u svim kategorijama turističkih objekata) u razdoblju od 2009. do 2013. godine

89.955

86.681

88.940

91.719

103.032

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

i u ukupnim prihodima i u broju zaposlenih (prema godišnjim financijskim izvještajima poduzetnika). Ovdje ćemo prikazati fizičke pokazatelje (turističke kapacitete, broj turističkih dolazaka i broj noćenja) u zadnjih pet godina na području Zadarske županije.

Izvor: Turistička zajednica Zadarske županije; Obrada: HGK – ŽK Zadar

kategorijama smještajnih objekata prikazano je na slijedećem grafikonu.

33

turizam

U promatranom razdoblju bilježimo stalan rast broja turističkih dolazaka i još viši rast broja turističkih noćenja. Podaci se vode po lokalnim turističkim zajednicama, koje su u pravilu ustrojene na području jedinice lokalne samouprave (grada ili općine) na kojem se turistički promet odvija. Ima i iznimaka, pa

Promjene broja turističkih postelja u Zadarskoj županiji po kategorijama smještajnih objekatau razdoblju od 2009. do 2013. godine

6.85

9

2.82

0

24.8

63

51.4

91

855

902 21

65

6.54

1

2.12

5

23.1

21

51.6

71

814

696

1.71

36.98

2

1.64

5

23.0

73

53.4

68

895

1.06

0

1.81

76.57

0

1.68

4

22.5

99

56.3

74

934

1.55

7

2.00

16.99

8

1.37

2

23.6

34

65.9

19

993

1.60

5

2.51

1

HOTELI

TURIST

IČKA NASE

LJA

KAMPOVI

PRIVATN

E KUĆE/

APARTMANI/S

OBE

OSTALI

KATEGORIZI

RANI OBJE

KTI

NEKATE

GORIZIRANI

POMOĆNE P

OSTEL

JE

2009

2010

2011

2012

2013

su tako na području mjesta Silbe, Zatona i Ugljana ustrojene samostalne turističke zajednice. Njihovi podaci prikazani su u grafikonu pored podataka turističkih zajednica administrativnih jedinica kojima ta mjesta pripadaju.

Izvor: Ured državne uprave u zadarskoj županiji; Obrada HGK - ŽK Zadar

34

turizam

Dolasci turista u Zadarskoj županiji po turističkim zajednicama u razdoblju od 2009. do 2013.

23.48019.94920.064

24.39727.694

26.95629.865

27.98133.94234.794

39.19635.78938.95841.61042.953

41.14939.017

44.23845.97646.594

40.85942.28042.73046.283

50.790

44.05345.84747.455

54.12752.401

49.36051.87554.757

60.67060.818

56.55159.02861.929

67.07874.935

46.95460.13061.234

68.62876.731

56.40366.926

80.17392.54794.022

97.69699.134

107.625108.783111.704

150.937145.901

160.841167.470

183.086

10.5605.3255.6575.4145.346

274.704282.229

298.839312.391

343.192

KOLAN

PRIVLAKA

BIBINJE

SUKOŠAN

SV. FILIP I JAKOV

ZATON*

NIN

STARIGRAD

PAKOŠTANE

VIR

PAG

BIOGRAD n/m

SILBA*

ZADAR

2013

2012

2011

2010

2009

2.1562.1922.4782.4973.301

1.6571.458

2.8355.361

3.420

4.1864.5445.5615.5885.889

4.8516.1116.294

7.4457.498

15.44111.432

8.1367.4288.312

2.4811.959

6.4017.233

8.985

5.7977.187

8.2639.5289.555

5.7666.285

7.7077.029

12.335

9.6629.47910.89111.59112.237

16.4167.773

11.45912.30812.802

10.99112.56412.89413.34613.888

23.13916.80017.41816.961

14.118

12.07612.65513.11813.94414.649

13.53816.779

17.90916.503

18.214

17.79418.60619.354

20.73320.408

KALI

BENKOVAC

NOVIGRAD

TKON

KUKLJICA

OBROVAC

JASENICE

POSEDARJE

UGLJAN*

PREKO

VRSI

SALI

RAŽANAC

PAŠMAN

POVLJANA

* podaci za turističke zajednice mjesta (Silba, Zaton, Ugljan) prikazani su pored turističkih zajednica administrativnih jedinica kojima ta mjesta pripadaju (gradovi Zadar i Nin, općina Preko)

Izvor: Ured državne uprave u Zadarskoj županiji; Obrada HGK - ŽK Zadar

35

turizam

Noćenja turista u Zadarskoj županiji po turističkim zajednicama u razdoblju od 2009. do 2013.

180.402206.382

192.933237.711234.916

252.765279.265

263.562305.760299.641

217.647280.741280.007

310.589312.705

195.293293.200312.248328.532325.124

337.372318.847

358.684382.180

419.054

325.302354.454363.955

417.295436.341

380.755385.638

409.484448.210

431.881

438.920458.189

490.468530.518522.292

448.255505.104511.599

577.567676.698

746.111757.057

813.977816.960831.784

611.807728.306

907.8121.044.037

1.034.708

893.957971.0901.001.798

1.042.0231.115.583

57.86367.78671.38866.65164.645

994.1731.122.882

1.163.1791.221.168

1.317.203

KOLAN

PRIVLAKA

BIBINJE

SUKOŠAN

SV. FILIP I JAKOV

STARIGRAD

ZATON*

NIN

PAKOŠTANE

PAG

VIR

BIOGRAD n/m

SILBA*

ZADAR

2013

2012

2011

2010

2009

15.17812.775

45.12152.476

26.111

21.27022.95923.80324.649

31.374

28.24428.170

35.38637.54838.079

41.51360.59064.565

73.96076.148

136.214106.695

78.03269.821

77.328

39.34953.121

68.56263.616

97.147

17.09812.453

68.25278.231

97.638

67.59578.820

97.147104.868

102.566

127.756130.804

137.462131.141

103.221

105.074103.335

109.638117.522

121.915

98.56372.522

92.67099.499105.976

110.164130.265131.344

136.746140.463

148.698157.960159.141

172.140155.272

97.952101.105

106.470141.976

178.739

134.746173.072

163.105175.675

195.431

BENKOVAC

KALI

NOVIGRAD

TKON

KUKLJICA

POSEDARJE

OBROVAC

JASENICE

SALI

UGLJAN*

PREKO

VRSI

POVLJANA

RAŽANAC

PAŠMAN

* podaci za turističke zajednice mjesta (Silba, Zaton, Ugljan) prikazani su pored turističkih zajednica administrativnih jedinica kojima ta mjesta pripadaju (gradovi Zadar i Nin, općina Preko)

Izvor: Ured državne uprave u Zadarskoj županiji; Obrada HGK - ŽK Zadar

36

poljoprivreda, ribarstvo i prehrambena ind.

POLJOPRIVREDA, RIBARSTVO I PREHRAMBENA INDUSTRIJA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

U ovom poglavlju pratimo robnu razmjenu s inozemstvom pojedinih odjeljaka, odnosno razreda djelatnosti (prema NKD 2007) poljoprivrede, ribarstva i prehrambene industrije Zadarske županije kroz razdoblje od zadnjih desetak godina.

Kretanje robne razmjene odjeljka djelatnosti A01 Biljna i stočarska proizvodnja u razdoblju od 2003. do lipnja 2013.

Na gornjem grafu vidljivo je da i u prvoj polovici 2013. dolazi do velikog deficita u ovom odjeljku djelatnosti. Negativna razlika (deficit) prati ovaj odjeljak djelatnosti u cijelom promatranom razdoblju, a nastavlja se

i u 2013. g. Međutim, ovaj odjeljak djelatnosti ostvaruje izrazito mali volumen robne razmjene i ne pridonosi značajno ukupnoj robnoj razmjeni gospodarstva Zadarske županije.

-5.000.000

-4.000.000

-3.000.000

-2.000.000

-1.000.000

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012. I-VI2013.

godine

USD

biljna i stoč. proiz. izvoz biljna i stoč. proiz. uvoz razlika

Izvor: DZS; Obrada: HGK - ŽK Zadar

37


Kretanje robne razmjene odjeljka djelatnosti A03 Ribarstvo i akvakultura u razdoblju od 2003. do lipnja 2013.

Osim blagog deficita u 2007. i 2008. godini, ovaj odjeljak djelatnosti ima izraziti suficit i redovito više izvozi nego što uvozi. Izvoz je svoj maksimum dosegao 2011. godine, a trend u 2013. pokazuje da bi ga čak mogao nadmašiti. Svakako je vidljivo da kroz promatrano razdoblje izvoz konstantno raste od 2008. godine i značajno nadmašuje uvoz.

-10.000.000

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012. I-VI2013.

godina

USD

ribarstvo i akvakultura izvoz ribarstvo i akvakultura uvoz razlika

U odjeljku djelatnosti C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda vidljivo je smanjenje volumena robne razmjene od 2008. godine, ali uz stalan pozitivan saldo. Smanjenje je nastavljeno i u prvoj polovici 2013. Očekujemo da će se saldo robne razmjene popraviti u drugoj polovici godine.

Kretanje robne razmjene odjeljka djelatnosti C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda u razdoblju od 2003. do lipnja 2013.

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012. I-VI2013.

godine

USD

proizvodnja preh. proiz. izvoz proizvodnja preh. proiz. uvoz razlika




38

Kretanje robne razmjene razreda djelatnosti C10.20 Prerada i konzerviranje ribe u razdoblju od 2003. do lipnja 2013.


Od 2008. godine kada je razred djelatnosti C10.20 Prerada i konzerviranje ribe postigao najveći izvoz u promatranom periodu, taj izvoz konstantno pada i u 2012. godini iznosio je 11,7 mil. USD što je otprilike na razini iz 2003. godine (11,4 mil. USD).

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012. I-VI2013.

godina

USD

prerada ribe izvoz prerada ribe uvoz razlika

promet

39

PROMET U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

Promet Zračne luke Zadar svake godine sve je veći, kontinuirano raste broj letova, a još većim intenzitetom raste broj prevezenih putnika, odnosno povećava se prosječan broj putnika po letu. U 2013. godini, s brojem od 472.572 putnika, ostvareno je povećanje od 27,3% u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivan trend ostvaren je zahvaljujući povećanju broja frekvencija prema destinacijama koje obavljaju niskotarifne kompanije, posebice Ryanair koji je najveći operater za Zračnu luku Zadar. Nakon novih linija Ryanaira u 2012. godini (Billund, East Midlands, Karlsruhe i Marseille), čarter linije

uvodi Scandjet, kao i Croatia Airlines (Pariz, Munchen, Frankfurt i Zurich), te Lufthansa (Berlin i Dusseldorf). 2013. godine uveden je još jedan operater Siberian 1, tako da je Zračna luka Zadar u toj godini bila povezana s čak 16 europskih destinacija.

Na području Lučke uprave Zadar u unutarnjem pomorskom putničkom prometu na domaćim linijama broj prevezenih putnika u promatranom razdoblju od 2009. do 2013. godine blago raste, dok je promet vozila stagnira.

Promet Zračne luke Zadar u razdoblju od 2009. do 2013. godine

Izvor podataka: Zračna luka Zadar; Obrada HGK - ŽK Zadar

Izvor podataka: Lučka uprava Zadar; Obrada HGK - ŽK Zadar

Pomorski putnički promet u razdoblju od 2009. do 2013. godine

215.839

275.224 284.973

370.995

472.572

3.188 3.305 3.351

3.961 4.053

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

broj

put

nika

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

broj

leto

va

putnici letovi

2.185.544 2.212.054 2.199.5752.321.836 2.367.215

332.052 312.932 314.828 312.908 319.251

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

broj

pre

veze

nih

putn

ika

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

broj

pre

veze

nih

vozi

la

putnici

vozila

gradovi i općine

40

GOSPODARSKA KRETANJA GRADOVA I OPĆINA ZADARSKE ŽUPANIJE

U ovom poglavlju analiziramo doprinos pojedinih administrativnih područja (gradova i općina) Zadarske županije ukupnosti županijskog gospodarstva u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Dan je pregled strukture po gradovima/općinama najznačajnijih stavki bilance, te računa dobiti i gubitka gospodarstvenika koji su za pojedinu godinu predali godišnja financijska izvješća Financijskoj agenciji. Korišteni su podaci iz baze podataka Centra za informatiku i kontrolu sustava Hrvatske gospodarske komore.

Kao i u svim prikazima gospodarstva, teritorijalni kriterij podjele napravljen je prema sjedištu poduzetnika. Pritom je nepoznato da li poduzetnik ima podružnice ili pogone na području drugih administrativnih

jedinica u Zadarskoj županiji ili bilo gdje na području Hrvatske. Nepoznato je također prebivalište zaposlenika, svi se vode prema sjedištu poduzetnika kod koga su zaposleni. U tablicama je navedeno prvih deset gradova/općina u pojedinoj kategoriji prema njihovom rangu u 2012. godini. Naznačen je i ukupan doprinos svih preostalih od ukupno 6 gradova i 28 općina u Zadarskoj županiji.

Grad Zadar apsolutno je gospodarsko središte Zadarske županije i u svim kategorijama dominira s preko 60% svog doprinosa gospodarskom životu Županije. Prvo mjesto u gotovo svim kategorijama nepromjenjeno je u svim promatranim godinama. Broj registriranih tvrtki daleko je najveći u Zadru, preciznije na administrativnom području Grada Zadra, slijede gradovi Biograd n/m i Benkovac, a zatim ostali gradovi/općine kako je prikazano u tablici.

Struktura broja poduzetnika obveznika poreza na dobit na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Struktura Rang Struktura Rang Struktura Rang Struktura Rang Struktura Rang

Zadar 62,1% 1 59,7% 1 61,4% 1 59,7% 1 60,1% 1

Biograd n/m 4,9% 2 4,7% 2 4,8% 2 4,9% 2 5,5% 2

Benkovac 2,5% 3 2,4% 4 2,7% 3 2,9% 3 2,8% 3

Preko 2,4% 5 2,3% 5 2,3% 4 2,4% 4 2,5% 4

Pakoštane 2,4% 6 2,1% 7 2,2% 7 2,4% 5 2,4% 5

Sukošan 1,9% 8 2,3% 6 2,2% 6 2,2% 7 2,3% 6

Vir 2,5% 4 2,6% 3 2,3% 5 2,3% 6 2,2% 7

Obrovac 2,2% 7 2,0% 10 1,3% 10 1,8% 8 1,8% 8

Pag 1,8% 9 2,1% 8 1,3% 11 1,5% 10 1,6% 9

Poličnik 1,0% 15 1,6% 13 1,5% 9 1,6% 9 1,6% 10

Ostali 16,3% 18,1% 18,1% 18,1% 17,3%

Izvor: Centar za informatiku HGK, Obrada: HGK - ŽK Zadar

gradovi i općine

41

Struktura broja zaposlenih (na bazi sati rada) u gospodarstvu na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 68,4% 1 65,9% 1 68,1% 1 66,7% 1 69,6% 1

Biograd n/m 6,8% 2 5,8% 2 5,5% 2 5,5% 2 6,4% 2

Benkovac 3,9% 3 3,7% 3 3,9% 3 3,8% 3 3,9% 3

Pag 2,2% 6 2,1% 7 2,0% 6 2,0% 6 2,0% 4

Poličnik 2,2% 5 2,6% 5 2,6% 4 2,4% 5 1,9% 5

Kali 1,2% 8 2,5% 6 2,1% 5 1,8% 7 1,5% 6

Pakoštane 1,8% 7 1,5% 8 1,9% 7 1,8% 8 1,4% 7

Sali 0,6% 16 0,5% 17 0,9% 14 1,1% 12 1,1% 8

Sukošan 1,0% 10 1,4% 9 1,2% 9 1,2% 10 1,1% 9

Preko 0,9% 11 1,1% 13 1,1% 10 3,1% 4 1,1% 10

Ostali 11,0% 12,9% 11,9% 13,7% 11,0%


Struktura ukupnih prihoda gospodarstva na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 71,1% 1 64,8% 1 68,4% 1 60,0% 1 66,1% 1

Biograd n/m 5,1% 2 6,0% 2 5,8% 2 6,1% 3 7,2% 2

Poličnik 4,2% 3 4,6% 3 4,2% 3 4,4% 4 3,8% 3

Benkovac 3,1% 4 3,1% 5 3,0% 4 3,2% 6 3,5% 4

Pag 2,2% 5 2,6% 7 2,7% 6 2,3% 7 2,7% 5

Kali 1,8% 6 3,0% 6 2,8% 5 3,5% 5 2,6% 6

Stankovci 1,6% 7 1,4% 8 1,6% 7 1,7% 8 1,6% 7

Sukošan 0,8% 11 1,1% 10 1,1% 9 1,2% 10 1,4% 8

Pakoštane 1,3% 8 1,0% 13 1,4% 8 1,6% 9 1,2% 9

Posedarje 0,5% 15 1,1% 11 0,7% 12 0,9% 12 0,8% 10

Ostali 8,4% 11,2% 8,3% 15,1% 9,2%


gradovi i općine

42

Struktura ukupnih rashoda gospodarstva na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 71,4% 1 65,1% 1 69,4% 1 61,6% 1 69,1% 1

Biograd n/m 5,0% 2 5,7% 2 5,7% 2 5,7% 3 6,5% 2

Poličnik 4,0% 3 4,4% 3 4,2% 3 4,3% 4 3,5% 3

Benkovac 3,1% 4 3,0% 6 2,9% 4 3,2% 5 3,3% 4

Pag 2,2% 5 2,4% 7 2,3% 6 2,1% 7 2,4% 5

Kali 1,7% 6 3,2% 4 2,7% 5 2,6% 6 1,9% 6

Stankovci 1,4% 7 1,3% 8 1,4% 8 1,5% 9 1,4% 7

Sukošan 0,9% 11 1,1% 12 1,0% 9 1,1% 10 1,2% 8

Pakoštane 1,3% 8 1,2% 11 1,4% 7 1,5% 8 1,1% 9

Posedarje 0,5% 15 1,0% 14 0,7% 13 0,9% 12 0,8% 10

Ostali 8,6% 11,6% 8,4% 15,6% 8,8%


Struktura dobiti razdoblja gospodarstva na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 76,9% 1 58,4% 1 65,3% 1 52,4% 1 53,8% 1

Kali 1,5% 7 3,7% 6 6,3% 2 16,8% 2 9,1% 2

Biograd n/m 3,9% 3 7,6% 2 5,4% 4 6,0% 3 8,1% 3

Stankovci 2,9% 4 2,1% 8 5,2% 5 4,5% 4 4,6% 4

Benkovac 2,2% 5 5,2% 3 1,9% 7 2,6% 6 3,7% 5

Pag 1,7% 6 5,2% 4 5,6% 3 3,4% 5 3,1% 6

Poličnik 4,1% 2 3,7% 6 2,3% 6 2,4% 7 3,1% 7

Pakoštane 1,1% 9 0,8% 12 0,8% 10 2,3% 9 2,8% 8

Sukošan 0,5% 13 1,6% 10 0,8% 11 0,9% 11 1,9% 9

Sali 0,1% 18 0,3% 16 0,2% 20 0,3% 19 1,5% 10

Ostali 5,2% 11,4% 6,1% 8,7% 8,2%


gradovi i općine

43

Struktura gubitka razdoblja gospodarstva na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 80,5% 1 65,0% 1 76,5% 1 74,4% 1 86,8% 1

Obrovac 2,0% 5 3,3% 5 2,3% 5 3,7% 3 2,4% 2

Benkovac 2,3% 4 2,1% 7 1,8% 6 2,1% 4 1,7% 3

Biograd n/m 2,4% 2 1,8% 8 4,2% 2 1,3% 6 1,3% 4

Pakoštane 1,3% 8 4,0% 4 0,6% 12 0,7% 9 1,3% 5

Stankovci 0,4% 16 0,5% 15 1,2% 7 0,5% 14 1,0% 6

Kali 0,7% 10 7,2% 2 3,2% 3 0,5% 15 0,6% 7

Preko 0,7% 11 2,3% 6 0,5% 13 8,6% 2 0,6% 8

Polača 0,0% 32 0,6% 14 0,3% 17 0,8% 8 0,5% 9

Poličnik 1,5% 6 0,7% 12 2,8% 4 2,1% 5 0,4% 10

Ostali 8,4% 12,4% 6,5% 5,5% 3,4%


Struktura vrijednosti dugotrajne imovine gospodarstva na području Zadarske županije krajem prosinca u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 72,5% 1 72,4% 1 73,0% 1 71,1% 1 69,8% 1

Biograd n/m 6,0% 2 5,6% 2 6,0% 2 6,4% 2 7,9% 2

Preko 1,8% 6 2,2% 4 1,8% 6 3,5% 3 2,5% 3

Poličnik 1,9% 5 2,3% 3 2,3% 3 2,2% 4 2,1% 4

Benkovac 2,2% 4 1,8% 6 1,9% 5 1,9% 6 2,0% 5

Obrovac 1,5% 8 1,4% 9 1,7% 7 1,7% 7 1,9% 6

Pakoštane 2,4% 3 1,8% 5 2,1% 4 2,0% 5 1,7% 7

Kali 1,2% 9 1,4% 10 1,4% 8 1,5% 8 1,7% 8

Pag 1,8% 7 1,7% 8 1,3% 9 1,2% 9 1,3% 9

Nin 0,2% 24 0,7% 14 0,6% 15 0,9% 10 1,1% 10

Ostali 8,6% 8,5% 7,8% 7,4% 8,1%


gradovi i općine

44

Struktura vrijednosti ukupne aktive/pasive gospodarstva na području Zadarske županije krajem prosinca u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 73,0% 1 72,4% 1 73,1% 1 70,4% 1 70,8% 1

Biograd n/m 5,0% 2 4,9% 2 5,4% 2 5,9% 2 6,9% 2

Kali 1,5% 8 2,1% 5 2,1% 4 2,5% 4 2,6% 3

Poličnik 2,4% 3 2,5% 3 2,5% 3 2,4% 5 2,2% 4

Benkovac 2,3% 4 1,8% 6 1,9% 6 1,9% 7 2,0% 5

Preko 1,5% 7 1,8% 7 1,5% 8 3,7% 3 1,9% 6

Pakoštane 2,0% 5 1,7% 9 2,0% 5 2,0% 6 1,6% 7

Pag 1,9% 6 1,8% 8 1,6% 7 1,4% 8 1,6% 8

Obrovac 1,3% 9 1,2% 10 1,4% 9 1,4% 9 1,5% 9

Stankovci 0,9% 11 0,7% 15 1,2% 10 1,0% 10 1,1% 10

Ostali 8,2% 9,0% 7,2% 7,2% 7,8%


Struktura vrijednosti investicija u novu dugotrajnu imovinu u gospodarstvu na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 70,0% 1 78,1% 1 62,3% 1 76,1% 1 38,5% 1

Biograd n/m 5,6% 2 5,5% 2 17,6% 2 6,0% 2 22,3% 2

Kali 2,2% 6 1,4% 6 0,3% 21 0,4% 14 7,9% 3

Benkovac 1,7% 10 0,7% 11 3,0% 4 2,1% 4 7,7% 4

Stankovci 0,8% 13 0,7% 12 1,1% 8 0,5% 12 3,5% 5

Obrovac 2,7% 4 2,7% 3 1,1% 9 1,4% 6 2,9% 6

Tkon 0,0% 28 0,1% 20 0,6% 15 0,9% 10 2,4% 7

Vir 1,8% 9 1,3% 7 1,4% 5 2,0% 5 2,1% 8

Nin 0,1% 26 0,0% 28 0,7% 11 1,3% 7 2,1% 9

Pag 2,1% 7 1,9% 4 0,7% 12 0,5% 13 1,8% 10

Ostali 13,1% 7,5% 11,1% 8,8% 8,7%


gradovi i općine

45

Struktura vrijednosti troškova osoblja u gospodarstvu na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 72,6% 1 69,7% 1 72,3% 1 69,0% 1 72,1% 1

Biograd n/m 5,9% 2 5,7% 2 5,6% 2 6,0% 2 6,5% 2

Benkovac 3,9% 3 3,5% 3 3,6% 3 3,5% 4 3,5% 3

Kali 1,7% 7 2,7% 5 2,5% 4 2,2% 5 2,2% 4

Pag 1,9% 5 2,0% 7 1,8% 6 1,9% 7 2,0% 5

Poličnik 2,2% 4 2,4% 6 2,3% 5 2,2% 5 1,7% 6

Pakoštane 1,4% 8 1,2% 8 1,6% 7 1,6% 8 1,2% 7

Sukošan 0,8% 10 1,0% 11 1,0% 9 1,0% 10 1,1% 8

Sali 0,5% 14 0,5% 15 0,8% 10 0,8% 11 0,9% 9

Nin 0,3% 21 0,9% 12 0,8% 11 0,8% 12 0,8% 10

Ostali 8,9% 10,4% 7,9% 11,1% 8,1%


Struktura vrijednosti kratkoročnih obveza gospodarstva na području Zadarske županije krajem prosinca u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 69,1% 1 67,1% 1 69,4% 1 66,6% 1 70,6% 1

Biograd n/m 4,5% 2 5,1% 2 4,7% 2 5,0% 3 5,5% 2

Kali 2,2% 5 3,3% 3 4,3% 3 3,0% 4 2,8% 3

Benkovac 2,8% 3 2,5% 6 2,6% 5 2,5% 7 2,5% 4

Obrovac 0,9% 13 1,1% 11 1,5% 7 1,4% 8 2,1% 5

Poličnik 2,5% 4 2,6% 4 2,6% 4 2,5% 5 1,9% 6

Pakoštane 2,1% 6 2,5% 7 2,4% 6 2,5% 6 1,8% 7

Preko 1,6% 11 1,4% 10 1,0% 11 5,1% 2 1,5% 8

Pag 1,7% 9 1,1% 12 1,1% 10 0,8% 13 1,2% 9

Sali 0,6% 17 0,6% 18 0,8% 13 1,2% 9 1,1% 10

Ostali 12,1% 12,7% 9,7% 9,5% 8,8%


gradovi i općine

46

Struktura vrijednosti prihoda od prodaje u inozemstvu gospodarstva na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 76,6% 1 74,3% 1 74,8% 1 55,4% 1 72,6% 1

Benkovac 7,6% 2 6,3% 2 5,6% 3 6,3% 4 6,9% 2

Kali 3,5% 3 6,0% 3 6,9% 2 8,8% 3 6,7% 3

Biograd n/m 1,4% 6 3,9% 4 3,1% 4 3,4% 5 5,9% 4

Poličnik 3,0% 4 1,9% 5 1,4% 7 1,0% 9 1,1% 5

Stankovci 0,0% 23 0,0% 23 1,8% 6 1,2% 7 1,0% 6

Pakoštane 1,3% 8 1,7% 6 1,8% 5 2,0% 6 1,0% 7

Tkon 0,4% 12 0,5% 11 0,5% 12 0,5% 13 0,9% 8

Sali 0,2% 13 0,3% 13 0,5% 10 0,6% 10 0,8% 9

Sukošan 0,8% 9 1,1% 8 1,1% 8 0,5% 12 0,8% 10

Ostali 5,1% 3,9% 2,6% 20,3% 2,2%


Struktura vrijednosti stavke uvoza u razdoblju gospodarstva na području Zadarske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Grad/općina2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Zadar 59,6% 1 55,8% 1 63,1% 1 37,6% 1 51,2% 1

Benkovac 10,8% 2 8,6% 2 13,4% 2 12,8% 3 23,0% 2

Poličnik 10,0% 3 7,6% 3 9,0% 3 8,5% 4 8,8% 3

Pag 3,0% 5 4,7% 5 4,9% 4 3,4% 6 4,6% 4

Kali 5,1% 4 4,0% 6 0,0% 18 4,3% 5 4,5% 5

Biograd n/m 1,8% 8 4,0% 7 3,6% 5 2,6% 7 2,8% 6

Tkon 0,2% 14 0,3% 13 0,8% 9 1,6% 8 2,3% 7

Bibinje 0,0% 24 1,2% 10 0,1% 15 0,2% 14 1,2% 8

Obrovac 2,5% 6 2,9% 8 0,2% 11 1,1% 9 0,5% 9

Sukošan 0,6% 11 0,8% 11 1,3% 6 0,9% 10 0,5% 10

Ostali 6,3% 10,0% 3,5% 27,1% 0,7%


najnoviji podaci

47

NAJNOVIJI PODACI

ZAGREBAČKA BURZA

Financijski izvještaji o poslovanju gospodarstva u 2013. godini bit će poznati tek početkom svibnja 2014. Od ove godine obveza predaje periodičnih izvještaja ostala je tek za tvrtke čije su dionice uvrštene na Zagrebačkoj burzi, a takvih u Zadarskoj županiji ima tek pet. U nedostatku financijskih izvještaja gospodarstvenika, na raspolaganju nam je više fizičkih pokazatelja prikupljenih iz nekoliko izvora. Podatke o broju zaposlenih kvartalno objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, podatke o broju registriranih nezaposlenih osoba mjesečno objavljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, dolaske i noćenja turista mjesečno prati Turistička zajednica, a niz podataka može se naći na stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Nažalost, većinu podataka za statističke jedinice druge i treće (županije) razine DZS ne objavljuje ili ih objavljuje s velikim zakašnjenjem.

Na Zagrebačkoj burzi uvršteno je pet tvrtki iz Zadarske županije: Tankerska plovidba d.d., Turisthotel d.d., Ilirija d.d., Maraska d.d. i ŠC Višnjik d.o.o. Njihovi ukupni prihodi u prvih devet mjeseci 2013. godine iznosili su 1.012,5 milijuna kuna ili 10,5% manje nego u istom razdoblju 2012. godine. Ukupni rashodi ovih pet društava bili su 901,2 milijuna kuna ili 11,5% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Razlika između ukupnih ostvarenih prihoda i ukupnih rashoda svih ovih tvrtki bila je pozitivna i iznosila je 111,3 milijuna kuna ili 1,7% manje nego u istom razdoblju 2012. Za 10,6% smanjena je i ukupna aktiva ovih trgovačkih društava.

Prihodi i rashodi u prvih devet mjeseci 2012. i 2013. godine tvrtki Zadarske županije uvrštenih na tržište Zagrebačke burze

Tankerskaplovidba d.d. Turisthotel

d.d. Ilirija d.d.Maraska d.d.

ŠC Višnjikd.o.o.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

milijuni kuna

Ukupni prihodi I-IX 2012.

Ukupni prihodi I-IX 2013.

Ukupni rashodi I-IX 2012.

Ukupni rashodi I-IX 2013.

Izvor: Zagrebačka burza; Obrada HGK – ŽK Zadar

najnoviji podaci

48

Zadnji dostupan podatak o broju ukupno zaposlenih u Zadarskoj županiji i ukupno u Republici Hrvatskoj potvrda je već prepoznatog trenda povećanja sezonskog zapošljavanja na području Županije i isto tako pokazatelj produženja turističke sezone. Za razliku od kontinuiranog negativnog kretanja zaposlenosti na državnoj razini, u Zadarskoj županiji bilježimo rast zaposlenosti. Na kraju rujna 2013. godine ukupan broj zaposlenika – osiguranika HZMO-a bio je 50.847, a to je

ZAPOSLENOST - NEZAPOSLENOST

Do objave godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika za 2013. godinu nećemo znati kolike su se promjene broja zaposlenih u gospodarstvu dogodile tijekom ove poslovne godine. Međutim, na raspolaganju su nam najsvježiji podaci o ukupnom broju zaposlenih i broju registriranih nezaposlenih osoba.

Zadnji podatak o ukupnom broju zaposlenih (osiguranika HZMO-a) objavljen je na web stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje sa stanjem 30. rujna 2013. godine. Hrvatski zavod za zapošljavanje evidenciju nezaposlenih vodi na mjesečnoj razini i na raspolaganju su nam podaci o broju nezaposlenih na kraju 2013. godine.

Osiguranici u Zadarskoj županiji i ukupno u Hrvatskoj (stanje na dan 30. rujna) 2012. i 2013.

Stavka 2012. 2013.

ZADARSKA ŽUPANIJA 50.071 50.847

Zadarska žup. indeksi (verižni) 99,02 101,55

Zadarska žup. indeksi (2004=100) 114,96 116,74

Zadarska žup. indeksi (2008=100) 95,45 96,93

UKUPNO HRVATSKA 1.486.424 1.475.496

Hrvatska indeksi (verižni) 98,29 99,26

Hrvatska indeksi (2004=100) 100,35 99,61

Hrvatska indeksi (2008=100) 91,20 90,53

Izvor: Statističke informacije HZMO; Obrada HGK – ŽK Zadar

za 1,55% više nego u isto vrijeme prethodne godine. Istovremeno, to je za 16,74% više nego u isto vrijeme 2004. godine, a za 3,07% manje nego u najboljoj 2008. godini. Za usporedbu, na državnoj razini krajem rujna imamo 1.475.496 zaposlenih, a to je manje i u odnosu na stanje godinu dana prije, na stanje iz 2004. godina, a u odnosu na najpovoljnije stanje zaposlenosti u državi u 2008. manje je za čak 9,47%.

najnoviji podaci

49

I zadnji dostupni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih krajem prosinca 2013. potvrđuju dosadašnji trend blagog povećanja nezaposlenosti u Zadarskoj županiji i nešto bržeg trenda rasta nezaposlenosti na državnoj razini. Broj od 12.424 registrirane nezaposlene osobe u Zadarskoj županiji za 0,6% veći je od broja nezaposlenih godinu dana prije, a broj od

Registrirane nezaposlene osobe u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj po godinama (stanje 31. prosinca)

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; Obrada HGK – ŽK Zadar

363.411 ukupno nezaposlenih u Republici Hrvatskoj veći je od broja nezaposlenih na kraju prosinca 2012. za 1,5%. Godišnji prosjek nezaposlenih za 2013. u Zadarskoj županiji iznosi 11.161 i za 4,3% je veći od prosjeka 2012. godine, dok je godišnji prosjek nezaposlenih u cijeloj državi 345.112 ili za 6,4% veći od prošlogodišnjeg.

11.36111.898

10.5089.846

11.196 11.49711.118

12.353 12.424

293.153

254.484240.455

291.545

315.438

363.411

307.851319.845

358.214

8.000

9.000

10.000

11.000

12.000

13.000

14.000

15.000

16.000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Nez

apos

leni

u Z

Ž

190.000210.000230.000250.000270.000290.000310.000330.000350.000370.000

Nez

apos

leni

u R

H

ZŽ RH

50

događanja

SEMINAR RADNI ODNOSI – PRIMJENA ZAKONA O RADU U PRAKSI

U prepunoj dvorani hotela Kolovare 27. svibnja 2013. održan je seminar Radni odnosi – primjena Zakona o radu u praksi. Seminar su organizirali Udruženje obrtnika Zadar u suradnji s Hrvatskom zajednicom računovođa i financijskih djelatnika (časopis RIF) i HGK Županijskom komorom Zadar.

Brojku od 130 polaznika seminara činili su rukovoditelji tvrtki, obrta i računovodstvenih servisa. Tri predavača, dr.sc. Marija Zuber, mr. Darko Terek i Nikica Ferić, prisutnima su u vremenu od 9 do 15 sati pokušali razjasniti problematiku i novine zakona o radu, radnim odnosima, radnom vremenu, pravu na plaću, primjenu kolektivnih ugovora, inspekcijskih nadzora i sudskih sporova. Na kraju su polaznici seminara imali priliku predavače pitati sve nejasnoće i iznijeti problematiku iz svoje tvrtke ili obrta u vezi teme.

POSJET VELEPOSLANICE REPUBLIKE MAKEDONIJE

Dana 22. svibnja 2013. godine veleposlanica Republike Makedonije, Daniela Karagiozoska, posjetila je HGK - Županijsku komoru Zadar. Nakon susreta predstavnika Grada Zadra i Zadarske županije u Županijskoj komori Zadar primili su je tajnik Denis Ikić i direktor „Maraske“ Vandri Montabelo. Upoznata je sa strukturom gospodarstva Zadarske županije, trenutnom ekonomskom situacijom i razvojnim planovima.

Veleposlanica Karagiozoska zahvalila se na prijemu i prezentirala sveukupne reforme u makednoskom društvu kako bi privukla investitore. Iznijela je niz konkretnih mjera

poduzetih na državnoj razini i pozvala sva poduzeća Zadarske županije da se obrate za sve moguće upite ili investicije u Makedoniji.

Izrazila je nadu i želju da Turistička zajednica Grada Zadra i Zadarske županije energičnije promoviraju turističke proizvode naše županije.

događanja

51

PROMJENE U POSLOVANJU NAKON ULASKA RH U EU

U Hotelu „Kolovare“ 28. svibnja 2013. u 11 sati održan je seminar o promjenama u poslovanju hrvatskih tvrtki nakon ulaska u EU. Seminaru su nazočile 72 zadarske tvrtke raznih djelatnosti.

Seminar je vodila gđa. Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK, a pobliže je objasnila sljedeće teme: TARIC – zajedničku carinsku tarifu; obračun PDV-a na unutarnjem tržištu; transfer robe u terminu ulaza u EU; unutarnju i vanjsku proizvodnju i odobrenja HGK/carinska odobrenja; poslovanje podružnica/predstavništva; posebni uvjeti robne razmjene sa zemljama u okruženju.

Predstavila je novosti u poslovanju na unutarnjem tržištu čiji dio postajemo 1. srpnja, a neke od njih su: Izjava dobavljača umjesto EUR1; pravilo o podrijetlu; izuzeća za plaćanje carine; tarifne suspenzije; autonomna carinska kvota, spomenula je INTRASTAT i EXTRASTAT; pojasnila je izdavanja ATA karneta u novim uvjetima poslovanja te najavila više seminara na ovu temu, u suradnji sa Carinskom upravom i ostalim uključenim institucijama. Tijekom i nakon održanog predavanja zainteresirani su postavljali konkretna pitanja vezana za svoje poslovanje. Seminar je završio u 13:30.

SEMINAR „SERVIS E-RAČUN I OSTALI DIGITALNI CERTIFIKATI“

Dana 29. svibnja 2013. s početkom u 10 sati u HGK Županijskoj komori Zadar održan je seminar o servisu FINA-e „e-Račun“ te su predstavljeni i ostali digitalni certifikati koje izdaje FINA. Seminaru je nazočilo 28 predstavnika zadarskih poduzeća.

Servis e-Račun predstavio je direktor prodaje i marketinga FINA-e, g. Zoran Vrkić, a posebno je pojasnio što sve obuhvaća e-Račun, njegovu usklađenost sa EU direktivom o računima (e-Invoice), razliku između e-Računa i e-Uplatnice, o sigurnosti primjene e-Računa i zaštiti podataka korisnika ove usluge, način i postupke korištenja ove usluge za poduzeća te dodatne mogućnosti korištenja aplikacije nakon same aktivacije.

Zaključeno je kako će primjena ove usluge biti sve češća kod hrvatskih poduzetnika te kako se time ostvaruju znatne uštede u poslovanju, pogotovo za subjekte koji imaju znatne troškove kod klasičnog slanja računa klijentima.

Tijekom i nakon održanog predavanja zainteresirani su postavljali konkretna pitanja vezana za svoje poslovanje. Seminar je završio u 11:10 sati.

događanja

52

PROJEKTNI SASTANAK PARTNERA NA PROJEKTU BRIDGE U BELGIJI

U belgijskom gradu Bruges-u, u prostorijama Gospodarske komore Zapadne Flandrije (Voka-Chamber of Commerce West Flanders) 21., 22. i 23. svibnja održan je drugi po redu sastanak partnera na projektu BRIDGE- Bridges of Knowledge for EU-TR Chambers.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Turske komore brodarstva iz Istanbula (Hande Guneykaya i Utku Birkan), Belgijske komore Zapadne Flandrije (Braba Geschier, Griet Witdouck, Valerie Vandemnaele), Talijanske komore regije Marche (Maurizio di Genova), te HGK- ŽK Zadar (Maša Jurin).

Projektni partneri su se okupili u Belgiji kako bi analizirali do sada implementirane aktivnosti te finalizirali iduće korake s ciljem uspješne realizacije projekta Projekt Bridge koji za krajnji cilj ima uspostavu dugoročnih partnerstava europskih i turskih komora, te uspostavu poslovnih veza poduzetnika iz sektora brodarstva i pomorske trgovine iz svih partnerskih zemalja i stvaranje novih prilika za međusobnu trgovinsku razmjenu i ulaganja, započeo je u prosincu 2012. godine, a završit u prosincu 2013. godine.

Prvoga dana, 21. svibnja, partneri su se fokusirali na aktivnosti koje će biti implementirane u drugoj fazi projekta, te su finalizirali nacrt EU strategijje za Tursku komoru brodarstva, odredili govornike i program za završnu konferenciju i tzv. Networking Event koji će se održati u Istanbulu od 23. do 25. rujna 2013. i odredili govornike i program za webinare koji će biti organizirani 28. listopada i 11. studenog. Bilo je govora i o temama za buduće zajedničke projekte, te su se utvrdila područja od zajedničkog interesa i EU programi koji su na raspologanju svim projektnim partnerima.

U organizaciji Komore Voka 22. i 23. svibnja projektnim partnerima predstavili su se predstavnici belgijskih organizacija koje pružaju potporu poduzetnicima (Belgijska europska poduzetnička mreža, Razvojna agencija Zapadne Flandrije, te agencija belgijske vlade za potporu izvoza i investicija Zapadne Flandrije).

Predstavnici navedenih organizacija, nazočnima su prenjeli svoje prakse i iskustva te su zajednčki raspravili o mogućoj budućoj suradnji s ciljem olakšavanja prepreka u sadašnjoj trgovinskoj razmjeni partnerskih zemalja te stvaranja prilika za nova ulaganja.

događanja

53

DRUGI SASTANAK PARTNERA U PROJEKTU IPATECH

U Žepču, u Bosni i Hercegovini, 29. i 30. svibnja 2013. godine održan je drugi sastanak partnera u međunarodnom projektu Miniaturization technology: synergies of research and innovation to enhance the economic development of the Adriatic – IPATECH, financiranog programom Europske unije IPA Jadranska prekogranična suradnja. Domaćin partnerskoga sastanka bila je Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče, a iz ŽK Zadar nazočili su mu Marija Mišulić i Dinko Basioli.

Susret je bio prigoda za pregled do sada obavljenog posla te raspodjelu budućih zadataka među partnerima. Tako je, između ostaloga, bilo riječi o nabavi mini-strojeva na solarni pogon, u slučaju ŽK Zadar za sušenje povrća i voća, što je predviđeno projektnim aktivnostima. O tzv. tehnologiji minijaturizacije

proizvodnih procesa, kako je u Žepču dogovoreno, bit će riječi na seminaru u Komori Zadar na jesen ove godine, na kojem bi se mikro, malim i srednjim poduzetnicima predočila ideja inovativnih sustava za preradu i proizvodnju hrane, minijaturiziranim postrojenjima, kakvi na talijanskom i ostalim tržištima zemalja sudionica projekta IPATECH – Albanije, Grčke i Hrvatske – postoje, a proizvode marmeladu, sir, sušeno povrće i voće te maslinovo ulje.

Na sastanku su, osim toga, predstavljeni i primjeri dobre prakse iz svake od zemalja čiji su predstavnici sudionici projekta, a to su inovativne metode, procesi, tehnike, aktivnosti ili inicijative u poljoprivredno – prehrambenom sektoru koji omogućuju bolji rezultat od drugih metoda i procesa i čija se iskustva mogu prenijeti u druge zemlje korisnice projekta.

događanja

54

RADIONICA JAVNE NABAVE

HGK - ŽK Zadar u suradnji s Upravom za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva organizirala je radionicu Javne nabave „Postupanje naručitelja od zaprimanja ponuda do izvršenja ugovora“ koja se održala 5. lipnja 2013. u ŽK Zadar. Jednodnevna radionica trajala je od 9-16 sati. Sudjelovalo je 30 polaznika iz raznih tvrtki i institucija lokane samouprave Zadarske županije. Predavači su stručnjaci Uprave za sustav javne nabave koji su kroz svoja izlaganja i odgovorom na mnoga pitanja nastojali su olakšati polaznicima radionice mnoge nedoumice

i probleme iz prakse. Na kraju radionice u anketnom upitniku polaznici su ocijenili radionicu korisnom te izrazili interes za još jednu krajem godine.

SEMINAR: ICS-IMPORT CONTROL SYSTEM (SISTEM KONTROLE UVOZA)

U HGK ŽK Zadar 7. lipnja 2013. u 10 sati održan je seminar ICS-Import Control System (Sistem kontrole uvoza) tj. postupak i sigurnosna zaštita provjera robe koja ulazi u teritorij EU. Seminar je dio Programa „Olakšavanje trgovine i transporta 2013.“ u organizaciji CroatiaPRO Odbora (Nacionalnog odbora za olakšavanje trgovine i transporta), HGK - Sektor za Promet i veze u suradnji sa carinskom upravom RH i ŽK Zadar. Na seminaru je bilo nazočno desetak tvrtki iz djelatnosti otpremništva, prijevoznici, uvoznici te ostali ovlašteni gospodarski subjekti. Seminar su održali predavači Carinske uprave RH uz mogućnost postavljanja pitanja u svezi sistema kontrole uvoza.

Carinska uprava s danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji počinje i s primjenom ICS sustava (Import Control System), odnosno uvodi Sustav kontrole uvoza Zajednice. To znači da se za svu robu koja ulazi u carinski teritorij EU moraju provesti ulazne procedure koje se odnose na provedbu sigurnosno-zaštitne analize rizika te se sukladno tome dozvoljava ili zabranjuje ulaz takvoj robi. U tu svrhu bilo kojoj ulaznoj carinarnici na kojoj određena pošiljka ulazi na teritorij EU prethodno se, prema propisanim rokovima ovisnim o vrsti prijevoznog sredstva, mora podnijeti ulazna sigurnosna skraćena deklaracija za tu robu, koja obuhvaća podatke neophodne za analizu rizika i pravilnu provedbu carinskog nadzora prvenstveno za sigurnosno relevantne svrhe.

Kako bi gospodarski subjekti ostvarili sve prednosti takvog elektroničkog sustava pred-najave dolaska moraju dobaviti vlastite aplikacije kompatibilne s ICS-om, te se povezati s Informacijskim sustavom Carinske uprave putem G2B servisa kako bi bili u mogućnosti slati ili primati elektroničke poruke propisanog oblika i sadržaja koje omogućuju provedbu postupka.

događanja

55

SEMINAR: CARINSKA VRIJEDNOST, PODRIJETLO I TARIC

Dana 14. lipnja 2013. s početkom u 10 sati u hotelu Kolovare održan je seminar: carinska vrijednost, podrijetlo i TARIC. Na seminaru je bilo nazočno četrdesetak tvrtki: otpremnici, uvoznici, prijevoznici, brodski agenti te ovlašteni gospodarski subjekti. Održali su ga predavači Carinske uprave RH tako da su prisutni mogli postavljati pitanja i dobiti dodatne informacije.

Seminar je dio Programa “Olakšavanje trgovine i transporta 2013.“ u organizaciji CroatiaPRO Odbora, HGK - Sektor za Promet i veze u suradnji sa Carinskom upravom RH i ŽK Zadar.

Predavanje se sastojalo od tri tematske cjeline: carinska vrijednost, podrijetlo i TARIC.Dio koji se odnosi na carinsku vrijednost pojašnjava kako pristupanje Republike Hrvatske EU donosi određene promjene prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti robe. Prilikom uvoza određenih proizvoda, a zbog pojednostavljenja postupanja ili osiguranja realne razine vrijednosti robe, EU je propisala kako utvrđivanje stope carine sukladno

vrijednosti robe, tako i uvođenje dodatnih carina te obvezu zaduživanja dodatnog jamstva u situacijama kada deklarirana vrijednost odstupa od određene “referentne“.Dio koji se odnosi na podrijetlo pojašnjava preferencijalne aranžmane koje primjenjuje EU kao i primjenu prijelaznih odredbi pri pristupanju RH EU: Konkretno bit će govora o ugovoru o pristupanju RH EU (s aspekta primjene preferencijalne stope carine), povratu robe EU podrijetla izvezene u treće zemlje, preferencijalnim aranžmanima u EU: Carinska unija: EU-Turska, San Marino, Andora; EEA- Europski gospodarski prostor (IS,NO,LI); FTA (EU-EFTA,EU-mediteranske zemlje, EU-zemlje SAP, EU-Ostale zemlje /J. Afrika, J. Koreja, Meksiko, Čile...), PE, PEM, SAP kumulacija, te o izjavi dobavljača (za robu sa /bez podrijetla) i autonomnim povlaštenim aranžmanima (GSP, OCT, ACP, Kosovo, Ceuta i Melila, Moldavija).

Dio koji se odnosi na TARIC obrađivat će uvod u Zajedničku carinsku tarifu- zakonske odredbe, samu koncepciju TARIC-a, osnovne tarifne mjere, carinske kvote i upravljanje kvotama, zajedničku agrarnu politiku - tarifne mjere, zajedničku trgovinsku politiku - tarifne mjere te netarifne mjere u TARIC-u.

događanja

56

“KUPUJMO HRVATSKO” I “VRIJEDNE RUKE” U ZADRU

Dana 24. 6. 2013. godine u Zadru je uspješno po deseti put održana akcija “Kupujmo hrvatsko”, kojoj se već četvrtu godinu za redom pridružuje akcija “Vrijedne ruke”. Ovogodišnja akcija održala se na Obali kralja Petra Krešimira IV, s početkom u 18 sati, a trajala je do 23 sata.

Na akciji je sudjelovalo oko 80 tvrtki, OPG, obrta, zadruga, udruga iz cijele Hrvatske, koje su uspješno promovirale i po promotivnim cijenama prodavale svoje proizvode. U ulozi prodavača sudjelovale su poznate osobe iz javnog, kulturnog i političkog života.Tako su u ulozi prodavača nastupali zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, Zadarski župan Stipe Zrilić, košarkaši KK Zadar (Skroče i Popović), poznati pjevač Bepo Matešić i mnogi drugi. Mnoštvo posjetitelja među kojima i velik broj stranih i domaćih turista uživali su u okusima raznih delicija sa svih strana Hrvatske (sira, ulja, suhomesnatih proizvoda, vina, suvenira).

događanja

57

6. PROŠIRENA SJEDNICA GOSPODARSKOGA VIJEĆA HGK – ŽK ZADAR

U hotelu Kolovare 27. lipnja 2013. od 11 do 12:45 h održana je 6. proširena sjednica Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Zadar, uz dnevni red koji je obuhvatio nekoliko tema: od izlaganja o aktualnom stanju u gospodarstvu Zadarske županije, preko predavanja o strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu Europske unije, pa do predstavljanja projekta izgradnje novog sveučilišnog kampusa u Zadru.

Sjednici je nazočilo osamdesetak gospodarstvenika, među kojima i članovi Gospodarskoga vijeća HGK – ŽK Zadar, te predstavnici lokalne i područne samouprave i ustanova u županiji, a predsjednik ŽK Zadar Dario Jurin u ulozi domaćina ugostio je i Ružicu Gelo, direktoricu Centra za Europsku

uniju Hrvatske gospodarske komore, sa suradnikom Zvonimirom Savićem, te rektora Sveučilišta u Zadru Antu Uglešića koji su, svatko iz svoga područja, predstavili fondove EU na raspolaganju Hrvatskoj - novoj članici - u idućim godinama te projekt gradnje novog zadarskog sveučilišnog kampusa, sufinanciranog bespovratnim sredstvima europskih fondova. Aktualno stanje zadarskoga gospodarstva nazočnima je predstavio Dinko Basioli iz Odsjeka za industriju ŽK Zadar. Predsjednik Jurin, na temelju pokazatelja, zaključio je da se gospodarska kriza u Zadarskoj županiji nastavlja, u nekim segmentima i produbljuje, uz iznimku nekoliko pozitivnih podataka. Najavio je na kraju i Svečanu sjednicu Gospodarskoga vijeća HGK – ŽK Zadar 9. srpnja 2013., kojom će se obilježiti 207. obljetnica Komore u Zadru i dodijeliti priznanja ŽK Zadar Zlatna plaketa najuspješnijim poduzećima u prošloj godini.

događanja

58

PROMJENE U SUSTAVU POREZA NA DODANU VRIJEDNOST ULASKOM REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU

U hotelu Kolovare u Zadru, u zajedničkoj organizaciji Porezne uprave - PU Zadar, HGK - Županijske komore Zadar, Obrtničke komore Zadarske županije i Udruženja obrtnika Zadar održan je 28. lipnja 2013. seminar „Promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost ulaskom RH u EU“.

Izrazito aktualna tema pred sam ulazak u Europsku uniju privukla je stotinjak polaznika seminara, mahom iz područja računovodstva tvrtki i brojnih knjigovodstvenih servisa. Seminar je otvorila Stoja Mučaji, pročelnica zadarskog Područnog ureda Porezne uprave, a vodile su ga njene kolegice Maša Periš i Teodora Hajnc.

Cilj seminara bio je upoznati gospodarstvenike, obrtnike i sve druge obveznike obračunavanja i plaćanja PDV-a s najnovijim promjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, što su predavačice najvećim dijelom i postigle.

Nažalost, zbog činjenice da još nije bio objavljen Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost koji će se primjenjivati već za tri dana ulaskom RH u EU dio polaznika seminara izrazilo je svoje nezadovoljstvo zbog tog kašnjenja.

PREDSTAVLJANJE ZAKONA O POTICANJU INVESTICIJA I UNAPREĐENJU INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA

U dvorani ŽK Zadar, 4. srpnja 2013. predstavljen je Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (NN 111/12) i pripadajući propisi za provedbu ovoga Zakona koji je u primjeni od 10. listopada 2012.

Zakon, kao i Uredbu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja brojnim sudionicima iz gospodarskog života, regionalne uprave, lokalne samouprave, Sveučilišta u Zadru, Razvojne agencije Zadarske županije i Udruženja obrtnika prezentirao je voditelj Službe za provedbu mjera za poticanje ulaganja u Ministarstvu gospodarstva RH, g. Tomislav Pokaz.

Nakon predstavljanja uslijedila su brojna pitanja, a konkretne i precizne odgovore potencijalni investitori iz Zadarske županije, uz g. Pokaza dobili su i od načelnice Sektora za investicije i razvojne inicijative MINPO, gđa. Sanje Rendić-Milošević, te njene suradnice gđe. Marcele Gracin Fagač. Prije samog početka predstavljanja Zakona, brojnom zainteresiranom auditoriju Pomoćnica direktorice Centra za investicije HGK, gđa. Svjetlana Momčilović, kratkom je prezentacijom predstavila Centar za investicije i njegov Katalog investicijskih projekata.

događanja

59

FORUMED 2013, PESCARA 2. - 4. srpnja 2013.

Na poziv Centro estero delle camere di commercio d'Abruzzo iz Pescare ŽK Zadar sudjelovala je na Forumedu 2013. – susretu gospodarstvenika iz mediteranskih zemalja.

Susret je imao za cilj razmotriti mogućnosti razvoja, približiti pojedine mediteranske ekonomije kao i sagledati konkretne mogućnosti povezivanja zemalja Mediterana u pomorskom i gospodarskom smislu.

Također, forum je pružio i podršku osnivanju jadransko – jonske europske regije čime bi cijeli prostor dobio na važnosti kao i nova euro-mediteranska politika.

Događaj je otvorio g. Franco Frattini bivši ministar vanjskih poslova Italije i sadašnji predsjednik SIOI (Societa' Italiana per l'Oraganizzazione Italiana) i g. Alfredo Castiglione potpredsjednik regije Abruzzo. Nakon općeg dijela i predstavljanja zemalja potpisan je i Sporazum o suradnji između Centro estero delle Camere di commercio d'Abruzzo, HGK ŽK Zadar i Confindustria Abruzzo. Sporazum se odnosi na razmjenu informacija, nastupanje na sajmovima, suradnju u organizaciji poslovnih susreta kao i razvijanju poslovnih odnosa. Nakon protokolarnog dijela sve zainteresirane talijanske firme mogle su dobiti potrebne informacije oko mogućnosti investiranja u Hrvatsku, poticaja za investicije kao i mogućnosti joint venture ulaganja.

događanja

60

7. SVEČANA SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA HGK – ŽK ZADAR

U hotelu Kolovare u Zadru 9. srpnja 2013. održana je 7. svečana sjednica Gospodarskoga vijeća HGK – ŽK Zadar na kojoj su najuspješnijim trgovačkim društvima u 2012. godini dodijeljene Zlatne plakete Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar.

Za uspješno poslovanje u protekloj godini tradicionalne nagrade HGK – ŽK Zadar zaslužila su poduzeća Miatrade d.o.o. Zadar u kategoriji malog trgovačkog društva, HSTEC d.d. Zadar u kategoriji srednjeg trgovačkog društva i LTH metalni lijev d.o.o. Benkovac u kategoriji velikog trgovačkog društva, a iskazala su najbolji prosječni rezultat u skupini 18 promatranih pokazatelja poslovanja za prošlu godinu.

Ovom prilikom također su dodjeljena posebna priznanja tvrtkama za 60. obljetnicu uspješnog djelovanja tvrtkama Donat d.o.o., Tvornica kruha Zadar d.d., Tržnica Zadar d.o.o. i Luka Zadar d.d. sve iz Zadra.

Svečana sjednica Gospodarskoga vijeća HGK – ŽK Zadar okupila je 60-ak

gospodarstvenika, a bili su tu župan i dožupan Zadarske županije, zadarski dogradonačelnici, predstojnik ureda Državne uprave, prorektor Sveučilišta u Zadru, predsjednica Trgovačkog suda i predsjednik Obrtničke komore te predstavnici sredstava javnog priopćavanja.

Svečanu sjednicu obogatio je prizor i pjesma najstarije klape Donat iz Zadra. Predsjednik HGK – ŽK Zadar Dario Jurin, u obraćanju laureatima i ostalim poduzetnicima, istaknuo je dobre rezultate nagrađenih, ali i nominiranih trgovačkih društava. Predsjednik Jurin podsjetio je prisutne kao je ovaj dan 207. godišnjica postojanja Županijske komore Zadar te naveo da je ova Sjednica u znaku najstarije tvtke, klape i komore.

U ime nagrađenih prisutnima se obratio g. Uzelac iz tvrtke LTH metalni lijev d.o.o. te istaknuo da su dvoje od nagrađenih iz metaloprerađivačke industrije što je respektabilano za ovaj kraj i zahvalio se svojim djelatnicima.

Prisutnima se također obratio župan Stipe Zrilić izrekavši riječi zahvalnosti za dugovječnost tvrtki koje su opstale u toliko turbuletnim vremenima još od 1953. godine. Dobitnicima Zlatnih plaketa čestitao je za uspješnost.

događanja

61

SJEDNICA STRUKOVNE SKUPINE GRADITELJSTVA HGK - ŽK ZADAR

U dvorani HGK - Županijske komore u Zadru, 16. srpnja 2013. održana je sjednica Strukovne skupine graditeljstva pri HGK - ŽK Zadar.

Na sjednici je raspravljano o neravnopravnom položaju građevinara - izvođača građevinskih radova tijekom turističke sezone. Većina lokalnih samouprava donosi odluke o neselektivnoj zabrani svih radova, izvođači radova su izloženi prijavama i kaznama i za interventne radove. Prisiljeni su obustaviti sve aktivnosti tijekom ljeta, uz gubitak skromnih prihoda, a svjesni su da izvođenje radova u velikoj mjeri nije u koliziji s razvojem turizma, naravno ako se poštuju zadani kriteriji, termini i uvjeti izvođenja građevinskih radova.

Dogovoreno je da će članice Strukovne skupine graditeljstva, kao najbolji poznavatelji struke, do rujna predložiti kriterije za koje smatraju da bi bili prihvatljivi kod obavljanja građevinskih radova u turističkoj sezoni, a ŽK Zadar će koordinirati dogovaranje s predstavnicima lokalnih samouprava na području Zadarske županije s ciljem donošenja odluka o dopuštanju građevinskih radova tijekom budućih turističkih sezona pod unaprijed određenim uvjetima koji će biti prihvatljivi za javnost i turističko gospodarstvo s jedne i za građevinsko s druge strane.

ŽK ZADAR NA SAJMU AGRO ARCA U BIOGRADU

Na međunarodnom sajmu inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Agro Arca 2013, koji se ove godine po prvi put održao u Biogradu od 30. kolovoza do 1. rujna, nastupila je Županijska komora Zadar, jedan od suorganizatora sajma.

Na info-pultu promidžbenim materijalom predstavljene su usluge komore poslovnim subjektima, a sajam je ujedno bio i prilika za promociju međunarodnoga projekta Miniaturization technology: synergies of research and innovation to enhance the economic development of the Adriatic – IPATECH, u kojem Županijska komora Zadar sudjeluje, a koji se odnosi upravo na inovativne tehnologije minijaturizacije proizvodnih procesa u poljoprivredi.

Šesti po redu sajam ove je godine okupio oko 300 izlagača (poduzetnika, obrtnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) iz svih krajeva Hrvatske te izlagače iz Irana, Rusije, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Makedonije, Švedske, Slovenije, BiH i drugih zemalja, koji su predstavili najnovije ideje, proizvode, inovacije i tehnologije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

događanja

62

OBVEZE SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM PRI INFORMIRANJU POTROŠAČA

U suradnji Ministarstva poljoprivrede – Uprave za sigurnost hrane i fitosanitarnu politiku, Sektora za poljoprivredu HGK i ŽK Zadar 13. 9. 2013. održan je seminar pod nazivom: „Obveze subjekata u poslovanju s hranom pri informiranju potrošača“.

Predavač na seminaru bila je dr. sc. Sanja Kolarić Kravar iz Uprave kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede. Na seminaru su prikazani propisi iz područja informiranja potrošača o hrani, označavanja hrane u prijelaznom razdoblju, razlikama između Pravilnika o označavanju, prezentiranju i reklamiranju hrane i Pravilnika o informiranju potrošača o hrani te obveznim i dobrovoljnim informacijama o hrani, navođenju hranjivih vrijednosti hrane i praktičnim primjerima označavanja hrane.

Seminaru je nazočilo 34 polaznika, uglavnom predstavnika poduzeća iz prehrambene industrije.

POSTIGNUT DOGOVOR CIJENE RADNIČKE KARTE NA LINIJI ZADAR-SALI-ZAGLAV

Dana 23. rujna 2013. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Zadar održan je sastanak predstavnika Agenicje za obalni linijski pomorski promet – kap. Ivan Franičević Aga, brodara G&V Line – direktor Lenko Garbin, tvornice Mardešić d.o.o. – direktorica Marina Depolo i HGK Županijske komore Zadar – predsjednik Dario Jurin.

Sastanak je održan zbog problema cijene karte radnika društva Mardešić d.o.o. na državnoj brzobrodskoj liniji br. 9406 Zadar-Sali-Zaglav. Novi koncesionar od 1. srpnja 2013. godine, na navedenoj državnoj liniji, suočio se s problemom određivanja cijene karte za desetak radnika društva Mardešić, koji svakodnevno putuju iz Zadra na Dugi otok, u mjesto Sali, radi obavljanja posla.

Na sastanku je postignut dogovor oko cijene radničke karte kojim su suglasni svi nazočni.

događanja

HSTEC D.D. NA SAJMU EMO 2013

Zadarska tvrtka HSTEC d.d. jedna je od dvije hrvatske tvrtke koje su se predstavile na ovogodišnjem specijaliziranom Međunarodnom sajmu alatnih strojeva EMO 2013 koji se je održao u Hannoveru od 16. do 21. rujna.

Nastup hrvatskih izlagača organizirala je i sufinancirala HGK na zajedničkom izložbenom prostoru veličine 60 m2. Uz veliki broj posjeta poslovnih ljudi iz cijelog svijeta, zajednički izložbeni prostor HGK ugostio je konzula g. Stanka Lipnjaka, kao i predstavnike brojnih hrvatskih tvrtki koje su na sajmu bile u svojstvu posjetitelja.Tvrtka HSTEC d.d. proizvođač je preciznih, visokobrzinskih elektromotornih vretena za obradne alatne strojeve. Pored navedenog tvrtka se bavi i inženjeringom, projektiranjem i automatizacijom specijalnih obradnih strojeva. Svoje proizvode i usluge izvozi uglavnom na njemačko tržište.

HGK planira organizirati nastupe i na predstojećim sajmovima alatnih strojeva AMB 2014 koji će se održati u Stuttgartu od 17-20.9.2014. i EMO 2015 koji će se održati u Milanu od 5-10.10.2015. u razdoblju održavanja izložbe EXPO 2015. 63

HBOR – INFO DAN

HGK - ŽK Zadar u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak organizirala je treći ovogodišnji HBOR info dan koji se u dvorani za sastanke Županijske komore u Zadru održao danas, u ponedjeljak 23. rujna 2013.

Pred desetak sudionika seminara – predstavnika gospodarstva i obrtništva Zadarske županije, dr. sc. Mira Krneta, voditeljica HBOR-ovog područnog ureda za Dalmaciju uvodno je dala statistički pregled kreditnih aktivnosti, s posebnim osvrtom na projekte iz Zadarske županije, da bi potom ukratko opisala trenutne programe kreditiranja.

Novost je sudjelovanje Ministarstva poduzetništva u sufinanciranju kredita iz kreditnih programa Poduzetništvo mladih i Početnici.

Ministarstvo odobrava subvenciju od dva postotna boda, pa je kamatna stopa za krajnje korisnike u konačnici 2%. U diskusiji nakon prezentacije sudionici su dobili odgovore i na druga pitanja vezana uz djelokrug rada HBOR-a. U tradiciji dobre prakse, nakon prezentacije i skupnih razgovora zainteresirani su dobili prigodu za pojedinačne odvojene razgovore s voditeljicom područnog ureda HBOR-a. Tu prigodu iskoristilo je sedmoro sudionika seminara.

događanja

64

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA BRIDGE U ISTANBULU

Dana 25. i 26. rujna 2013. u Istanbulu, u prostorijama Turske komore brodarstva održan je treći po redu i ujedno posljednji sastanak partnera na projektu BRIDGE- Bridges of Knowledge for EU-TR Chambers. Sastanku su prisustvovali predstavnici Turske komore brodarstva iz Istanbula, Belgijske komore Zapadne Flandrije, Talijanske komore regije Marche, te HGK- ŽK Zadar.

S obzirom da bi se opći cilj projekta BRIDGE mogao sažeti kao razmjena informacija te uspostavljanje kontakata između partnerskih komora, sektora te ljudi koje u tim organizacijama rade, dana 24. rujna održana je završna konferencija projekta kojoj su, osim predstavnika partnerskih institucija nazočili i predstavnici sektora pomorske trgovine i brodarstva iz svih partnerskih zemalja (Turske, Italije, Belgije, Hrvatske i Finske).

Konferenciji je tako, prisustvovalo 60-ak poduzetnika, predstavnika nadležnih institucija, sveučilišta i nevladinih organizacija iz sektora pomorstva i brodarstva.

Predstavnici hrvatskog, odnosno zadarskog sektora pomorske trgovine i brodarstva bili su predstavnici Lučke uprave Zadar te Luke Zadar d.d..

Na konferenciji se osim o projektu BRIDGE te njegovim dosadasnjim i očekivanim postignućima, govorilo i o pitanjima koje su od važnosti za poslovanje turskih i EU tvrtki, te o mogućnostima promicanja investicija između Turske i zemalja EU.

Po završetku konferencije upriličen je tzv. networking event na kojem su okupljeni predstavnici privatnog i javnog sektora iz Belgije, Italije, Hrvatske i Finske imali priliku za susrete, poslovne razgovore i razmjenu kontakata s turskim tvrtkama.

događanja

65

POSJET SAJMU CONXEMAR, VIGO, ŠPANJOLSKA

Od 1. do 3. listopada 2013. održan jepetnaesti po redu međunarodni sajam smrznutih ribljih proizvoda u Vigu, Španjolska. Sajam je jedna od dvije vodeće ribarske sajamske manifestacije u Španjolskoj koja okuplja izlagače iz 39 zemalja a prostire se na 33.000 m2.

Zbog rastuće robne razmjene i trgovačkih odnosa sa španjolskim tržištem sajam su posjetili predstavnici tvrtki Arbacommerce d.o.o., Marikomerc d.o.o. i RZ Omega 3 koji su imali priliku održati niz poslovnih susreta i posjeta sa svojim partnerima u Španjolskoj. Županijska komora Zadar u svoj plan promocije za 2014. godinu uvrstila je nastup na zajedničkom štandu i na

KAKO USPJEŠNO VODITI VLASTITO PODUZEĆE I BALANSIRATI PRIVATNI ŽIVOT I POSAO

Dana 10. listopada 2013., u organizaciji HGK Županijske komore Zadar, održan je seminar za žene poduzetnice: „Kako uspješno voditi vlastito poduzeće i balansirati privatni život i posao“.

Seminar je održala uspješna poduzetnica Kristina Ercegović, osnivačica prve tvrtke u Hrvatskoj za mistery shopping, vlasnica tvrtke Zaokret d.o.o., suvlasnica tvrtke Milda d.o.o., autorica nekoliko knjiga i dobitnica brojnih nagrada za žensko poduzetništvo. Na seminaru je sudjelovalo 27 žena, sadašnjih i budućih poduzetnica.

Prema provedenoj anketi, koju je ispunila 21 sudionica, ukupna ocjena seminara ocijenjena je s odličnim. Najviše odličnih ocjena dobila je predavačica (15 od 21) te su sudionice pokazale interes za budućim seminarima ovakvoga sadržaja i sličnih, uz podršku HGK ŽK Zadar za inicijativu osnivanja kluba žena poduzetnica. Seminar je trajao od 9:00 do 14:30 sati.

ovom sajmu kako bi mogla pružiti potporu svojim članicama na ovom tržištu.

O važnosti sajma govori i posjet španjolskog ministra poljoprivrede gospodina Cañetea koji je naglasio da je ribarska industrija jedna od najvažnijih grana španjolskog gospodarstva.

događanja

66

UGRADNJA CNG I LPG PLINSKIH UREĐAJA U DIZEL VOZILA I BRODOVE

U dvorani za sastanke Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore u Zadru, 15. listopada 2013. godine održana je prezentacija „Ugradnja CNG i LPG plinskih uređaja u dizel vozila i brodove“.

Desetak predstavnika tvrtki sa zadarskog područja koje posjeduju značajan vozni ili plovni park, mahom njihovih tehničkih direktora, dobilo je najsvježije informacije s područja ugradnje plinskih uređaja u vozila, odnosno brodove pogonjene dizel motorima.

Prezentaciju i stručnu diskusiju koja je potom uslijedila vodili su:g. Mladen Antunović, direktor tvrtke LNG Hrvatska d.o.o. Zagreb, koji je ujedno i savjetnik ministra Vrdoljaka i njegova zadaća je da se u Hrvatskoj potakne korištenje CNG plina u javnom gradskom prijevozu, komunalnim i dostavnim vozilima,g. Branimir Palunko, direktor tvrtke B.I.L. d.o.o. Fažana, uvoznik plinskih uređaja, ig. Ivica Viček, direktor tvrtke EKO-DIZEL j.d.o.o. Kutina, koja se bavi ugradnjom plinskih uređaja u vozila i zasad je jedina za to ovlaštena tvrtka u Hrvatskoj.

Prema provedenim istraživanjima ugradnjom CNG ili LPG plinskih uređaja u autobuse i kamione koji voze na dizel štedi se do 40% goriva. Financijska ušteda ugradnjom LPG plinskog uređaja je 10-23%, a ugradnjom CNG plinskog uređaja 20-35%. Emisije ispušnih

plinova najniže su kod vozila s ovim uređajima što je razlog da vozila s ugrađenim uređajem na podliježu testiranjima na ispušne plinove (EKO-test). Smanjuje se, također, habanje motora i troškovi održavanja.

Na prezentaciji su predstavljeni rezultati testiranja već ugrađenih plinskih uređaja u autobuse, kamione i traktore u Hrvatskoj, kao i neki primjeri dokazanih ušteda kod ovakvih preinaka motora u drugim državama. Zbog preuzetih međunarodnih obveza Hrvatske o prelasku voznog parka gradskog javnog prijevoza na alternativna goriva, država će sufinancirati investicije u ugradnju plinskih uređaja. Zaključeno je da Zadar, zahvaljujući velikom broju potencijalnih vozila pogodnih za ovakve preinake, ali i zbog činjenice da je do njega došao plinovod sa zemnim plinom, može biti među prvim gradovima u Hrvatskoj gdje će se izgraditi plinska stanica za punjenje vozila plinom.

Kako u Zadarskoj županiji postoji velik broj brodova (putničkih, izletničkih ili ribarskih) koji su veliki potrošači dizel goriva, zanimljivo je bilo čuti stručno mišljenje prezentatora o tehničkim mogućnostima ugradnje plinskih uređaja na pogonske motore brodova.

Nažalost, plinska infrastruktura u Hrvatskoj slijedećih 6 do 8 godina neće podržavati mogućnost tehnički opravdanih ugradnji u brodove. Tek primjenom tehnologije komprimiranja plina na niskim temperaturama omogućit će se ugradnja u brodove spremnika plina znatno manjeg obujma od današnjih.

događanja

67

RADNI SASTANAK VEZAN ZA PROBLEM TICANJA OTOKA IŽA

Dana 22. listopada 2013. u HGK –Županijskoj komori Zadar održana je radni sastanak vezan za problem ticanja otoka Iža u trećem putovanju na brzobrodskoj državnoj liniji br. 9406 Zadar-Sali Zaglav, za vrijeme trajanja školske godine.

Sastanku su nazočili direktor društva G&V Line Lenko Garbin, ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet kapetan Ivan Franičević, predsjednik Županijske komore Dario Jurin, te tajnik komore i član Upravnog vijeća Agencije Denis Ikić.

Na satanku su razmatrane mogućnosti

ŽK ZADAR NA MEĐUNARODNOM SAJMU NAUTIKE BIOGRAD BOAT SHOW 2013.

Na petnaestom po redu međunarodnom nautičkom sajmu Biograd Boat Show 2013, koji se od 24. do 27. listopada 2013. godine održao u marini Kornati biogradske Ilirije d.d, ŽK Zadar, osmu godinu zaredom, nastupila je info-pultom.

U zatvorenom izlagačkom prostoru veličine 400 metara četvornih, uz potporu ŽK Zadar, na pojedinačnim štandovima izlagalo je devetnaest tvrtki iz Zadarske županije i ostalih dijelova Hrvatske.

Na pultu ŽK Zadar posjetitelji su se mogli poslužiti publikacijama Hrvatske gospodarske komore: katalozima hrvatskih proizvođača male brodogradnje te servisera plovila, u izdanju komorskoga Udruženja male brodogradnje i Grupacije servisera plovila, koji djeluju u Sektoru za industriju HGK.

nastavka održavanja ticanja otoka Iža u trećoj vožnji, sukladno dosadašnjoj praksi, u uvjetima kad liniju održava novi koncesionar.

Napravljen je veliki korak naprijed u definiranju prihvatljivih uvjeta pod kojima bi brodar bio spreman nastaviti održavanje plovidbe otoka Iža.

događanja

68

SEMINAR „SLUŽBENE KONTROLE VETERINARSKE I SANITARNE INSPEKCIJE“ ODRŽAN U ŽK ZADAR

U ŽK Zadar 5. studenog 2013. održan je seminar Službene kontrole veterinarske i sanitarne inspekcije u suradnji s Centrom za kvalitetu HGK, Ministarstvom poljoprivrede - Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane i Ministarstvom zdravlja - Upravom za sanitarnu inspekciju.

Predstavnica Ministarstva zdravlja, Uprave za sanitarnu inspekciju, gđa. Katica Majić dipl. ing., prezentirala je: promjene u zakonodavstvu kao posljedica ulaska RH u EU, nadležna tijela za provođenje službenih kontrola, službene kontrole, mikrobiološku sigurnosti hrane i vodič DHP i HACCP načela te njihovu implementaciju.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hranegđa. Brankica Capek prisutnima je iznijela

KOORDINACIJA GRUPACIJE RIBOLOVA HGK I SEKCIJE ZA ULOV SITNE PLAVE RIBE HOK

Dana 14. studenoga 2013. s početkom u 11 sati u ŽK Zadar, održan je sastanak koordinacije Grupacije ribolova HGK i Sekcije za ulov plave ribe Hrvatske obrtničke komore.

Teme koje su se raspravljale na ovom sastanku odnosile su se na nove preporuke GFCM-a s obzirom na pecaturu ulova, broju radnih dana u kalendarskoj godini, uvođenju ljetnog lovostaja i jačem uključivanju predstavnika sektora u proces donošenja pravilnika i zakona iz ove djelatnosti.

Ujedno je i raspravljan problem iskrcajnih mjesta na uzgajalištima tune. Sastanku je prisustvovalo tridesetak poduzeća i obrta iz ove djelatnosti iz cijele Hrvatske, uz predstavnike Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

novosti u organizacija Ministarstva poljoprivrede, novosti iz zakonodavstva te provođenju službenih kontrola. Nakon predavanja polaznici su postavljali pitanja te su se riješile mnoge nedoumice iz pojedinačnih sektora proizvodnje.

18 polaznika edukacija u anketnom listu iskazalo je zadovoljstvo za održani seminar. Najviše polaznika su subjekti koji proizvode, prerađuju, pripremaju, distribuiraju ili na bilo koji drugi način posluju s hranom unutar prehrambenog lanca.

SEMINAR PROJEKTA SMEPASS II

U ŽK Zadar 20. studenoga 2013. godine održan je seminar projekta „Pružanje savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetništvu, faza II (SMEPASS II)“, koji financira Europska unija, a u Republici Hrvatskoj glavni je projektni partner Ministarstvo poduzetništva i obrta. Suradnici su mu Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i HAMAG invest. Okupljenom polaznicima iz malih i srednjih tvrtki Zadarske županije, a bilo ih je dvadesetak, predavali su Stephen O'Mullane, voditelj Projekta, Fernando Fernandez, stručnjak za osiguranje kvalitete te Juergen Mendritzki, stručnjak za marketing.

Predstavili su predviđene aktivnosti projekta, pokrenutog 1. srpnja 2013. godine, te mogućnosti koje će poduzetnici imati tijekom faze provedbe, pri čemu im se, rečeno je na seminaru, nude besplatne konzultantske usluge u razvoju marketinga i novih proizvoda, u upravljanju kvalitetom te pripremi za strukturne fondove EU.

događanja

RADIONICA JAVNE NABAVE NA TEMU „POSTUPCI JAVNE NABAVE“

HGK - Županijska komora Zadar u suradnji s Upravom za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva organizirala je radionicu Javne nabave „Postupci javne nabave“ koja se održala 19. studenog 2013. godine u Županijskoj komori Zadar.

Na zahtjev polaznika radionice ovo je druga po redu održana u ŽK Zadar ove godine. Sudjelovalo je 30 polaznika iz raznih tvrtki i institucija lokane uprave Zadarske županije. Predavači su stručnjaci Uprave za sustav javne nabave koji su kroz svoja izlaganja i odgovorom na mnoga pitanja nastojali olakšati

69

polaznicima radionice mnoge nedoumice i probleme iz prakse. Jednodnevna radionica trajala je od 9-16 sati.

U anketnom upitniku polaznici radionice su ocijenili radionicu korisnom.

događanja

70

ZAKONODAVNE INICIJATIVE MINISTARSTVA RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

Ministar Mirando Mrsić predstavio je na okruglom stolu, 22. studenog 2013. u HGK -ŽK Zadar zakonodavne inicijative Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Okruglom stolu nazočili su predstavnici Zadarske županije, Zavoda za zapošljavanje, Sveučilišta u Zadru te mnogi zadarski gospodarstvenici koji su imali dosta pitanja i pritužbi oko radnih odnosa i drugih zakona koji uređuju ovo područje.

Osim o Zakonu o radu, ministar Mrsić govorio je i o mirovinskom sustavu, socijalnim i drugim izmjenama kojim Hrvatska ulazi u jednu dulju reformu, s ciljem izgradnje održivog sustava u današnjem vremenu, ne samo zbog pet godina krize, već i jasnih novih svjetskih trendova. Potom se u raspravu uključio i Davorko Vidović, savjetnik u HGK.

USKLAĐIVANJE VOZNIH REDOVA ZA 2014. GODINU

Dana 11. prosinca 2013. godine u HGK ŽK Zadar održan je sastanak u Sektoru za promet na temu: Reizbor Radnog odbora i usklađivanja voznih redova za županijske linije za 2014. godinu. Na sastanku su bili nazočni predsjednik i članovi Radnog odbora te desetak prijevoznika koji obavljaju linijski prijevoz putnika.

Prihvaćeno je da predsjednik kao i do sada bude Slobodan Erslan iz Liburnije, zamjenik Branimir Knez iz Čazmatransa, treći član Milan Mandičić iz Antoniotoursa te tajnik Gordana Lovrinov iz HGK ŽK Zadar. Konstatirano je da je jedanaest prijevoznika predalo zahtjeve za usklađivanje: Čazmatrans promet d.o.o, Panturist d.d. Osijek, APP d.d. Požega, Antonio tours Pag, Taksi služba Mišo Gračac, Slavonija bus d.o.o. Novi Grad, Zemunik d.o.o. Zemunik Donji, Puntamika Line d.o.o. Zadar, Autotrans d.o.o. Rijeka, Prijevoz Francuzević Dugo Selo i Prijevoznički obrt Bili. Izvršena je provjera jesu li prijevoznici ispunili osnovne uvjete za usklađivanje voznih redova (važeća licenca, potpunost uplate i potvrda nadležnih tijela o plaćenim porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ne starije od 30 dana). Navedeni uvjete su ispunjeni te će se slijedom toga formirati knjige voznih redova koje će se proslijediti prijevoznicima kako bi se obavilo prvo i drugo čitanje na slijedećem sastanku.

događanja

71

USUGLAŠAVANJE REDOVA PLOVIDBE ZA 2014. GODINU

Dana 9. prosinca 2013. u HGK ŽK Zadar održan je sastanak usuglašavanje redova plovidbe u linijskom obalnom pomorskom prometu na Zadarskom plovnom području u organizaciji Agencije ZOLPP. Sastanku su nazočili predstavnici Agencije ZOLPP, predstavnici Jadrolinije, G&V Line, Miatrade, predstavnici Grada, mjesnih odbora otočkih općina, Lučke uprave Zadar, Lučke kapetanije te Komore. Sveukupno je sastanku nazočilo oko četrdesetak sudionika.

Na temelju pisanih primjedbi i zahtjeva otočkih mjesnih odbora raspravljalo se o najoptimalnijim rješenjima redova plovidbe. Primjedbe su se uglavnom odnosile na promjene satnica na određenim linijama s obzirom da je na prethodnim sastancima naglašeno da u ovom trenutku nije moguće povećanje opsega putovanja.

Uglavnom je postignut dogovor s brodarima u svezi promjene satnica polazaka i odlazaka brodova u skladu sa zahtjevima ako situacija to dozvoljava. Predstavnici Lučke uprave Zadar obavijestili su nazočne o otvaranju Trajektne

luke u Gaženici za 1.7.2014. s tim da se sav trajektni promet seli sa poluotoka. U gradu ostaju samo brzobrodske i brodske linije.S obzirom na premještanje trajektnih linija u Gaženicu, predstavnici Dugog otoka zahtijevaju da se uspostavi brodska linija Zadar-Brbinj s pristajanjem u luci na poluotoku s obzirom da je trajektna linija 434 Zadar-Brbinj putnička linija za zapadni dio otoka na kojem živi pretežno staro, nemoćno i bolesno stanovništvo. Na isti način se predlaže rješenje i na trajektnoj liniji Zadar-Preko tj. uspostava brodske linije s pristajanjem na poluotoku zbog velike frekvencije putnika koji rade u Zadru na toj liniji.

Ti prijedlozi bit će razmotreni s obzirom na dodatne troškove u slučaju uspostave istih. Predstavnici mjesnih odbora Silbe, Oliba i Premude zatražili su da brod Bartol Kašić na trajektnoj liniji 401 ostane i dalje prometovati, a ako se vrati Hanibal Lucić da se uvede četvrta linija četvrtkom od 01. 04. 2014. godine. Jadrolinija ih je izvijestila da je Bartol Kašić na liniji 401 samo kao zamjena. Korigirane redove plovidbe u skladu s postignutim dogovorima brodari će uputiti Agenciji ZOLLP.

događanja

72

8. IZLOŽBA HRANE, PIĆA, DELIKATESNIH PROIZVODA I SUVENIRA „NAŠI MALI GUŠTI 2013“

U prostoru Arsenala, u Zadru, dana 13. i 14. prosinca 2013. godine održana je 8. izložba hrane, pića, delikatesnih proizvoda i suvenira „Naši mali gušti 2013“.

Na manifestaciji je uz 32 izlagača iz Zadarske županije nastupilo i 34 izlagača iz Šibensko - kninske, Splitsko - dalmatinske, Primorsko - goranske, Zagrebačke, Grada Zagreba Međimurske, Virovitičko - podravske, Koprivničko - križevačke, Sisačko – moslavačke i Brodsko posavske županije. Tako su posjetitelji mogli kupiti razne božićne ukrase, suvenire, med i pčelinje proizvode, sol, rakiju, razne likere, sir, marmeladu te ostale autohtone proizvode.

U sklopu programa ovogodišnjeg izdanja Naših malih gušta posjetiteljima su učenici Hoteljersko turističke škole pod vodstvom svog profesora Renata Kraljeva pripremali tradicionalne dalmatinske „frite i kroštule„ te drugi dan manifestacije „bruštilavali mendule”. Posjetitelji su mogli svoje priloge donirati Crvenom križu za najsiromašnije građane Zadra.

događanja

73

SEMINAR „MALI STROJEVI, INOVACIJE I WEB-MARKETING U POLJOPRIVREDI“

U Županijskoj komori Zadar 17. prosinca 2013. od 9:30 do 15 h održan je seminar „Mali strojevi, inovacije i web-marketing u poljoprivredi“, kao jedna od aktivnosti projekta „Tehnologija minijaturizacije: sinergije istraživanja i inovacije u cilju jačanja gospodarskoga razvoja jadranskoga područja – IPATECH“, financiranog programom Europske unije IPA Jadranska prekogranična suradnja, u kojem je ŽK Zadar krajnji korisnik, uz još osam partnera iz pet europskih zemalja.

Na seminaru, na kojem se okupilo dvadesetak poduzetnika i predstavnika ustanova iz Zadarske županije, bilo je riječi o malim pokretnim strojevima na solarni pogon za sušenje voća i povrća, proizvodnju maslinova ulja itd, što su inovativne i malim proizvođačima prilagođene tehnologije proizvodnje prehrambenih proizvoda, te o web-marketingu u poljoprivredi, što je polaznicima predstavio mr. sc. Petar Pedišić iz ŽK Zadar.

O svojoj djelatnosti uzgoja maslina, vinove loze i sušenja voća, primjeru dobre prakse u poljoprivrednoj proizvodnji, govorio je g. Radoslav Bobanović iz Poljoprivredne zadruge Maslina i vino iz Polače.

Plan aktivnosti Poljoprivredno – prehrambenoga inovacijskoga centra koji će, kao dio projektnih aktivnosti, početkom 2014. godine biti osnovan u zadarskoj Komori, izložila je gđa Vesna Vertovšek, vanjski stručnjak na projektu. Centar će, kazala je, biti zadužen za obrazovanje poduzetnika o temama za koje su sudionici seminara u provedenoj anketi iskazali interes - inovacije u poljoprivrednoj proizvodnji, umrežavanje i organiziranje poduzetnika u poljoprivredi, certificiranje i sustavi upravljanja kvalitetom, programi kreditiranja poljoprivrednika, zakonodavni okvir proizvodnje hrane i sl., a služit će i kao mjesto međusobnoga povezivanja i razmjene znanja i iskustava poduzetnika poljoprivredno – prehrambenoga sektora i istraživačkih ustanova.

74

događanja

9. SJEDNICA GOSPODARSKOGA VIJEĆA HGK – ŽUPANIJSKE KOMORE ZADAR

Dana 19. prosinca 2013. godine u Društvenom domu Tankerske plovidbe u Zadru održana je 9. sjednice Gospodarskoga vijeća Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar u aktualnom sazivu.

Na dnevnom redu sjednice bila su aktualna gospodarska kretanja u gospodarstvu Zadarske županije, te informacije s 4. Sjednice Skupštine Hrvatske gospodarske komore, održane dan ranije.

Na sjednici je dat prikaz općih gospodarskih kretanja iznesena je retrospektiva osnovnih gospodarskih pokazatelja županijskog gospodarstvu u odnosu na druge županije i državni prosjek u razdoblju gospodarske krize.

Izneseni su najsvježiji prikupljeni podaci o trendovima u pojedinim segmentima gospodarstva Zadarske županije. U raspravi su sudjelovali župan Zadarske županije, prorektor Sveučilišta, predsjednik županijske komore i pojedini gospodarstvenici. Nakon iznesene rasprave o informaciji s 4. Sjednice Skupštine Hrvatske gospodarske komore predsjednik Jurin predložio je da se donese zaključak da Gospodarsko vijeće iskoristi pravo ovlaštenog predlagatelja promjene Statuta, te da pokrene inicijativu za donošenje promjene Statuta Komore.

Gospodarsko vijeće ovlastilo je predsjednika i tri člana Skupštine iz Županijske komore Zadar da temeljem provedene rasprave uobliče tekst promjena prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Statuta i upute ga nadležnom organu Komore.

75

događanja

HOĆE LI ZADAR OSTATI BEZ TERETNOG PRIJEVOZA ROBA NA PRUZI KNIN-ZADAR?

Dana 8. siječnja 2014. u HGK - Županijskoj komori Zadar održan je sastanak predstavnika Županijske komore Zadar s djelatnicima HŽ Cargo s područja Zadarske županije. U ime Komore sastanku su nazočili predsjednik D. Jurin i direktor D. Ikić, a u ime željezničara predstavnik Sindikata prometa vlakova A. Knežević, predstavnik Sindikata željezničara Hrvatske – podružnica Zadar, R. Serdarović, predstavnik Udruge branitelja iz Domovinskog rata - podružnica Zadar, G. Šimunić, predstavnik Samostalnog sindikata HŽ Carga I. Samardžić i djelatnik HŽ Carga T. Gugo.

Povod sastanku je Prijedlog Pravilnika o organizaciji HŽ Cargo d.o.o. prema kojem se područnom centru Zadar-Bibinje sistematizacijom radnih mjesta predviđa samo jedno radno mjesto, umjesto dosadašnjih 25, od čega su 23 djelatnika u statusu hrvatskih branitelja.

Na cijelom regionalnom području Jug HŽ Carga, kojem pripada i pruga Knin-Zadar, predviđeno je Prijedlogom ukupno 197 radnih mjesta, za područje od Zadra do Ploča.Prijedlogom Pravilnika o organizaciji HŽ Carga postoji stvarna opasnost od potpunog ukidanja teretnog prometa na pruzi Knin-Zadar. Predstavnici djelatnika HŽ Carga područnog centra Zadar-Bibinje izrazili su

zabrinutost i ogorčenje ovakvim Prijedlogom Pravilnika i odnosom prema sadašnjim djelatnicima i sadašnjem, a osobito budućem teretnom prometu na pruzi Knin-Zadar.

Iznijeli su kronologiju događaja oko preustroja Hrvatskih željeznica i posljedica koje su nastale formiranjem 4 društva, te organizacijom HŽ Carga Jug u kojem je pruga Knin-Zadar sustavno zanemarivana u planiranju i organizaciji teretnog prijevoza, te se promet od 470 000 tona iz 2010. godine višestruko smanjio u 2013. godini.

Predsjednik Komore iznio je stav kako je s aspekta cjelokupnog gospodarstva Zadarske županije, a posebno za nekoliko značajnih gospodarskih subjekata, ovakav Prijedlog HŽ Carga potpuno neprihvatljiv i štetan za budući gospodarski život i razvoj.

Po predsjedniku komore neprihvatljiva je pomisao da se na ovaj način onemogući promet tereta na pruzi Knin-Zadar.Izvijestio je nazočne kako su već obavljeni razgovori s poduzećima i poznate su projekcije teretnog prometa i vrsta tereta prugom Knin-Zadar u 2014. godini koji će biti značajno veći od prometa u 2013. godini.

Također je obavijestio nazočne da će u najskorije vrijeme zatražiti sastanak s vodstvom HŽ Carga i gosp. Danijelom Krakićem kako bi se dobile cjelovite službene informacije o planovima i organizaciji prijevoza tereta na pruzi Knin-Zadar.

76

događanja

USKLAĐIVANJE VOZNIH REDOVA ZA 2014. GODINU

Dana 15. siječnja 2014. godine u HGK Županijskoj komori Zadar održan je sastanak na temu usklađivanje voznih redova. Sastanku je nazočilo 17 prijevoznika koji su predali zahtjev za novim ili izmijenjenim voznim redovima kao i ostali prijevoznici koji obavljaju linijski prijevoz putnika, među kojima su i članovi Radnog odbora.

Radni odbor je konstatirao da je od 92 nova vozna reda usklađeno 15 nakon obavljenog prvog čitanja. Na prvom čitanju prijevoznici su prigovarali na prijedloge voznih redova koji se nalaze u knjizi voznih redova. Nakon što je ostavljeno određeno vrijeme za dogovor među prijevoznicim, obavljeno je i drugo čitanje.

ODRŽAN SEMINAR „TAJNI KUPAC I TAJNI GOST“

Dana 21. siječnja 2014. u prostorijama HGK Županijske komore Zadar održan je seminar „Tajni kupac i tajni gost“, a provodila ga je gđa. Marinka Milin Svorcina, predstavnica tvrtke Movem Grupa j.d.o.o. uz Zadra, prve tvrtke koja se bavi ovom tematikom na zadarskom području. Seminaru je nazočilo 25 polaznika, predstavnika tvrtki, obrta, OPG-a, kao i fizičkih osoba koje su htjele saznati više o ovoj temi. Nazočni su bili upoznati sa osnovnim informacijama o tajnoj kupovini i tajnom gostu, nužnosti uvođenja ove usluge u poslovanje ukoliko se želi ispitati kvaliteta usluge te ukoliko se ta ista kvaliteta usluge želi podići na višu razinu. Provedena anketa pokazuje ukupnu prosječnu ocjenu seminara vrlo dobrom.

Na drugom čitanju povučeno je nekoliko prigovora tako da dodatno usklađena još 4 nova vozna reda, dok su ostali prijevoznici ostali pri svojim početnim prigovorima. Predloženi vozni redovi koji nisu usklađeni, a ima ih 73, rješavat će se na Povjerenstvu za usklađivanje pri HGK ŽK Zadar nakon što prijevoznici upute pismene prigovore.

77

događanja

SAJAM SIGEP & RHEX RIMINI 18. – 22. SIJEČNJA 2014.

U Riminiju od 18. – 22. siječnja 2014. održan je sajam SIGEP & RHEX koji je okupio 24.000 izlagača, a posjetilo ga je preko 150.000 posjetitelja. Na sajmu su izlagali predstavnici europske slastičarske, pekarske i prehrambene industrije kao i proizvođači ribljih prerađevina. Na zajedničkom štandu izlagali su Marikomerc d.o.o. Zadar, Finesa cordis d.o.o. Zadar, RZ Omega 3 Kali i Ribarstvo F d.o.o. iz Cresa. Na štandu je održan veliki broj poslovnih susreta i kontakata između naših firmi i veletrgovaca, restoratera, hotelijera kojima su izloženi proizvodi od smrznute, usoljene i marinirane ribe bili jako zanimljivi. Nastup na ovom sajmu pokazao

PREZENTACIJA KREDITNIH LINIJA HBOR-A

HGK – Županijska komora Zadar u četvrtak 23. siječnja 2014. godine organizirala je predstavljanje kreditnih programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Pred pedesetak gospodarstvenika, bankara i predstavnika različitih institucija i jedinica lokalne uprave i samouprave prezentaciju je vodio Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a.

HBOR je dosad podržao 1.650 projekata gospodarstva Zadarske županije s ukupno 4,2 milijarde kuna. U 2012. i 2013. godini odobreno je 832,3 milijuna kuna kredita, od čega se 74% odnosi na investicijska ulaganja. Najveći interes zadarskog gospodarstva bio je po programima Turizam, Gospodarstvo i Priprema izvoza. I na području cijele države došlo je do poboljšanja strukture odobrenih kredita: visoki udjel kredita za obrtna sredstva u 2009. i 2010. godini zadnjih godina izmijenjen je u korist investicijskih kredita. U iscrpnoj prezentaciji sudionici su upoznati s trenutnim kreditnim programima HBOR-a, a ima ih ukupno 28, predočen im je model podjele rizika HBOR-a i poslovnih banaka, sve faze podrške izvoznicima, rad Hrvatskog kreditnog osiguranja, te planirane aktivnosti u 2014.

U diskusiji nakon prezentacije gosp. Kovačev odgovarao je na pitanja vezana uz djelokrug rada HBOR-a. Na kraju najavio je skoro održavanje HBOR Info dana u prostorijama ŽK Zadar na kojem će se predstaviti mogućnost financiranja projekata koji se pripremaju za natjecanje u okviru aktualnog natječaja: Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.

se vrlo interesantan i koristan za promociju naših ribljih proizvoda, a novostvoreni kontakti sigurno će dovesti do novih poslova u ovoj branši.

78

događanja

ODRŽANA RADIONICA O NATJEČAJU MPO: „POVEĆANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI I KONKURENTNOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA“

Dana 27. siječnja 2014. u Hotelu Kolovare, djelatnici Centra za EU pri HGK održali su Radionicu pripreme za natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta „Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća“.

G. Zvonimir Savić detaljno je sudionicima predstavio uvjete prijave na ovaj natječaj, inače prvi takav natječaj iz strukturnih fondova namijenjen tvrtkama, te je pojasnio metodologiju ocjenjivanja prijava i odobravanja sredstava.

Gđa. Vesna Torbarina pojasnila je nazočnima postupak određivanja veličine poduzeća prema EU metodologiji, te je pozvala nazočne

da koriste brošure o kohezijskoj politici i strukturnim fondovima u izdanju HGK, a koje se mogu naći na www.hgk.hr, kao i na www.strukturnifondovi.hr.

Na samom kraju Radionice nazočnima se obratila i gđa. Mira Krneta iz HBOR-ovog područnog ureda u Splitu te pojasnila dostupne kreditne programe HBOR-a za korištenje po ovom natječaju.Radionici je nazočilo tridesetak poduzetnika iz Zadarske županije.

HBOR – INFO DAN

Prvi ovogodišnji HBOR info dan HGK – ŽK Zadar organizirala je 31. siječnja 2013. Pred više od trideset sudionika seminara – predstavnika gospodarstva, obrtništva, bankarstva, te javne uprave Zadarske županije, dr. sc. Mira Krneta, voditeljica HBOR-ovog područnog ureda za Dalmaciju uvodno je dala statistički pregled kreditnih aktivnosti, s posebnim osvrtom na projekte iz Zadarske županije, da bi potom opisala trenutne programe kreditiranja s posebnim osvrtom na kreditiranje budućih korisnika projekta „Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća“.

Prezentacija je sudionicima bila i podsjetnik na nedavne novosti u programima HBOR-a: sudjelovanje Ministarstva poduzetništva u sufinanciranju (s 2 postotna boda) kredita iz kreditnih programa Poduzetništvo mladih i Početnici, te modele podjele rizika HBOR-a i poslovnih banaka u cilju smanjenja potrebnog kolaterala krajnjih korisnika kredita.

U diskusiji nakon prezentacije sudionici su dobili odgovore i na druga pitanja vezana uz djelokrug rada HBOR-a, da bi nakon prezentacije i skupnih razgovora u diskusiji, zainteresirani dobili prigodu za pojedinačne odvojene razgovore s voditeljicom područnog ureda HBOR-a. To je ovom prigodom iskoristilo čak četrnaest sudionika seminara.

79

vremeplov

Djelatnici Autotransport-a Zadar s novim autobusom, šezdesetih godina prošlog stoljeća

Otvorenje Međunarodnog ribarskog sajma, 1959., Arsenal, Zadar

biznet

80

DOBRODOŠLI U SVIJET BIZNET-A!

BizNet je integrirani informacijski sustav HGK koji ima za cilj pružiti poslovne informacije i usluge te poticati razvoj elektroničkog poslovanja, ponajprije u svojstvu poslovnog servisa svojim članicama i svim korisnicima Interneta. BizNet sadrži:

• Registar poslovnih subjekata •

dostupne su informacije o tvrtkama

• Gospodarska kretanja •

Elektronsko izdanje mjesečnika “Gospodarska kretanja” sadrži analizu kretanja najznačajnijih ekonomskih pokazatelja hrvatskog

gospodarstva

• Stanje u gospodarstvu •

Pregled stanja u gospodarstvu po gospodarskim granama

• Vodič za poduzetništvo •

• Kako započeti poduzetničku djelatnost • Priručnik o izvoznicima

• Vodič za inovatore • Vodič za mala i srednja trgovačka društva

• Mini vodiči za poslovnu zajednicu

• Burza robe i usluga •

je posebno organiziran servis HGK s ciljem povezivanja ponuda i potražnji hrvatskih i stranih tvrtki. Svojom pojavom na Internetu Burza

je dostupna korisnicima širom svijeta. Na taj način Burza doprinosi razvoju nacionalnog gospodarstva, uključivanju u tokove globalizacije

te povećavanju robne razmjene sa inozemstvom. Oglašavanje na Burzi je besplatno.

biznet

81

• Burza otpada •

je središte ponuda i potražnji svih vrsta otpada nastalih tijekom proizvodnje koje se međusobno povezuju ovisno o predmetu prijave. Organizirana je s ciljem povezivanja poslovnih partnera koji nude ili traže sve vrste korisnog otpada/sekundarnih sirovina koje se mogu

iskoristiti kao ulazna sirovina za daljnju proizvodnju

• BizNet Iinternational •

• gospodarska izaslanstva • izlazak na međunarodno tržište

• pronalaženje poslovnih partnera u svijetu • informacije o inozemnim tržištima

• Hrvatski proizvod •

je Projekt vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda (Izvorno hrvatsko; Hrvatska kvaliteta)

• Internet Payment Service •

omogućava on-line autorizaciju i plaćanje kreditnim karticama na Internetu. Drugim riječima, Biznet IPS povezuje Vašu web trgovinu sa kartičarskim sustavom PBZ American Express-a te omogućava

plaćanje Vaše robe i usluga kreditnim karticama na Internetu u realnom vremenu

• Katalog hrvatskih web trgovina •

napravljen je u sklopu BizNet-a, servisa poslovnih informacija HGK. Korisnicima i posjetiteljima Bizneta i HGK Katalog pruža popis

hrvatskih web trgovina s linkovima, kratkim opisom i kategorizacijom, a namjena mu je prvenstveno olakšati snalaženje po hrvatskom

web prostoru

www.biznet.hr

europska poduzetnička mreža

82

ENTERPRISE EUROPE NETWORK (Europska poduzetnička mreža)

- Vaša vrata ka konkurentnosti i inovacijama

Gdje god se nalazili u Europi, dostupne su Vam sve informacije potrebne za razvoj Vašeg poslovanja te pronalaska kvalitetnih poslovnih partnera.

Europska poduzetnička mreža nastala je na uspješnim temeljima i dugogodišnjem iskustvu Euro info centara i mreža Inovacijsko-relejnih centara. Nova mreža nudi olakšan pristup informacijama (regionalna dimenzija), kvalitetniji kontakt (sinergija među partnerima – konzorcij), olakšan put prema EU tržištu, direktnu uslugu ili prosljeđivanje odgovarajućoj organizaciji!

Mreža pruža potporu i savjet gospodarstvenicima diljem Europe te im pomaže maksimalno iskoristiti mogućnosti Europske unije i Jedinstvenog europskog tržišta. Usluge EEN Mreže specifično su kreirane za male i srednje poduzetnike (MSP) ali su dostupne i poslovnim institucijama, istraživačkim centrima i sveučilištima u cijeloj Europi.

Europska poduzetnička mreža sastavljena je od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija (komore, agencije, instituti..), pruža odlične kontakte i poveznice u 49 zemalja i 83 konzorcija: EU27, Norveška, Island, zemlje kandidatkinje (Hrvatska, Turska, Makedonija), Švicarska, treće zemlje (Armenija, Čile, Rusija), te povezuje preko 4.000 eksperata s područja poduzetništva, inovacija i transfera tehnologije s ciljem promidžbe konkurentnosti i inovacija na lokalnoj i europskoj razini, pa i šire.

Trebate li informacije o EU zakonodavstvu, pomoć pri transferu tehnologije ili ste u potrazi za poslovnim partnerom te informacijama o mogućnostima financiranja, ovo je idealna polazna točka za Vas.

Aktivnosti EEN:

• Odgovori na konkretne upite gospodarstvenika, informacije o zakonodavstvu EU, pomoć pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu, informacije o programima EU koji su otvoreni za Hrvatsku

• Potpora inovacijama i međunarodnom transferu tehnologija, provedba standardizirane metodologije spajanja gospodarskih subjekata, usmjerenost ka tehnološki orijentiranim MSP, velikim kompanijama, razvojnim institutima, fakultetima, tehnološkim centrima itd.

• Poticanje istraživanje i razvoja, širenje informacija o transferu tehnologija, pomoć oko financijskih pitanja, pisanja prijedloga projekata, pronalaženja partnera unutar i izvan Hrvatske

www.een.hr

publikacije HGK

83

SEKTOR ZA GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO■ Hrvatsko graditeljstvo

■ Komunalno gospodarstvo.

SEKTOR ZA INDUSTRIJU■ Katalog u području djelatnosti zaštite okoliša

■ Katalog za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije■ Katalog tvrtki kemijske i farmaceutske industrije RH

■ Katalog tvrtki iz djelatnosti plastike i gume■ Katalog hrvatskih servisera plovila

■ Katalog proizvođača male brodogradnje ■ Prerada kože, izrada galanterije i obuće

■ Tekstilna i odjevna industrija ■ Proizvodnja strojeva, uređaja, motornih vozila, prikolica i poluprikolica

CENTAR ZA KVALITETU■ Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, Kupujmo hrvatsko, Be CROative

■ Udruženje za ispitivanja i certificiranja – katalog

SEKTOR ZA POLJOPRIVREDU, PREHRAMBENU INDUSTRIJU I ŠUMARSTVO■ Wines of Croatia

■ Hrvatsko maslinovo ulje■ KODEKS odgovornog marketinškog komuniciranja proizvođača piva

■ Vodič za dobru higijensku praksu i primjenu načela HACCP-a u industriji mesa■ Vodič za europske proizvođače hrane za životinje

■ EU Kodeks dobre prakse označavanja krmnih smjesa za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane

■ Registar krmiva

SEKTOR ZA PROMET I VEZE■ Promet, pošta i telekomunikacije

■ Pomorski i riječni promet, cjevovodni transport ■ Cestovni, željeznički i zračni promet

SEKTOR ZA TRGOVINU■ Distributivna trgovina u Hrvatskoj

■ Poslovanje nekretninama

SEKTOR ZA TURIZAM■ Turizam

CENTAR ZA POSLOVNE INFORMACIJE■ Kako započeti poduzetničku djelatnost

■ Kako započeti poduzetničku djelatnost (ENG) – How to Start Up an Enterprise in Croatia

■ Kako započeti poduzetničku djelatnost (NJE) – Einstieg in die Unternehmertätigkeit in der Republik Kroatien

■ Propisi značajni za gospodarstvo■ Ustrojstvo ministarstava, državnih ureda i državnih upravnih organizacija

CENTAR ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA■ Razvoj ljudskih potencijala

■ Pokreni svoj posao - Vodič za korisnike■ Pokreni svoj posao - priručnik za predavače

SEKTOR ZA MEĐUNARODNE ODNOSE■ Informacije o inozemnim tržištima

■ Publikacije vezane uz međunarodnu trgovinu:- Publikacije Europske poduzetničke mreže Hrvatska (EEN)

- Izdvojene publikacije Međunarodne trgovačke komore (ICC)

CENTAR ZA EU■ Publikacija „Ususret fondovima kohezijske politike u Hrvatskoj

– Kohezijska politika, Strukturni fondovi, Kohezijski fond i primjeri“ ■ Brošura – “Korak po korak do IPARD sredstava”

■ Katalog zajednice poslovnih savjetnika■ Publikacija “Vodič za definiciju malog i srednjeg poduzetništva

u natječajima za dodjelu sredstava iz fondova EU”

ekonomski pokazatelji Zadarske županije

84

Pokazatelj 2012.

Površina županije, u km2 7.486

Ukupan broj stanovnika županije 170.398

Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni) na dan 30.09. 59.490

Ukupan broj zaposlenih (osiguranika HZMO), na dan 30.09. 50.071

Ukupan broj nezaposlenih (registriranih), na dan 30.09. 9.419

Stopa registrirane nezaposlenosti, u % aktivnog stanovništva, na dan 30.09. 15,8

Broj poduzetnika (predani GFI za 2012.) 3.086

Zaposleni u gospodarstvu, prosjek na temelju broja sati (GFI) 19.759

Ukupni prihodi gospodarstva, u milijunima kuna (GFI) 10.236

Izvoz robe u milijunima USD 216,0

Uvoz robe u milijunima USD 178,7

Udjel prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima, u % (GFI) 23,0

Stopa rasta robnog izvoza, u % -10,7%

Stopa rasta robnog uvoza, u % -11,3%

NAJZNAČAJNIJE DJELATNOSTI %

1. Trgovina

Udjel u ukupnim prihodu poduzetnika 27,8

Udjel u broju zaposlenih 21,8

Udjel u robnom izvozu 2,5

Udjel u robnom uvozu 23,8

2. Prerađivačka industrija





3. Prijevoz i skladištenje





4. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane





5. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo





6. Građevinarstvo





7. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti





gospodarska kretanja zadarske Županije...gospodarska kriza koja je počela u sad-u i čije su se...

Documents