er 074 2013 0930

Suđenje 27-orici hrvatskih građana u fran-cuskom gradu Nancyju u većem je fokusu

nego bi bilo inače zbog nedavne izjave fran-cuskog ministra Vallsa koji je ponovo zaoš-trio romsko europsko pitanje.

Manuel Valls, poslije kritika koje su uslije-dile iz Europske komisije i nevladinih udru-ga, među kojima i najvećih, kao Amnesty International, rekao da ostaje pri svojoj pr-votnoj izjavi od 25. rujna kad je rekao da se većina Roma ne želi prilagoditi životnim na-vikama njegove zemlje i da ih u tom slučaju treba poslati “prema granici” jer “Francuska nije pozvana da rješava svu bijedu svijeta”.

Ministar unutrašnjih poslova Valls dozvolio je upravama lokalnih zajednica rušenje romskih slamova. Na taj način, rušenjem improvi-ziranih romskih domova, iz Francuske je u šest mjeseci otišlo oko 10 tisuća Roma, uglavnom prema svojim zemljama porijekla, Rumunjskoj i Bugarskoj, iako se to protivi jednoj od temeljnih europskih sloboda, slo-bodi kretanja unutar EU-a.

Viviane Reding upozorila je Pariz da bi se mogli suočiti sa sankcijama, ako nastave kršiti slobodu kretanja europskih građa-na. Povjerenica je jednako reagirala i kad je 2010. godine Nicolas Sarkozy pozvao na ru-šenje romskih slamova. I ljevica i desnica u

Francuskoj bore se za glasove manje imućne radničke klase koja stanuje na periferiji, gdje niču romska naselja.

Vallsa su kritizirali čak i unutar njegove So-cijalističke stranke (“bijeda nije izabrani način života, ni za koga, tako ni za Rome”, “Romi su žrtveni jarac”), ali prema anketama, 77 po-sto ispitanih Francuza podržava Vallsovu politiku.

Hrvatskih 27 građana optuženo je da su kao članovi tri romska klana organizirano pljačkali u sjevernoj Francuskoj, Belgiji i Nje-mačkoj. Pljačku su izvodila mlađa školska djeca, a roditelji su optuženi i za iskorištava-nje i zanemarivanje maloljetnika. Izvještaji sa suđenja konstatiraju da su svi optuženi nekoliko puta mijenjali imena i prezimena, zahvaljujući mogućnosti koju im pružaju hr-vatski i zakoni drugih balkanskih zemalja, a da su milijuni eura bili slani u Hrvatsku. Šefica bande (66) uhićena je u Hrvatskoj na

temelju europskog uhidbenog naloga.Pojedinačno, proces je nevažan, ali, usred

vrlo zagrijane debate u Francuskoj oko poja-čanih dolazaka Roma i pitanja njihove inte-gracije, povezuje Hrvatsku s Rumunjskom i Bugarskom, a posredno i s primanjem u šen-genski sustav.

Pored nepovjerenja u pravosuđe obje ze-mlje, Romi su jak razlog zašto se Rumunj-skoj i Bugarskoj ne dozvoljava novi korak prema dubljim europskim integracijama, i zadržava ih se među zemljama drugog reda. Problemi Srbije, Makedonije i BiH-a sa slo-bodnim viznim režimom također su, uglav-nom, povezani s romskim migracijama.

U Europi je oko osam milijuna Roma, a naj-više ih je u Bugarskoj i Rumunjskoj. Odatle ili odlaze izravno u zapadnoeuropske zemlje, ili preko Srbije i Makedonije. Srbija rješava svoj problem tako da na izlazu iz zemlje putnici prolaze istu proceduru kao da ih pregledava šengenski granični policijac. Ali, Bugarska i Rumunjska, pozivajući se na svoja jasna eu-ropska prava “o slobodi kretanja europskih građana i slobodi življenja u bilo kojoj zemlji zajednice”, ne uvode takvo postupanje. Kad bi uvele, bilo bi to protiv duha i slova Lisa-bonskog ugovora, koji stoji umjesto Ustava EU-a.

U Francuskoj, pak, govori se o “europeiza-ciji” bugarskog i rumunjskog, ili šire, balkan-skog problema, problema zajednica koje “ne znaju živjeti sa svojim manjinama” i zato taj problem “izvoze” u europsku obitelj.

Suđenje kriminalcima vraća Hrvatsku u balkanski krug

Europa traži puteve za obnovu svoje industrijske proizvodnje

Ekonomske politike više neće povećavati siromaštvo i nezaposlenost

Udio industrije u BDP-u pada zbog skupe energije i slabe povezanosti znanosti i biznisa str. 4

Komisija će ubuduće paziti da njezine ekonomske preporuke ne produbljuju socijalne probleme str. 5

30. rujna 2013. Broj 74 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Pljačku su izvodila mlađa školska djeca, a roditelji su optuženi i za iskorištavanje i zanemarivanje

Govori se o ‘europeizaciji’ problema zemalja koje pitanje svojih manjina ‘izvoze’ u europsku obitelj

NAKON ŠTO JE U FRANCUSKOJ 27 HRVATSKIH ROMA OPTUŽENO ZBOG ORGANIZIRANE PLJAČKE

30. rujna 2013. Broj 74 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Potpredsjednica Europske komisije, povjerenica Viviane Reding i ministar pravosuđa Orsat Miljenić zajedno su se obratili novinarima nakon svojih razgovora o primjeni Europskog uhidbenog naloga. Prema diplomatu iz kabineta V. Reding, Hrvatska bi trebala bezuvjetno

i bez komplikacija uskladiti se s acquiem communitaire u pitanjima kaznenog prava i potpuno prihvatiti okvirnu odluku o Europskom uhidbenom nalogu za sva kaznena djela, nezavisno od toga kad su počinjena.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


K riza talijanske vlade odjekuje u cijeloj Europi, dok tržišta promatraju da li će, u

slučaju novog, produženog političkog kao-sa, izdržati konstrukcija obrane eura izgra-đena posljednjih godina. Ako se talijanska kriza prolongira novim izborima, nakon izbora teškoćama formiranja vlade kao što je bilo prije osam mjeseci, te nejasnoćama i nesigurnostima oko talijanskih pozicija, tržišta bi se mogla okrenuti od nje i pono-vo dovesti u pitanje održivost talijanskoga duga od dvije tisuće milijardi eura. Već dva tjedna vrijednost talijanskog duga pada.

Europska komisija, „iz poštovanja prema demokratskom procesu, nema komentara“, ali „vrlo pažljivo prati razvoj događaja“.

Europski eksperti kažu da euro svakako neće doći u pitanje jer je politička volja za obra-nu zajedničke valute nepromijenjena, kako među članicama eurozone, tako i u Europskoj centralnoj banci. Ali, brine ih što je Italija, navodno, najmanje od svih zemalja shvatila pouku krize u koju je bila zapala, i da teško-će ostaju, a to su neefikasna i golema javna uprava, načeto sudstvo na nižim instanca-ma, nefleksibilan zakon o radu te nedovolj-no kapitalizirane banke. Eurozonu ne brine toliko momentalna kriza, osim ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, koliko “nespo-sobnost Italije da se iznutra reformira”.

Italija je, prema statistikama, izašla iz naj-

gore financijske krize, ali je i dalje vrlo krh-ka. Očekuje se da se ekonomski oporavak pokaže u statistikama krajem godine. Čak i prije nego je opstanak koalicione Letti-ne Vlade došao u pitanje pošto je Silvio Berlusconi povukao iz nje svoje ministre, Europska komisija tražila je od Lette učvr-šćivanje reformi i povratak nekih mjera, a posljednje debate vodile su se oko poreza na nekretnine i povećanja PDV-a.

Uoči utorka 1. listopada, kada će Letta tra-žiti pred parlamentom povjerenje, talijanski i europski komentatori vrlo negativno komen-

tiraju bivšeg premijera Berlusconija, “koji završava svoj politički život koji je prošao u permanentnom sukobu interesa”. Drugi ga optužuju da “želi povući Italiju sa sobom”.

Kriza je započela kada je 77-godišnji Sil-vio Berlusconi u subotu povukao svojih pet ministara, makar je u nedjelju rekao da će “podržati talijanski proračun za 2014. go-dinu”. Berlusconi je član Senata, ali uskoro će, vjerojatno 4. listopada, izgubiti parla-mentarni imunitet - ako se Parlament ne raspusti, što je njegov cilj. Tada će se suočiti s odsluženjem kazne zbog porezne prevare, makar zbog poodmakle dobi kazna ne bi bila zatvorska, nego kućni pritvor ili druš-tvu koristan rad. Ali, čeka ga još nekoliko procesa, od kojih ga jedino mogu izvući novi izbori.

Austrija, vidljivo je iz izbora od nedjelje, zadržava proeuropski kurs i unutarnju političku stabilnost.

Socijaldemokratska stranka kancelara Feymanna prva je sa 27,1 posto glasova, slijedi stranka desnog centra Pučka stranka, makar obje partije imaju zajednički nešto manje glasova nego na posljednjim izborima 2008. godine. Te dvije stranke i dosad su vodile Austriju putem velike koalicije, a to je dugogodišnja austrijska politička tradicija.

Stranke populističke desnice izvanredno su dobro prošle. Iako je Austrija članica s najnižom stopom nezaposlenosti u EU-u i s jakom ekonomijom, mnogi birači privučeni su programom tih dviju stranaka koje karakterizira velika antipatija prema imigrantima i izrazito antieuropejstvo.

Partija slobode, koju je utemeljio pokojni Jorg Haider, sa 21,4 posto glasova skoro se izjedna-čila s Pučkom strankom. Svojedobno je Austrija bila osramoćena političkim sankcijama kad je Pučka stranka koalirala s Haiderom. Još važnije, Partija slobode imala bi bolje rezultate da joj dio glasova nije otela nova euroskeptična populistička stranka koja zagovara izlazak Austrije iz eurozone.

Dok ne završi glasanje u talijanskom par-lamentu, nećemo znati da li se Italija tek

vraća tradiciji kratkotrajnih, nestabilnih vlada, od koje je izuzetak bila samo Berlusconijeva, ili će se kriza produbiti i, zbog veličine talijanskog duga, potresti cijelu zonu eura. U svakom slu-čaju, Berlusconijeva era u talijanskoj politici se ovime završava jer, čak i ako uspije, što je malo vjerojatno, u nastojanjima da raspusti parla-ment, daljnja politička karijera mu je zakočena.

Povlačenje pet ministara u presudnom tre-nutku za talijanski oporavak neki nazivaju po-sljednjom Berlusconijevom ucjenom. Ali, neki na sjeveru i zapadu Europe opet se čude što se to događa na jugu, kako je moguće da bi Ber-lusconi mogao biti tako neodgovoran da zbog sebe ruši vladu, i kako je moguće da se broj pristalica neofašističke stranke “Zlatna zora” u Grčkoj penje možda čak na milijun (rubrika “Ukratko”).

Iako se stranka zabranjuje, to ne smanjuje nelagodu da će upravo Grčka voditi Europsku uniju šest mjeseci od Nove godine. Razvoj do-gađaja oko “Zlatne zore” još nije gotov. Prije samo 13 godina EU je sankcionirala Austriju jer je Haiderova Partija slobode bila član vladine koalicije, a sad posvuda niču takve i mnogo gore stranke. Europa će se morati uhvatiti u koštac i s unutareuropskim migracijama (str. 1), ako ne želi da i to postane predmet populistič-kih trendova.

Europa mora dati novi život realnoj ekono-miji pa su zahtjevi za ponovnu industrijalizaciju opravdani, smatra Europska komisija (str. 4). EK će tražiti da se u izradi preporuka Europskog semestra o vođenju makroekonomske politike pripazi i na socijalne posljedice, kako one ne bi ugrozile EMU (str. 5).

Austrija i dalje ostaje otok stabilnosti EU-a

Europa sjevera čudi se Europi juga

Berlusconi će vjerojatno 4. listopada izgubiti parlamentarni imunitet - ako se Parlament ne raspusti, što je njegov cilj

Silvio Berlusconi spasit će se služenja kazne za utaju poreza uspije li

isprovocirati raspuštanje parlamenta

Berlusconi ‘povlači Italiju za sobom’KRAJ BERLUSCONIJEVE KARIJERE: ITALIJA PRED KRIZOM, EUROPA NERVOZNA

UNATOČ PORASTU ANTIEUROPSKIH STRANAKA

UVODNIK

© E

U


Europska komisija objavila je u srijedu 25. rujna dva izvješća koja pokazuju u kojoj se mjeri ostvaruje strategija reindustrijalizacije

Europe, koju je Komisija iznijela prije godinu dana s ciljem da se udio proizvodnje u europskom BDP-u sa današnjih oko 15 posto do 2020. poveća na 20 posto. Prvo izvješće odnosi se na industrij-sku konkurentnost zemalja članica EU-a, a drugo na konkuren-tnost europske industrije kao cjeline.

Udio industrije u europskom BDP-u od početka milenija pao je sa 18,5 posto na 14,4 posto na vrhuncu globalne financijske panike 2009. godi-ne, da bi se potom počeo oporavljati i da bi porastao na 15,5 posto. Ali,

DVIJE STUDIJE OTKRIVAJU PREPREKE I KOČNICE REINDUSTRIJALIZACIJI EUROPSKE UNIJE

u 2012. Europa se ponovo počela udaljavati od svog cilja za 2020.: preliminarni podaci govore da se udio industrije opet snizio na 15,1 posto BDP-a.

Nakon krize industrija se oporavila u samo nekoliko članica (Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj), dok sve ostale zaostaju, Hrvatska, na primjer, 20 posto u odnosu na predkriznu razinu. Većina industrijskih sektora također se nije oporavila, iznimke su samo industrija lijekova, vađenje željezne rude i proizvodnja transportne opreme.

Izvješće o konkurentnosti europske industrije ponavlja zašto je industrijska proizvodnja važna, pa i za razvoj uslužnog sektora, te pojašnjava zašto europska poduzeća moraju postati konkurentnija na svjetskom tržištu. Kao razlozi zaostajanja europske industrije za američkom, japanskom i južnokorejskom navodi se neučinkovito povezivanje istraživanja i proizvodnje za tržište, te nedovoljno obje-dinjavanje nacionalnih resursa na europskoj razini.

Kad je riječ o pojedinim zemljama članicama, predstavljeno izvješće konstatira da uspješnu provedbu europske industrijske politike najviše ugrožavaju dva glavna čimbenika. U prvi se svrstavaju prepreke ula-sku na unutarnje tržište, fiskalna konsolidacija, razduživanje bana-ka i niska potražnja. Drugi faktor je niska razina investiranja, dije-lom zbog ekonomskih i političkih neizvjesnosti: „investicije i dalje tvrdoglavo odbijaju reagirati na mjere ekonomskih politika koje je EU donio od izbijanja krize“. Također, velik problem za industriju predstavljaju visoke cijene energije te u mnogim zemljama člani-cama otežan pristup financiranju. U takvim okolnostima, ključ-nim za oživljavanje rasta, pomalo zbunjujuće, smatra se „povećanje učinkovitosti javne administracije“.

Da bi prikazalo razlike među zemljama članicama izvješće ih razvrstava u tri skupine ili grozda. U prvoj su zemlje koje sustavno imaju dobre rezultate (Austrija, Belgija, Danska...), u „umjerenom klasteru“ su zemlje koje su konkurentne u nekim sektorima, ali se suočavaju s problemima u ostalima (Cipar, Grčka, Italija, Malta...). Hrvatska se nalazi u „klasteru koji sustiže ostale“, koji se suočava sa velikim izazovima u mnogim područjima, ali se brzo popravlja. Tu su još Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska...

Zemlje se još razvrstavaju po inovativnosti (Hrvtska je sedma od kraja) i privlačnosti poslovnog okruženja ili poslovnoj klimi – od Hrvatske su u Uniji lošije samo dvije države članice.

U detaljnijoj analizi svih članica EU-a za Hrvatsku se kaže da još pati od niskih ulaganja te slabe infrastrukture za inovacije, ogra-ničenog pristupa financiranju, neučinkovite javne administracije i visoke razine poslovne korupcije. No, Hrvatska je bolja od prosjeka u energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije, ponajviše zahvaljujući svojim hidroelektranama.

Europa se opet udaljava od svog cilja da joj industrijska proizvodnja do 2020. stvara 20 posto BDP-a

Velik problem za industriju predstavljaju skupa energija te otežan pristup financiranju

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.90

95

100

105

110

115

120

125'DRUGO DNO' EUROPSKE INDUSTRIJE 2013.

Broj zaposlenih u proizvodnji

Index

, 201

0.=10

0

Industrijska proizvodnja po obimu

INDUSTRIJA EU-a 5 GODINA OD IZBIJANJA KRIZE20

10

0

-10

-20

-30

-40

RO LT PL SK EE LV IE AT NL DE CZ MT HU UK

EU28 SI DK BG SE FR PT HR LU IT FI ES CYELPr

omjen

a u po

stocim

a u od

nosu

na si

ječan

j 200

8.

30%

25%

20%

15%

10%

5%

0%2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

UDJELI U GLOBALNOJ PROIZVODNJI: USPON KINE

EU15EU27KinaSAD

‘Investicije se oglušuju na ekonomske politike EU-a’


Unatoč stvorenim očekivanjima, Europ-ska komisija u svojem obraćanju o so-

cijalnim dimenzijama Ekonomske i mone-tarne unije (EMU), najavljenom za srijedu 2. listopada, ipak neće iznijeti konkretne prijedloge za uspostavu europskog sustava osiguranja od nezaposlenosti. No, izvjesti-telji koji su imali prilike vidjeti nacrt me-moranduma otkrivaju da će Komisija pred-ložiti razradu metodologije i kriterija (eng. scoreboard) za detektiranje važnih društve-nih pojava koje bi mogle dovesti u pitanje stabilnost EMU-a.

Naime, u studenome prošle godine, u doku-mentu pod nazivom „Nacrt za duboku i istin-sku ekonomsku i monetarnu uniju“, čelnici EU-a su iznijeli poziv za jačanje koordinacije i nadzora neželjenih društvenih pojava i ne-zaposlenosti, kao i zahtjev za ukidanje jaza među zemljama u tom području. I Europ-ski parlament zahtijevao je da uspostava fiskalne discipline mora pomiriti fiskalne i makroekonomske standarde sa socijalni-ma i zaposlenošću.

I Europsko vijeće je u prosincu 2012. kao prioritet u jačanju EMU-a odredilo jačanje njegove socijalne dimenzije. Slično su u ne-službenom dokumentu u veljači ove godine zatražile Francuska i Njemačka, pa je tada i

Komisija u okviru Europskog semestra, ili godišnjeg ciklusa koordinacije makroeko-nomskih politika zemalja članica, pristala razraditi kriterije i socijalnu dimenziju una-prijed ugraditi u koordinaciju najvažnijih ekonomskih reformi.

Očekivano obraćanje o socijalnoj dimenziji EMU-a trebalo bi pojačati mehanizme i in-strumente ekonomske politike kako bi se ona osposobila za rješavanje problema u području zaposlenosti i socijale. Kako javljaju brisel-

ski mediji, počivala bi na tri prioriteta. Prvi je bolje praćenje (monitoring) neravnoteža u socijali i zaposlenosti. Drugi je bolja ko-ordinacija politika socijale i zapošljavanja, a treći je veća uloga socijalnog dijaloga. Ističe se važnost „automatskih stabiliza-tora“ u zemljama zone eura budući da oni nemaju vlastitih mehanizama prilagodbe jer ne mogu devalvirati svoj javni dug niti ga pretjerano povećavati, a nemaju slobodu ni u vođenju porezne politike.

Komisijino obraćanje predložit će da se

u opće prioritete Europskog semestra za godinu koja slijedi uvrsti niz ključnih po-kazatelja socijalne situacije i stanja zaposle-nosti, tako da oni mogu poslužiti i za izradu specifičnih preporuka zemljama članica-ma. Prema nacrtu dokumenta, u odnosu na određene granične veličine, pratila bi se stopa nezaposlenosti, broj mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se niti stječu praksu, stopa siromaštva, ukupni raspoloživi do-hodak kućanstava te naposljetku stupanj

društvene nejednakosti.Nacrt Komisijina priopćenja predlaže veću

potporu koordinaciji nacionalnih socijalnih i politika zapošljavanja, ali izbjegava sankcije kakve postoje za pretjerane makroekonom-ske neravnoteže. U tom području EU bi se okrenula poticajima kao što je, na primjer, inicijativa za zapošljavanje mladih vrijed-na šest milijardi eura. No, ne očekuje se ni konkretan prijedlog za uspostavu europ-skog mehanizma za osiguranje od nezapo-slenosti.

Komisija predlaže praćenje razlika u bogatstvu, ali ne i zajedničko osiguranje od nezaposlenosti

STIŽE DUGO OČEKIVANO STAJALIŠTE KOMISIJE O SPREČAVANJU SOCIJALNIH NERAVNOTEŽA U EMU-u

Nakon što je UN-ov Međunarodni panel o klimat-skim promjenama (IPCC) u petak 27. rujna obja-

vio svoje zapaženo izvješće o zagrijavanju Zemljine atmosfere, u Europskoj uniji javila su se upozorenja kako će se klimatske promjene snažno odraziti na konkurentnost europske industrije.

Visoka cijena energije već se u izvješćima i analiza-ma EU-a navodi kao jedan od glavnih razloga nekon-kurentnosti europske industrijske proizvodnje. A kao što je poznato, EU se obvezala da će do 2020. smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 20 posto u odnosu na razinu iz 1990. te da će za isti postotak povećati udjel obnovljivih izvora u energetskom miksu.

„Želimo li izbjeći klimatske promjene i zagrijavanje atmosfere veće od dva stupnja Celzija, nema sumnje

da moramo uspostaviti mehanizme koji će osigurati da velika količina ugljika ostane ispod zemlje“, rekao je EurActivu Peter Thorne, vodeći autor IPCC-ova izvješća. I dodao:

„Ako se suočavamo s promjenom koja je posvuda tako velika, a sagradili smo infrastrukturu koja odgo-vara današnjoj klimi, tada ćemo se neizbježno susresti s implikacijama - prilagodbom i ublažavanjem poslje-dica.“ A to ima svoju cijenu.

Direktor utjecajne konfederacije poslodavaca Bu-sinessEurope Markus Beyrer već je prošloga tjedna rekao Vijeću za konkurentnost EU-a da Unija treba postupno ukinuti potporu obnovljivim izvorima ener-gije i povećati planiranu dodjelu besplatnih dozvola za ispuštanje ugljika industrijama koje troše puno

energije. Prema Beyreru, Komisijina odluka da smanji količinu besplatnih dozvola „dodat će nekoliko stotina milijuna eura ionako već nekonkurentnim troškovima energije u Europi“.

EU je tu odluku donijela želeći povećati cijenu emisije ugljika, koja je pala na rekordno nisku razinu, i tako obe-shrabriti uvoz i spaljivanje u Europi jeftina američkog ugljena, koje povećava europsku emisiju stakleničkog plina. Konfederacija poslodavaca, međutim, uvjerena je da se dovoljno velika i brza reakcija na klimatske pro-mjene može izazvati samo preko tržišne konkurencije.

Europska povjerenica za klimu Connie Hedegaard najavila je da će nove energetske i klimatske ciljeve za 2030. godinu Komisija predstaviti do kraja ove godine.

Klimatske promjene dodatno bi mogle oslabiti europsku konkurentnostDRAMATIČNO IZVJEŠĆE O ZAGRIJAVANJU ATMOSFERE ZABRINULO JE POSLOVNE KRUGOVE U UNIJI

Pratili bi se stopa nezaposlenosti, broj mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se niti stječu praksu, stopa siromaštva, raspoloživi dohodak kućanstava te stupanj društvene nejednakosti


događanjaLITAVSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sjednica Vijeća za opće poslove (GAC)30. rujna, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)1. listopada, Bruxelles

COREPER II2. listopada, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)4. listopada, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

U ponedjeljak će biti održana treća u nizu konferencija koje organizira Europska komisija na temu rezultata bihevioralnih gospodarskih studija koje su prošle godine izrađene za nekoliko Generalnih direktorata EK. Skup će se također baviti razmatranjima kako bihevioralni uvid može još više pridonijeti pravilnom informiranju u donošenju političkih odluka. Konferenciji prisustvuju predstavnici potrošačkih NVO, nacionalnih regulatornih agencija, znanstveni istraživači, službe Europske komisije, poduzetnici, ekonomski konzultanti i mediji Europska komisija će u srijedu usvojiti komunike o procijeni nacionalnih propisa o pristupu zanimanjima. Cilj ove inicijative je istaknuti mogućnosti budućih integracija profesionalnih službi u jedinstveno tržište; da se naglase mogućnosti za profesionalnu mobilnost i d a se da šira slika preostalih prepreka koje utječu na pristup i obavljanje reguliranih zanimanja. Ovim priopćenjem se zacrtava akcijski plan za izradu slike stanja i zajedničku procjenu reguliranih profesija. Zemlje članice su podržale izradu tog izviješća kao dijela revidirane Direktive o profesionalnim kvalifikacijama, a koja treba biti formalno usvojena do kraja ove godine Europska komisija bi u srijedu trebala

usvojiti Izviješće o socijalnoj dimenziji Ekonomske i monetarne unije (EMU). Ovaj komunike predstavlja dodatni doprinos Komisije debati o dubljoj integraciji unutar EMU i predlaže metode za bolju primjenu postojećih pravila gospodarskog upravljanja, osobito na području zapošljavanja i socijalne politike. Izviješće se posebno bavi pitanjima pojačanog nadzora zapošljavanja i socijalnih izazova, jačanju političke usklađenosti, povećanju solidarnosti i jačanju procesa zapošljavanja i mobilnosti rada, te većem socijalnom dijalogu Od 23. rujna do 23. listopada Europska unija organizira mjesec internetskih debata o jedinstvenom tržištu EU. Diskusije se fokusiraju na četiri ključna područja koja utječu na svakodnevni život: • Poslovi (23. – 25. 9.): Kako naći posao, pokrenuti poslovanje ili steći kvalifikaciju priznatu u EU? • Socijalna prava (30. 9. – 2. 10.): Kakvo pravo na socijalnu zaštitu postoji na jedinstvenom tržištu, u sferi mirovina, zdravstvene zaštite ili javnih službi? • Banke (7. – 9. 10.): Što se može učiniti kako bi se zaštitila prava potrošača, spriječila nova financijska kriza i osiguralo da banke ulažu u realnu ekonomiju kako bi se potaknuo rast? • e-trgovanje (14. – 16. 10.): Koliko jednostavno je prodati proizvod putem interneta ili ga kupiti, a zatim dostaviti krajnjem korisniku u inozemstvu? Ove debate daju sudionicima priliku da se povežu s drugim građanima, firmama i interesnim organizacijama u Europi. Usto, bit će im omogućeno da kontaktiraju vođe i političare Europske unije. Mjesec jedinstvenog tržišta će zaključiti televizijska debata na televizijskom kanalu Euronews, 23. listopada

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

30. rujna – 6. listopada, Bruxelles Nakon prošlotjednog političkog dogovora o ciljevima poljoprivredne politike EU, Odbor za poljoprivredu će

u ponedjeljak iznijeti prijedlog zakona na prvo čitanje i glasanje, koje zatim mora biti potvrđeno na plenarnoj sjednici Parlamenta u listopadu Odbor za građanske slobode održat će četvrto i peto u nizu saslušanje o pitanjima povezanima s američkim nadzorom u EU. Na prvoj sjednici, zastupnici će saslušati zviždače koji su radili u Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji (NSA), te u britanskoj MI5, nakon čega će raspravljati o pravnoj zaštiti zviždača. Drugo saslušanje će se baviti navodnim prisluškivanjem koje su nad belgijskim telekomunikacijskim operaterom Belgacomom vršile britanske tajne službe. U raspravi će sudjelovati predstavnici britanskih vlasti, kao i belgijski načelnik za zaštitu podataka Zastupnici u Europskom parlamentu će u ponedjeljak suziti listu kandidata za dodjelu nagrade Saharov na tri finalista. U zajedničkom glasanju za najuži krug potencijalnih dobitnika prestižne europske nagrade za slobodu misli naći će se parlamentarni Odbor za vanjske poslove i razvoj, te pododbor za ljudska prava. Ovu nagradu Europski parlament dodjeljuje svake godine najistaknutijim braniteljima ljudskih prava i slobode izražavanja Odbor za proračun će u srijedu i četvrtak odlučivati o svojem stajalištu o nacrtu proračuna za 2014. godinu. Očekuje se da će tražiti dopunu proračunskih sredstava kojima bi se ispunila data obećanja o poticanju rasta i zapošljavanju mladih, istraživanju i pomoći malim i srednjim poduzećima, kao i sredstva dostatna za humanitarnu pomoć. Odbor će nastojati spriječiti prelijevanje neplaćenih računa iz 2013. u proračuna za 2014. Političke grupe i klubovi se pripremaju za plenarnu sjednicu EP, koja će se od 7. do 10. listopada održati u Strasbourgu, a na kojoj će centralne teme biti glasanje o duhanskim proizvodima, plinu iz šejla (glinenih škriljevaca), priznavanju stručnih kvalifikacija i Sustavu nadzora europskih granica. Raspravljat će se, također i o izbjegličkom valu iz Sirije, kao i o migracijskim politikama zemalja sredozemnog bazena Od ponedjeljka do srijede predsjednik


događanjaEP-a Martin Schulz će boraviti u glavnom gradu Estonije Tallinnu, gdje će se sastati s estonskim predsjednikom Toomasom-Hendrikom Ilvesom, predsjednicom parlamenta Ene Ergmom i premijerom Andrusom Ansipom

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Formiranje cijena na tržištu roba: svijet nakon financijalizacije30. rujna, Bruxelles

Predstavljanje specijalnog izviješća radne grupe ECMI-CEPS. Tržišta su u stalnom kretanju i tržišta roba ne predstavljaju nikakvu iznimku. Njihova tržišna struktura se u u proteklom desetljeću razvijala preko svih očekivanja, pokretana velikim obujmom međunarodnog trgovanja, lakšim pristupom međunarodnim financijama i razvojem tehnološke infrastrukture. I, dok super-ciklus trgovanja robama lagano posustaje, izuzev pomaka u regulatornoj politici, interakcija između stvarnog tržišta i financijskog sustava u doglednoj budućnosti ostaje čvrsta. Zbog prilagodbe monetarne politike i financijske deregulacije, visoki prihodi koje stvara međunarodno trgovanje potaknuto potražnjom rastućih proizvodnih gospodarstava privukli su pažnju financijskih institucija. Nakon predstavljanja izviješća, sudionici će sudjelovati u panelu u kojem će glavnu riječ voditi predstavnici međunarodnih financijskih institucija, tijela Europske unije, think-tankova i znanstvene zajednice Govornici: Ann E. Berg, bivša predsjednica upravnog odbora, Trgovačka komora Chicaga; Helyette Geman, direktorica robnog financijskog centra, University of London i Sveučilište Johns Hopkins; Maria Teresa Fabregas Fernandez, direktorica odjela za tržište vrijednosnica, DG za unutarnje tržište i usluge (DG MARKT), Europska komisija; David Peniket, predsjednik i glavni direktor, ICE Futures Europe; Nicolas Maystre, ravnatelj za gospodarska pitanja, UNCTAD; Pierluigi Londero,

direktor odjela za ekonomsku analizu poljoprivrede EU, Europska komisija Centar za europse političke studije (CEPS)

Europsko lobiranje u Bruxellesu30. rujna, Bruxelles

Glavni cilj profesionalnih lobista je održati uspješno regulatorno okružje za njihove organizacije, članove i klijente. Ovaj jednodnevni tečaj, koji su zamislili profesionalci svih razina, koji dolaze iz svih sektora (uključujući i nove diplomce), nastoji prenijeti svim zainteresiranima teoretska i praktična znanja kako funkcionira briselska europska arena i što se krije iza kulisa procesa donošenja odluka u Europskoj uniji, u kojem sudjeluje oko 20 tisuća profesionalnih lobista. Teme koje pokriva ova radionica su: pregled procesa odlučivanja u EU; trokut institucija; lobiranje: podrijetlo i definicija; lobističke aktivnosti: razne kategorije; praksa: tehnike, strategije i ciljevi; učinkovito lobiranje u Bruxellesu: oruđa utjecaja Radionicu vodi Daniela Gomes, glavna direktorica Octopux Consultinga Octopux Consulting Brussels

5. europski summit o inovacijama30. rujna – 2. listopada, Bruxelles

Peti europski summit o inovacijama nastoji premostiti inovacijske rasjede i preći prepreke koje postojeće inovacijsko okružje čini nemogućim, ili manje mogućim od onog u gospodarstvima sa snažnim inovacijskim kapacitetima. Summit će se usredotočiti na ključne inovacijske pokretače koji bi trebali dati novu snagu i poticaj. Zaključak ove trodnevne konferencije bit će 5 „poziva na buđenje“ europske inovacijske fronte i iznošenje ključnih smjernica za primjenu budućih mjera. Mudra primjena novih politika i oruđa bit će odlučna u ispunjavanju europskih inovacijskih potencijala Govornici: Jakob Edler, profesor inovacijskih politika i strategija na Sveučilištu Manchester; Charles Edquist, CIRCLE, Sveučilište Lund; Ville Valovirta, VTT; Mehrad Mahdjoubi, Orbital Systems

Združeni institut za politiku inovacija (JIIP)

EU i Norveška: energetski partneri1. listopada, Bruxelles

Glavni izazov koji stoji pred Europskom unijom jest oporavak gospodarstva, stvaranje novih poslova i rast, što je povezano sa značajnim promjenama u europskom energetskom sektoru. Kako europsko-norveško partnerstvo može pridonijeti ostvarenju energetskih i klimatskih ciljeva, a da ostane u okvirima konkurentnosti? Europska unija i Norveška imaju gotovo polustoljetno iskustvo pouzdanih i stabilnih odnosa na području energetike. Ova konferencija se bavi ključnom ulogom eksploatacije prirodnog plina i iskorištavanja obnovljivih izvora energije na europskom tržištu energenata Govornici: Markus J. Beyrer, glavni direktor BUSINESSEUROPE; Steinar Bysveen, potpredsjednik za korporativni razvoj, Statkraft; Chris Davies, zastupnik u EP (ALDE); Jos Delbeke, generalni direktor, DG za klimatsku akciju (DG CLIMA), Europska komisija; Philip Lowe, generalni direktor, DG za energiju (DG ENER), Europska komisija; Oluf Ulseth, glavni direktor Energy Norway; Anders Marvik, potpredsjednik i ravnatelj Ureda za političke odnose s EU, Statoil Konfederacija norveških poduzetnika (NHO)

Ukrajinski put prema Vilniusu – trnovito, ali neophodno putovanje2. listopada, Bruxelles

Okrugli stol iz serije „Nade Istoka“, na kojem će visoki uzvanici i zainteresirani sudionici raspravljati o poziciji Ukrajine, njenim odnosima sa susjedima, stanju pregovora o mogućnosti daljih eurointegracija i izazovima koji stoje pred Ukrajinom i njenim europskim partnerima na tom putu Govornici: Kostiantyn Yelisieiev, šef ukrajinske misije pri EU i specijalni predsjednički izaslanik za indegracijske procese; Luis Felipe Fernandez de la Pena, izvršni direktor za Europu i središnju Aziju, Europska služba za vanjske poslove; Jacek Saryusz-Wolski,


događanjapotpredsjednik EURONEST-a, član Odbora za vanjske poslove EPP, Europski parlament; Ivan Korčok, stalni predstavnik Slovačke pri EU; Tom Casier, viši predavač, katedra za politiku i međunarodne odnose, Sveučilište Kent Centar za europsku politiku (EPC)

Međunarodni kazneni sud i Afrika: preispitivanje europskih opcija2. listopada, Bruxelles

Institut za europske studije organizira panel diskusiju o politici međunarodnih organizacija poput Europske unije ili Ujedinjenih naroda, o postupanju prema državnim poglavarima i drugim visokim dužnosnicima optuženima za međunarodne zločine pred međunarodnim tribunalima poput

Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Neposredan povod ovom skupu jest izbor Uhuru Kenyatte za predsjednika Kenije, unatoč činjenici da njega i njegovog zamjenika Williama Rutoa krajem godine očekuje suđenje u Hagu zbog optužbi za zločine protiv čovječnosti Sudionici ovog panela su predstavnici tijela Europske unije, veleposlanstva Kenije u Bruxellesu i članovi organizacije Nema mira bez pravde (NPWJ) Institut za europske studije, VUB

Prizma i zaštita podataka: neriješeni izazov4. listopada, Bruxelles

Politička debata i think-tank o izazovima koji stoje pred institucijama

i tijelima Europske unije u zaštiti podataka građana. Kako nadležna tijela i odgovarajuće institucije EU trebaju reagirati i kako se moraju postaviti u slučajevima upada u baze podataka europskih građana u svjetlu najnovijih primjera intruzije različitih obavještajnih agencija ili sistema za informatički nadzor poput „Prizme“ Govornici: Claude Moraes, zastupnik u EP i član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), Europski parlament; Jan Philipp Albrecht, zastupnik u EP i izvjestitelj za zaštitu podataka; Joe McNamee, izvršni direktor, European Digital Rights Centar za europske političke studije (CEPS)

ZLATNA ZORA POVEĆALA BROJ PRISTALICAGrci su, potaknuti predsjedništvom nad EU-om, koje će preuzeti 1. siječnja, odlučili stati na kraj nacistički inspiriranoj “Zlatnoj zori”, tako da će šefa te partije i nekoliko lidera optužiti za kaznena djela. Povod tim akcijama je ubojstvo mladog pjevača Pavlosa Fyssasa koji je nastupao s antifašističkih pozicija, i masovne demonstracije koje u uslijedile u znak protesta protiv nasilja “Zlatne zore”. Ipak, ta je stranka privukla na posljednjim izborima čak pola milijuna birača, a prema najnovijim anketama, danas je možda i podvostručila broj svojih pristalica.

PORODILJSKI DOPUST I UZ ZAMJENSKU MAJKUEuropski sud nije imao jedinstven stav prema pravu žene na plaćeni porodiljski dopust u slučaju da ga je rodila zamjenska (surogat) majka. U slučaju Britanke C. D. koja je tužila poslodavca jer joj nije omogućio porodiljski dopust za dijete kojemu je biološki roditelj druga žena, sud smatra čim je u nekoj zemlji dopuštena zamjensko nošenje i porod, i biološka

i druga majka moraju imati barem dva tjedna plaćenog dopusta. Ali, u odvojenom slučaju, kad je Irska tražila pojašenjenje od Europskog suda, dano je objašnjenje da se treba držati zakona koji je u EU na snazi od 1992., a to je da samo biološka majka ima pravo na plaćeni porodiljski dopust.

ISTOČNO PARTNERSTVO U KLINČU S RUSIJOMNastavljaju se napetosti u trokutu Bruxelles-Kijev-Moskva jer se ruski predsjednik i dalje protivi dubljem povezivanju Ukrajine i EU-a, putem ugovora koji nalikuje na onaj koji su s EU-om imale ili imaju zemlje bivše Jugoslavije, ali bez obećanja o perspektivi članstva. U ranijim mandatima, Putin se protivio približavanju NATO-u, ali na EU nije imao posebnih primjedbi, no sada brani svim svojim bivšim državama bliže odnose s Bruxellesom jer želi da budu isključivo članice njegove Eurazijske carinske unije. Deportira moldavske gastarbajtere u Rusiji, a zabranio je uvoz u Rusiju glavnog izvoznog proizvoda Moldavije, vina. Kao odgovor, EU se posve otvorio za moldavska vina. Moldavija, koja je izgledala kao

propali slučaj, polako se uspinje, ekonomija joj raste, a prva stepenica bila joj je članstvo u Paktu stabilnosti za jugoistočnu Europu. Ukrajina, Gruzija i Moldavija se opiru - iako Moldaviji Putin prijeti prekidom dovoda plina. Ali Armenija je pokleknula pred Putinom, jer je u potpunosti ovisna i sigurnosno i energetski. EU traži reforme u tim zemljama u zamjenu za ugovore o slobodnoj trgovini, a od Ukrajine povoljno i humano rješenje slučaja Julije Timošenko.

STRAH OD PRETJERANE REGULATIVEAustrija i Švedska protive se tome da se paket mjera za pojednostavljenje malog (i srednjeg ) poduzetništva, poznat kao Small Business Act, nađe u Europskom semestru (analizi ekonomije i obvezujućim preporukama za zemlje članice). Te dvije zemlje boje se da bi izgubile manevarski prostor pretjeranom regulacijom. Small Business Act i svi daljnji potezi EK-a usmjereni su prema jačanu konkuretnosti malog i srednjeg poduzetništva. Europski parlament je u četvrtak na svojoj debati ponovo istaknuo kako problem financiranja malih i srednjih poduzetnika

ukratko


još nije riješen. EP je podržao nedavno razmišljanje u Vijeću, kada su predstavnici zemalja članica rekli kako bi trebalo naći alternativna rješenja bankovim kreditima, na pr. fondove rizičnog kapitala. Za jačanje SME-a, ministri zemalja članica zalažu se za sve mjere koje će ojačati povjerenje u poslovanje preko interneta, odnosno pojačati sigurnost korisnika oko identifikacije i plaćanja. Zemlje članice su na svom vijeću za konkurenciju podržale i imenovanje izaslanika za mala i srednja poduzeća, kao i to da bi on davao opsežan godišnji izvještaj o SME-ima. U središtu je povećanje konkurentosti.

ŽELJEZNICA PROTIV VEĆIH PRAVA PUTNIKAPrava putnika u željezničkom prometu veća su od prava avionskih, autobusnih ili brodskih putnika. Čak ako vlak kasni zbog više sile, u slučaju znatnog kašnjenja putnici moraju dobiti financijsku, makar djelomičnu naknadu, odlučio je Europski sud u Luksemburgu (Case C-509/11).

Skupina za lobing europskih željezničkih kompanija CER smatra da je ova presuda Luksemburškog suda kršenje načela jednakog pristupa svim prometnim sredstvima. Oni traže da se zakonom na EU razini bolje razjasni što je viša sila. Sud, međutim, govori o djelomičnoj naknadi isključivo karte u slučaju više sile, ali to ne podrazumijeva financijsku brigu o putniku, na pr. smještaj i hranu i naknadu štete u slučaju kašnjenja vlaka zbog više sile. Prema regulativi 1371/2007, minimalna naknada za kašnjenje jest 25 posto od cijene karte ako vlak kasni 60 do 119 minuta; 50 posto od cijene karte za kašnjenja od 120 minuta i dulje. Naknada mora biti plaćena u roku mjesec dana od podnošenja zahtjeva, a može biti dana i u vaučerima ili nekoj drugoj usluzi, osim ako putnik ne zatraži novac.

POVJERENICI RAZMATRALI PROŠIRENJENajprije je kolegij Europske komisije raspravljao o proširenju na zapadni Balkan

i skorim izvještajima o napretku koji se očekuju 18. listopada, a nakon toga se debata proširila na stalne predstavnike zemalja članica pri EU-u. Srbija će dobiti pregovore, ali se čekaju skori izbori na Kosovu. Od ponašanja Beograda ovisit će da li će zemlje članice potvrditi svoju odluku iz lipnja o otvaranju pregovora. Albanija bi mogla dobiti status kandidata krajem ove godine, i tako se znatno pomaknuti na ljestvici. Crna Gora napreduje svojim dobrim tempom. Nakon povoljnih mišljenja o svom akcijskom planu o poglavljima 23 i 24 (pravosuđe i unutrašnji poslovi), očekuje i otvaranje pregovora o njima. Makedoniji će Europska komisija i ove godine potvrditi preporuku za pregovore, makar ima dosta primjedbi na neke važne propuste u toj zemlji, na pr. oko slobode medija. Ali, kako se Grčka i dalje protivi, Makedonija neće otvoriti pregovore. Bosna i Hercegovina ostaje zemlja koja je najmanje napredovala u prošloj godini.

ukratko

er 074 2013 0930

Documents