Na snagu je stupio

25.5.2018. novi Za-

kon o provedbi Opće

uredbe o zaštiti po-

dataka i Uredba

(EU) 2016/679 Eu-

ropskog parlamenta

i vijeća. Opća uredba

o zaštiti osobnih po-

dataka (GDPR) prim-

jenjuje se od navede-

nog datuma 2018.

godine. Odnosi se na

sve gospodarske sub-

jekte koji posluju u

Europskoj uniji u-

ključujući mikro-

poduzeća, mala i sre-

dnja poduzeća, javne

institucije, tijela i a-

gencije koje prikup-

ljaju osobne podatke.

Slijedom navedenog,

u javnim glasilima

nije moguće objavlji-

vati imena osoba,

kao ni učenika te fo-

tografije bez odgova-

rajuće zakonski ovje-

rene privole. Sve ob-

javljene fotografije i

imena u ovom broju

školskih novina, ob-

javljene su uz privolu

osoba koje se spomi-

nju ili su na fotogra-

fijama.

Riječ uredništva

U srijedu 9. svibnja

2018. godine u orga-

nizaciji Europskog

doma u Slavonskom

Brodu održano je pri-

manje, izložba i do-

djela nagrada o temi

„Da sam ja na čelu

Europe“.

Naša učenica L. Z.

među 287 kandidata

osvojila je drugo mje-

sto u svojoj kategoriji

likovnih radova.

Čestitamo!

„Da sam ja na čelu Europe“

Priopćenje svibanj 2018.

EKOOS

U ovom broju:

Intervju mjeseca

svibnja 2

Intersteno online

natjecanje 5

Posjet Udruzi

„MOGU“ 6

Top 5 knjiga za

svibanj 12

Literarni kutak 13

Kroz povijest... 19

Povijest sporta 21

Svezak 1., Izdanje 8.

Posebne zanim-

ljivosti:

8. „GRAND FINALE“

FESTIVALA PAMETI U

NOVOM SADU

POSJET PREDSJED-

NICI REPUBLIKE

HRVATSKE

POSEBNO IZDANJE

INTERVJU: Kako je

raditi u školskom

računovodstvu?

ZDRAVLJE I PREHRA-

NA

EKONOMSKE VIJESTI

Ekonomska i upravna škola Osijek

Izvor foto: https://sites.google.com/site/europska2unija/home/clanstvo-hrvatske-u-eu

svibanj 2018.

Novinarke: Srdačno

Vas pozdravljamo i prije

svega zahvaljujemo što

ste pristali na intervju za

školski list EKOOS. Za po-

četak, jedno blic-pitanje.

Da se morate opisati tri-

ma riječima, koje bi to

riječi bile? Tko je prof.

Novak?

Dunja Novak, dipl.

oec.: Prije svega, hvala

vama i čestitke na pokre-

tanju školskih novina.

Prelistam gotovo svaki

primjerak i primjećujem

da ste aktivni i pratite do-

gađanja u školi. Veseli me

što imamo toliko nadare-

nih učenika, koji svoje mi-

sli ostavljaju kao trag na

papiru… zaista mi je dra-

go radi toga. Opisati se

trima riječima… pokušat

ću – poprilično sam orga-

nizirana, odgovorna i od-

lučna. Imam još riječi, u-

koliko je potrebno

(smijeh).

Novinarke: K oliko se

dugo bavite nastavničkim

poslom i kako Vam se

sviđa?

Dunja Novak, dipl.

oec.: Zvuči dugo, ali

ove godine, točnije 12. lis-

topada, punim 26 godina

radnog staža i sve sam

odradila u našoj školi, čija

sam bila i učenica. Mogu

vam reći da su godine

proletjele. Generacija po

generacija, dođe jedna

mladost, drugu ispratimo

i tako godina za godinom.

Po struci sam magistra

ekonomije i vjerujete, ni-

kada nisam zamišljala da

ću raditi u školi. Fakultet

sam završila relativno

mlada, s 23 godine davne

ratne 1991. godine. U ško-

lu sam došla na poziv svo-

je razrednice, danas umi-

rovljenice Ljerke Drago-

vić Kovač i evo još sam tu.

Imala sam priliku i pro-

mijeniti posao, ali zavolje-

la sam školsku „gužvu“ i

osmjehe, mladost sa svim

svojim problemima, vese-

ljem, ljubavima i mislim

da iz njih crpim tu snagu

koja mi je potrebna za po-

sao koji danas radim.

Novinarke: Obavljate

li tijekom mjeseca puno

stručnih zamjena? Koliko

je to kompliciran posao?

Dunja Novak, dipl.

oec.: O da… To je vrlo

zahtjevan posao, morate

brzo reagirati. To je po-

sao „bez radnog vreme-

na“. Naime, da bi sve

funkcioniralo, nastava

bila organizirana, moram

raditi i vikendima i u kas-

nim večernjim satima,

ponekada i kod frizera

(smijeh). Ravnateljica,

prof. Lidija Žaper, kada

dobije informaciju od ko-

lega da su bolesni ili se

nešto nepredviđeno dogo-

dilo pa ne mogu doći na

posao, javlja meni, bez

obzira gdje sam. Tada

moram ostaviti sve poslo-

ve „sa strane“ i prionuti

na posao pravljenja stru-

čnih zamjena. Prema ras-

poredu prvo pogledam

tko bi tog nastavnika mo-

gao stručno zamijeniti. I

onda zovem dok ne pro-

nađem stručnu zamjenu.

Obično ne moram ni reći

zašto zovem, nastavnici

već znaju. Sretna sam ka-

da mi se odmah jave, a

ukoliko ih ne dobijem od-

mah, onda počinju prob-

lemi. Nakon toga sve ša-

ljem e-poštom kolegicama

administratoricama kako

bi otvorile potrebne raz-

redne knjige u e-

dnevniku.

Stranica 2 EKOOS

INTERVJU MJESECA SVIBNJA—Dunja Novak, dipl. oec., voditeljica smjene i nastavnica ekonomske grupe

predmeta

Kada dođem u školu, uko-

liko sam radila kod kuće,

upisujem sve te sate u

knjigu zamjena, obilazim

razrede i dajem informa-

cije što im je činiti. Na

kraju mjeseca sve to pono-

vo kontroliram, radim

izvješće te podatke upuću-

jem u ostale školske služ-

be.

Novinarke: Znam o da

organizirate svake godine

maturalne zabave. Koliko

je to zahtjevan posao, od-

nosno projekt? Kako uspi-

jevate uskladiti nastavne

obaveze i posao voditeljice

smjene?

Dunja Novak, dipl.

oec.: Nekako je i ta or-

ganizacija maturalne za-

bave postala moj posao.

Napravite prvu, ona dobi-

je dobre i pozitivne kritike

i onda se to tako nastavi.

Ovu smo zabavu odradili

26. travnja. Zahtjevan je

to posao jer se uvijek or-

ganizira za više od 200

osoba. Ukoliko to želite

držati na određenoj razi-

ni, morate voditi računa o

svakom detalju. Dobro o-

dabrati prostor koji svo-

jim interijerom ne dozvo-

ljava nepristojno ponaša-

nje i vrhunski glazbenici,

koji su temelj dobre matu-

ralne zabave. Uvijek i-

mam dobru ekipu preds-

tavnika maturanta koji

kroz taj projekt, koji traje

gotovo četiri mjeseca, po-

kazuju poduzetnost, orga-

nizacijske sposobnosti i

razne druge vještine. Ne

smijem zaboraviti naše

drage roditelje koji nas

financijski podržavaju.

Kako sam poprilično or-

ganizirana, tako uspije-

vam uskladiti nastavne

obveze i poslove voditelji-

ce. Bude dana kao i u sva-

kom poslu kada sve ide

glatko, a bude i dana ka-

da je malo teže, no uglav-

nom se sve riješi surad-

njom i dogovorom.

Novinarke: Jesu li

učenici dovoljno savjesni

uključiti se u organizaciju

maturalne zabave ili to

obavljate posve sami?

Dunja Novak, dipl.

oec.: Organizaciju vo-

dim uglavnom ja, ali oni

su dio mog tima i svi vri-

jedno rade. Rado se u-

ključuju u organizaciju,

imaju dobrih ideja, krea-

tivni su i inovativni. Naši

sastanci uvijek su puni

pozitivnog raspoloženja

i smjeha i je zaista lijepo

raditi taj dio posla. Naj-

ljepši je i najsvečaniji

dio kada ih onako prek-

rasne i dostojanstvene

vidite u protokolarnom

dijelu maturalne zaba-

ve. Onda kane suza i ro-

diteljima koji ih doprate,

razrednicima koji su pu-

no toga proživjeli s nji-

ma i naravno meni…

Fotografija objavljena uz privolu prof.

Novak

Novinarke: Još je-

dan veliki posao koji o-

bavljate u našoj Školi

jest priprema i organi-

zacija obrane završnih

radova. Što ona sve o-

buhvaća i što je sve pot-

rebno da bi obrana pro-

tekla dobro? Predstavlja

li Vam to stres?

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 3

Naši sastanci

uvijek su

puni

pozitivnog

raspoloženja

i smjeha

Dunja Novak, dipl. oec.:

Organizacija i provedba

završnog rada traje cijelu

školsku godinu. Početkom

školske godine radim vre-

menik izrade i obrane za-

vršnog rada, koji usvaja

Školski odbor. Nakon to-

ga nastavnici pripremaju

teme za završni rad iz

svih stručnih predmeta za

zanimanje Upravni refe-

rent, Poslovni tajnik i E-

konomist. Učenici tada

odabiru teme i mentora iz

strukovnih predmeta. U

veljači je zimski rok izra-

de i obrane završnog ra-

da. Početkom mjeseca

travnja svi učenici, na od-

ređenim obrascima, pri-

javljuju ljetni rok izrade i

obrane završnog rada.

Posebno je početkom lip-

nja organizirana predaja

izrađenog dijela završnog

rada. Obrana je organizi-

rana krajem lipnja. Tada

je potrebno učenike, nji-

hove mentore i članove

Povjerenstva rasporediti

u Povjerenstva pred koji-

ma brane svoj završni

rad. Postoji još i jesenski

rok za učenike koji ne us-

piju obraniti radove u lje-

tnom roku. Međutim, na-

kon završetka obrane za-

vršnog rada, čeka nas još

puno posla. To obuhvaća

upisivanje podataka u

Matične knjige, kontroli-

ranje zapisnika, kolacio-

niranje svjedodžbi o Za-

vršnom radu i sl. Pitate

me je li stresno? Vjerujete

kako je taj dio posla vrlo

složen i odgovoran pa

zbog točnosti podataka

stres moramo svesti na

najmanju moguću razinu.

Novinarke: Predstav-

lja li Vam problem uskla-

diti privatni i poslovni ži-

vota?

Dunja Novak, dipl.

oec.: U početku, prije

pet godina, bilo je malo

teže, dok se čovjek ne upo-

zna s novim zadatcima i

izazovima. Sada nakon

pet godina voditeljskog

posla, znam što mi je čini-

ti u kojem mjesecu i danu,

na vrijeme to odradim i

izbjegavam probleme.

Nastojim uskladiti svoj

život jer znam što su mi

prioriteti. Majka sam, su-

pruga i kći 24 sata dnev-

no, imam puno obveza, ali

uspijem sve organizirati.

Novinarke: Znam o da

već neko vrijeme organi-

zirate i priredbe s našim

kreativnim učenicima!

Već smo Vas imali priliku

vidjeti kako vrijedno s

učenicima pripremate bo-

žićnu priredbu. Recite

nam nešto o tome? Odak-

le strast za takvim što?

Dunja Novak, dipl. oec.:

Strast kako kažete, a ja

bih rekla ljubav prema

glazbi, u meni je vjerojat-

no od rođenja. Završila

sam Glazbenu školu Fra-

nje Kuhača Osijek i uvijek

je glazba bila dio mene. U

srednjoj sam školi bila so-

listica zbora, ali zbog

školskih obveza nisam se

više aktivno mogla baviti

glazbom. No uvijek je to

nešto „tinjalo“ u meni, ka-

da je dobra glazba u pita-

nju naravno. Kako radi-

mo s tom divnom mla-

došću, okupila sam ih i

krenuli smo s prvim bo-

žićnim domjenkom pa

Danom škole… i eto sada

imamo ekipu koja već sa-

mo čeka moj znak, kako

bismo počeli pripremati

priredbu za Dan škole i-

duće školske godine. To je

posao koje me stvarno o-

pušta. Kada pjevam s uče-

nicima, kao da sanjam

svoj neostvareni san.

Stranica 4 EKOOS

Novinarke: Im ate li

neke hobije? Što radite u

slobodno vrijeme?

Dunja Novak, dipl.

oec.: Slobodno vrije-

me… što je to? Vrlo malo

imam slobodnog vreme-

na, ali ga uglavnom pro-

vodim s obitelji i prijatelji-

ma.

Imam jedan radni-hobi,

lijepo imanje, uz jednu li-

jepu rijeku, gdje uz zvuke

ptica, mir i tišinu, „punim

baterije“ za nove životne i

radne pobjede. Taj mirni

zvuk često namjerno na-

ruši zvuk tamburice, gdje

uz taktove pjesme

„Rastao sam pored Duna-

va“, uz druženje s dragim

osobama, provodim svoje

slobodno vrijeme.

Novinarke: Za kraj,

hvala Vam što ste odvojili

svoje slobodno vrijeme.

Po svemu sudeći, imate

vrlo natrpan raspored.

Ima li još nešto što biste

dodali, a nismo Vas pita-

li? Neka poruka učenici-

ma i budućim generacija-

ma učenika?

Dunja Novak, dipl.

oec.: Raspored m i je,

kako kažete natrpan, ali

uz dobru organizaciju u

poslu i privatnom životu,

nema onoga što nije os-

tvarivo i izvedivo. Zaista,

volim ovaj posao, radim

ga najbolje što mogu, da-

jem svu svoju energiju, za

dobrobit naše škole i na-

ših učenika. Poruka uče-

nicima: „Vjerujete u se-

be, pronađite u sebi ono

što možete ostvariti, a

ne ono što ne možete. Ne

odustajte nikada, uvijek

rješenja postoje iako ne-

kada mislimo da je ne-

moguće. Ulažite u sebe,

to je jedina imovina koju

vam nitko ne može odu-

zeti, ali prije svega budi-

te i ostanite ljudi. Dobar

i pošten čovjek otvara

sva vrata…

Novinarke: Hvala

prof. Novak na odvoje-

nom vremenu i puno us-

pjeha u daljnjem radu!

Novinarke: učenice B. O. i

I. G.

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 5

Dobar i

pošten

čovjek

otvara sva

vrata…

svibanj 2018.

Školsko i svjetsko Intersteno online natjecanje

Tijekom mjeseca ožujka

učenici 1., 2., 3. i 4. razreda

(smjer Upravni referent i

Poslovni tajnik) natjecali su

se u online školskom natje-

canju iz Interstena. Natjeca-

nje se sastojalo od slijepog

deseteroprstnog pisanja tek-

sta, a najboljih jedanaest

učenika ostvarilo je pravo

nastupa na Svjetskom Inter-

steno online natjecanju.

Svjetsko Intersteno online

natjecanje održavalo se u

razdoblju od 23. travnja do

9. svibnja 2018. godine, a mi

smo ga u školi održali 3. svi-

bnja 2018. godine.

Izvor foto: http://www.intersteno.org/category/photo-gallery/

U srijedu smo 2. svibnja

2018., uz pratnju profeso-

ra Hrvoja Biuklić i defek-

tologinje Jelene Soudil-

Prokopec, posjetili Udru-

gu za terapijsko, rekreacij-

sko i sportsko jahanje

„MOGU“.

Sudjelovali smo u kreativ-

noj radionici koju je vodila

gđa. M. K. iz Volonterskog

centra Osijeku.

Educirali smo se o mo-

gućnostima i dobrobiti vo-

lontiranja za cjelokupnu

zajednicu ili društvo. Zaje-

dno s učenicima Poljopri-

vredne i veterinarske ško-

le Osijek ispunjavali smo

ankete i radne listiće uz

pomoću kojih smo se me-

đusobno više upoznali i

radionicu učinili zanimlji-

vijom, crtajući našeg

„idealnog“ volontera i ispi-

sivanjem njegovih osobi-

na.

Naravno, svi smo se složili

kako je taj „idealni“ volon-

ter zapravo samo naša i-

maginarna slika. Svi su vo-

lonteri jednako važni i jed-

nako vrijedni, a zajedno

kroz igru, zabavu i ponaj-

više dobru volju, možemo

pomoći ljudima oko sebe,

osjećati se sretno i ispu-

njeno radi dobrog djela

koje smo učinili. Nakon

radionice obišli smo konje

koje posjeduje Udruga

„MOGU“ te im donijeli ja-

buke. Mazili smo ih te kao

i inače, proveli najljepše

sate u kojima smo se ujed-

no i educirali, zabavili i

družili. Veselimo se i-

dućem susretu i nadamo

se da će to biti uskoro.

Novinarka: učenica A. M.

Stranica 6 EKOOS

Posjet Udruzi „MOGU“

Izvor foto: http://www.osijek031.com/

osijek.php?najava_id=69378

FESTIVAL PAMETI

8. „GRAND FINALE“ FESTIVALA PAMETI

U NOVOM SADU

Naši su se učenici po

šesti put za redom,

prijavili na „Grand

finale“ međunarod-

nog Festivala pa-

meti, koji se odr -

žao u zgradi AP Voj-

vodine, u Novom Sa-

du.

Našu su Školu preds-

tavljale tri učenice. U

najuži krug ušlo je 15

učenika. Naša učeni-

ca K. B. osvojila je 12.

mjesto „Grand fina-

la“ od ukupno 1000

sudionika iz 10 zema-

lja .

Osmislivši igricu

„Doris“, njezin kreator

vjerojatno nije mogao

zamisliti kolikom će

broju mladih ljudi ona

biti prekretnica u ži-

votu i spoznaja o ono-

me što mogu, a da to-

ga nisu bili ni svjesni.

Biti kreativan i razvijati

maštu jest ono što ta igrica

traži. Igrajući se, učenici

stvaraju nešto novo. Naši

su domaćini iz Novog Sada

bili vrlo gostoljubivi te

nam pokazali znamenitosti

svoga grada.

Novi je Sad glavni grad po-

krajine Vojvodine u kojoj

se ravnopravno govo-

ri šest različitih jezika, po-

štuju se različitosti i ta ih

različitost ujedinjuje.

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 7

Učenice su 15. i 16. svib-

nja 2018. nazočile

„Grand finalu“ Festivala

pameti, u pratnji ravna-

teljice škole Lidije Žaper

i voditeljice Dunje No-

vak.

Posjet predsjednici Republike Hrvatske

Učenici naše Škole, njih 45 u

pratnji nastavnica Ivane Špi-

ranović, Zore Biuklić, Marije

Mesić-Škorić, Maje Kurtović i

Marine Šutalo, 26. svibnja

2018. godine posjetili su Ured

Predsjednice Republike Hr-

vatske na Pantovčaku.

svibanj

2018.

Postoje dijelovi u našoj

Školi koje učenici tijekom

školovanja gotovo nikada

ne posjećuju. Na prvom ka-

tu u velikoj zgradi smjestilo

se računovodstvo. Budući

da je ovo zadnji intervju ti-

jekom našeg školovanja,

odlučili smo se „suočiti“ s

dijelom naše ekonomsko-

računovodstvene prakse i

prikazati našim čitateljima

rad računovodstvenog

odjela.

Naši su sugovornici:

Josipa Kuna, dipl. oec., vo-diteljica računovodstva

Anita Vuica, računovod-stvena radnica

Toni Kljenak, djelatnik na stručnom osposobljavanja.

Svi su zaposlenici računo-

vodstva bivši učenici Škole.

Vrlo su ponosni što su se

vratili u svoju školu jer im

je ostala u lijepim uspome-

nama. Divno je raditi s pro-

fesorima koji su im bili u-

zor. Susret s učenicima i

mladim ljudima donosi

„pozitivnu energiju“. Bivši

profesori uvijek su na ras-

polaganju za stručni, ali i

ljudski savjet.

Novinari: Što je zadaća

računovodstva škole?

Trenutno imamo tri zapo-

slenika, ali sasvim nas je

dovoljno za uspješan rad.

Naš je zadatak brinuti o

materijalnim pravima,

praćenju financijskih

promjena i pisanju finan-

cijskih izvještaja. Puno je

toga različitog u našem

poslu, ali ne toliko dosad-

nog. U najvećoj mjeri Ško-

lu financira osnivač, Osje-

čko-baranjska županija

koja pokriva sve režije,

materijale, korištenje dvo-

rane za tjelesnu i zdrav-

stvenu kulturu i sl. Nadle-

žno ministarstvo financi-

ra plaće, raznu natjecanja

i dr. Ponosni smo što je

Škola uključena u EU pro-

jekte: „Shema voća“, a a-

sistente u nastavi imamo

već četvrtu godinu. Naj-

noviji su projekti

„Abeceda pismenosti“ i

projekt s Elektrotehni-

čkom i prometnom ško-

lom Osijek, a svaki je pro-

jekt dio rada i školskog

računovodstva — kaže Jo-

sipa Kuna i nastavlja: Od-

ređeni poslovi obavljaju

se u određenom vremenu

u godini tako da smo cije-

le godine „popunjeni“ ra-

dom. Kraj poslovne godi-

ne nije napet, ali je izazo-

van početak sljedeće godi-

ne jer se u prva dva mje-

seca moraju obaviti razli-

čita plaćanja i sastavljaju

se financijski izvještaji.

Dakle, jedan vrlo dinami-

čan posao, koji se uz redo-

vitu kontrolu i usredoto-

čenost, obavlja bez prob-

lema.

N: Tko nadgleda vaš

rad?

Mi smo javna služba i sve

mora biti transparentno.

Nas nadgledaju mnoge

institucije, od Županije do

porezne inspekcije. Škola

koristi namjenske priho-

de, dakle, ono što dobije-

mo to i potrošimo prema

određenoj namjeni.

Stranica 8 EKOOS

POSEBNO IZDANJE INTERVJU: Kako je raditi u školskom računovodstvu? Novinari: učenici G. K. i B. Ć.

Mentorica: Blaženka Budimčić, prof.

Upravo zbog toga u na-

šem računovodstvu nema

mjesta za neke probleme

jer nama nije cilj ostvariti

ni dobit, ni gubitak — nas-

tavlja voditeljica računo-

vodstva.

Postoje škole u kojima se

obavljaju određeni poslo-

vi. Na primjer, tehničke

škole mogu imati svoje ra-

dionice i time ostvarivati

dobit, ali mi nismo škola u

kojoj se obavlja praktična

nastava takvog tipa, tako

da je nama zapravo cilj

ostvariti „pozitivnu nulu“

- dodaje Anita.

N: Kako izgleda vaš uo-

bičajeni radni dan?

Popis zadataka prekrio je

cijeli jedan veliki papir,

jer smo ga dobili u pisa-

nom obliku. Svi ti zadatci

svakog se mjeseca ponav-

ljanju, primjerice prijevoz

zaposlenika, dugovanja

Poreznoj upravi, Županiji,

evidencija bolovanja, put-

ni troškovi i slično — na-

vodi Kuna. Prije početka

obavljanja svih uobičaje-

nih i neuobičajenih poslo-

va, dan započinjemo dob-

rom kavom koju pijemo s

gospođom Rimac. Dok

kolegica Vuica obavlja

poslove vezane uz EU

projekte, međusobno se

kontroliramo. Tijekom

dana obavljam knjiženja

troškova režija, unosim

podatke u bilancu. Pone-

kad imamo neke izvanre-

dne tekuće poslove jer se

sve mora plaćati u roku

dospijeća. Tijekom godine

imamo pravo na dva re-

balansa (ispravka) finan-

cijskog plana. Cjelokupni

je naš rad digitaliziran.

Kolegica Anita i ja ovdje

radimo tri godine. Škola

ima računovodstvene

programe (e-porezna,

Centralni obračun plaća,

internet bankarstvo) koji

nam maksimalno olakša-

vaju posao. Rokovi plaća-

nja su najčešće do 15. u

mjesecu, no i poslije toga

imamo posla, ali smanje-

nog intenziteta.

Toni odgovara: Ovdje sam

zaposlen tjedan dana. Vi-

dim da ovdje uvijek ima

posla… plaćanje računa,

podmirenje obveza prema

državi i sl. Zaista se ima

što raditi i može se kvali-

tetno potrošiti vrijeme.

Nije količinski puno ako

se na vrijeme rad orga-

nizira — kaže Toni koji

je u računovodstvu na

stručnom osposobljava-

nju.

N: K oliko su slični

rad u računovodstvu i

rad na satu računovods-

tva?

Ovdje se radi proračun-

sko računovodstvo i

drugačiji je sustav rada.

Međutim, temelji i raču-

novodstvene tehnike iste

su. Ako netko zna što je

bilanca i koji su razredi

dugovni, a koji potražni,

nema nikakvih proble-

ma u radu. Računovod-

stvo je cjeloživotno uče-

nje. Škola nas stalno ša-

lje na profesionalno u-

savršavanje i edukacije

na čemu smo vrlo zah-

valni ravnateljici. Pret-

plaćeni smo na stručne

časopise iz kojih redov-

no učimo. Naše zakono-

davstvo prilagođava se

zakonima EU i računo-

vodstvo se stalno mora

usklađivati.

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 9

U našoj se Školi računo-

vodstvo može odlično nau-

čiti zahvaljujući kvalitet-

nim profesorima, a dalje se

znanje samo nadograđuje.

U računovodstvu nema o-

puštanja. Smatram da je to

odlično za mlade ljude jer

tako oni nikada ne stagni-

raju, stalno usavršavaju

svoje znanje i napreduju u

karijeri. Što se tiče sustava,

uvijek ima mjesta za doda-

tno napredovanje u digita-

lizaciji naših sustava, ali

mi ipak ovisimo o central-

nim sustavima (FINA, e-

porezna...) tako da digita-

lizacija počinje u instituci-

jama, a ne kod nas — obja-

šnjava Kuna.

Gospođa Rimac nije izrav-

no vezana uz rad računo-

vodstva, ali s njom najviše

surađujemo budući da ona

posluje s gotovinskim upla-

tama i isplatama učenika.

Ona je ovdje radila dok

smo svi mi još išli u školu,

tako da nam je ona primjer

odličnog iskustva.

N: Im ate li kontni

plan?

Razredi kontnog plana

usklađeni su s našim po-

slovanjem. Uspoređujući

školski i proračunski kon-

tni plan, neki razredi ne

postoje ili su dodani. Svi

na razini države imaju isti

kontni plan, a uskoro će

biti potpuno usklađen i s

proračunskim računovod-

stvom EU — pojašnjava

Kuna.

N: Im a li dovoljno nov-

čanih sredstva za poslo-

vanje Škole?

Županija, kao osnivač

Škole, izdaje značajna sre-

dstva na kojima trebamo

biti zahvalni. Kada bi sre-

dstava bilo više, zasigur-

no bi Škola mogla izdva-

jati dodatno u neka pod-

ručja u koja trenutno ne

izdvaja. No, treba nagla-

siti kako naša ravnatelji-

ca koristi svaku priliku i

projekte kako bi nam pri-

skrbila upravo ta dodatna

sredstva. Škola stalno po-

kušava ići nabolje i ona se

mijenja – rekla je Josipa

Kuna.

N: Kako biste potaknu-

li učenike na bavljenje ra-

čunovodstvom kao život-

nim pozivom?

Odgovara Kuna: Prije sve-

ga, računovodstvo je za

osobe koje vole brojke, lo-

gičko razmišljanje i nape-

te radne dane. Tko god

voli dinamiku i cjeloživot-

no učenje, za njega je ovo

pravi posao. Računovod-

stvo je idealna podloga u

ekonomiji. Tko zna raču-

novodstvo, prilično sam

sigurna da će dobro voditi

cijelo poduzeće.

N: K oje su najbolje o-

sobine dobrog računo-

vođe?

Potrebna je velika usredo-

točenost i točnost u radu

prilikom svakog obavlja-

nja knjiženja, bilo ono je-

dnostavno ili komplicira-

no — navodi Vuica. Te su

osobine potrebne jer se

radi s prilično velikim

novčanim transakcijama

u kojima jedna pogreška

može dovesti do velikih

materijalnih posljedica.

Stranica 10 EKOOS

Zbog velike odgovornosti

vezane uz obavljanje svih

tih zadataka, često se zna

javiti stres. Ponekad je

stres dobrodošao, ali po-

nekad zna praviti velike

probleme – objašnjava A-

nita Vuica.

Gospođa Kuna dodaje: Po-

greške se uvijek mogu na-

praviti, ali potrebno je ne

skrivati ih i otvoreno priz-

nati. Tada se traži najbez-

bolniji način da se ta po-

greška ispravi.

N: Zbog čega bi učenici

trebali učiti računovod-

stvo?

Posebice stoga jer se zna-

nje iz računovodstva može

iskoristiti u mnogim pog-

ledima gospodarskog dje-

lovanja. Za svako osniva-

nje obrta ili poduzeća, po-

trebne su barem osnove

koje imate priliku steći u

Školi. Tko god završi ovu

školu, a ne zna osnove ra-

čunovodstva, propustio je

priliku za upoznavanjem s

mogućim uvjetima rada

njegovog budućeg obrta

ili poduzeća – poručuje

Josipa.

N: K oji su vaši planovi

i želje za budućnost?

Htjela bih praktično zna-

nje iz računovodstva pre-

nijeti i učenicima kao pro-

fesorica računovodstva

jer sam završila i pedago-

šku izobrazbu. Jednako

tako htjela bih da se sus-

tav računovodstva škole

dodatno poboljša i prati

korak s novim tehnologi-

jama i mogućnostima.

Najveća želja mi je da oz-

račje i radna atmosfera

Škole bude kao i do sada

– Josipine su želje.

Anita dodaje: Bilo bi mi

žao da Josipa ode u pro-

fesorsku djelatnost, ali

jednako tako bila bih sret-

na da ostvari svoju život-

nu želju i zbog toga joj že-

lim puno uspjeha. Ja bih

također htjela jednoga

dana početi predavati, ali

ne računovodstvo. Vjeru-

jem da bih se više i bolje

snašla u marketingu, po-

duzetništvu ili turizmu.

N: K akvo stručno os-

posobljavanje i stručnu

praksu pruža škola u ra-

čunovodstvu?

Za razliku od stručnih

praksi u srednjoj školi i

na fakultetu, kada se na

praksu ide samo zbog

„potpisa“, u ovoj Školi

susreo sam se s pravom

prilikom u uvid u raču-

novodstvenu djelatnost.

To je najbolja prilika za

primjenu računovod-

stvene teorije koju sam

do sada stekao. Moram

naglasiti kako su Josipa

i Anita jako dobro uho-

dan tim i da su mi uvijek

spremne pojasniti svaku

nejasnoću – kaže Toni.

N: Što biste m ogli do-

dati? Ili kako mi to obič-

no kažemo: Što vas ni-

smo pitali, a vi biste

htjeli reći?

Nadodala bih da je rad

u računovodstvu vrlo

odgovoran i precizan

posao – kaže Anita. Tre-

ba biti pažljiv u radu i

voljeti ga.

Fotografija objavljena uz privolu osoba

na fotografiji (privatna zbirka Josipe

Kune)

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 11

1. Paula Hawkins: Dje-

vojka u vlaku

Prvi krimić ove autorice

pravo je književno čudo:

odmah po objavljivanju

našlo se na vrhu najproda-

vanijih knjiga i ne silazi

već mjesecima. Glavna

protagonistica Rachel sva-

ki dan putuje na posao vla-

kom. Zna da će svaki dan

vlak stati na istom semafo-

ru. Jedna kuća će joj pose-

bno zapeti za oko. Promat-

rat će stanare i umisliti da

ih poznaje. Sve dok se ne

dogodi nešto šokantno.

Sve će se promijeniti. Obi-

telj koju je promatrala za-

vršit će na naslovnici novi-

na, a Rachel u njihovoj

kući…

2. T. C. Boyle: Pričaj

pričaj

U središtu ovoj iznimno

napetog romana nalazi se

Dana Halter, gluhonijema

profesorica engleskog jezi-

ka. Dana će završiti u za-

tvoru zbog običnog prome-

tnog prekršaja i doznati da

je policija tereti za niz teš-

kih kaznenih djela koje ni-

je počinila. Ubrzo shvaća

da je žrtva krađe identiteta

te se upušta u opasnu pus-

tolovinu te odlučuje pro-

naći osobu koja joj je uk-

rala život. Pričaj pričaj vr-

lo je živopisna psihološka

studija koja nam otkriva

kako osobni identitet mo-

že biti krhak, odnosno ko-

liko ga je lako ukrasti.

3. Jonas Jonasson:

Stogodišnjak koji se spus-

tio kroz prozor i nestao

Stogodišnji Allan je nakon

burnog života, uoči svog

svečanog stotog rođenda-

na, pobjegao iz doma za

starije osobe jer je alergi-

čan na troznamenkaste

proslave. Ta je priča ispre-

pletena Allanovim bezbri-

žnim, uglavnom slučajnim

sudjelovanjem u mnogim

znamenitim događajima

20. stoljeća pa će se tako u

njegovom društvu naći

Staljin, Truman, Churchill,

prekrasne žene Mao Ce

Tunga…

Vrlo maštovito i duhovito!

4. Cecilia Ahern: P.S.

volim te

P.S volim te najprodava-

niji je prvijenac u Irskoj i

najprodavaniji roman pre-

ma ljestvici Sunday Time-

sa. Holly i Gerry imali su

savršen život. Ili su tako

mislili. Kada je Gerry um-

ro, Holly je mislila da ne

može živjeti bez njega.

Dan prije svojega tridese-

tog rođendana, čovjek koji

joj je bio ljubavnik i najbo-

lji prijatelj napustio ju je.

Ali Gerry je obećao biti uz

Holly. I bio je. Ostavio joj

je poruke. Holly svakoga

mjeseca čita novu…

Šarmantna i topla priča

mlade autorice koja slavi

ljubav i život!

5. Stephen King: Rose

Madder

Kapljica krvi na plahti nje-

zina bračnog kreveta pro-

budit će Rose Daniels iz

četrnaestogodišnje noćne

more.

Stranica 12 EKOOS

TOP 5 KNJIGA PO PREPORUCI

KNJIŽNIČARKE :)

Njezin suprug Norman,

odjednom je postala sas-

vim sigurna u to, jednog će

ju dana ubiti. Ili, što je još

gore, možda i neće.

Rose Madder mračna je

pripovijest o sudbini žene

u braku sa surovim, luka-

vim i pokvarenim policaj-

cem i njezinoj borbi za do-

stojniji život, ispletena od

napetih niti trilera i prot-

kana ljubavnom pričom.

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 13

Izvor foto: http://magic97.net/2018/01/04/5966/

Literarni kutak

ODLAZAK

Ne gledaj me dok odlaziš, pravi se da me ne vidiš.

Sakrij te oči svoje, jer ako ih pogledam,

možda se i ponadam.

Stavi tu ruku na lice svoje, da sakriješ svoje zadnje poglede,

zatvori oči i hodaj ravno kuda te noge vode,

ali se nemoj izgubiti u hodnicima duše moje.

Možda ćeš na odlasku otkriti

svoj put.

Probudi se, nasmij se, zaljubi se, veseli se.

Idi ako želiš otići,

ostani ako želiš ostati vrijeme će brzo proći.

Napisala: D. M.

svibanj 2018.

Maja Kurtović, prof.

Stranica 14 EKOOS

„Crni mačak“ – simbolika novele i autobiografski elementi u djelu

„Crni mačak“ djelo je američkog pjesnika, pripovjedača i esejista Edgara Allana

Poea. Kao romantičar, zastupa ideju slobode pjesnikove individualnosti i velike moći pje-

sničke imaginacije. Utemeljio je kriminalistički žanr u književnosti. U njegovim djelima

prevladavaju motivi straha, napuštenosti, osamljenosti, propalih iluzija…

Poneke od spomenutih motiva pronalazimo i u djelu „Crni mačak“ koje je prema

književnoj vrsti fantastična pripovijest, čija je tema odnos pripovjedača i crnog mačka.

Prvo saznajemo kako je lik u djelu alkoholičar, a s alkoholizmom se susretao i u vlasti-

tom životu. Jedan od autobiografskih elemenata je i njegova ljubav prema životinjama,

koja u djelu nestaje utjecajem alkohola. Dok je bio u alkoholiziranom stanju, učinio je

mnoštvo loših stvari. Svom mačku Plutonu, koji mu je prijatelj i suputnik, iskopao je o-

ko, a naposljetku ga i objesio. Nakon gubitka te životinje, pronašao je drugog crnog ma-

čka. Nakon toga, mnogi nam događaji ostaju nejasni, tom mačku se pojavila mrlja vješa-

la na prsima, zatim se dogodio požar u noći kada je Pluton obješen, stvorio se lik crnog

mačka na zidu, živi mačak zazidan je u grobnicu… To su poneki fantastični elementi no-

vele. Kada ga je mačak počeo živcirati, progoniti, podsjećati na učinjeni zločin, jedne

noći pokušao ga je ubiti, ali ga je spriječila njegova žena koju je tada ubio. To povezuje-

mo i s njegovim gubitkom žene u osobnom životu, koja je umrla zbog tuberkuloze pluća.

Još jedan od autobiografskih elemenata jest činjenica kako je Edgar Allan Poe živio u po-

drumu nalik onomu iz djela. Njegove postupke prema mačku možemo povezati sa sim-

bolikom mačka. Crni mačak simbolizira duh nastranosti, nešto imaginarno, crtu rušila-

čkog, samoubilačkog dijela autorova karaktera.

Djelo mi se vidjelo jer je neuobičajeno i drugačije od svega što sam do sada proči-

tala. Posebno me zainteresiralo jer vidimo i kako ovisnost i nepromišljene odluke mogu

uništiti život i navesti nas na nešto što ne želimo učiniti.

Napisala: B. S.

Književni osvrti

Izvor foto: https://hiperboreja.blogspot.hr/2017/02/crni-macak-edgar-alan-po.html

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 15

„Patnje mladog Werthera“ – osjećaj svjetske boli

Autor je djela „Patnje mladog Werthera“ Johann Wolfgang Goethe. Mladić

Werther je hipersenzibilan i pati radi nesretne ljubavi. Djelo pripada književnoj e-

pohi romantizma jer se glavni lik Werther oslanja na osjećaje, emocije i maštu. Jav-

lja se osjećaj tuge zbog uzaludnosti i potpune promašenosti životnog cilja.

Werther je imao sposobnost uspjeti u životu, ali je nažalost izabrao tragičan

kraj. Došao je do „granice“ u kojoj su mu razum obuzele crne misli. Ponekad i lju-

bav, koja je ostvarena, zna boljeti, a kamoli ona neostvarena. Ljudi pate. Većina njih

misli kako je samoubojstvo jedino rješenje. Iako je ljubav nekada nedostižna i čini

se nemogućnom, treba se za nju boriti. Werther je prebrzo odustao od svoje ljubavi.

Osjećaj je takve boli prejak. Može biti toliko neizdrživ, ali unatoč svemu treba ba-

rem pokušati. Ništa se ne može postići preko noći, sve dolazi s vremenom pa tako i

prava ljubav.

Na samoubojstvo nije trebao ni pomišljati jer Lotta možda i nije bila prava

žena za njega. Samoubojstvo je čin osobe koja ne vjeruje dovoljno u sebe. U životu

svi upoznamo svoju srodnu dušu, bilo to prije ili poslije.

Napisala: V. A.

svibanj 2018.

Izvor foto: https://www.walmart.com/ip/Patnje-Mladog-Werthera/979827075

Stranica 16 EKOOS

Jedna uspomena...

Probudio me miris cvijeća koji je nagovijestio prvi dan proljeća. Dan koji je u

meni probudio brojne uspomene i sjećanja vezana uz majku…

Moja je majka bila predivna žena koja je uvijek znala kako oraspoložiti čovjeka

u teškim trenutcima pa čak i onda kada se osjećala slabo. Nažalost, umrla je od leuke-

mije kada mi je bilo sedam godina. Borba s bolešću trajala je tri godine. Oduvijek sam

ju voljela promatrati kako obavlja razne poslove, pri tome noseći osmijeh na licu. Naj-

više nas je povezivala sreća koju smo nosile u našim srcima kada je dolazilo proljeće.

Proljeće je uvijek značilo početak nečega novoga, ali ne samo u prirodi nego i u životu

koji se nalazio pred nama. Sjećam se da mi je znala govoriti: „Budi nasmijana u svako-

me trenutku, čak i onda kada ti je najteže jer dolazi novi dan i nove bolje uspomene

koje će ti ostati u sjećanju.“ Govorila mi je te riječi kada smo šetale parkom, koji je i-

zazivao u nama proljetne radosti. Shvaćam zašto mi je govorila te riječi... Sada s dva-

deset godina svaki problem u životu rješavam s lakoćom baš zbog nje, svoje majke,

koja je uvijek vidjela nešto novo. U meni je ostala kao divna uspomena koju od svih

najviše volim.

Pamtim njezine posljednje riječi: „Jedino što me u životu pokretalo, bila si ti i

proljeće. Zapamti još jednom, novi dan, nove uspomene. Pronađi svoju sreću i drži

je.“ Moja je sreća nakon toga bio park kroz koji smo moja majka i ja prolazili svake

godine na prvi dan proljeća. A evo i mene sada, šećem parkom udišući čist zrak i če-

kam novu sreću koja će se pojaviti, pretpostavljam baš danas, na prvi dan proljeća.

Napisala: L. B.

Izvor foto: https://pixabay.com/en/pretty-woman-happy-young-female-1509956/

svibanj

2018.

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 17

Lanci vremena, 3. dio

Jason i Michael pogledali su ženu koja im se polako približavala s ubilačkim

smiješkom na licu. Pred njih je polako dolazila žena s dugom crvenom kosom, cr-

nim krilima, obučena u dugu crnu haljinu i s tragovima krvi po odjeći. „Pa, vidim

da ste me uspjeli pronaći“, rekla je i prišla im. „Mislim da to znači da ste spremni

umrijeti. Jeste li se pomirili sa svojom sudbinom?“ Jason i Michael pripremili su se

na njezin napad. „Jasone, na moj znak, kada ju omamim svojim napadom, bježi što

dalje možeš“, rekao je Michael. „Jesi li poludio? Ne možeš sam protiv nje! Umrijet

ćeš!“ rekao je Jason gledajući čas u svoga brata, čas u ženu koja im je prilazila. „Pa,

možda hoću, ali se ne planiram predati bez borbe“, rekao je Michael, dok mu se tije-

lom polako počela penjati vatra stvorivši tako oko njega oklop i dva vatrena mača u

njegovim rukama. Nasmiješio se stvoru i polako krenuo prema njemu. „Vrlo si hra-

bar za nekoga svojih godina“, rekla je žena, smijući se. „Ali, jesi li siguran da ćeš

moći preživjeti borbu sa mnom?“ Michael se nasmiješio i rekao: „Pa, sasvim sam

siguran da te mogu uništiti i vratiti na mjesto odakle si došla“, rekao je Michael.

„Hahahaha, sviđa mi se tvoja hrabrost dječače, ali koliko ćeš dugo izdržati moje na-

pade? Pet minuta? Deset? Znaš što? Uživat ću u svakom trenutku dok te budem u-

bijala, a kada te ubijem, onda ću se pozabaviti tvojim bratom. Polako ću ga ubiti,

uživat ću u njegovim krikovima, a onda ću isisati njegovu moć iz njega.“ Michael je

počeo trčati u njezinom smjeru i, odjednom, našao se na podu s razrezanim oklo-

pom. Probao je ustati, ali nije mogao, krv mu je počela curiti iz porezotine na rame-

nu. „Jasone, bježi!“ viknuo je Michael, ustao i opet krenuo prema ženi, jureći na

nju. „Trebao si ostati na podu, tada bih ti možda i olakšala smrt i pustila te da um-

reš u miru!“ rekla je poletjevši u zrak i zaletjevši se u Michaela, dok joj se u ruci

stvorio dugi crni mač. Jason je počeo trčati, čuo je vrisak svog brata, okrenuo se i

potrčao prema njemu, a onda se ukipio. Vidio je svog brata kako leži na podu, obil-

no krvareći, dok mu je lijeva ruka bila u ženinoj desnoj ruci. Michael je zavrištao od

boli i uhvatio se za preostali dio ruke pokušavši zaustaviti krvarenje. „Nadala sam

se da ćeš duže izdržati“, rekla je i prišla Michaelu. Njegov oklop bio je razbijen, ma-

čevi su mu nestali, a njegovo lice bilo je blijedo i krvavo. Uhvatila ga je za majicu i

podigla u zrak, a nakon toga bacila ga je u obližnji zid. „Neeee!“ zavrištao je Jason i

potrčao prema ženi kada su mu se u rukama pojavila dva plamteća mača. „Stvarno

jadno, koristiš istu magiju kao i on?“ rekla je žena i udarila Jasona u trbuh, a on je

odletio u obližnji zid. Pokušao je ustati, leđa su ga boljela. S izrazom boli na licu,

ustao je i gledao u ženu. „Čudovište, ti si jedno prokleto čudovište!“ vikao je Jason

prepun bijesa. Žena mu je prišla, počela se smijati i opet ga udarila. „Jadan si dječa-

če, nisi uopće zanimljiv kao tvoj brat“, rekla je i bacila ga opet na pod. Tada ga je

počela udarati nogama, podigla ga i opet bacila na obližnji zid. Jason je lupio gla-

vom i pokušao se opet podići. „Zašto je ne mogu poraziti“, razmišljao je. „Diži se,

diži se! Moram ju zaustaviti!“ govorio je.

Stranica 18 EKOOS

„To je to? Pet minuta? Pa, baš si jadan, klinac“, rekla je žena smijući se, polizavši dio

Michaelove krvi koji joj je završio na licu. Jason je spustio glavu, suze su mu počele teći

niz lice. Žena mu je prišla i rekla: „Mislim da je vrijeme za smrt“, rekla je, ali prije nego

što mu je išta stigla napraviti, jedna ju je ruka uhvatila i bacila u zid. Žena se polako us-

tala i jedva izmaknula na idući napad svog neprijatelja. Pogledala je pred sebe i vidjela

mladića s bijelom kosom, krvavom i razderanom košuljom, dva vatrena mača koja su

gorjela plavim plamenom u njegovim rukama. "Hahahaha, čini se da sam još živ“, rekao

je mladić s poludjelim smiješkom na licu. Polako je počeo prilaziti ženi. „Nemoguće, po-

lomila sam ti sve kosti u tijelu, trebao bi biti na podu!“ žena je vrisnula. Mladić se povu-

kao malo unazad i polako ju pogledao, s izrazom dosade na licu. Mahnuo je lijevom ru-

kom u ženinom smjeru i pred njim se stvorio val vatre koja je krenula prema njoj. Vatra

ju je udarila i žena je počela vrištati dok je gorjela. Mladić joj je prišao i pogledao je.

„Mislim da je ovo kraj“ rekao je, dok joj je zabijao jedan mač u prsa, probivši joj srce, a

onda je izvukao mač. Žena ga je pogledala dok joj se krv slijevala niz usta. Tijelo joj je

palo na pod. Vatra je nestala, a mladić je polako krenuo prema mjestu gdje je ležala

Michaelova lijeva ruka, pokupio ju je i polako mu prišao. Stao je nad njega i Michaelova

ruka opet se vratila na njegovo tijelo. Nakon toga, mladić se srušio na pod, a bijela se

kosa polako vraćala u smeđu. Michael se počeo buditi, pogledao je svoju ruku i vidio ju.

Vidio je Jasona kako leži na podu pred njim i ženu čije je tijelo polako postajalo pepeo.

Ustao je i prišao Jasonu, a onda ga je podigao i počeo hodati prema automobilu. „Drži

se Jasone, molim te, drži se“, rekao mu je. Dok je hodao prema automobilu, pred njim

se stvorila „prilika“ u crnom kaputu s kapuljačom. „Pa, čini se da ste vas dvojica ipak

preživjeli“, rekao je i prišao Michaelu. „Tko ste Vi?“ „To trenutno nije važno“, rekao je

muškarac u crnom kaputu i kapuljači. Prišao im je i izvadio mobitel. „Što želite od nas?“

pitao je Michael. „Uskoro ćeš to saznati“, rekao je muškarac. Michael je uočio kako im

se jedno svjetlo približava i polako je uočio crni automobil kako im prilazi. „Ulazite li?“

rekao je muškarac ušavši u auto, a Michael je ušao za njim. Položio je Jasona na sjedalo

s desne strane. Muškarac je sjeo na lijevu stranu, a Michael nasuprot njega. „Čudi me da

ste ono preživjeli“, rekao je muškarac. „Takva borba, obojica ste trebali umrijeti, ali, ni-

ste.“ „Kako znate da smo se borili?“ upitao je Michael. „Ma daj, nije li očito? Takve rane

nije moguće zadobiti u nekoj običnoj tuči“, rekao je muškarac. „A i sumnjam da je tako

lagano otkinuti ruku, ne slažeš li se sa mnom?“ Michael je pogledao svoju ruku i zgrozio

se polako se prisjećajući svega. “Uostalom, pratio sam borbu s krova.“ „Vi pokvareni...!“

rekao je Michael i pokušao udariti čovjeka. Čovjek mu je blokirao udarac i uhvatio ga za

šaku. „Pa, mislim da ste spremni za naš red“, rekao je i pogledao Michaela nasmiješivši

mu se. Michael je pitao: „Kakav red?“ Muškarac je odgovorio: „Oh, uskoro ćeš saznati.“

Auto je stao i muškarac je izašao, a Michael zajedno s njim, noseći Jasona. Kada je iza-

šao, vidio je dvorac na čistini. „Dobrodošao u školu za egzorciste“, rekao je Michaelu i

nasmiješio se.

Napisao: Zero

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 19

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer, bosanski i srijemski biskup s rezidencijom u Đakovu, jedan je

od najpoznatijih Hrvata u svijetu, erudit i teolog, političar i neustrašivi narodni tribun,

inicijator i pokrovitelj najznačajnijih nacionalnih kulturno-prosvjetnih i znanstvenih

projekata u modernoj hrvatskoj povijesti, koji je sve svoje umne i fizičke sposobnosti

ugradio u blagostanje i napredak svog naroda. U Osijeku, gdje je rođen 4. veljače 1815.

godine, završava osnovnu i šest razreda srednje škole. Nakon dvogodišnjeg boravka u

đakovačkom sjemeništu i ispita zrelosti (od 1831. do 1833. godine) upućen je na filozof-

sko-bogoslovni studij Sveučilišta u Pešti, gdje s nepunih dvadeset godina stječe naslov

doktora filozofije (24. listopada 1834.). Kao svećenik kratko vrijeme obavlja kapelansku

službu u Petrovaradinu. Na bečkom sveučilištu u lipnju 1842. promaknut je u doktora

bogoslovnih znanosti. U đakovačkom sjemenišnom liceju od 1844. predaje matematiku

i prirodne znanosti. U jesen 1847. godine imenovan je dvorskim kapelanom i ravnate-

ljem znamenitog kolegija Augustineum u Beču i profesorom crkvenog prava na bečkom

sveučilištu. U prijestolnici na Dunavu proveo je i revolucionarnu 1848. godinu, a 18.

studenoga 1849. imenovan je biskupom s rezidencijom u Đakovu. U službenim se spisi-

ma i nastupima redovito naziva biskupom bosansko-srijemskim ili bosanskim i srijem-

skim, povezujući na taj način dvije, za Crkvu u Hrvata, iznimno važne komponente: sta-

rokršćansko metropolitansko središte u Sirmiumu i za nacionalnu povijest prevažnu

bosansku biskupiju, koja u srednjem vijeku predstavlja vezivno tkivo cjelovitog hrvat-

skog civilizacijskoga i kulturnog naslijeđa.

Kroz povijest...

Izvor foto: http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/hrvatska-bastina/josip-juraj-strossmayer/ svibanj 2018.

Stranica 20 EKOOS

Životni tijek Josipa Jurja Strossmayera završava 8. travnja 1905. u Đakovu, sjedištu di-

jeceze kojoj je na čelu bio punih 55 godina. U duhu svog gesla „Prosvjetom k slobodi“ i

„Za vjeru i domovinu“ biskup Strossmayer inicira i materijalno podržava velike nacio-

nalne projekte, kao što je utemeljenje Akademije i osnutak modernog hrvatskog sveuči-

lišta u Zagrebu. Imenom Josipa Jurja Strossmayera nazvane su ulice u mnogim hrvat-

skim gradovima i mjestima. U Osijeku je njegovim imenom nazvano Sveučilište, dvora-

na na Ekonomskom fakultetu Osijek kao i jedna od glavnih ulica, koja vodi od središ-

njeg gradskog trga Ante Starčevića prema zapadu odnosno prema Višnjevcu. Tu ulicu

Osječani žargonski i od milja zovu – Štrosika. Također se i njegova bista nalazi na ron-

delu osječkih velikana u Tvrđi. Đakovački trg ispred đakovačke katedrale također se

zove njegovim imenom, a nasred trga nalazi se njegov kip. U ulici pored, nalazi se Stros-

smayerov muzej. U Pragu je njegovim imenom nazvan trg. U Sarajevu je jedna

od ulica dobila ime Štrosmajerova. U Sofiji (Bugarska) i Beogradu (točnije Zemunu) ta-

kođer postoje ulice koje nose ime Josipa Jurja Strossmayera. Najveći dobrotvor i kul-

turni predvoditelj hrvatskog naroda, apostol mira, razumijevanja i suradnje među ljudi-

ma i narodima, humanist i vizionar, biskup Strossmayer bio je i ostao jedan od najvećih

graditelja moderne Hrvatske, poštovan daleko izvan njezinih granica te s pravom zauzi-

ma mjesto na jednoj od najčasnijih stranica novije hrvatske povijesti.

Novinar: učenik K. K.

Mentor: Stipan Nadj, prof.

Izvor foto: https://www.crwflags.com/fotw/flags/hr-

os_un.html

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 21

Dražen Petrović

Rođen je u Šibeniku 22. listopada 1964. godine gdje je živio i odrastao. Kao dijete bio je

zainteresiran za puno toga, ali najveću ljubav pokazivao je prema košarci koja mu je po-

stala životni put. Pohađao je srednju Ekonomsku školu u Šibeniku, a još je u osnovnoj

školi pokazivao talent u pjevanju te krenuo na zborno pjevanje. Nakon srednje škole u-

pisuje pravni fakultet gdje se zadržava samo dvije godine zbog odlaska u inozemstvo, ali

i tamo je ostavio djelić sebe pokazavši svoju disciplinu. Draženovi roditelji, Jovan i Bi-

serka Petrović, imaju dva sina, starijeg Aleksandra i mlađeg Dražena. Unatoč tome što

njegovi roditelji nisu puno znali o sportu i košarci, njih su dvojica krenuli istim stopa-

ma. Draženovi su prvi „koraci“ bili na treningu njegovog brata, gdje je stajo ispod koša i

dodavao loptu, a kada bi trening završio ostajao bi do kasno u noć i šutirao na koš. Sva-

ki je dan trenirao kako bi ispunio svoj cilj. Sve je započelo kada je imao samo 15 godina.

Tada ga je ujesen 1980. godine trener prvoligaša „Šibenke“ uvrstio u prvu seniorsku

momčad. Sa „Šibenkom“ je tako 1982. i 1983. godine igrao u finalu Kupa Radivoja Ko-

raća. Posebnom dramatičnom igrom smatra se ona u finalu prvenstva Jugoslavije

1983. godine. U finalu su igrali „Šibenka“ i „Bosna“ iz Sarajeva. Nažalost, ta je utakmica

završila u korist „Šibenke“, ali dva dana kasnije pobjeda je vraćena „Bosni“ te su svi i-

grači „Šibenke“ morali vratiti medalje, no ne i Dražen koji je smatrao kako je utakmica

bila regularna do samog kraja. Nakon četiri provedene godine igrajući za svoj rodni

grad, Dražen odlazi stopama brata Ace ka „Ciboni“ 1984. godine. U „Ciboni“ ga mnogi

pamte kao velikog boraca koji je, kao u djetinjstvu, zadnji odlazio s treninga jer je šuti-

rao na koš. S „Cibonom“ je osvojio Državno prvenstvo 1985. te Kup 1985., 1986. i 1988.

godine. „Cibona“ je 1989. godine izgubila finale Kupa Radivoja Koraća od madridskog

„Reala“.

Povijest sporta

Izvor foto: https://www.tportal.hr/sport/clanak/sve-je-podredio-all-star-nastupu-ali-je-zaobiden-zasto-20130606

Dražen u vrijeme igranja za „New Jersey Netse“

Stranica 22 EKOOS

Nakon te utakmice, Dražen je ubrzo potpisao za „Real Madrid“ te je 1989. godine osvojio

Kup Španjolske i Kup europskih prvaka. U finalnu utakmice Kupa europskih prvaka posti-

gao nevjerojatna 62 koša te je odmah iduće sezone prešao u NBA (američku profesionalnu

košarkašku ligu) zaigravši tako za „Portland Trail Blazerse“. Nažalost, zbog sukoba koje je

Dražen imao s tadašnjim trenerom, nije puno igrao u tom klubu te je odlučio 1991. prijeći u

„New Jersey Netse“, gdje se ubrzo nametnuo kao glavni igrač. Raskoš i umjetnost svoje igre

napokon je uspio pokazati u „Netsima“ gdje je 1992. bio najbolji „šuter“ momčadi (pogotovo

trica) i najbolji Europljanin koji je dotad igrao u NBA ligi. Još je jedan trofej bio i onaj najbo-

ljeg braniča pucača NBA te sezone, a 1993. izabran je u treću postavu NBA. Četiri je puta bio

proglašen najboljim košarkašem Europe (1986., 1989., 1992. i 1993.). Naravno, Dražen je uz

klupske obveze igrao i za reprezentaciju tada još Jugoslavije s kojom je na Olimpijskim igra-

ma 1984. osvojio je brončanu medalju, a 1988. i 1992. srebrnu medalju. Osvajao je medalje

na svjetskim prvenstvima, broncu 1986., zlato 1990. te na europskim prvenstvima – broncu

1987. godine i zlato 1989. godine. Ipak jedna je od Draženovih najdražih medalja kada je hr-

vatsku reprezentaciju odveo do najsjajnijeg uspjeha, srebra na Olimpijadi u Barceloni 1992.

godine. Sve prijašnje nagrade i medalje nisu došle same od sebe, tu je najvažniji bio on, ali i

njegovi roditelji, brat i svi ljudi koji su radili s njim te ga usmjeravali na pravi put. Nažalost

Draženov se život prerano ugasio kada je kod Denkendorfa 7. lipnja 1993. godine u promet-

noj nesreći izgubio život. Ta je vijest potresla cijeli svijet, a pogotovo one koji su ga poznava-

li. Kako se sjećanje na njega ne bi „ugasilo“, u Draženovu je čast NBA sezone 1993./1994.,

Draženov dres s brojem 3 umirovljen i podignut pod krov dvorane „New Jersey Netsa“. Hr-

vatski je olimpijski odbor 1995. godine poklonio Olimpijskom muzeju u Lausanni spomenik

Draženu Petroviću. Godine 2006. u njegovu je čast u Zagrebu otvoren muzej i memorijalan

centar „Dražen Petrović“ uz košarkašku dvoranu koja također nosi njegovo ime.

Izvor foto: https://www.flickr.com/

photos/8853405@N04/5716612027/

Košarkaški centar „Dražen Petrović „

(dom KK „Cibona“)

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 23

Nagradu koja nosi njegovo ime Hrvatski je olimpijski odbor ustanovio je 2006. godine, a

namijenjena je isključivo mladim sportašima, sportašicama te muškim i ženskim ekipama

za izvanredne sportske rezultate i sportski razvoj. Kao igrač, dobio je državnu nagradu za

šport „Franjo Bučar“ 1992. godine, a posthumno je, ovaj put za životno djelo, dobio istu

nagradu 2002. godine. Uvršten u košarkašku Kuću slavnih 2002. godine. U Šibeniku je

22. listopada 2011. na Baldekinu otkriven brončani odljevak s njegovim likom, koji prika-

zuje košarkaša u njegovoj prvoj fazi karijere kako sjedi na klupi s košarkaškom loptom

među nogama. Istoga je dana otvoren i spomen muzej, koji je na inicijativu Biserke Petro-

vić uređen u Draženovom stanu na obližnjem gradskom predjelu Buale. Kako sjećanja na

njega ne prestaju, dokazano je tijekom Europskog prvenstva u košarci 18. rujna 2013. Ta-

da je Dražen Petrović izabran za najboljeg europskog košarkaša svih vremena u izboru ko-

jeg je organizirao portal posvećen košarci – HoopsHype.com. U izboru je anketirano 38

košarkaša s Eurobasketa u Sloveniji koji su trebali navesti pet najboljih europskih košar-

kaša svih vremena, a to je bio Dražen. Svi su imali lijepe riječi o Draženu jer ta priznanja i

uspjesi plod su njegovog rada koji je mnogima bio i bit će uzor jer je dokazao kako ništa

nije nemoguće te da svoje snove treba slijediti, ali na njima treba raditi. I za kraj htio bih

završiti citatom Chucka Dalyja, tadašnjeg trenera „Netsa“ koji je opisao Dražena ovako:

„Ne znam može li se uopće riječima opisati što je Dražen značio ovome klubu, emocio-

nalno, fizički i na sve ostale načine. Svi ćemo zauvijek pamtiti ono što smo upravo vidjeli

na ekranu, taj osmijeh, taj osjećaj, taj natjecateljski duh i sa stanovišta košarke izbačaj

lopte prema košu. Nikada ga nećemo zaboraviti."

Počivaj u miru košarkaški Mozartu…

Novinar: učenik J. L.

Izvor foto: http://www.hks-cbf.hr/vijesti/2017/in-memoriam-24-godine-bez-drazena-petrovica

Dražen u dresu reprezentacije

Stranica 24 EKOOS

U posljednje vrijeme ljudi ne pridaju toliko važnosti zdravom načinu života pa tako ni zdra-

voj prehrani koja je „ključna“ za zdraviji život. Unatoč užurbanom načinu života, trebali bi-

smo malo obratiti pažnju na ono što unosimo u svoj organizam. Zdrava prehrana omogućuje

konzumiranje svih namirnica u ograničenim količinama. Obroci se trebaju konzumirati u

miru i jesti polako. Treba najviše jesti povrće, meso, voće, orašaste plodove, ribu i mliječne

proizvode.

9 SAVJETA ZA „FIT“ ŽIVOT

ODLUKA – važno je odlučiti i krenuti, u početku je uvijek teško, no trebamo se motivirati i

pozitivno razmišljati kako bi svaki dan bili ustrajniji u zdravoj prehrani.

UPORNOST – neprekidan trud ključ je svakog uspjeha.

PLANIRAJ UNAPRIJED – kako ne biste došli u napast jesti nezdrave namirnice, osigu-

rajte si zdrave namirnice i udaljite one loše. Napišite plan prehrane, vodite zabilješke o tome

što i koliko jedete.

TJELOVJEŽBA I KRETANJE – važno je kretati se i imati dobru tjelesnu kondiciju. Ne

treba vam teretana, uvijek možete otići na vožnju biciklom, rolanje, trčanje, košarku ili nešto

slično, sve je to tjelesna aktivnost koja nas održava u formi, a usput uživamo, zabavljamo se i

radimo nešto što volimo, vježbajte barem 3 puta tjedno po sat vremena.

PIJTE PUNO TEKUĆINE – pijte vodu kada se probudite, idete na spavanje i prije svakog

obroka. Voda stvara osjećaj sitosti i detoksira tijelo.

IZBACITE ŠEĆER – čokolade, kekse, bombone izbacite te ih zamijenite zdravom alterna-

tivom… konzumirajte voće i orašaste plodove.

JEDITE MANJE OBROKE VIŠE PUTA – na taj način ubrzavate metabolizam i stvarate

naviku jesti manje obroke.

NEMOJTE SE PREJEDATI – osjećaj sitosti kasni tako da čim osjetite laganu sitost, pres-

tanite jesti jer ste se već tada prejeli.

„CHEAT DAY“ – nakon nekog vremena dopušteno je malo i „varati“ no nemojte se cijeli

dan prejedati pri tom konzumirajući nezdravu hranu. Uzmite jedan obrok, desert ili nešto

slično što će održavati ravnotežu u organizmu.

Novinarka: učenica K. M.

Izvor foto: https://zdravakrava.24sata.hr/hrana/uravnotezena-prehrana-ovako-bi-

trebao-izgledati-tvoj-jelovnik-14986

Zdravlje i prehrana

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 25

Ekonomska i upravna škola Osijek 11. svibnja 2018. godine uputila se na jednodnevno pu-

tovanje u Bratislavu čiji je cilj bio vidjeti mjesta koja su vezana uz hrvatsku svjetovnu i du-

hovnu povijest. Pri dolasku u Bratislavu fotografirali smo se kod zgrade današnjeg parla-

menta, koji je izgrađen od bračkog kamena. Nakon toga otišli smo na bratislavski stari grad

– na tom mjestu bila je utvrda još od rimskoga doba, a današnji je dvorac izgrđen u doba

carice Marije Terezije. Bio je teško oštećen 1811. godine, a obnovljen je tek nakon Drugog

svjetskog rata. Danas je tamo Nacionalni muzej Slovačke i tamo smo imali priliku vidjeti

krunu svetog Ištvana (Stjepana), tj. krunu kojom su se krunili hrvatsko-ugarski kraljevi od

13. stoljeća. Prva krunidba bila je krunidba svetog Ištvana. Nadnevak te krunidbe bio je 25.

prosinca 1000. godine ili 1. siječnja 1001. godine. Sa starog grada spustili smo se u staro

mjesto i obišli katedralu (krunidbenu crkvu) Svetog Martina. To je gotička crkva čiji je to-

ranj kroz povijest više puta ponovno podignut. Danas se na vrhu tornja nalazi zlatna kruna

svetog Ištvana koja teži čak 300 kilograma. U katedrali smo vidjeli krunidbeni ceremonijal-

ni put kojim su kraljevi hodali od katedrale svetog Martina, u kojoj bi položili crkvenu zak-

letvu pravednosti i mira, do druge franjevačke crkve gdje je bio obred u kojem bi plemići

(vitezovi) kraljevima dotaknuli lijevo rame mačem i na taj način iskazali svoj blagoslov. Na

krunidbenom putu nalazi se i nekadašnja zgrada hrvatsko-mađarskog sabora iz 18. i 19. sto-

ljeća, a danas je u toj zgradi smještena nacionalna knjižnica. Obišli smo i staru gradsku vi-

jećnicu koja je specifična po tornju iz 13. stoljeća, to je jedna od najstarijih zgrada u gradu.

Bilo je ugodno šetati po središnjem trgu u Starome gradu gdje smo vidjeli zelenu ulicu kroz

koju smo došli do spomenute vijećnice. U blizini vijećnice nalazi se nadbiskupska palača

poznata po mjestu gdje je Napoleon potpisao Požunski mir nakon bitke kod Austerlitza.

Nadbiskupska palača bila je središte mađarskog nadbiskupa od polovice 16. do polovice 19.

stoljeća. Bitno je spomenuti kako je Bratislava bila središte mađarsko-hrvatske države od

1536. do 1830. godine u vrijeme kada je Budim bio pod Turcima i dok se nije potpuno ob-

novio. Bratislava je glavni grad Slovačke od 1. siječnja 1993. godine, a prvi se put spominje

pod tim imenom od 1919. godine. Tijekom povratka profesor Nadj organizirao je kviz zna-

nja. Prijavilo se 6 timova po 4 člana. Pobijedila je ekipa 2. b razrednog odjela.

Novinarka: učenica K. M.

Mentor: Stipan Nadj, prof.

Putopisna priča...

Od 25. do 27. travnja

2018. godine u Imotskom

se održalo Državno natje-

canje učenika u disciplini

Poslovni tajnik i Državna

smotra upravnih referen-

ta na kojoj je sudjelovalo

dvoje naših učenika A. T. i

M. J. u pratnji nastavnika

mentora Dejana Goljeva-

čkog i Vilsona Nićina.

Učenici su ostvarili odlič-

ne rezultate, a posebno se

istaknuo A. T. koji je osvo-

jio 2. mjesto na državnoj

razini.

Čestitamo!

Stranica 26 EKOOS

Ekonomske vijesti Državno natjecanje učenika u disciplini Poslovni tajnik

i Državna smotra upravnih referenta

Dojmovi učenika:

Od 25. do 27. travnja 2018. godine sudjelovala sam na

Državnoj smotri upravnih referenata u Imotskom. Prvog

dana na otvorenju smotre, na samoj svečanosti, uz sudi-

onike i naše mentore prisutni su bili i uvaženi čelnici

grada Imotskog. Nakon otvorenja bilo je organizirano

druženje za sve prisutne. Drugi dan započeli smo usme-

nom raspravom koja se održavala u školi u Imotskom. U

poslijepodnevnim satima domaćini su nam pokazali zna-

menitosti grada. Zadnjeg je dana sudjelovanja na smotri

upriličena svečana dodjela nagrada i priznanja. Zado-

voljna sam što sam sudjelovala na ovoj smotri jer sam

imala priliku upoznati vršnjake iz cijele Hrvatske. Ostat

će mi u sjećanju kao jedno ugodno druženje, ali i kvalite-

tna razmjena znanja i iskustava.

M. J.

26. travnja 2018. godine sudjelovao sam na Državnom

natjecanju – smjer Poslovni tajnik u Imotskom te sam

ostvario 2. mjesto. Osvojeno mjesto rezultat je priprema

pred natjecanje koje je vodio mentor prof. Dejan Golje-

vački. Tijekom svog boravka u Imotskom, upoznali smo

neke znamenitosti grada Imotskog, kao što su Modro

jezero, tvrđavu Topana te stadion „Gospin dolac“ koji je

proglašen među 10 najljepših stadiona na svijetu. Kući

sam se vratio s medaljom, ali i s jednim lijepim isku-

stvom.

A. T.

svibanj 2018.

Izvor foto: https://pixabay.com/en/

vintage-machine-dactylography-

3306006/

Sat Engleskog jezika odr-

žan je u sklopu terenske

nastave. Nastavnica Vlas-

ta Svalina odvela je učeni-

ke 1. b razrednog odjela u

America Corner, gdje su

na zanimljiv način učili en-

gleski jezik i informirali se

o američkoj kulturi gleda-

jući edukativni film.

Novinarke: učenice L. S. i

M. G.

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 27

Terenska nastava

pon. uto. sri. čet. pet. sub. ned.

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30 31

svibanj 2018. Raspored

događanja

11. svibnja—stručni

posjet Bratislavi

22. svibnja—Ispraćaj

maturanata

26. svibnja—Posjet u-

redu Predsjednice

28. svibnja—Posjet

HNK

31. svibnja—Tijelovo

(neradni dan)

Info-centar za mlade i ove godi-

ne nastavlja provoditi Malu

školu životnih vještina. Mala

škola životnih vještina sastoji se

od četiri poludnevne radionice,

a namijenjena je mladima, od

15 do 30 godina, s ciljem njiho-

vog osnaživanja i unaprjeđenja

njihovih socijalnih vještina. Ra-

dionice će se održavati od 12.00

do 16.00 sati u sljedećim termi-

nima: 22. svibnja, 29. svibnja,

5. lipnja i 8. lipnja, u prostoru

Regionalnog info-centra za

mlade Osijek, Kralja Zvonimira

15. Prijava se odnosi za sudjelo-

vanje u svim četirima radioni-

cama, a prijave se primaju do

18. svibnja 2018. godine.

Stranica 28 EKOOS

Mala škola životnih vještina

svibanj 2018.

Izvor foto: http://www.osijek-online.com/

clanak/1000-03063-info-centar-za-mlade-osijek-

obiljezava-10-godina-rada.html

14. Tirenin Kazališni kamp - 7 raznovrsnih kazališnih radionica

Teatar Tirena organizira 14. po

redu Kazališni kamp koji će se

održatiu Zagrebu, u razdoblju od

18. lipnja do 5. srpnja, čije pola-

znike očekuje 7 radionica u tra-

janju od 2 do 4 dana:

*Kako razviti priču *Redateljska

radionica *Ja, klaun

*Dramatizacija *Procesna dra-

ma *Rad na monologu *Mjuzikl Izvor foto: http://www.tirena.hr/

Nalazimo se na koncu našeg srednjoškolskog obrazovanja i završetka našeg

novinarskog posla u školi. Zašto smo odlučili biti novinari? Htjeli smo učenike i dru-

ge čitatelje upoznati sa zaposlenicima Škole koji često, radi puno posla, nemaju mo-

gućnosti za dodatnim upoznavanjem s učenicima.

Zahvaljujemo se našoj mentorici i profesorici, Blaženki Budimčić, na ukaza-

nom povjerenju i prilici za stvaralaštvo u školskim novinama. Kao i u svakom poslu i

kod nas su se znali dogoditi manji propusti koje je profesorica uspješno otklanjala na

vrijeme i bez posljedica.

Ljudi bez kojih EKOOS ne bi funkcionirao jest uredništvo novina. Iskreno za-

hvaljujemo što su nam omogućili objavu i uređivanje naših novinarskih radova. Svim

sugovornicima naših intervjua hvala na strpljenju. Bez vas „Intervju mjeseca“ ne bi

uopće postojao.

Najviše hvala brojnim čitateljima EKOOS-a koji su s nestrpljenjem iščekivali

sljedeći „Intervju mjeseca“, zbog kojih su nas čitatelji zaustavljali na školskim hodni-

cima kako bi saznali tko će biti sljedeća osoba mjeseca.

Školskim novinarima i uredništvu želimo još mnogogodišnje djelovanje uz pre-

gršt kvalitetnih novinarskih i literarnih radova. Naša posebna želja jest da se rubrika

„Intervju mjeseca“ ne ugasi i da nas naslijedi netko u budućim generacijama učenika

Ekonomske i upravne škole Osijek.

U povodu vašeg završetka školske godine i našeg završetka srednjoškolskog obrazo-

vanja, novinari:

B. Ć. i G. K.

Svezak 1, Izdanje 1 Stranica 29

Zahvala novinara

Trg sv. Trojstva 4

31000 Osijek

Svezak 1., Izdanje 8.

Predavanja su organizirana u

sklopu predmeta Ljudska

prava s ciljem podizanja svi-

jesti o pravima osoba s inva-

liditetom i specifičnostima u

komunikaciji i suradnji s tom

populacijom na budućem ra-

dnom mjestu.

Od srijede do četvrtka (9.-10.

svibnja 2018. godine) u našoj

je školi održano zanimljivo i

poučno predavanje o pravi-

ma osoba s invaliditetom.

Profesorica edukacijske re-

habilitacije N. T., ravnateljica

Centra za obrazovanje odra-

slih „Validus“ iz Zagreba i Je-

lena Soudil-Prokopec, stru-

čna suradnica u našoj školi,

održale su predavanje za uče-

nike 2., 3. i 4. razreda,

smjer Upravni referent.

031/212-670

fax: 399-353

e-mail: ured@ss-ekonomska

-upravna-os.skole.hr

PREDAVANJE O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM

Ekonomska i upravna škola Osijek

Uredništvo i lektura:

Doris Goljevački, prof.

Korektura:

Marijana Biljan, prof.

Recenzenti:

Stipan Nadj, prof.

Blaženka Budimčić, prof.

Zora Biuklić, prof.

Dunja Novak, prof.

Jelena Soudil-Prokopec, prof.

Hrvoje Biuklić, dipl. iur.

Dejan Goljevački, dipl. oec.

Vilson Nićin, dipl. iur.

Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.

Internetska stranica: Draženka Galošević, prof.

Izvor foto: http://eu-monitoring.ba/alternativni-izvjestaj-za-bih-2016-osobe-sa-invaliditetom-i-dalje-na-marginama/