Naši su učenici (2. b i

3.b razredni odjel) 4.

prosinca na advent-

skom sajmu razmjenji-

vali ručno izrađene

unikatne božićne ukra-

se za donaciju građa-

na. Prikupljena dona-

cija namijenjena je

djeci-korisnicima Ud-

ruge „Rijeka ljubavi“

za koju već tradicio-

nalno učenici volonteri

naše Škole organizira-

ju humanitarne akcije.

Povodom božićnih

blagdana, naši su uče-

nici djecu darivali slat-

kišima te za njih orga-

nizirali prigodnu pri-

redbu. Podršku su

pružile profesori-

ce Jelena Soudil-

Prokopec i Maja Kur-

tović.

Božićni sajam

Izobrazba naših nastavnika — „Abeceda pismenosti“

U sklopu EU projekta

„Abeceda pismenosti“

održana je dvodnevna

(29. i 30. studenog

2018.) izobrazba za

nastavnike — „Oboji

svijet“ u organizaci-

ji Foruma za slobodu

odgoja. Projekt dopri-

nosi razvoju medijske,

multikulturne, digital-

ne i financijske pisme-

nosti učenika.

Ekonomska i upravna škola Osijek

prosinac 2018. Svezak 2., Izdanje 3.

EKOOS

Posebne zanimljivos-

ti:

Božićni sajam

Posjet austrijskom parla-

mentu i adventu

Školski medijski klub

Posjet skloništu za žrtve

nasilja

U ovom broju:

Posjet pedijatriji 2

Intervju—prof. Sti-

pan Nadj

4

Literarni božićni ku-

tak

5

Povijest jednog veli-

kana...

8

Filmologija by Juraj

Antolović

11

Ekonomske vijesti za

prosinac

13

Kada se nešto dogodi pr-

vi put, to je slučajnost,

no kada se nešto dogodi

drugi put, to je namjera.

Ako se nešto pak dogodi

treći put, to postaje tra-

dicija.

Tako su učenici naše

škole u pratnji profesora

Hrvoja Biuklića i profe-

sorice Doris Goljevački

tradicionalno posjetili

odjel pedijatrije KBC-a

Osijek. U blagdansko vri-

jeme svatko se treba ba-

rem na nekoliko minuta

osvijestiti o tome što je to

solidarnost i na koji na-

čin možemo uveseliti

druge čineći pritom dob-

ra djela. Vodeći se tim

mislima, mi smo posjetili

bolesnu djecu na pedijat-

riji na blagdan Svetoga

Nikole 6. prosinca 2018.

Osim prigodnog igroka-

za, koji je osmislila prof.

Goljevački, a kojeg su dje-

ca s oduševljenjem prati-

la, za njih smo pripremili i

prigodne poklone koje su

sva djeca s osmijehom

primila. Osmijesi i lijepe

riječi zahvale djece i djela-

tnika pedijatrije, nisu nas

ostavile ravnodušnima.

Punih srca otišli smo svo-

jim kućama, u nadi da će

svatko od nas još koji puta

udijeliti blagdansko vese-

lje i radost te vratiti osmi-

jeh licima koja su ga izgu-

bila.

Tekst napisala: Nikolina

Rupčić, bivša učenica Eko-

nomske i upravne škole

Osijek

Raspravljalo se o te-

mama integracije iz-

bjeglica u društvo. Mir

nije samo odsustvo

rata, već nešto puno

više.

Novinarka: učenica

Lucija Sudetić, 2.b

Učenice Ana Mahmu-

tović, 4.a i Lucija Su-

detić, 2.b uz pratnju

profesora Hrvoja Biuk-

lića posjetile su Eko-

nomski fakultet u Osi-

jeku 11. prosinca 2018.

u sklopu foruma Miro-

tvorna škola.

POSJET PEDIJATRIJI

Forum MIROTVORNA ŠKOLA

Stranica 2 EKOOS

Učenici naše škole po-

sjetili su austrijski par-

lament i advent u Beču

14. prosinca 2018. go-

dine. Stručni posjet

organizirali su nastav-

nici Vilson Nićin, Hr-

voje Biuklić i Dejan

Goljevački te uz prat-

nju prof. Stipana Na-

dja obišli najznačajnije

znamenitosti carskog

Beča i nekadašnje Aus-

tro-Ugarske prijestol-

nice. Bečki je advent

jedan od najraskošni-

jih u Europi pa smo

tako spojili ugodno s

korisnim. Posjetili smo

privremenu zgradu

Parlamenta budući da

se novoobnovljena ot-

vara 2021. godine.

Nakon slobodnog vre-

mena, smrznutih sto-

pala i užarenih obraza,

uputili smo se kući

gdje nas je dočekao

snijeg.

Novinarka: učenica

Lucija Sudetić, 2.b

smo upoznati rad

Skloništa, a povod je

bilo božićno darivanje

djece smještene u

Skloništu društvenim

igrama, školskim tor-

bama i pernicama koje

je volonterima darova-

la prof. Vanja Tomić.

Naše su volonterke u-

Učenice 2.b i 3.b razre-

dnog odjela, volonter-

ke Ekonomske i uprav-

ne škole Osijek,

18.12.2018. godine po-

sjetile su s

prof. Jelenom Soudil-

Prokopec Sklonište za

žrtve obiteljskog nasi-

lja u Osijeku. Željeli

srećile djecu darovima

i zajedničkom igrom, a

njihove majke podijeli-

le su s nama svoja is-

kustva, nadanja i na-

posljetku životno važ-

ne savjete.

POSJET AUSTRIJSKOM PARLAMENTU I ADVENTU

POSJET SKLONIŠTU ZA ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA

ŠKOLSKI MEDIJSKI KLUB

Možete ih vidjeti na:

https://

www.instagram.com/p/

BriPNMYBJBw/…

https://

www.instagram.com/p/

BriNm9nh5_Q/…

Novoosnovani školski

medijski klub „15 do 3“

u sklopu projekta

„Abeceda pismenosti“,

pripremio je dvije Ins-

tagram božićne poruke

snimljene u našoj ško-

li.

#velicanstvenih9

Pokrenuli smo

školski medijski

klub

Stranica 3 Svezak 2., Izdanje 3.

Izvor foto: https://www.togethercville.net/

Poštovani prof. Nadj,

hvala Vam što ste odvo-

jili malo svog vremena i

pristali na posljednji

ovogodišnji intervju.

Krenut ćemo s laganim

pitanjima pa nam za po-

četak recite s koliko ste

godina počeli raditi na

radnom mjestu profeso-

ra u Ekonomskoj i upra-

vnoj školi Osijek?

Prof. Stipan Nadj: Kada

sam imao točno 29 godina

počeo sam raditi u nastavi.

Novinarke: Sviđa li

Vam se još uvijek ovaj po-

sao, kao i na početku karije-

re?

Prof. Stipan Nadj: Sviđa

mi se da, još sam u osnovnoj

školi znao da ću studirati

povijest jer me to oduvijek

zanimalo. Još uvijek i danas

volim čitati i naučiti nešto

novo. Npr. volim čitati s

Wikipedije i pronaći greške

jer vrlo često tamo povijesni

podatci nisu točni.

Novinarke: Čime se ba-

vite u slobodno vrijeme?

Imate li neke hobije?

Prof. Stipan Nadj: U slo-

bodno vrijeme dosta igram

nogomet, od 2 do 4 puta tje-

dno, ovisno o rasporedu.

Kartam često belu i prefe-

rans. To me opušta.

Novinarke: Koju vrstu

glazbe slušate?

Prof. Stipan Nadj: Slu-

šam laganu vrstu glazbe,

npr. balade, to mi je ostalo u

lijepom sjećanju još od vre-

mena kad su se plesali tzv.

stiskavci, no vaša generacija

vjerojatno ne zna na što mi-

slim. Moja će generacija ra-

zumjeti (smijeh).

Novinarke: Znamo da

volite puno putovati i da do-

sta provodite vremena „na

kotačima“ pa nam recite ko-

je Vam je najljepše mjesto

koje ste do sada posjetili?

Prof. Stipan Nadj: Najvi-

še me se dojmio Rim kao

vječni grad, Venecija kao

jedinstveni grad na vodi,

Budimpešta, Istanbul i Bar-

celona. Njih bih izdvojio kao

najzanimljivije gradove u

Europi.

Novinarke: Idete li često

na putovanja kao turistički

vodič?

Prof. Stipan Nadj: Idem

onoliko često koliko imam

slobodnog vremena, uglav-

nom poneki vikend, a u zad-

nje vrijeme najčešće jednod-

nevne ekskurzije zbog finan-

cijske situacije putnika jer je

to najjeftinije (jednodnevna

putovanja u Budimpeštu,

Sarajevo, Ljubljanu, Novi

Sad, Beograd, Seget, Te-

mišvar i sl.), to su najčešće

destinacije koje vodim vi-

kendima.

Novinarke: Čule smo da

volite nogomet. Za koji no-

gometni klub navijate?

Prof. Stipan Nadj: Najvi-

še navijam za nogometni

klub Barcelonu iz Španjol-

ske, Manchester United iz

Engleske, Bayern Munich iz

Njemačke i Milan iz Italije.

Od hrvatskih klubova neka-

da sam bio strastveni navi-

jač Hajduka, a sada navijam

za hrvatsku reprezentaciju

jer je naš klupski nogomet

izuzetno dosadan i predvid-

ljiv.

Novinarke: Što m islite,

jesu li bolji e-dnevnici ili oni

stari imenici? Kako ste se

priviknuli na tu promjenu?

Prof. Stipan Nadj: I jed-

na i druga kombinacija ima

dobrih i loših strana. Reci-

mo, kod e-dnevnika često

bude kvarova pa to stvara

poteškoće, ali je puno lakše

na kraju godine jer su sve

tablice gotove za sekundu.

Priviknuo sam se vrlo brzo,

malo sam se potrudio i sav-

ladao to što mi je potrebno

za normalan rad.

Hvala Vam na odvoje-

nom vremenu i želimo

Vam puno uspjeha u

daljnjem radu.

Novinarke: Učenice Barbara Oreč i

Ivona Guštin, 3.a

Intervju mjeseca prosinca — prof. povijesti Stipan Nadj

Stranica 4 EKOOS

Literarni božićni kutak

Stranica 5 Svezak 2., Izdanje 3.

BOŽIĆNI KOLAČIĆI

Badnja je večer. Baka i djeca sjede umotani u deke pokraj kamina i piju toplu

čokoladu. Djeca ne mogu zaspati jer žele dočekati Djeda Mraza. Baka im odluči ispri-

čati priču…

Bilo je to prije 50 godina, baš na ovaj dan. Voljela sam Djeda Mraza baš kao što

ga i vi sada volite. Njegovi pokloni uvijek su me činili sretnom. Svake bih mu godine

napisala pismo sa stvarima koje bih voljela dobiti. Znala sam da Djedica voli kolače i

mlijeko pa sam mu ih ostavljala, zajedno s mrkvama za njegove sobove. Dan prije, ma-

ma i ja bismo se rano ustajale kako bismo napravile puno finih kolačića raznih vrsta.

Pekle smo ih za cijelu obitelj, no najbolje smo morale ostaviti Djedici. Bila je Badnja

noć baš kao i sada. Sjedila sam pokraj božićnog drvca čekajući ga. Sve je bilo spremno

za njegov dolazak. Uzela sam knjigu i čitala priču. Lagano sam utonula u san. Vani je

padao snijeg. Odjednom me iz sna probudila buka koja je dolazila izvana. Pogledala

sam kroz prozor i ugledala ga. Izlazio je iz svojih saonica. Nisam htjela da zna kako

sam budna pa sam se sakrila. Ušao je u kuću i ostavio poklone pod jelku. Sjeo je u fote-

lju te počeo jesti kolačiće. „Tvoji kolačići su mi najbolji!“ – rekao je. Znao je da sam

tamo. Izašla sam iz skrovišta i došla do njega. Nisam vjerovala što se upravo dogodilo.

Bila sam znatiželjna te sam ga pitala mnoga pitanja. Pričali smo dugo. Zatim je morao

poći jer je imao još puno posla. Dogovorili smo se da ćemo se ponovo vidjeti iduće go-

dine. Obećala sam mu da ću napraviti puno finih kolačića i iduće godine.

Kada su djeca čula priču, oduševila su se. Htjeli su i oni upoznati Djedicu. Odje-

dnom se začuje buka. Pred vratima se pojavi Djedica. Djeca vrisnu od čuda. Nisu vje-

rovali u bakinu priču jer su mnogi u selu smatrali da je poludjela. Kada je pričala da je

upoznala Djedicu, nitko joj nije vjerovao. Sada i djeca mogu svima reći da im baka nije

poludjela te da Djed Mraz stvarno postoji. Vjerujte li i vi u božićnu čaroliju? Ja da…

Lara Babić, 1.d

Izvor foto: http://www.znet.hr/2011/12/tko-je-zapravo-djed-mraz/

Stranica 6 EKOOS

Božićni kolačići

Badnja večer je, što znači da su danas već pripremljeni božićni kolačići, svi oni su

se veselo družili na jednom velikom tanjuru pored božićnog drvca, očekujući osobu koju

svi vole, Djeda Božićnjaka. Te večeri, sve je išlo prema planu za kolačiće, pričali su o tome

kako jedva čekaju iskusiti ono što su njihovi roditelji, bake i djedovi te sve generacije prije

njih iskusile. Ali jedan se kolačić s tim nije baš složio... Napravljen je prije tri sata, a za

otprilike dva sata bit će u Djedičinim ustima i to mu se ne sviđa. Mali kolačić htio je upoz-

nati svijet, htio je razgledati sve što je mogao u tako kratkom vremenu pa je odlučio kre-

nuti na put.

Skočio je s tanjura i pao, ali to ga nije spriječilo da nastavi. „Napokon sam slobo-

dan!“ – mislio je. Kolačić je bio oduševljen prizorom. Sve što je do sada vidio oduzimalo

mu je dah; lampice na božićnom drvcu, kuglice, meki tepih... Bilo je toliko novih stvari

koje nikada nije vidio, bio je sretan i osjećao se kao u snu iz kojeg se ne želi probuditi... Ali

ta sreća nije bila trajna nakon što je upoznao drugog stanara, mačka Redžija. Redži je bio

crni, vragolasti mačak koji je znao samo za igru, a hodajući kolačić bio je savršena meta.

Počeo ga je loviti po cijeloj kući bez prestanka. Igrali su igru „mačke i miša“, samo što je u

ovom slučaju kolačić bio miš, a to mu se nije svidjelo. Uplašio se i samo tražio mjesto ka-

mo će se sakriti od vragolastog mačka. Nakon mnogih pokušaja bijega, kolačić je počeo

razmišljati o tome kako mu ovo nije trebalo. Bez obzira na njegovu znatiželju, trebao je

ostati na tanjuru sa svojim prijateljima i obitelji, čekati Djeda Božićnjaka. Nakon nekog

vremena završio je u kutu, nikamo nije mogao pobjeći. Mislio je da je to kraj sve dok mu

obitelj nije došla u spas. Spustili su mu lampice s drvca kako bi se popeo natrag na tanjur.

Sve što mu se dogodilo u proteklom satu nikada neće zaboraviti, bilo ga je strah,

ali bilo mu je i uzbudljivo. Osjećao se ponosnim što je to napravio, ali kada je malo bolje

promislio, odlučio je da je najbolje ostati s cijelom svojom obitelji na tanjuru čekajući

Djeda Božićnjaka.

Iva Šarić, 1.e

Izvor foto: http://ordinacija.vecernji.hr/zdravi-tanjur/skuhaj-ovo/najukusniji-bozicni-kolaci/

Stranica 7 Svezak 2., Izdanje 3.

Božićni kolačići

Pogledajte na nebu ove sive oblake, spustila se magla, a vjetar puše kroz naše

kapute. Snijeg polako sipi kroz naš grad pun ljudi rumenih obraza. Svi ljudi negdje žu-

re, ali s osmjesima na licima punih topline i radosti.

Božić je blizu, već i crkvena zvona „pjevaju“, a božićni kolačići iz bogatih i siro-

mašnih kuća mirišu. Mala se djeca na sanjkama spuštaju, stari ih djedovi nadgledaju,

bake prave kolačiće, dok majke djecu hrane… Grad je pun svjetlećih lampica koje svje-

tlucaju bez prestanka, a jelke, žarke zelene boje, pune ukrasa, poziraju nasred središta

grada. Čak se i ljubav širi po gradu od mladih pa do starih. Kolačići se prodaju, svi ka-

žu da su najbolji, a pravila ih je baka Jela koja je imala osamdeset godina. Uvijek je

bila poznata po najboljim božićnim kolačićima u gradu.

Zvona zvone, psi laju, čuje se dječji smijeh jer stigao je Božić!

Martina Varvodić, 1.d

Izvor foto: http://www.roditelji.hr/obitelj/prehrana/bozicni-kolacici-u-zadnji-tren/

Stranica 8 EKOOS

Ukratko o obitelji Bonaparte

Potječe iz regije središnjeg dijela Italije – Toskane. Obitelj Bonaparte bila je dio talijan-

skog nižeg plemstva. U 13. stoljeću obitelj se podijelila na dva dijela te se krajem 15. sto-

ljeća pripadnici loze Bonaparte-Sarzana sele na Korziku gdje se u konačnici rodio i Napo-

leon I. Bonaparte.

Napoleon I. Bonaparte

Napoleon Bonaparte rođen je 15. 8. 1769. kao jedan od osmero djece. Njegov otac Carlo

Bonaparte bio je odvjetnik i predstavnik korzičog plemstva. Napoleonova obitelj zalagala

se za samostalnost Korzike. Njegova majka Letizia aktivno je sudjelovala u borbi za samo-

stalnost i bila je dio lokalnog otpora, stoga se Napoleon već u najranijim danima susretao

s politikom. Roditelji su mu bili poprilično strogi. Takav odgoj i stečena disciplina zasi-

gurno su mu pomogli u njegovom daljnjem životu. Napolen je pohađao vojnu akademiju.

Kao dijete bio je dobar u matematici, geografiji i povijesti. Iako je francuski učio od svoje

10. godine, često su ga vršnjaci ismijavali zbog neuobičajenog naglaska. Nagađa se kako

francuski jezik nikada nije savladao u potpunosti. Napoleonov uspon započinje za vrijeme

Francuske revolucije. U to vrijeme Napoleon je bio topnički satnik te je 1793. godine po-

primio status generala. 1796. godine Napoleon sudjeluje u ratu na jugu Francuske u ulozi

zapovjednika te uspijeva poraziti Austrijance koji su bili znatno jači. Tom pobjedom Na-

poleon zauzima sjevernu Italiju i prisiljava Austriju na sklapanje mira.

Izvor foto: https://pixels.com/featured/napoleon-bonaparte-as-first-consul-andrea-appiani.html

1798. godine Napoleon je porazio Turke i zavladao Egiptom, no zbog političke krize u

Francuskoj Napoleon napušta Egipat i vraća se u Francusku gdje sudjeluje u državnom

udaru 1799. godine, u konačnici postaje konzul i neograničeni vladar samo godinu nakon

povratka kući. Napokon došavši na vlast, Napoleon uvodi promjene. Uspostavio je vojnu

diktaturu, centralizirao je vlast, osnovao je državnu banku, otvorile su se gimnazije itd.

Povijest jednog velikana...

Stranica 9 Svezak 2., Izdanje 3.

Stabilizirao je Francusku te je uspostavio mir, stoga je 1802. Napoleon imenovan doži-

votnim konzulom. Samo dvije godine kasnije, 1804. godine, Napoleon se proglasio ca-

rem u katedrali Notre-Dame u Parizu. Zanimljivo je da Napoleon nije dopustio da ga

okruni papa Pio VII., već mu je uzeo krunu iz ruku i sam sebe okrunio! 1805. godine

Napoleon je porazio britanske saveznike, austrijsko-rusku vojsku. Bitka kod Auster-

litza jedna je od najvećih Napoleonovih borbi. Austrijanci su po završetku rata Francu-

zima bili prisiljeni predati Veneciju, Dalmaciju i mletačku Istru. Ta područja su spada-

la pod Kraljevstvo Italije. Kraljevstvo Italije bila je država koju je osnovao sam Napole-

on zbog osobnih interesa. Kraljevstvo Italije prestalo je postojati padom Napoleona.

Iste godine Napoleon postavlja brata Louisa za kralja Nizozemske, a vlastitog šogora

imenuje kraljem Napulja. Europskim državama pod kontrolom Napoleona bilo je na-

ređeno bojkotiranje britanske robe, iz tog razloga Pruska je sklopila savez s Rusijom,

no nisu uspjeli poraziti Napoleona. 1807. godine Napoleon je sklopio, u Tilzitu, miro-

vinski sporazum s ruskim carem Aleksandrom I. i stvorio tako dvije nove države –

Vestfaliju kojom je vladao njegov brat Jerome i francusku vazalnu državu Varšavsko

Vojvodstvo. Iste godine Napoleon je osvojio Portugal, a godinu kasnije i Španjolsku.

To je bio vrhunac njegove moći!

Izvor foto: https://www.pinterest.com/pin/342273640402943823/?lp=true

Napoleon je za kralja Španjolske postavio svog brata Josepha te su zbog toga Španjol-

ci, uz pomoć Britanaca, podigli ustanak protiv Napoleona. Napoleon je ugušio pobunu,

ali je pretrpio veliku novčanu štetu i izgubio je veliki broj vojnika. Napoleonov pad do-

godio se u lipnju 1812. godine kada je sa 600 000 vojnika napao Rusiju. Francuska

vojska nije bila dovoljno pripremljena. Često im je nedostajalo hrane i teško su podno-

sili hladnoću. Napoleon je s francuskim vojnicima uspio ući u Moskvu, međutim Rusi

su Moskvu zapalili i Napoleon se morao povući. Teška zima, glad i iznenadni kratki

napadi ruske vojske ostavili su Napoleona oslabljenog i on odlazi u Pariz! 1813. Napo-

leon pokušava pružiti otpor, no poražen je u bitci kod Leipziga i u konačnici gubi rat.

1814. godine Napoleon je prognan na otok Elbu.

Stranica 10 EKOOS

1815. godine Napoleon se vratio u Francusku i vladao 100 dana. Englezi su odbili sklapa-

nje mira i posljednji veliki sukob odigrao se 18. lipnja u belgijskom gradu Waterloou. Na-

poleon je poražen i odlazi u Pariz, međutim nedugo nakon toga predaje se Englezima te

odlazi na otok Svetu Helenu. Umro je 5. svibnja 1821. godine od posljedica trovanja arse-

nom!

Napoleon je želio da se njegovi posmrtni ostatci sahrane na obali rijeke Seine. Budući da

nitko nije ispunio njegov zahtjev, njegovo se tijelo nalazi u Palači invalida u Parizu.

Napoleon II.

1811. godine Marija Lujza rodila je Napoleonu sina. Marija Lujza napustila je Napoleona

nakon što je on prognan na Elbu 1814. godine. Sklopila je nakon toga još dva braka. Umr-

la je 1847. godine, a 1815. godine Napoleonov sin proglašen je francuskim carem u dobi

od samo 4 godine pod nazivom Napoleon II. Bio je boležljivo dijete i zato je imao nadi-

mak Orlić. Umro je od tuberkuloze 1832. u dvorcu Schönbrunn u 21. godini života.

Izvor foto: https://en.wikipedia.org/wiki/Napoleon_II

Leonardo Bijelić, 1.b

Stranica 11 Svezak 2., Izdanje 3.

Stanley Kubrick poznati je redatelj film ova, rođen u New Yorku 1928. godine. S uja-

kom je živio u Pasadeni u Kaliforniji gdje se doselio 1940. Kada se vratio u Bronx 1941. po završe-

tku gimnazije, na nagovor oca, počeo je igrati šah. Otac je želio promijeniti nešto u Stanleyevom

životu i Stanleya je to oduševilo te je kasnije postao vješt igrač šaha, a šah je postao glavnim ala-

tom za sve njegove filmove. Za 13. rođendan od oca je dobio kameru jer je Stanleya osim šaha za-

nimala fotografija. Surađivao je s Alexanderom Singerom i počeo režirati filmove. Prvu ušteđevi-

nu potrošio je na izradu dokumentarnog filma Dan borbe koji je snimljen 1951. godine. Nakon

toga snimio je još nekoliko kratkih dokumentaraca među kojima su Flying Padre (1951.) i Pomor-

ci (1953.). 1957. režirao je film Staze slave u kojima glumi Kirk Douglas koji je zamolio Kubricka

da režira film Spartak koji je snimljen 1960.

Izvor foto: https://www.barnesandnoble.com/w/dvd-spartacus-kirk-douglas/3622363

Kubrickov prvi film koji je režirao u Engleskoj bio je Lolita (1962.), koji je pažljivo režiran kako

ne bi vrijeđao cenzurne odbore koji su u to vrijeme imali moć uništiti film. Sa Arthurom C. Clar-

kom režirao je film Odiseja u svemiru 2001. (1968.), a mnogi ga i danas smatraju njegovim naj-

boljim filmom jer je upravo s tim filmom postavio standarde u načinu režiranja mnogih drugih

filmova znanstvene fantastike (SF-a).

Izvor foto: https://www.the-tls.co.uk/articles/private/picture-perfectionist-kubrick/

Izvor foto: https://www.express.hr/kultura/kubrickovo-djelo-ne-gubi-na-genijalnosti-15145

Stranica 12 EKOOS

Kubrickovi nepopustljivi zahtjevi, opredjeljenja i savršenstva, čast i ostali ljudi s kojima je ra-

dio na raznim filmovima u tadašnje vrijeme postali su legendarni. Glumci s kojima je surađi-

vao morali su savršeno glumiti. Tijekom 1990-ih Kubrick je započeo suradnju s Brianom Al-

dissom na režiranju novog znanstveno-fantastičnog filma koji se zove Umjetna inteligencija,

ali je sam projekt prekinut zbog loše razvijenih specijalnih efekata koje je Kubrick htio iskoris-

titi kako bi film bio što bolje prikazan. 1999. godine tijekom rada na filmu, Kubrick umire od

posljedica srčanog udara, a film dovršava njegov prijatelj Steven Spilberg. Film napokon izla-

zi 2001. godine i doživljava veliki uspjeh.

Izvor foto: https://mojtv.hr/film/2337/umjetna-inteligencija.aspx

Juraj Antolović, 3.c

Stranica 13 Svezak 2., Izdanje 3.

ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE

POZIV na 26. zimsku školu informatike za srednjoškolce

Ove godine zimska škola informatike za srednjoškolce održat će se tradicionalno u Osijeku,

od 07. do 11. siječnja 2019. i to na tri lokacije: Dom tehnike, III. gimnazija u Osijeku te na Odjelu

za matematiku. Ove godine bavit će se aktualnom problematikom informatičkih sadržaja, a izvo-

di se pod nazivom „INFINTEREST“.

HANGOT – BAPSKE PRIČE

Danas svijet postaje globalnim selom, s „uniformiranom“ kulturom, dok još prije pedesetak godi-

na otići samo u susjedno selo ili grad značilo bi otkriti druge tradicije i običaje. Zato ćemo u ovom

jedinstvenom događaju pričati priče „kako je to nekada bilo“. Priče koje smo svi ponekad čuli od

naših baka, priče koje nisu samo „bapske priče“, a sad je vrijeme da ih podijelimo i s drugima.

Četvrtak 20. prosinca 2018. u 19 sati, u prostoru Info-centra za mlade Osijek (Kralja Zvonimira

15).

Trg sv. Trojstva 4

31000 Osijek

031/212-670

fax: 399-353

e-mail: ured@ss-ekonomska-upravna-

os.skole.hr

Uredništvo i lektura:

Doris Goljevački, prof.

Korektura:

Marijana Biljan, prof.

Recenzenti u ovom br.:

Stipan Nadj, prof.

Dejan Goljevački, dipl. oec.

Vanja Tomić, prof.

Hrvoje Biuklić, prof.

Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.

Internetska stranica: Draženka Galošević,

prof.

Ekonomska i upravna škola Osijek

koje nastoje povezati obra-

zovni sustav s poslovnim

sektorom na način da uče-

nici i studenti čim prije mo-

gu pronaći zaposlenje na-

kon završetka školovanja.

Ekonomsku i upravnu ško-

lu Osijek u Rimu predstav-

ljao je Dejan Goljevački

(nastavnik ekonomske gru-

pe predmeta). Detaljne in-

formacije o aktivnosti sa-

mog treninga nalaze se na

stranici:

http://www.ciape.it/…/

formazione-e-imprese-in-

dialogo-per-l…

di-creator-a-roma/

Studijsko putovanje nastav-

nika Dejana Goljevačkog

trajalo je od 26. do 28. stu-

denog 2018. u Rimu. Posjet

su organizirale dvije talijan-

ske organizacije CIAPE i IL

MIO FUTURO u suradnji s

BHV Educationom

(Zagreb) i Primera Gro-

upom (Slovenija). Na tre-

ningu su sudjelovali nastav-

nici iz Rumunjske, Italije,

Slovenije, Njemačke i Hr-

vatske. Za vrijeme trodnev-

nog treninga, obišli su pri-

mjere dobre prakse sljede-

ćih organizacija: JA Italia,

Porta Futuro, CIES, Mate-

mu, Atrove i Euphoria.

Riječ je o organizacijama

ERASMUS+ CREATOR PROJECT

http://ss-ekonomska

-upravna-os.skole.hr/

Izvor foto: http://www.staffs.ac.uk/international/students/

support/erasmus/

Izvor foto: https://www.campusfrance.org/en/

European-Erasmus-plus-programme