DRUGA MODERNA (1952.-1969.)

KRUGOVAI (1952-1960)- u kratkom vremenu su doveli do pravog preporoda u hrv. knji.- narataj mladih oko svog literarnog glasila, asopisaKrugovikoji je pokrenut 1952., pa su odmah po njemu i prozvanikrugovakom generacijom- Krugovi su bili na polju knji. prvi vidljiv rezultat drut. promjena i znak pol. otvaranja, dok generacija krugovaa zastupa prvi osvjeten literarni progr. u poslijeratnoj hrv. knji.- Krugovai afirmiraju duh tolerancije, prava na razliku i na vlastiti izraz; knji. postaje prostrom traenja, kreacije, eksperimenata; mijenja se odnos knjievnosti prema dnevnoj pol.- pisci izraavaju otvoreno nezadovoljstvo prema svakoj ideolokoj prisili, uniformnom miljenju i pol. narudbi- zaokret prama svijetu i razbijanje kulturne izolacije bitne su sastavnice krugovakog progr.- asopis je svojom razgranatom prevoditeljskom praksom ponovno uspostavio prekinutu komunikaciju sa stranim knji. prevode se Lorca, Eliot, Woolf i dr.- pjesnitvoini gl. dio knji. produkcije u ovom raz.- poezija krugovaa karakterizira irenje tematskih prostora, obnova artizma te eksperimentiranja na formalnom planuKARAKTERISTIKE PJESNITVA pjesniki se govor otvara svakodnevici, obinim problemima, prividno beznaajnim zbivanjima; u poeziji prodire kolokvijalni jezik, govor ulice,slang; glavnina pjesnika izraava se idiomom svoga kraja, urbanim argonom i govorom drut.grupa; metaforika i simbolika se intelektualiziraju, dok je emocionalnost kontrolirana-sve vie dolazi do izraaja svijest o jeziku kao gradivnom materijalu pjesme- dva znaajna pjesnika ovog raz. su Slavko Mihali i Ivan Slaming- tematski prostor hrv.prozepedesetih god. uvijek dobrim dijelom ispunjava ratna problematika- drugi, mnogo vaniji tematski sklop ine sadraji povezani sa suvremenom urbanom problematikom; sredite interesa pomie se na osamljenog pojedinca, najee intelektualca, na njegove etike dileme, sumnje, komplekse i misaone preokupacije- zastupljena je i proza s moralnom tematikom, ali i ona je inovirana i obogaena izrazito modernim literarnim postupcima

RAZLOGOVCI(1961-1969)- 1961. u Zgb. je pokrenut novi knji. aspoisRazlogoko kojeg su se okupljali drugi poslijeratni narataj hrv. pisaca; oni su po imenu svog glasnika nazvanira zlogovcima- u njihovompjesnitvuosjetno pretee pjesnika proizvodnja, a ona se kretala u smjeru naglaene intelektualizacije pjesnitva te podreivanja pjesnike rijei filozofskim, teorijskim i idejnim koncepcijama; razlogovci se gotovo sasvim okreu tzv. pojmovnom pjesnitvu stavljajuui esto znak jednakosti izmeu knji. i filozofijeKARAKTERISTIKE PJESNITVA naglaena intelektualna spoznaja i njoj se podreuju svi el. strukture (metafora, ritam, glasovne figure); stihovi su u funk. iskaza, nemelodiozno i neritmino nizanje izjavnih formulacija i neritmiko nizanje izjavnih formulacija- raspon tematskih interesa je velik od problematizacije egzistencijalnih i etikih situacija, paradoksalnosti svijeta, rasapa stvarnosti, iskustva beznaa i praznine pa do okrenutosti vanjskim ivotnim manifestacijama, predmetnosti, povijesnoj zbilji i urbanom ivotu - prozau knji. produkciji razlogovaca skromno je zastupljena; ipak biljei izrazito visoke estetske domete- prozu ovog vremena karakterizira raznovrsnost tematskih i stilskih oznaka; moe se zamijeniti sve vea zaokupljenost psihologijom suvremenog ovjeka (najee intelektualca) njegovimetikim problemima te problemima suvremene civilizacije (npr. ivot u gradu, osamljenost,otuenost)- poinje se oblikovati i poseban prozni model tzvjeans proza poticaj je doao iz am. knji.; pripovjedanje u jeans prozi je komunikativno, neusiljeno, lieno svakog intelektualizma, ali ipak se uspjeva progovoriti o ozbiljnim problemima gradske mlade- dramska knji. u znaku je kritike kulta linosti, propitivanja, problema vlasti, prisilne mjere sustava, te odnosa izmeu pojedinaca i dogme- dio dramatiara i dalje je zakupljeno etikom problem. i pitanjima osobnog angamana u ratnom vremenu

VESNA PARUN- pjesnikinja, esejistica, dramska autorica i djeja pjesnikinjaO NJEZINU PJESNITVU vie tradicionalna nego moderna- mnoge njezine pjesme su bile proete emocionalnim i ispovjednim tonovima- u svojim pjesmama ronila je u ljepote i sloenosti vanjskog svijeta, u bogatstvo prirode, u tamne predjele svoje unutranjosti; bacila se pred vjenim zagonetkama ivljanja i umiranja nastojei dosegnuti bit konanog smisla postojanja- nije samo pjesnikinja ljubavi nego je pjesnikinja cijele sloenosti ljudskog ivljenjaTIKOJA IMA NEVINIJE RUKE- tema preputanje voljenog bia drugoj eni- vrsta ljubavna pjesma- motivi njih koristi da doara svoju ljubav i rtvu motivi iz prirode al, pliskavice, uma, guteri, edne zmije, ptice, otri mrazovi, cvijee ti motivi govore o njezinim patnjama koje je proivjela; govore da je ona uklonila sve prepreke za drugu enu koja je sada na njezinu mjestu- osjeaji patnja, bol, osamljenost, aljenje, nada i povezanost (da ga ponovno vidi); osjeaj uskosti- pjesnikinja koristi motiv medvjeda koji je simbol nje same ubogi medvjed ostavljen u crnoj umi- motiv rtve ona se odrie voljenog mukarca i preputa ga drugoj iako ga iskreno i duboko voli- misao ona ali za tim to nije s njim vie; tuguje zato to nee imati njegovo dijete

RANKOMARINKOVI- roen u mjestu Vis, gimnaziju polazio u Splitu i Zagrebu; studirao je na Filozovskom fakultetu- za vrijeme rata bio je uhapen u Splitu i neko vrijeme proveo je u logoru u Italiji- nakon rata, radio je u ministarstvu prosvjete i nakladnom zavodu- neko vrijeme bio je direktor drame u HNK-u, a kasnije postaje profesor na kazalinoj akademiji- u knjievnost ulazi prije rata, ali e svoju pravu afirmaciju doivjeti tek poslije rata, kao novelist, romanopisac, dramatiar i esejist- najpoz. zbirke novela: PROZE, RUKE, PONIENJA SOKRATA, POD BALKONIMA; romani: KIKLOP, ZAJEDNIKA KUPKA, drame: GLORIJE, ALBATROS, POLITEA ili INSPEKTOROVE SPLETKE; knjiga eseja i kritika: GESTE I GRIMASEKIKLOP- najvei Marinkoviev roman i najvee djelo nae suvremene proze- vrijeme i prostor vrijeme neposredno pred drugi svjetski rat u Zagrebu- u romanu razlikujemo 1. stvarne (konkretne) prostore zagrebake ulice i kavane; 2. zamiljene prostore ive u mati gl. junaka arhipelag Tonga, Zoopolis- drutveni okviri romana boemska intelektualna zagreb. sredina Marinkovi eli prikazati sudbinu intelektualna u svom vremenu- roman ulazi u krug romana koji obrauje problem intelektualca (Latinovi, Glembay, Kimanovi,...)- atmosfera izgubljenost, nesigurnost, strah, tjeskoba, ugroenost ovjeka, besperspektivnost, izobliavanje i unitavanje svega ljudskog- vrsta romana psih.-socijalni, ali roman ima i jaku filozofsku dimenziju; ima elemenata meditativno-esejistikog- simbolistika Kiklopi su mitoloki jednooki divovi, koji simboliziraju neto zlo, grubo, okrutno, neku elementarnu snagu koja ugroava i unitava ovjeka- likovi(intelektualci boemi) MELKIOR TRESI, MAESTRO, UGO, DON FERNANDO; posebno se izdvajaju likovi vezani uz kasarnu (Krele, narednik ia, pukovnik Major), likovi vezani uz bolnicu te enski likovi (Enka, Vivijana trebala biti idealna ena, prostitutke)- temeljni problemi romana dezorijentiranost, besperspektivnost ovjeka u jednom specifinom vremenu, ali i uope egzistencijalni problemi ovjeka u stvarnom svijetu u toj urbanoj tehniziranoj civilizaciji koja unitava ov.problem egzistencije i smisla ovjekova postojanja uope, razapetost ovjeka i snova...- djelo govori o oneovjeenju ovjeka, svoenju ovjeka na ivotinju, na ovjetinu u dehumaniziranom svijetu u historijskim i drutvenim uvjetima koji negiraju svaku humanost

JOSIP PUPAI- roen u Slimenu, pokraj Omia; gimnaziju polazio u Splitu; studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu- ivot zavrava u avionskoj nesrei sa itavom obitelji- bio je pjesnik, knjievni kritiar, knjievni povjesniar i urednik raznih asopisa- u knjievnost ulazi 50-ih godina kao pripadnik Krugovaa- pjesnitvo poetske zbirke KIE PJEVAJU NA JABLANIMA (prva poetska zbirka u kojoj dominiraju motivi zaviajnog pejzaa), MLADII(druga zbirka u kojoj dominiraju motivi obiteljske tragedije), CVIJET IZVAN SEBE(trea zbirka prisutni su fragmentarni motivi (prelazna faza u njegovu stvaralatvu), USTOIENJE (etvrta poetska zbirka; u ovoj zbirci pratimo nekoliko ciklusa koji su meusobno povezani; posebno se izdvaja ciklus ljubavnih pjesama TVOJA DUA UTI I GOVORI specifian doivljaj ljubavi: ljubavi on pridaje duhovnu dimenziju, uzdie je iznad stvarnog, tjelesnog i konkretnog na razinu metafizikog i boanskog); MOJ KRI SVEJEDNO GORI(posljednja zbirka u kojoj dominiraju motivi smrti)- obiljeja pjesnitva traume i tragedije gubitka trojice brae utjecala je i na stvaralatvo; poetske doivljaje zapoinje od emocionalnog rekonstruiranja ratnog djetinjstva i mladosti; kasnije je zaokupljen urbanom tematikom, a emocije podreuje intelektualnoj kontemplativnosti; nadahnut i elementima pejzaa svog zaviajaMOJ KRI SVEJEDNO GORI- misaona lirska pjesma sa egzistencijalnom problematikom postojanje- jedna od Pupaievih posljednjih pjesama u kojoj on izraava slutnju smrti, stradanja- to je pjesma tuge, boli i oprotaja sa ivotom- pjesnik se obraunava sa samim sobom, sa ivotom i sa svijetom ogledava svoj ivot kao niz razoarenja, pratnje i izgubljenih snova- izraava i svoj odnos prema povijesti- u pjesmi su suprostavljene dvije slike kria jedna je slika slomljenog kria koji simbolizira njegov ivot, a druga je slika simbolika vizija uzdignutog i sveanog kria koji simbolizira njegovu poeziju, njegovo umjetniko djelo, koje svjetli i nakon njegova ivota raskre simbolizira ivotne puteve ovo je suvremena pjesma jer pjesnik govori o razoaranosti ivotom, stih je slobodan, postie ritminost ponavljanje, nabrajanje, cijela kompozicija pjesme

SLAVKO MIHALI

POSTMODERNIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI

- 1970. 1990.- borba za samostalnost, suverenitet i ravnopravnost Hrvatske- 1971. Hrvatsko proljee progoni hrv. intelektualaca- zabrana izraavanja osjeaja-1990. Hrv. postaje slobodna- obnova hrv. knjievnosti- originalna avangarda zapada u krizu- na tradiciji se gradi i pronalazi novi smisao, obnavljaju se stari literarni projekti Poezija- problematiziranje jezika kao predmeta pjesme osnovno obiljeje- reciklaa tuih misli i osjeaja, te se sve doima ve vienim i napisanim- u 70-ima pjesnici okupljeni oko asopisa OFF zastupaju poetiku semantikog konkretizma, a zanima ih optiko i akustino djelovanje jezika- 1981. pjesnici okupljeni oko antologije Insuale doivljavaju jezik kao nosioca duhovnosti, kulture i iskustva svijeta- postmodernistiki pjesnici tee jednostavnosti, komunikativnosti i jasnoi izriaja- karakterizira je jednostavan vokabular i govorni ritam

Roman- procvat anrovske proze, tj. kriminalistikog, avanturistikog ili horor romana, krajem 70-ih se javlja zaokret prema stvarnoj i iskustvenoj problematici- tematiziranje dramatinih iskustava novije povijesti (zaokupljeni egzistencijalnom problematikom)- tendencija unoenja enske vizure u literaturu; predoavanje svijeta oima ene i njenog iskustva; sam in pisanja dobiva vanu ulogu

Drama- 1971., Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja Ive Breana je prekretnica novog tipa dramskog govora; posuivanje tuih zapleta- velik dio dramskog stvaralatva zasnovan je na ivotopisimaKnjievnost u domovinskom ratu rat je kao neposredno traumatino iskustvo postao vana literarna tema; opsesivna i bolna inspiracija umjetnikom stvaralatvuHrv. knji. u progonstvu stvaralatvo brojnih hrv. pisaca koji su nakon II. svj. rata zbog politikih razloga bili prisiljeno napustiti domovinu te potraiti spas u inozemstvu je nejednake umjetnike vrijednosti, tj. ne slijedi one stilske pravce koji su se razvijali u hrv. knji.Hrvatska revija -arite literarne aktivnosti Hrvata je u tom asopisu osnovanom 1951. u Buenos Airesu izlazio punih 40 g. sve do ponovne uspostave samostalne Hrv. (1990.)Jedinstvena hrvatska knjievnost nakon uspostave suverene H. drave brojni su se pisci vratili u svoju domovinu, to je oznailo kraj podjele knjievnosti na domovinske i iseljene Hrvate. Od 1990. postoji samo jedna Hrv. knji.

IVO BREAN- ro. 1936. u Vodicama, suvremeni je hrv. dramatiar i romanopisac, diplomirao je hrv. jezik i knji. na Filozofskom fakultetu u ZagrebuPredstava Hamleta u selu Mrdua Donja- groteskna tragedija napisana 1965. Postavljena je na scenu, nakon mnogih odbijanja 1971. u zagrebakom teatru ITD: To je originalno djelo koje svjedoi o primitivizmu i gluposti jednog sustava i vremena. Komponirano je u 2 dijela i 5 slika, a radnja se zbiva pedesetih god. 20. st. , smjetena u Dalm.Zagori, u izmiljenom selu Mrdui Donjoj. Slui se Shakespearovim predlokom.