dioničko društvo(primjer) seminarski rad

8/16/2019 Dioničko Društvo(primjer) Seminarski rad

1/18

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJI CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS ; I GODINA

SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

DIONIČKO DRUŠTVO(PRIMJER)

SEMINARSKI RAD

Travnik, 18.11.2015


2/18

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJI CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS ; I GODINA

SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

IZGRADNJA I PRIMJENA POSLOVNIH PROCESA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA:

Ja Haris Karić student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez, Indeks broj: 0335-15/DIT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost

izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citiraneliterature i pomoć profesora odnosno asistenata.

STUDENT: Haris Karić

PREDMET: Osnove ekonomije

PROFESOR: Edin Arnaut

ASISTENT: Jelena Ljubas


3/18

SADRŽAJ

1.UVOD ..................................................................................................................................... 11.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ............................................................................. 1

1.2 RADNA HIPOTEZA ....................................................................................................... 1

1.3 NAUČNE METODE ........................................................................................................ 2

2. DIONIČKO DRUŠTVO (OPĆENITO) ................................................................................. 2

2.1 KRATAK HISTORIJAT DIONIČARSTVA (AKCIONARSTVA) .............................. 3

2.2 DIONICE ......................................................................................................................... 4

3. PRIMJER ............................................................................................................................... 7

3.1 PRIMJER STATUTA ...................................................................................................... 8

4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 14

5. LITERATURA ..................................................................................................................... 15


4/18

1

1.UVOD

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u početnom kapitalu podijeljenom na dionice.

Iak o u dioničkim društvima najčešće dionice ima veći broj dioničara, dioničko društvo možeimati i samo jednog dioničara. Osnivanje tvrtke u obliku doničkog društva pogodno je za prikupljanje novčanih sredstavavećeg iznosa i za velike projekte, koji teško da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe.Izdavanje dionica koristi se i iz razloga kada tvrtka počinje raditi i treba kapital koji imosnivač sam ne može osigurati, treba dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraživanje irazvoj i sl., želi se proširiti na nova tržišta ili ući u novi posao i sl.S više novca tvrtka može povećati investicijska ulaganja i biti profitabilnija u budućnosti.Tvrtka izdaje nove dionice koje bivši ili novi dioničari mogu kupiti za određenu cijenu kojuodredi tvrtka. Ukoliko je cijena prava i realna, tvrtka može prodati sve dionice i tako nabaviti

novac za nove poslove.

1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Osnovni cilj seminarskog rada a time i istraživanja je prikazati proces osnivanja dioničkogdruštva.

1.2 RADNA HIPOTEZA

Na temelju problema i predmeta istraţivanja postavlja se glavna (radna) hipoteza:

„Dioničko društvo je društvo u kojem članovi sudjeluju u ulozima u početnom kapitalu podjeljenom na dionice.“

Pomoćna hipoteza: Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice.


5/18

2

1.3 NAUČNE METODE

U ovom seminarskom radu koristit ćemo slijedeće znanstvene (struĉne) metode:

- Metoda analize i sinteze.

- Metoda klasifikacije,

2. DIONIČKO DRUŠTVO (OPĆENITO)

Dioničko društvo je društvo kapitala, a pojomom društva kapitala u pravnom i gospodarskom

smislu obuhvaćena su u nas dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću, a u

mnogim zemljama još i komanditno društvo na dionice.

Ta se društva međusobno razlikuju, ali imaju i neke zajedničke karakteristike po kojima ih

razlikujemo od društva osoba, društva građanskog prava, tajnog društva i sl. Glavna im je

zajednička crta da je u njih temelj povezivanja i udruživanja kapital, a ne osoba. Kod društva

kapitala zakonom je propisan i određeni minimum kapitala za njihovo osnivanje (temeljni

kapital) koji služi kao prag za pristup toj vrsti društava, ali i kao podloga za dobivanje

zajmova i jamstvo vjerovnicima za obveze društva. Nema lične odgovornosti članova društva

kapitala, osim u slučaju zlouporabe okolnosti da članovi ne odgovaraju za obvezu društva.

Pravo glasa i ostala prava mjere se prema visini uloga, a ne po glavama. Isto vrijedi i za

sudjelovanje u dobiti društva. Glavna obveza članova je u ulaganju kapitala, a ne sudjelovanje

u vođenju poslova. Društva kapitala imaju svoje obvezne organe, od kojih je samo skupšina

organ u kojem mogu sudjelovati svi članovi pri donošenju odluka, ali to je pravo, a ne obveza.

Nazivi pod kojima se dionička društva javljaju u nekim stranim pravima:

o aktiengesellschaft (njemačko, švicarsko, liechtensteinsko i austrijsko pravo)

o societe anonyme (francusko pravo)

o aktiebolag (švedsko pravo)

o company limited by shares (anglo-američko pravo)

o societa per azioni (talijansko pravo)

o naamloze vennootschap (nizozemsko pravo)

o

delniška družba (slovensko pravo) o akcionernoe obščestvo otkritogo tipa (rusko pravo).


6/18

3

Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači

su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut

društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.

2.1 KRATAK HISTORIJAT DIONIČARSTVA (AKCIONARSTVA)

R azvoj akcionarstva počeo je veoma spontano, razvojem tržišta, tako da su prve

emisije „dionica“ nastale polovinom XVI vijeka. Do tada su skupe trgovačke

ekspedicije bile rezervisane samo za one imućne. Oni koji nisu imali dovoljno novca,

umesto uzimanja kredita, emitovali su potvrde (preteče dionica) i tako prikupljali

sredstva za sprovođenje skupih putovanja. Tako su kupci „potvrda“, preteče današnjih

dioničara, postali i vlasnici robe koja treba da bude predmet trgovanja. Vlasnicima

„akcija“ je ostalo da se nadaju očekujući dobar poslovni rezultat i tako ostvaren lični

dobitak.

Smatra se da je prva firma koja je na ovaj način finsirala svoja putovanja, firma

londonskog trgovaca Sebastijana Kaboa „Muscovy Company“ davne 1553 godine.

Zbog rizičnosti poduhvata, Kabo je, umesto kreditnog zaduženja, odlučio da emituje

akcije pojedinačne vrednosti od 25 funti i na taj način sakupi 6000 funti koje su bile

potrebne za realizaciju eks pedicije kojom je želeo da pronađe severni morski put za

Kinu. Sreća za akcionare, koji su na samom početku bili osuđeni na gubitak jer ne

postoji severni morski put za Kinu, jeste što je Kebo nekako došao u kontakt sa

Rusima i umesto trgovačkog sporazuma sa Kinom, potpisao sa ruskim carom Ivanom

Groznim.

Druga trgovačka firma, mnogo veća i poznatija, koja je na ovaj način finansirala svoje

pomorske ekspedicije bila je „The East Indian Company“. Ona je za 17 godina

poslovanja emitovala dionice u vrijednosti od 1.6 miliona funti. Prekookeanska

trgovina se toliko razvila da su vlasnici akcija ostvarivali profit i do 40% godišnje.

Karakteristično za obe firme je to što su vlasnici njihovih akcija bili u mogućnosti da

ih prodaju mnogo pre povratkaekspedicije.

Do širenja dioničarstva dolazi u drugoj polovini XVIII stoljeća, posredstvom

industrujske revolucije, kada su posredstvom akcija prikupljen neophodna sredstva za

osnivanje prvih preduzeća u industriji, što je bila inicijalna kapisla i za druge grane –

saobraća j, rudarstvo,finansije.


7/18

4

Jedan od osnovnih razloga začetka akcionarstva (ili dioničarstva ), odnosno

emitovanja akcija (odnosno dionica), jeste prikupljanje manjih suma kapitala koje su

se nalazile u više ruku, kako bi se ta sredstva koncentrisala radi finansiranja skupih

projekata. Drugi razlog je što se akcijama premošćava vremenski period od ulaganja

do profitiranja, odnosno, mogućnost dalje prodaje akcija. Glavna karakteristika akcija

je u tome što kupovinom kupujem i udeo u vlasništvu firme sa svim rizicima i

benefitima ali bez naše direktne odgovornosti. Takođe akcionari ( dioničari ) nikako

ne mogu izgubiti više od onoga što su uložili, za razliku od duga gde je dužnik

odgovoran cijelom svojom imovinom.

Danas je ovaj vid organizovanja i prikupljnja sredstava široko rasprostranjen, a

akcionarska društva se dele na dve vrste, zatvorena ili privatne korporacije i otvorena

ili javne korporacije. Zatvorena akcionarska društva se neretko sastoje od manjeg

broja akcionara i postoje ograničenja u prometu akcija, a akcijama se ne trguje na

berzi. Na drugoj strani se nalaze otvorena akcionarska društva gde ne postoji

ograničenje u prometu i njihovim akcijama se slobodno trguje na berzanskom i

vanberzanskom tržištu. Jedan od razloga dominacije akcionarstva je i to što životni

vek organizacije nije povezan sa životnim vekom vlasnika, što je slučaj kod nekih

drugih oblika vlasničkih preduzeća. Takođe i lakši pristup finasnijskom tržištu i veće

mogućnosti sakupljanja kapitala su odgovorne za njegovo održavanje i rast.

2.2 DIONICE

Dionica je vrijednosni papir koji izdaje dioničko društvo. Označava dio temeljnog

kapitala tog društva, a njome je izraženo članstvo imatelja i s njim povezana prava i

obveze. Mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se

izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je viši od nominalnog.

Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na dionici. U statutu društva može se

odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za

dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja

glasi na ime. Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o

udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime. Po sadržaju prava koja

daju dionice mogu biti redovne i povlaštene.


8/18

5

Redovne dionice su dionice koje vlasniku daju:

- pravo glasa u glavnoj skupštini dioničara,

- pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda),

- pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva.

Povlaštene dionice su dionice koje vlasniku daju neka povlaštena prava, npr. pravo na

dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog

iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske,

odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva.

Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna.

Kumulativna povlaštena dionica daje vlasniku dionice, u skladu s odlukom o

izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate

dividendi imateljima redovnih dionica.

Participativna povlaštena dionica daje vlasniku dionice, u skladu s odlukom o

izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada

imateljima redovnih dionica.

Povrat novca

Najbrži je način prodaja dionice nekom drugom. Na taj način dobili ste novac natrag

ali i izgubili mogućnost daljnjeg sudjelovanja u dobiti društva. Ako vam novac nije

hitno potreban, a društvo posluje, novac vam se može vraćati na dva načina: isplatom

dividende ili porastom vrijednosti (cijene) dionice na tržištu.

Nominalna i tržišna vrijednost

Prilikom prodaje, dionica ne vrijedi onoliko koliko na njoj piše ili koliko ste vi za nju

platili. Vrijedi onoliko koliko vam je za nju netko u trenutku prodaje spreman platiti.

Mnogi koji se prvi puta susreću s dionicama ostaju zbunjeni, jer su za njihovu kupnju

morali platiti iznos različit od naznačenog u dionici. Nije neobično da se dionice

nominalne vrijednosti od 20 KM prodaju po 8, 10 ali i 30 ili više Konvertibilnihmaraka.


9/18

6

Kako je to moguće? Nominalna vrijednost, dakle iznos naznačena na dionici,

prvenstveno je računovodstvena kategorija. Ona označava knjigovodstvenu vrijednost

dionice u trenutku njenog izdavanja. prema nominalnoj vrijednosti dionica računa se

udjel pojedinog dioničara i broj glasova koje ima.

Cijena dionice nije, međutim, njena nominalna vrijednost nego njena tržišna

vrijednost. Tržišna vrijednost nastaje odnosom ponude i potražnje na burzi, ne

utvrđuje se jednom zauvijek, već se - upravo suprotno - uvijek iznova određuje.

Ukoliko mnogo ljudi želi kupiti baš vašu dionicu, njoj će tržišna cijena rasti, bez

obzira na nominalnu (knjigovodstvenu) vrijednost. I obrnuto: ako je slab interes za

kupnju vaše dionice, bez obzira na knjigovodstvenu vrijednost, njena će tržišna

vrijednost stagnirati ili padati. Na ponudu i potražnju utječu razni domaći i

međunarodni faktori , prije svega sadašnje poslovanje dioničkog društva i očekivanja

o budućem poslovanju.

Prikupljanje kapitala, odnosno zašto trgovačko društvo izdaje redovne dionice?

Izdanje dionica omogućuje izdatniku dugoročno financiranje. To je način priku pljanja

potrebnog kapitala bez kreditnog zaduživanja. Time se društvo financijski ne

opterećuje, jer ne mora vraćati pribavljeni kapital, kao što je to slučaj kod uzimanja

kredita, niti za njega mora plaćati kamatu. Ako su dionice već uvrštene na burzu i

n jima se aktivno trguje, lako je ustanoviti odgovarajuću cijenu novog izdanja. Ukoliko

su uvrštene dionice izdatnika tržišno privlačne, mogu olakšati različite poslovne

kombinacije, ponajprije akvizicije (stjecanja) drugih društava, razvoj i financiranje

novih projekata, proširenje proizvodnje.....


10/18

7

3. PRIMJER

Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači

su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut

društva mora usvojiti najmanje jedna osoba. Izjave osnivača o usvajanju statuta daju

se u ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika. Punomoćnici moraju imati

punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.

U toj ispravi moraju se navesti:

1. osnivači i njihova prebivališta,

2. nominalni iznos dionica, iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice više rodova,

rod dionica koje preuzima svaki dioničar,

3. uplaćeni iznos temeljnoga kapitala,

4. izjava osnivača da prihvaćaju statut,

Statut može sadržavati odredbe koje odstupaju od odredbi Zakona o trgovačkim

društvima samo kada je to u zakonu izričito određeno. Ako to nije izričito isključeno

Zakonom o trgovačkim društvima, statutom se mogu urediti i druga pitanja pored onih

za koje smo naveli da se uređeuju statutom.

Statut društva mora sadržavati odredbe o:

1. tvrtki i sjedištu dioničkog društva,

2. predmetu poslovanja,

3 iznosu temeljnoga kapitala,

4. nominalnim iznosima dionica i broju, ako se izdaju dionice više rodova, rodu

dionica i broju dionica svakoga roda,

5. tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime,6. broju članova uprave i nadzornog odbora,

7. načinu i obliku objave priopćenja dioničkog društva,

8. vremenu trajanja i prestanku dioničkog društva.


11/18

8

3.1 PRIMJER STATUTA

Na sljedećim slikama prikazan je primjer statuta dioničkog društva Dalekovod d.d

Zagreb. Zbog veličine seminarskog rada neki dijelovi su izbačeni.


12/18

9


13/18

10


14/18

11


15/18

12


16/18

13

Slika 1.0 Screnshot dijela statuta


17/18

14

4. ZAKLJUČAK

Ovaj oblik organizacije ima brojne prednosti po pitanju početnog finansiranja preduzeća jeromogućava da se dosta kapitala prikupi iz većeg broja manjih uloga. Vlasnici akcija -

akcionari na osnovu svog udela u kapitalu preduzeća imaju tri grupe prava: · pravo na dividendu (deo profita koji se isplaćuje akcionarima)

· pravo učestvovanja u odlučivanju (odnosi se na izbor uprave preduzeća)

· pravo na deo likvidacione mase u slučaju likvidacije preduzeća

Postoje i druge prednosti akcionarkih društava zbog kojih ona i predstavljaju dominantanoblik ogranizacije preduzeća i zbog čega upravo ta preduzeća raspolažu najvećim delomsvetskog kapitala. Među najvažnijima je ograničena odgovornost akcionara. Naime, vlasniciakcija materijalno odgovaraju za rezultate poslovanja preduzeća samo do vrednosti njihovih

akcija i ta vrednost je najviše što mogu izgubiti ukoliko preduzeće ne posluje dobro.Akcionari ne odgovaraju celokupnom imovinom za eventualne obaveze i dugove preduzeća,već samo kapitalom uloženim u preduzeće. Još jedna od prednosti je i profesionalnimenadžment koji najčešće rukovodi akcionarskim društvom i odgovara akcionarima, čime se

postiže razdvojenost uprave od vlasništva.

Radna hipoteza: „Dioničko društvo je društvo u kojem članovi sudjeluju u ulozima u početnom kapitalu podjeljenom na dionice“ je potpuno dokazana, kao i pomoćna hipoteza.


18/18

15

5. LITERATURA

1. http://www.lakodoposla.com/lakodoznanja/znanje/istorijat-akcionarstva

2. http://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_1.asp

3. http://www.fiba.hr/clanci5.html

4.

http://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_2.asp

5. http://www.dalekovod.hr/EasyEdit/UserFiles/pdf/statut-dalekovod-dd.pdf

6. Osnovi prava, Prof. dr Dragan M. Mitrović, Beograd, Univerzitet Singidunum,2008.

7. Simić dr Milić, Trifković dr Miloš: Poslovno pravo – osnove prava iobligacija, privredna/trgovačka društva, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 1999
http://www.lakodoposla.com/lakodoznanja/znanje/istorijat-akcionarstvahttp://www.lakodoposla.com/lakodoznanja/znanje/istorijat-akcionarstvahttp://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_1.asphttp://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_1.asphttp://www.fiba.hr/clanci5.htmlhttp://www.fiba.hr/clanci5.htmlhttp://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_2.asphttp://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_2.asphttp://www.dalekovod.hr/EasyEdit/UserFiles/pdf/statut-dalekovod-dd.pdfhttp://www.dalekovod.hr/EasyEdit/UserFiles/pdf/statut-dalekovod-dd.pdfhttp://www.dalekovod.hr/EasyEdit/UserFiles/pdf/statut-dalekovod-dd.pdfhttp://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_2.asphttp://www.fiba.hr/clanci5.htmlhttp://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_1.asphttp://www.lakodoposla.com/lakodoznanja/znanje/istorijat-akcionarstva

dioničko društvo(primjer) seminarski rad

Documents