1

SKRAĆENI PROSPEKT

BRODOSPAS" dioničko društvo za pomorsko - tehničku i brodarsku djelatnost

sa sjedištem u Splitu,Obala Lazareta 1, organizirano po pravu Republike Hrvatske i upisano

u registar Trgovačkog suda u Splitu, MBS 060011744.

U v r š t e n j e s v i h 4 1 4 . 9 3 0 r e d o v n i h d i o n i c a i z d a v a t e l j a " B R O D O S P A S " d i o n i č k o d r u š t v o z a p o m o r s k o -

t e h n i č k u i b r o d a r s k u d j e l a t n o s t u K o t a c i j u j a v n i h d i o n i č k i h d r u š t a v a

V a r a ž d i n s k e b u r z e d . d .

Svih 414.930 redovnih dionica na ime izdavatelja "BRODOSPAS" dioničko društvo za pomorsko -

tehničku i brodarsku djelatnost (dalje u tekstu: "Brodospas"), nominalne vrijednosti 100,00 DEM

svaka, bit će uvrštene u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze.

Zahtjev za uvrštenje 414.930 redovnih dionica Brodospasa u Kotaciju javnih dioničkih društava

podnesen je Varaždinskoj burzi.

Poglavlje "Čimbenici rizika" potencijalni ulagatelji trebali bi pozorno razmotriti.

Zagreb, srpanj 2003..

2

Članovi Nadzornog odbora i Uprave Brodospasa čija su imena navedena u ovom Skraćenom prospektu prihvaćaju odgovornost za sadržaj Skraćenog prospekta. Prema uvjerenju i u skladu sa svim saznanjima i podacima kojima članovi Nadzornog odbora i Uprave Brodospasa raspolažu, podaci iz ovog Skraćenog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Brodospas grupe, prava sadržanih u vrijednosnim papirima na koje se odnosi, a činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog Skraćenog prospekta nisu izostavljene. Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine broj 84/02) te Pravilniku o sadržaju skraćenog prospekta i o uvjetima izdavanja vrijednosnih papira privatnim izdanjem (Narodne novine broj 61/97), ovaj Skraćeni prospekt odobren je od strane Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Time je potvrđeno da Skraćeni prospekt sadrži sve podatke utvrđene propisima Republike Hrvatske, te isti može biti objavljen. Za istinitost i potpunost informacija koje sadrži Skraćeni prospekt odgovaraju Brodospas i osobe koje su Skraćeni prospekt potpisale. Sukladno Pravilima kotacije javnih dioničkih društava Varaždinske burze d.d., ovaj Skraćeni prospekt odobrila je Varaždinska burza d.d. Ovlašteni revizori Brodospasa i njegovih podružnica su revizorska društva Ernst & Young d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Milana Sachsa 1 i Veritas d.o.o. sa sjedištem u Splitu, Poljička cesta 39, koji su obavili reviziju financijskih izvješća za 2002. godinu. Ovaj Skraćeni prospekt ne predstavlja ponudu za prodaju ili poziv za kupnju od strane ili za račun Brodospasa, ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njim povezana, a svaki potencijalni ulagatelj upućuje se na vlastitu ocjenu financijskog položaja i poslovanja Brodospas grupe.

3

SADRŽAJ

1. SAŽETAK......................................................................................................................... 4

2. ČIMBENICI RIZIKA...................................................................................................... 7

3. DIONICE I SAŽETAK STATUTA................................................................................ 9

4. KAPITALIZACIJA I ZADUŽENOST ........................................................................ 12

5. DIVIDENDA I POLITIKA DIVIDENDE ................................................................... 13

6. OPIS BRODOSPASA .................................................................................................... 14 6.1. POVIJEST I RAZVOJ .................................................................................................... 14 6.2. MISIJA I STRATEGIJA BRODOSPASA ........................................................................... 15 6.3. TVRTKA, SJEDIŠTE I PREDMET POSLOVANJA .............................................................. 16 6.4. PODRUŽNICE BRODOSPASA ....................................................................................... 17 6.5. POSLOVNA ORGANIZACIJA......................................................................................... 18 6.6. BRODARSKA INDUSTRIJA........................................................................................... 19 6.7. OFFSHORE TRŽIŠTE.................................................................................................... 20 6.8. FLOTA BRODOSPAS GRUPE ........................................................................................ 22 6.9. OPIS DJELATNOSTI BRODOSPASA .............................................................................. 24 6.10. ZAPOSLENICI ............................................................................................................. 27 6.11. UPRAVA .................................................................................................................... 28 6.12. NADZORNI ODBOR..................................................................................................... 30 6.13. SUDSKI POSTUPCI ...................................................................................................... 34 6.14. MATERIJALNI UGOVORI............................................................................................. 34

7. OPOREZIVANJE .......................................................................................................... 35

8. IZVJEŠĆE NEZAVISNIH REVIZORA ZA 2002. GODINU ................................... 37

9. REVIDIRANA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. GODINU ......................................................................................................................... 39

10. BILJEŠKE UZ REVIDIRANA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. GODINU......................................................................................................... 43

11. NEREVIDIRANA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA RAZDOBLJE I.-VI. 2003. GODINE........................................................................... 70

12. STRUKTURA DIONIČARA ........................................................................................ 73

13. OPĆE INFORMACIJE ................................................................................................. 74

14. POTPISNICI SKRAĆENOG PROSPEKTA .............................................................. 76

4

1. SAŽETAK Podaci u ovom sažetku preuzeti su iz cjeline detaljnih podataka izloženih u drugim poglavljima ovog Skraćenog prospekta, s kojim podacima zajedno čine cjelinu, na što treba obratiti pozornost pri čitanju sažetka. Izrazi koji se koriste u sažetku, a u njemu nisu drugačije definirani, imaju značenje kao i drugdje u ovom Skraćenom prospektu. BRODOSPAS dioničko društvo za pomorsko - tehničku i brodarsku djelatnost Brodospas je svjetski priznata i prepoznatljiva pomorsko-tehnička tvrtka koja pruža usluge visokog standarda, za sve zahtjeve poslova koje obavlja i sve uvjete mora, na svim zemljopisnim širinama. Brodospas grupa obuhvaća matično društvo Brodospas te ovisna društva u Republici Hrvatskoj:Dalmacija Kvarner d.o.o. iz Splita i inozemstvu: Dalmacija Kvarner Shipping Ltd Panama, Croatia Shipping Ltd. St.Vincent, Croatia Shipping Co.Inc. Panama, CROLUX Shipping S.A. Luxembourg i CROBEL Shipping BVBA Belgija (dalje u tekstu: "Brodospas grupa"). Začetak povijesti Brodospasa veže se uz 1947. godinu kada je osnovan u Rijeci, te ubrzo nakon osnivanja premješta svoje sjedište u Split. Prvi poslovi Brodospasa bili su čišćenje plovnih puteva hrvatskog Jadrana i hrvatskih luka od ostataka iz II. svjetskog rata. Nakon toga, Brodospas se razvija u svjetski prepoznatljivu tvrtku sa aktivnostima u pomorsko-tehničkim djelatnostima: podvodne aktivnosti, ronilački poslovi, vađenja potonulih i uklanjanje nasukanih plovnih objekata, dizanje i prijenos teških tereta, tegnjenja, specijalizirane pomorsko tehničke usluge bušaćim platformama na moru, te prijevoz tereta. Također, Brodospas je jedini profesionalni spašavatelj po hrvatskom Jadranu. U offshore djelatnostima Brodospas je stvorio ugled stručnog, pouzdanog i odgovornog brodara. Svjetsku vrijednost Brodospasa potvrđuju i klijenti za koje je obavljao raznovrsne usluge, a od kojih su većina multinacionalne tvrtke, kao što su: Agip, Chevron, Shell, Texaco, Amoco kao i brojnim drugim korisnicima zahtjevnog tržišta Sjevernog mora. Brodospas je dugogodišnji član Europskog udruženja tegljača i Međunarodnog udruženja spašavatelja, a za hrabrost u spašavanju i drugim pothvatima na moru, dobio je više puta Plavu vrpcu "Vjesnika". Temeljni kapital, dionice, pravo glasa Temeljni kapital Brodospasa iznosi 41.493.000,00 DEM i podijeljen je na 414.930 redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti od 100,00 DEM. Sve dionice Brodospasa izdane su u nematerijaliziranom obliku i vode se u depozitoriju Središnje depozitarne agencije d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ksaver 200. Dionice Brodospasa u potpunosti su slobodno prenosive te se njima trgovalo na Slobodnom tržištu Varaždinske burze do uvrštenja u Kotaciju javnih dioničkih društava. Temeljni kapital Brodospasa u cijelosti je uplaćen. U odnosu prema Brodospasu vrijede kao dioničari oni na čijem se računu u Središnjoj depozitarnoj agenciji vode dionice. Prijenos dionica kao i svaka druga promjena stanja evidentira se na računu dioničara u Središnjoj depozitarnoj agenciji u skladu s pozitivnim propisima i pravilima Središnje depozitarne agencije. Pravo glasa na Glavnoj skupštini

5

ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, na način da svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas. Odobreni, a neizdani temeljni kapital Na dan izdavanja ovog Skraćenog prospekta Brodospas nema odobrenog, a neizdanog temeljnog kapitala. Dividenda Isplata i iznos dividende na dionice Brodospasa odobrava se odlukom Glavne skupštine Brodospasa. Uprava Brodospasa može, uz suglasnost Nadzornog odbora, tijekom poslovne godine iz predvidivog dijela neto dobiti Brodospasa isplatiti dioničarima Brodospasa predujam na ime dividende. Uvrštenje u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze d.d. Zahtjev za uvrštenje svih 414.930 redovnih dionica Brodospasa u Kotaciju javnih dioničkih društava bit će podnesen Varaždinskoj burzi d.d., sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine broj 84/02) te Pravilima kotacije javnih dioničkih društava Varaždinske burze d.d. Čimbenici rizika Prije ulaganja u dionice Brodospasa, potencijalni ulagatelji se pozivaju da pozorno razmotre poglavlje "Čimbenici rizika".

6

Sažetak financijskih informacija U sljedećim tablicama predočen je sažetak konsolidiranih financijskih informacija Brodospas grupe za poslovne godine koje su završile 31. prosinca 2001. i 2002. Podaci za 2001. godinu preuzeti su iz revidiranih financijskih izvješća Ernst & Younga iz Zagreba, a za 2002. godinu iz revidiranih financijskih izvješća Ernst & Younga d.o.o. iz Zagreba i Veritas d.o.o. iz Splita, te ih valja čitati u kontekstu tih izvješća. Revizija je obavljena sukladno Međunarodnim revizijskim standardima, a financijska izvješća u skladu su s Međunarodnim računovodstvenim standardima. Rezultat poslovanja u tisućama kuna 2001. 2002. Poslovni prihodi Prihodi od prodaje 151.736 149.596Ostali poslovni prihodi 6.694 4.118 Ukupni poslovni prihodi 158.430 153.714 Poslovni rashodi Troškovi materijala i usluga 67.475 60.470Troškovi osoblja 40.779 44.480Amortizacija 28.674 27.418Ostali poslovni rashodi 33.988 21.847 Ukupni poslovni rashodi 170.916 154.215 Dobit iz poslovanja -12.486 -501 Dobit/gubitak iz financijskih aktivnosti -531 783 Dobit prije oporezivanja -13.017 282 Porez na dobit 61 18 Neto dobit -13.078 264 Sažetak neto imovine u tisućama kuna 2001. 2002.

Ukupno dionička glavnica 342.876 338.385 Neto povećanje (smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata -15 -2.563

7

2. ČIMBENICI RIZIKA Rizik hrvatskog tržišta kapitala Hrvatsko tržište kapitala bitno je manje i nestabilnije, te znatno nelikvidnije u odnosu na razvijena zapadnoeuropska i svjetska tržišta. Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi d.d. u 2002. godini iznosio je oko 5,9 milijardi kuna, od čega se na promet dionicama odnosi samo 1,17 milijardi kuna, dok preostali iznos čini promet obveznicama. Ukupan promet na Varaždinskoj burzi d.d. u istom razdoblju iznosio je 1,36 milijarde kuna. Na datum ovoga Skraćenog prospekta, samo tri vlasnička vrijednosna papira uvrštena su u Kotaciju I Zagrebačke burze, dok u prvoj kotaciji Varaždinske burze, nakon pripajanja Dom fonda Korifeju, nema uvrštenih dionica. Na svega nekoliko dionica otpada nesrazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa, što uvelike utječe na kretanja tržišta. Zakonom o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine broj 84/02), koji je stupio na snagu u srpnju 2002. godine, propisana je obveza uvrštenja dionica određenih društava u kotaciju javnih dioničkih društava, čime je stvorena pretpostavka za daljnji razvoj i povećanje transparentnosti hrvatskog tržišta kapitala. Očekuje se da će u kotaciju javnih dioničkih društava na obje hrvatske burze do isteka zakonskog roka (kraj srpnja 2003. godine) biti uvršteno oko 150 dionica. Rizik promjene zakonskih propisa Kao rezultat samostalnosti Republike Hrvatske i prijelaza u cijelosti na tržišno gospodarstvo zapadnoeuropskog tipa, u zemlji je zaživio gotovo potpuno novi pravni sustav. Nedvojbeno, Republika Hrvatska još uvijek prolazi proces tranzicije. Propisi koji uređuju područje trgovačkih društava, preuzimanja dioničkih društava, trgovine, obveznih odnosa, vlasništva, stečaja, tržišne utakmice, vrijednosnih papira, rada, poreza, privatizacije, investicijskih fondova, naknade prijašnjim vlasnicima za oduzetu imovinu, uglavnom su doneseni u posljednjih nekoliko godina. Mnogi od tih propisa su tijekom tranzicije jednom ili više puta mijenjani. Zbog toga još uvijek ne postoji, u dovoljnoj mjeri, stabilna, poznata i relevantna sudska i upravna praksa, pa nije moguće u cijelosti isključiti slučajeve eventualne različite primjene i tumačenja propisa. Politički rizik Trenutačni politički odnosi Republike Hrvatske sa susjednim zemljama, normalizacija odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom i sve brojniji sporazumi o uspostavljanju gospodarskih, kulturnih i drugih odnosa, upućuju na to da je vjerojatnost ponovnog izbijanja napetosti u regiji smanjena. Demokratski izbori i iskustvo mirne tranzicije vlasti, povećanje izravnih stranih ulaganja, usklađivanje zakonodavstva sa smjernicama Europske unije, članstvo u Partnerstvu za mir NATO pakta, a posebice Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, kao i podneseni službeni zahtjev za članstvom u Europskoj uniji politički rizik svode isključivo na potencijalnu, a ne stvarnu opasnost koja bi u budućnosti mogla negativno djelovati na poslovanje Brodospasa.

8

Konkurencija u offshore tržištu Glavni konkurenti Brodospasu na inozemnom offshore tržištu su oni brodovi koji su direktno vezani sa naftnim tvrtkama. Mnoge takve tvrtke imaju dugoročne ugovore na razini države te su samim time u privilegiranom položaju. Konkurencija na domaćem tržištu u offshore djelatnosti ne predstavlja ozbiljniji problem za specijalizirane brodove i posade Brodospasa, koje su izuzetno poznate i priznate u svjetskim okvirima. Prepreke za značajniji iskorak na međunarodno tržište predstavlja činjenica da sve države zakonom štite interese svojih brodara, pa je problem ishođenja dozvola za kabotažu glavni problem. Takve dozvole za određene poslove (lučko tegljenje, međulučki razvozi, usluge plovne dizalice) moguće je dobiti samo ako u predmetnoj zemlji ne postoji niti jedno poduzeće koje se bavi takvom vrstom posla. Tečajni rizici Brodospas grupa značajan dio svojih prihoda ostvaruje i naplaćuje u američkim dolarima, što predstavlja uobičajenu valutu u pomorskom poslovanju. Tačaj između dolara i kune može fluktuirati, a takve tečajne razlike mogu utjecati kako na rezultate iz poslovanja tako i na financijski rezultat Brodospas grupe.

9

3. DIONICE I SAŽETAK STATUTA Ovo poglavlje sadrži neke značajne informacije o odredbama Statuta Brodospasa, te relevantnim propisima Republike Hrvatske s tim u svezi. Namjera ovog poglavlja nije cjelovit prikaz, već isticanje bitnih podataka o temeljnom kapitalu i dionicama Brodospasa. Potpune informacije mogu se dobiti uvidom u Statut Brodospasa i u relevantne propise Republike Hrvatske koji su na snazi na datum ovog Skraćenog prospekta. Općenito Odlukom Glavne skupštine Brodospasa, dana 15. prosinca 1995. godine, usvojen je Statut Brodospasa usklađen prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Posljednja izmjena Statuta učinjena je odlukom Glavne skupštine Brodospasa od 07. srpnja 2000. godine. Izmjene su se odnosile na odredbe o prijenosu dionica, odlučivanju na sjednicama Nadzornog odbora te odredbe o broju članova Uprave i njihovim ovlastima za zastupanje. Temeljni kapital i dionice Na datum ovog Skraćenog prospekta temeljni kapital Brodospasa iznosi 41.493.000,00 DEM i podijeljen je na 414.930 redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti 100,00 DEM. Dionice su u potpunosti slobodno prenosive i njihov prijenos ne podliježe bilo kakvim ograničenjima. Na datum ovog Skraćenog prospekta Brodospas nema odobrenog, a neizdanog temeljnog kapitala. Dionice Brodospasa izdane su u nematerijaliziranom obliku u skladu sa zakonom, te se nalaze u depozitoriju Središnje depozitarne agencije. Međunarodni identifikacijski broj dionice (ISIN) Brodospasa je HRBDSSRA0005. Priopćenja Svi podaci i priopćenja Brodospasa u svezi s temeljnim kapitalom, dionicama, Statutom i Glavnom skupštinom objavljuju se u Narodnim novinama Republike Hrvatske. Sukladno Statutu, ti podaci i priopćenja objavljuju se i u "Slobodnoj Dalmaciji". Ostali podaci i priopćenja Brodospasa objavljuju se u glasilu Brodospasa, ako takvo postoji, te na oglasnoj ploči u sjedištu Brododspasa. Glavna skupština Glavnu skupštinu Brodospasa saziva Uprava na vlastitu inicijativu, odnosno na zahtjev ovlaštenog organa ili dioničara. U skladu sa Statutom, Nadzorni odbor može, običnom većinom glasova, sazvati Glavnu skupštinu.

10

Dioničari Brodospasa koji drže ukupno najmanje 5% temeljnog kapitala Brodospasa mogu, u pismenom obliku, zahtijevati od Uprave sazivanje Glavne skupštine. Pravo sudjelovanja i glasovanja na Glavnoj skupštini imaju samo oni dioničari na čijim su računima u depozitoriju Središnje depozitarne agencije upisane dionice Brodospasa i koji unaprijed, najkasnije deseti dan prije dana održavanja Glavne skupštine, prijave Upravi svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini. Poziv za Glavnu skupštinu mora se objaviti u Narodnim novinama najmanje mjesec dana prije njenog održavanja. Dioničare mogu na Glavnoj skupštini zastupati punomoćnici na temelju valjane punomoći. Punomoć mora biti dana u pisanom obliku, sukladno Statutu Brodospasa propisanim sadržajem, te predana Brodospasu najkasnije do desetog dana prije održavanja Glavne skupštine. Glavna skupština može valjano odlučivati ako su na njoj nazočni dioničari ili njihovi punomoćnici koji zajedno imaju dionice čija nominalna vrijednost prelazi 50% (pedeset posto) iznosa temeljnog kapitala Brodospasa u vrijeme održavanja Glavne skupštine. Ako na Glavnoj skupštini ne bude kvoruma, predsjednik Glavne skupštine će odgoditi početak rada za 1 (jedan) sat, te ukoliko i nakon tog roka ne bude propisanog kvoruma Glavna skupština može otpočeti s radom, ako je prisutno najmanje 30% od ukupnog broja dioničarskih glasova. U ovakvim slučajevima Glavna skupština odluke donosi većinom glasova prisutnih dioničara te ne može odlučivati o pitanjima za koje se traži kvalificirana većina. Predsjednika i dopredsjednika Glavne skupštine imenuje Glavna skupština Brodospasa, na razdoblje od četiri godine, na prijedlog dioničara koji raspolažu s najmanje 10% iznosa temeljnog kapitala Brodospasa. Na Glavnoj skupštini odluke se donose običnom većinom prisutnih, ako zakonom ili Statutom, nije određeno drugačije. Na sjednicama Glavne skupštine glasuje se javno. Glavna skupština usvaja Poslovnik o radu Glavne skupštine, kojim se detaljnije reguliraju sva pitanja u svezi s radom Glavne skupštine Brodospasa. Odluke Glavne skupštine koje se odnose na:

• uvjetno povećanje temeljnog kapitala, • redovno smanjenje temeljnog kapitala, • vrste i rodove dionica, njihove nominalne vrijednosti, • prestanak rada Brodospasa, • izmjene ili dopune Statuta Brodospasa, • statusne promjene,

važeće su, ako za njih glasuju dioničari koji raspolažu s najmanje 3/4 temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini Brodospasa pri donošenju odluke. Pravo glasa Pravo glasa na Glavnoj skupštini ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, na način da svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas. Na sjednici Glavne skupštine glasa se javno, osim ako Glavna skupština, na prijedlog predsjednika, javnim glasovanjem i običnom većinom prisutnih glasova ne odluči da se glasuje tajno. Ako drugačije nije određeno zakonom ili Statutom, sve odluke Glavne skupštine donose se običnom većinom danih glasova.

11

Dividenda U skladu sa Statutom, nakon usvajanja godišnjih financijskih izvješća, Glavna skupština odlučuje o upotrebi dobiti, odnosno o iznosu, rokovima i načinu isplate dividende. Glavna skupština može odlučiti da se dobit upotrijebi u druge svrhe, pa da se i ne dijeli dioničarima. Uprava Brodospasa, uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, ovlaštena je tijekom tekuće poslovne godine, a u skladu s prisilnim propisima, iz predvidivog dijela neto dobiti dioničarima isplatiti predujam na ime dividende. Likvidacija U skladu sa zakonom i Statutom, Brodospas može biti likvidiran temeljem odluke Glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na Glavnoj skupštini Brodospasa pri donošenju odluke. Nakon podmirenja tražbina vjerovnika, dioničari imaju pravo na raspodjelu likvidacijske mase razmjerno nominalnoj vrijednosti njihovih dionica. Stjecanje vlastitih dionica Brodospas može stjecati i držati vlastite dionice samo u slučajevima, pod uvjetima i u rokovima određenim zakonom. Na datum Skraćenog prospekta Brodospas posjeduje 42.291 vlastitu dionicu ili 10,19% temeljnog kapitala. Knjiga dionica - prijenos dionica Brodospas je sve podatke iz knjige dionica dostavio Središnjoj depozitarnoj agenciji. Dionice Brodospasa postoje u obliku elektroničkog zapisa u računalnom sustavu Središnje depozitarne agencije. Prijenos dionica, prijeboj i namira, kao i svaka druga promjena stanja evidentira se na računu dioničara u Središnjoj depozitarnoj agenciji, u skladu s pozitivnim propisima i pravilima Središnje depozitarne agencije. Trgovanje dionicama Do datuma uvrštenja u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze dionicama Brodospasa trgovalo se na slobodnom tržištu Varaždinske burze. Nakon uvrštenja, dionicama Brodospasa trgovat će se u Kotaciji javnih dioničkih društava na Varaždinskoj burzi u skladu s Pravilima članstva i trgovine. Cijena će se iskazivati u kunama na trgovinskom sustavu Varaždinske burze, s plaćanjem na bazi T+4 dana.

12

4. KAPITALIZACIJA I ZADUŽENOST Kapitalizacija U sljedećoj tablici iskazana je kapitalizacija Brodospas grupe na dan 31. 12. 2002. godine: u tisućama kuna 31.12.2002. Upisani kapital 157.888Rezerve 144.433Tečajne razlike 35.800Dobit/gubitak tekućeg razdoblja 264 Ukupna kapitalizacija 338.385 Na dan izdavanja ovog Skraćenog prospekta, temeljni kapital Brodospasa iznosi 41.493.000,00 DEM i podijeljen je na 414.930 redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti 100,00 DEM. Zaduženost Ukupna zaduženost Brodospas grupe iskazana je na dan 31. 12. 2002. godine: u tisućama kuna 31.12.2002. Dugoročni krediti 3.273Kratkoročni krediti 0 Ukupna zaduženost 3.273

13

5. DIVIDENDA I POLITIKA DIVIDENDE Isplata i iznos dividende na dionice Brodospasa utvrđuje se odlukom Glavne skupštine Brodospasa. Uprava Brodospasa može uz suglasnost Nadzornog odbora, tijekom poslovne godine, iz predvidivog dijela neto dobiti isplatiti dioničarima Brodospasa predujam na ime dividende. Sve isplate dioničarima Brodospas može obaviti sam ili putem Središnje depozitarne agencije. Pravo na dividendu imaju oni dioničari čije se dionice Brodospasa nalaze na njihovim računima u Središnjoj depozitarnoj agenciji na deseti dan prije dana održavanja Glavne skupštine i donošenja odluke o isplati dividende.

14

6. OPIS BRODOSPASA

6.1. Povijest i razvoj Brodospas je osnovan 1947. godine u Rijeci, ali je sjedište vrlo brzo premješteno u Split. Prvotna zadaća Brodospasa bila je osloboditi plovne putove hrvatskog Jadrana i hrvatskih luka od ostataka iz II. svjetskog rata. Iz toga su se logično razvijale brojne pomorsko-tehničke djelatnosti: podvodne aktivnosti, ronilački poslovi, vađenja potonulih i uklanjanje nasukanih plovnih objekata, dizanje i prijenos teških tereta, tegljenja među jadranskim lukama, pa potom i po morima svijeta. Zatim se usmjerio na specijalizirane pomorsko tehničke usluge bušaćim platformama na moru, kao i na prijevoze tereta. Brodospas je jedini profesionalni spašavatelj na hrvatskom Jadranu. Brodospas je dugogodišnji član Europskog udruženja tegljača i Međunarodnog udruženja spašavatelja, a za hrabrost u spašavanju i drugim pothvatima na moru, dobio je više puta Plavu vrpcu "Vjesnika". Na početku svog poslovanja Brodospas se bavio tegljenjem brodova bez pogona te klasičnim pomorskim prijevozom trgovačkim brodovima. Također, imao je zasebnu jedinicu nepomorske-metaloprerađivačke djelatnosti "Rezalište" u kojem se rezalo staro željezo izvađenih brodova za potrebe čeličana bivše države. Glavnina aktivnosti i prosperitet Brodospasa započeo je 70-ih godina, a značajnije od 1977. godine. To je uključenje u kompleks poslova INA-Naftaplin na istraživanju nalazišta nafte i plina u podmorju Jadrana. Počelo se s uslugama na seizmičkom snimanju morskog dna, do kompleksnih usluga bušaćim platformama. Ta je djelatnost objedinila sve djelatnosti Brodospasa u jednu novu vrijednu offshore spregu. Najprije je Brodospas sticao iskustva s iznajmljenim tegljačima snabdjevača, da bi krajem 1977. godine kupili dva vlastita rabljena snabdjevača, a zatim uz financijsku podršku i suradnju INA-Naftaplina izgradili u domaćem brodogradilištu Trogir četiri suvremene offshore jedinice. Danas, Brodospas ima osam specijaliziranih plovnih jedinica za tegljenje, opskrbu i sidrenje bušaćih platformi, kao i iskusnu i vještu pomorsku posadu. Iz svojih angažmana na unosnim offshore poslovima Brodospas je ostvarivao glavninu svojih prihoda. Početkom 1991. godine, uz poteškoće na domaćem tržištu, Brodospas je odlučio isploviti izvan Jadrana i Mediterana u izazove i rizike svjetskog tržišta, usprkos neobjavljenom ali postojećem embargu protiv hrvatske zastave. Tri broda snabdjevača, stavljena pod St. Vincent zastavu, uposlena su na zahtjevnom tržištu Sjevernog mora. Kako se ne bi svi poslovi izložili riziku jednog područja, ostali brodovi radili su na Srednjem istoku, u području zapadne Afrike, na Atlantiku te na Jadranu i Mediteranu. Brodospas je usluge osim INA-Naftaplinu pružao i mnogim drugim svjetskim kompanijama: AGIP, Chevron, Shell, Texaco, Amoco kao i brojnim drugim korisnicima zahtjevnog tržišta Sjevernog mora. Britanska obalna straža prepoznala je kvalitetu Brodospasovih brodova te ih uposlila za spašavanje i pružanje pomoći. Odlukama Uprave i Nadzornog odbora, Brodospas je započeo fazu racionalizacije svog poslovanja kako u području djelatnosti, tako i u odnosu na imovinu i kadrove.

15

6.2. Misija i strategija Brodospasa Misija Brodospasa jest biti i ostati pomorsko-tehnička tvrtka prepoznatljiva po uslugama visokog standarda, za sve zahtjeve poslova koje obavlja i sve uvjete mora, na svim zemljopisnim širinama. Brodospas je, tijekom dugogodišnjeg poslovanja, oduvijek bio okrenut svijetu, a posebice u djelatnostima offshora od 1991. godine. Strateška namjera Brodospasa je u potpunosti se otvoriti globalnom tržištu i konkurenciji sa svim poslovima koje obavlja, s temeljnim ciljem: na inozemna tržišta izaći i s djelatnostima višenamjenskih tegljača za koje je vanjska iskustva počelo stjecati prije nekoliko godina. U offshore djelatnostima Brodospas želi učvrstiti stečeni ugled stručnog, pouzdanog i odgovornog brodara, te postupnom obnovom flote takav ugled potvrditi na novim poslovima. U domaćem pomorstvu želi provesti daljnju procjenu isplativosti očuvanja poslova koje ima u odnosu na sigurnost prometa u lukama i na moru, uključivo spašavanje i podvodne radove, te slijedom toga donijeti odgovarajuće poslovne odluke. U unutarnjoj poslovnoj politici, Brodospas je već u značajnoj mjeri proveo svoj neposredni cilj: racionalizacija trošenja na svim razinama, uključujući već započetu selekciju plovila i djelatnosti. Proveo je otpis starijih jedinica u koje je komercijalno i tehnički neisplativo ulagati, te je prestao obavljati neke od djelatnosti gdje se nije ostvarivao profit. U odgovarajućem restrukturiranju poslovnih procesnih cjelina broj uposlenih značajno je smanjen, a nastavit će se s procesom smanjenja zaposlenika na potrebnu mjeru uz primjenu važećih radno-pravnih propisa. Imperativ Brodospasa je ulaganje u tehnički i tehnološki razvoj radi kontinuiteta poslovanja s djelatnostima koje imaju tržište i poslove. Radi postizanja svojih strateških namjera Brodospas će razvijati svoje internacionalne konkurentske sposobnosti. U tom smislu posebnu pozornost i nadalje će pridavati:

• opremljenosti svojih plovnih objekata, kao i odabiru, stručnoj osposobljenosti i obučenosti svih kadrova potrebnih za provedbu kompleksnih zadataka,

• aktivnom praćenju i ispitivanju mogućnosti na domaćem i inozemnom tržištu, uz osiguranje mehanizama brze prilagodbe izmjenama u tržišnim zahtjevima,

• unapređenju upravljanja poslovnim procesima u uvjetima sigurnosti i kvalitete, sukladno međunarodnim standardima za vrstu usluga kojom se bavi,

• mogućem ostvarenju poslovne suradnje s drugim domaćim i inozemnim partnerima, u cilju postizanja boljeg položaja na tržištu, te

• daljnjem uvođenju suvremene elektronske tehnologije. Brodospas će ustrajati u svojim nastojanjima da usluge koje pruža budu uvijek na zadovoljstvo korisnika, uz istovremenu želju da bude tvrtka suvremenog i sposobnog managementa, te motiviranih i zadovoljnih zaposlenika, s rezultatima poslovanja na korist svojih dioničara.

16

6.3. Tvrtka, sjedište i predmet poslovanja Tvrtka Brodospasa glasi: BRODOSPAS dioničko društvo za pomorsko – tehničku i brodarsku djelatnost. Skraćena tvrtka glasi: BRODOSPAS d.d. Sjedište Brodospasa je u Splitu, Obala Lazareta 1. Sukladno izvodu iz sudskog registra osnovnu djelatnost Brodospasa čine:

• Usluge u pomorskom prometu • Prijevoz putnika morem i priobaljem • Prijevoz robe (tereta) morem i priobaljem • Taksiprijevoz na vodi • Skladištenje robe • Ostale prateće djelatnosti u kopnenom prometu • Djelatnost putničkih agencija i turoperatora • Djelatnost ostalih agencija u prometu • Prekrcaj tereta u lukama • Prekrcaj tereta u pristaništima • Prijevoz robe (tereta) cestom • Popravak, preinake brodova • Trgovina mot. vozilima; popravak mot. vozila • Posredovanje u trgovini • Hoteli • Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina • Iznajmljivanje vlastitih nekretnina • Iznajmljivanje automobila • Iznajmljivanje plovila • Djelatnost marina • Tegljenje brodova, pomorsko – tehnički radovi na moru, u podmorju (offshore) i na

unutrašnjim vodama • Posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga • Međunarodno prometno – agencijski poslovi • Poslovi međunarodnog otpremništva • Geološke i istražne djelatnosti, geodetsko premjeravanje

17

6.4. Podružnice Brodospasa Brodospas grupa obuhvaća matično društvo Brodospas te ovisna društva u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Osim podružnice Dalmacija Kvarner d.o.o. iz Splita, sve ostale Brodospasove podružnice registrirane su u inozemstvu. U većini njih Brodospas ima stopostotno vlasništvo, dok je Crolux S.A. Luxembourg i Crobel Shipping BVBA, Antwerpen u suvlasništvu Brodospasa i Croatia Shipping Ltd. iz St. Vincenta. Trenutno je u tijeku postupak likvidacije i brisanja društva Dalmacija Kvarner d.o.o.

Podružnice Godina osnivanja Zemlja osnivanja

Dalmacija Kvarner d.o.o., Split 1992. Hrvatska Croatia Shipping Ltd, Kingstown 1991. St. Vincent Croatia Shipping Co.Inc.,Panama 1991. Panama Dalmacija Kvarner Shipping Ltd., Kingstown 1992. St. Vincent Crolux S.A. 1999. Luxembourg Crobel Shipping BVBA, Antwerpen 2002. Belgija

Podružnice Brodospasa i postotak vlasništva

Dalmacija Kvarner d.o.o. Split(100%)

Dalmacija Kvarner Shipping Ltd., St. Vincent(100%)

Croatia Shipping Ltd., Kingstown, St. Vincent(100%)

Croatia Shipping Co. Inc., Panama(100%)

CROLUX Shipping S.A., Luxembourg(80%)

CROBEL Shipping BVBA, Belgium(80%)

BRODOSPAS d.d.

18

6.5. Poslovna organizacija

KOMERCIJALNA SLUŽBA TEHNIČKA SLUŽBA KADROVSKA SLUŽBA FINANCIJSKO - RAČUNOVODSTVENASLUŽBA

PRAVNA I OPĆA SLUŽBA

URED UPRAVEDirektor

BRODOSPAS

19

6.6. Brodarska industrija Ocjena globalnog stanja na domaćem i stranom tržištu Na domaćem tržištu položaj Brodospasa je odraz situacije u cijeloj privredi. To znači, da osim povremenog pružanja usluga hrvatskoj brodogradnji, naftnoj industriji, te u vrlo malom opsegu sudjelovanja u građevinskim pothvatima u priobalju, Brodospas nema veće mogućnosti zaposlenja kapaciteta na domaćem tržištu. Djelatnost lučkog tegljenja izrazito je kapitalna djelatnost. U Hrvatskoj, s malim i nesigurnim prometom u lukama i nepostojanjem obveze brodara da uopće uzimaju lučke tegljače prilikom uplovljenja/isplovljenja iz luka, ova djelatnost ne može donositi značajnije profite brodovlasniku. Ipak, postoje određene naznake da bi se prilike u nekim lukama mogle promijeniti u bližoj budućnosti (npr. Ploče-veza bosansko zaleđe ili Šibenik – terminal za umjetna gnojiva). Konkurencija Glavni konkurent Brodospasu na domaćem tržištu je Jadranski pomorski servis (JPS) iz Rijeke. Komparativne prednosti Brodospasa u odnosu na konkurente su suvremenija, bolje opremljena i veća flota te sveukupno iskustvo stečeno na brojnim i raznovrsnim poslovima na domaćem i inozemnom tržištu. Na inozemnom tržištu, baš kao i na domaćem, Brodospas sa svojim kvalitetnim objektima i stručnim posadama uspješno održava visoki standard usluga. U tom smislu prepreku za značajniji iskorak na međunarodno tržište ne predstavljaju konkurentska poduzeća nego činjenica da sve države zakonom štite interese svojih brodara, pa je problem ishođenja dozvola za kabotažu glavni problem. Takve dozvole za određene poslove (lučko tegljenje, međulučki razvozi, usluge plovne dizalice) moguće je dobiti samo ako u predmetnoj zemlji ne postoji niti jedno poduzeće koje se bavi takvom vrstom posla. Za europsko tržište Brodospas je izlaz pronašao stavljanjem nekih svojih brodova pod zastavu zemlje članice EU.

20

6.7. Offshore tržište Trendovi na offshore tržištu U posljednjih nekoliko godina, globalno stanje na stranom tržištu je mnogo povoljnije i aktivnije od domaćeg offshore tržišta, na kojem se od vremena rata pa nadalje osjeća pomanjkanje aktivnosti i prometa. Glavni konkurenti na inozemnom tržištu su svi brodovi u offshore industriji, a najznačajniji konkurenti su oni brodovi koji su direktno vezani sa naftnim tvrtkama. Mnoge tvrtke pojedinih zemalja koje se bave offshore djelatnošću imaju i svoje specijalizirane tvrtke ili dugoročne ugovore na razini države. U većini slučajeva poslovi na offshore tržištima sklapaju se preko posrednika-brokera. Naknada koju broker naplaćuje za usluge posredništva u pojedinačnom poslu za brod kreće se u rasponu od 5% do maksimalno 7% od ukupnog iznosa ugovorenog posla. Poslovi Brodospasa na offshore tržištu Godine 1970. i mnogo intenzivnije od 1977. Brodospas se uključio u offshore djelatnosti. Danas je Brodospas vlasnik osam specijaliziranih brodova za tegljenje i opskrbu bušaćih platformi, te za rad sa sidrima platformi, s vrlo iskusnom i sposobnom pomorskom posadom. Brodovi s kojima Brodospas grupa obavlja ove složene poslove su: Brodospas Sun, Brodospas Moon, Brodospas Star, Brodospas Storm, Brodospas Rainbow, Brodospas Victor, Brodospas Jugo i Brodospas Ibis. Usluge koje Brodospas pruža sa spomenutim brodovima i posadama uključuju prijevoze/ opskrbu bušačih platformi potrebnim materijalima, tegljenja platformi kako na dugim tako i na kratkim relacijama, pozicioniranje i sidrenje platformi, uvijek uz visoku pomorsku sigurnost osoblja i opreme. Brodovi su opremljeni protupožarnom opremom visokog kapaciteta, kao i opremom za rezanje i zavarivanje. Sva ostala oprema koja se koristi u obavljanju djelatnosti tih brodova visokog je standarda kvalitete. Na samom početku, ove usluge Brodospas je pružao na dugoročnoj bazi nacionalnoj naftnoj tvrtki INA Zagreb, i to u području Jadrana i Mediterana. Prije desetak godina aktivnosti su proširene i na Sjeverno more, Srednji istok, pa i na područje Zapadne Afrike i druge Offshore lokacije. Brodospas se može pohvaliti da je offshore usluge pružao te i dalje pruža nekima od vodećih svjetskih naftnih korporacija kao što su AGIP, Chevron, Texaco, Shell, Occidental, Amoco, Conoco, Samedan. U razdoblju od 2000. do 2003. godine korisnici usluga (Unajmitelji) Brodospasa bili su: AGIP-Milano, INAGIP-Zagreb, Crosco-Zagreb, Saipem-Milano,Gogas-Abu Dhabi, Sarost-Tunis, CNS-Italija, Offshore Marine Contractors -Nizozemska, Asco Group-Nizozemska,

21

Phillips Petroleum Company Ltd-Northfleet, Sonsub Ltd/Saipem-Velika Britanija, Wintershall Noordzee BV-Nizozemska, SMIT Octo-Afrika, Rosetti-Ravenna, BIS-Split, Brodotrogir- Trogir, Viktor Lenac Rijeka. Također, Brodospas je do polovice 2003. punih 12 godina bio partner na “spot tržištu” Sjevernog mora tvrtkama poput British Petroleum, Stewart offshore, Lambert Brothers, Jacobs, Rowan Co. i mnogi drugi. Pružene usluge uvijek su bile na njihovo potpuno zadovoljstvo, a sposobnosti i kvaliteta usluga potvrđena je izvrsnim ocjenama stručnjaka iz tvrtke Noble, Denton & Ass. Kao dokaz da su partneri Brodospasom izuzetno zadovoljni, činjenica je da su dva broda iz Brodospasove flote korištena kao brodovi Britanske obalne straže. Specijalizirani tegljači-snabdjevači imaju najvišu klasu Lloyd’s Register i Hrvatskog registra brodova.

22

6.8. Flota Brodospas grupe

Ime broda Godina/ država

izgradnje Zastava Klasifikacija Broj članova

posade

Brodovi u vlasništvu BRODOSPASA d.d.

Brodospas Jugo 1975./U.K. Hrvatska B.V./C.R. 11-14Brodospas Victor 1975./U.K. Hrvatska B.V./C.R. 11-14Jaki 1990./Hrvatska Hrvatska C.R. 6-9Smjeli 1990./Hrvatska Hrvatska C.R. 9Alfir 1963./Hrvatska Hrvatska C.R. Deneb 1982./Hrvatska Hrvatska C.R. 6-8Altair 1982./Hrvatska Hrvatska C.R. 6Antares 1980./Ukraine Hrvatska C.R. 6Delta 1980./Ukraine Hrvatska C.R. 6Alkaid 1990./Singapore Hrvatska 6-9Rigel 1989./Ukraine Hrvatska C.R. 6-8Kastor 1989./Ukraine Hrvatska C.R. 6-8Jupiter 1943./USA Hrvatska C.R. 5-6Reful 1979./USA Hrvatska C.R. 6Lahor 1996./USA Hrvatska C.R. Transporter III/4500 T 1993./Hrvatska Hrvatska C.R. Transporter IV/1500 T 1976./Hrvatska Hrvatska C.R. Trasporter V/1500 T 1977./Hrvatska Hrvatska C.R. Trasporter VI / 1500 T 1977./Hrvatska Hrvatska C.R. Veli Jože 1950./Holland Hrvatska L.R./C.R. 7-15

Brodovi u vlasništvu Croatia Shipping Ltd. Brodospas Star 1985./Hrvatska Belgija B.V./C.R. 11-14Brodospas Sun 1986./Hrvatska St. Vincent L.R./C.R. 11-14Brodospas Moon 1980./Hrvatska St. Vincent L.R./C.R. 11-14Brodospas Storm 1984./Hrvatska Luxembourg B.V./C.R. 11-14Brodospas Rainbow 1984./Hrvatska Luxembourg B.V./C.R. 11-14Brodospas Ibis 1973./Holland St. Vincent C.R. 11-14Alioth 1990./Singapore St. Vincent B.V. 6* Klasifikacija: B.V. - Bureau Veritas L.R.- Lloyd's Register C.R.- Hrvatski registar brodova Brodovi iz flote Brodospas grupe (Brodospas Jugo, Brodospas Victor, Jaki, Reful, Alkaid, Star, Moon, Sun, Storm, Reinbow, Ibis te Alioth) učlanjeni su u Sindikat pomoraca Hrvatske odnosno Međunarodnu federaciju ITF sukladno Nacionalnom kolektivnom ugovoru za pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, te imaju Blue Ticket, tj. pravo zaštite ITF Sindikata. Brodospas grupa nema ni jedan brod unajmljen, zakupljen ili uzet na leasing.

23

Trenutno uposlenje brodova koji obavljaju poslove iz offshore djelatnosti. Ime broda Uposlenje BRODOSPAS JUGO Sarost - Tunis BRODOSPAS VICTOR Sarost - Tunis BRODOSPAS IBIS Tunis, Adriatic sea REFUL INAGIP- Sjeverni Jadran BRODOSPAS STORM AGIP GAS -Libija BRODOSPAS SUN AGIP GAS -Libija BRODOSPAS MOON AGIP GAS -Libija BRODOSPAS STAR Edison Gas -Italija BRODOSPAS RAINBOW AGIP- Italija

Podaci o trenutnoj uposlenosti brodova na poslovima tegljenja, spašavanja i podvodnih aktivnosti prikazani su u sljedećoj tablici: Ime broda Trenutna uposlenost "Jaki" Cameroun T/C ( minimalno do kraja 2004. godine) "Smjeli" Tegljenje kaveza s tunama iz Mediterana prema Jadranu "Alioth" Tegljenje kaveza s tunama iz Mediterana prema Jadranu "Alkaid" Tegljenje kaveza s tunama iz Mediterana prema Jadranu "Kastor" Lučko tegljenje -Ploče (Ugovor o koncesiji) "Rigel" Lučko tegljenje -Split (Ugovor o koncesiji) "Antares" Lučko tegljenje -Split (Ugovor o koncesiji) "Delta" Lučko tegljenje -Šibenik (Ugovor o koncesiji) "Deneb" Tegljenje kaveza s tunama iz Mediterana prema Jadranu "Altair" Lučko tegljenje -Ploče (Ugovor o koncesiji) "Jupiter" Privremena rasprema Transporter IV Privremena rasprema Transporter V Razvozi po Jadranu Transporter VI Razvozi po Jadranu Transporter III Razvozi po Jadranu "Veli Jože" neuposlen

24

6.9. Opis djelatnosti Brodospasa Brodospas je specijaliziran za obavljanje:

1. usluga lučkog, obalnog i oceanskog tegljenja brodova Brodospas ima u vlasništvu 11 tegljača visokih pomorsko - tehničkih značajki (izvrsne manevarske sposobnosti, visoka vučna sila, protupožarna oprema). Također, Brodospas je dugogodišnji član Europske udruge vlasnika tegljača (ETA).

2. offshore djelatnosti koje uključuju tegljenje, sidrenje i opskrbu platformi Brodovi s kojima Brodospas obavlja ove složene poslove su: Brodospas Sun, Brodospas Moon, Brodospas Star, Brodospas Storm, Brodospas Rainbow, Brodospas Victor, Brodospas Jugo i Brodospas Ibis. Usluge koje Brodospas pruža sa spomenutim brodovima i posadama uključuju prijevoze/opskrbu bušačih platformi potrebnim materijalima, tegljenja platformi kako na dugim tako i na kratkim relacijama, pozicioniranje i sidrenje platformi, uvijek uz visoku pomorsku sigurnost osoblja i opreme. Za pružanje ovih usluga Brodospas ima na raspolaganju jedan brzi Crew boat.

3. spašavanje i pružanje pomoći na moru osobama i imovini, uklanjanje podrtina, te ronilački poslovi

Kroz 56 godine svog postojanja Brodospas je, kao jedini profesionalni spašavatelj na istočnoj strani Jadrana, obavio niz spašavanja ljudskih života i imovine na moru. Također je izveo mnoga spašavanja, uklanjanja podrtina i podizanja potopljenih brodova kako u Jadranu tako i u Mediteranu. Brodospas je član Međunarodne udruge spašavatelja (ISU).

4. prijevoz teških i voluminoznih tereta teglenicama za palubni teret 5. podizanje i prijenos teških tereta plovnom dizalicom.

25

Ugovaranje poslova i distribucijski kanali po pojedinim segmentima poslovanja su sljedeći:

a) Lučko tegljenje

U lukama otvorenim za međunarodni promet, odnosno lukama sa značajnijim prometom brodova tijekom godine (npr. Ploče, Split, Rijeka, Šibenik), Lučke uprave kao nadležna državna tijela dužne su objaviti natječaj za dodjelu koncesije za djelatnost lučkog tegljenja. Na temelju podnesene natječajne dokumentacije, Lučke uprave dodjeljuju koncesiju najboljem/najkvalitetnijem ponuđaču s kojim se onda zaključuje Ugovor o koncesiji. Tako Brodospas ima sklopljene Ugovore o koncesiji za obavljanje djelatnosti lučkog tegljenja s lukama Ploče, Split, i Šibenik na određeno vrijeme. Sastavni dio natječajne dokumentacije i Ugovora o koncesiji je Brodospasova Tarifa usluga za lučko tegljenje, u kojoj su definirani svi uvjeti i cijene pod kojima se te usluge pružaju. Za luke koje nisu raspisale natječaj za dodjelu koncesije (zbog malog opsega prometa u tim lukama) vrijedi također Brodospasova tarifa, te posebne tarifne odredbe, ovisno o specifičnostima i udaljenosti pojedine luke.

b) Vanlučko tegljenje, usluge plovnih dizalica Unutar djelatnosti međulučkog tegljenja, dužobalnog razvoza i plovnih dizalica poslovi se zaključuju na dva načina, izravno s naručiteljem posla ili preko posrednika-brokera. S hrvatskim poslovnim partnerima, Brodospas obično ostvaruje izravan kontakt. Budući da je riječ o stalnim i poznatim partnerima i ustaljenim rutama prijevoza, za ovakve poslove najčešće se ne sklapaju ugovori, nego se šalju ponude sa standardnim uvjetima i cijenom. Ovu vrstu prijevoza Brodospas najčešće obavlja za sljedeća brodogradilišta: Brodosplit, Split, Brodotrogir, Trogir, Radež, Blato, o. Korčula, 3. Maj, Rijeka, Tehnomont, Pula. Za pružanje usluga nepoznatim ili nepouzdanim partnerima pored sastavljanja i potpisa ugovora, traži se plaćanje unaprijed, bankovne garancije, i sl. Posrednici-brokeri u poslovanju na domaćem tržištu koriste se vrlo rijetko. Za razliku od domaćeg tržišta, na stranom se poslovi sklapaju najčešće posredstvom brokera, koji su upoznati s prilikama na datom tržištu i s našim kapacitetima/mogućnostima. Uobičajene provizije iznose do 5% od ugovorene vrijednosti poslova. Od inozemnih posrednika najčešće se Brodospasu obraćaju talijanski international Shipbrokers, Francesco Parisi, Cambiaso & Risso (za potrebe talijanskih brodograditelja i opskrbu talijanskih platformi za istraživanje i eksploataciju podmorja), britanski Marint UK, francuski Fostrans, a od domaćih Jadroagent, Adriatic Agent i Adriatic Shipbrokers. Bilo da su poslovi sklopljeni izravno ili posredstvom brokera, najčešće se pri zaključenju poslova, a zbog zaštite obostranih interesa potpisuju tzv. tipski ugovori. Tako organizacija BIMCO izdaje posebne tipske ugovore za skoro sve vrste poslova u pomorstvu (npr. za tegljenje, za najam tegljača ili teglenica, za prijevoz različitih vrsta tereta). Od trajnijih i značajnijih poslova iz ovog segmenta poslovanja može se spomenuti zaposlenje broda m/t «JAKI» u Camerounu na zapadnoj obali Afrike, gdje pruža usluge asistiranja na naftnom terminalu u luci Limbe. Riječ je o dugoročnom zaposlenju tegljača, koje je započelo

26

krajem 1998. godine, te je ugovoreno trajanje zaposlenja do kraja 2004.godine, s opcijom produženja.

c) Poslovi spašavanja na moru

Spašavanje je ranije bio značajan izvor Brodospasovih prihoda. Smanjenje prometa na Jadranu, zbog rata i nakon rata kao i povećana briga o sigurnost na brodovima, utjecali su na smanjenje tih poslova. Za veća spašavanje na moru najčešće se koristi LLOYD-ov tip ugovora NO CURE NO PAY, a za manja u pravilu se ugovara fiksna cijena usluge. Pored brošure sa potpisom svih objekata i njihovih pomorsko-tehničkih značajki, Brodospas svake godine oglašava svoju djelatnost u stručnim publikacijama (npr. Fairplay, Lloyd'-s publikacije), te izrađuje promotivne predmete sa svojim znakom.

27

6.10. Zaposlenici U Brodospas grupi je na dan 30. svibnja 2003. godine bilo ukupno 170 stalnih zaposlenika. Kvalifikacijska struktura stalno zaposlenih djelatnika vidljiva je iz tablice koja slijedi: Stručna sprema Broj zaposlenika %VSS 16 9,41VŠS 16 9,41SSS 67 39,41NSS 4 2,35VKV 10 5,88KV 54 31,76PKV 2 1,18NKV 1 0,59

Ukupno 170 100 Kolektivnim ugovorom i drugim aktima te Zakonom o radu detaljno su uređeni radni odnosi između Brodospas grupe i zaposlenika. Kolektivni ugovor uređuje područja radnog vremena, godišnjih odmora i dopusta, zaštite i sigurnosti pri radu. Također, njime su uređena pitanja plaća i naknada plaća, te sva ostala materijalna prava radnika i uvjeta za rad sindikata. Od ukupno 170 zaposlenika, njih 89 su članovi Sindikata pomoraca Hrvatske. U okviru Brodospasa djeluje Radničko vijeće koje je utemeljeno 2002. godine u skladu sa Zakonom o radu. Broj članova Radničkog vijeća utvrđuje se prema ukupnom broju zaposlenih, a trenutno broji 3 člana i tri zamjenika. Djelokrug rada Radničkog vijeća je zaštita i promidžba interesa zaposlenika, savjetovanje o pitanjima važnim za njihov položaj, praćenje i poštivanje Zakona o radu i Kolektivnog ugovora Brodospasa. Brodospas je u 2002. godini isplatilo prosječnu neto plaću u iznosu od 4.164,00 kuna, što je za 11% više od isplaćene prosječne neto plaće u hrvatskom gospodarstvu za istu godinu. Brodospas redovito podmiruje sve obveze te doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Upravljanje ljudskim potencijalima Upravljanje ljudskim potencijalima u Brodospas grupi obavlja se prema standardima ISO-9002 i ISM-CODE. To se provodi politikom sigurnosti i kvalitete što je detaljno utvrđeno ISO i ISM procedurama. Uspješnost poslovanja usko je vezana uz stručnost i osposobljenost njegovih zaposlenika. Odgovarajućim postupcima određen je način odabira budućih zaposlenika, praćenje njihovog rada i osposobljavanje kroz različite vrste obuke, što je regulirano kroz procedure: zapošljavanja pomoraca, zapošljavanja u direkciji, ocjenjivanja posade, smjena posade, evidencija pomoraca i zaposlenika uprave te obuka i promaknuće.

28

6.11. Uprava U skladu sa Statutom, Upravu Brodospasa čine do tri člana, od kojih je jedan predsjednik. O broju članova Uprave u pojedinom mandatu odlučuje Nadzorni odbor. Nadzorni odbor, u skladu s zakonom i Statutom, sklapa ugovor s članovima Uprave o njihovim pravima i obvezama. Odlukom o imenovanju Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, čiji mandati, sukladno Statutu, traju najviše do pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Svi članovi Uprave Brodospasa zastupaju Brodospas pojedinačno i samostalno. Uprava Brododspasa može u okviru svojih ovlaštenja dati drugoj osobi punomoć za zastupanje i zaključivanje ugovora, te za poduzimanje drugih pravnih radnji. Uprava Brodospasa donosi odluke većinom glasova svih članova Uprave. U situaciji kada su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Uprave. Brodospas zastupaju dva člana Uprave zajedno ili jedan član Uprave zajedno sa prokuristom. Način rada i podjela poslova uređeni su Poslovnikom o radu koji donosi Uprava, uz suglasnost Nadzornog odbora. Određene vrste poslova, sukladno Statutu, Uprava može voditi samo uz prethodnu pisanu suglasnost Nadzornog odbora. Pisana suglasnost je potrebna i za poslove i pravne radnje čija pojedinačna vrijednost premašuje iznos kojeg odredi Nadzorni odbor svojom odlukom ili koji su određeni Statutom Brodospasa. Trenutno Uprava Brodospasa ima jednog člana, u funkciji direktora. Ime i prezime Adresa JMBG *

Vicko Batinica, direktor Mihanovićeva 31, Split * Sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine matični broj nije javni podatak, te ga stoga nismo uvrstili u ovaj Skraćeni prospekt. Životopisi članova Uprave Vicko Batinica Vicko Batinica rođen je 15. ožujka 1946. godine u Šibeniku. Osnovnu školu završio je u Šibeniku, a srednju pomorsku školu, te Višu pomorsku školu i Pomorski fakultet završio je u Splitu 1971. godine. U svojstvu časnika stroja, odnosno zapovjednika stroja, plovio je na domaćim i inozemnim brodovima do 1974. godine kada je postavljen za tehničkog inspektora u firmi COMAR iz Hamburga. Od 1977. do 1980. radio je u švicarskoj tvrtki SGM (Societe de Gerance Maritime) u Genevi, Švicarska, na dužnostima tehničkog inspektora i tehničkog direktora. U Brodospasu je od 1980. obavljao poslove tehničkog inspektora. Od 1990. godine obnaša dužnost glavnog direktora Brodospasa (sada Uprava – Direktor) do danas. Na tu dužnost došao je u vrlo ozbiljnom razdoblju gospodarskih promjena u Hrvatskoj, kao i u vremenu priprema za nametnuti rat, kada je firmu trebalo sačuvati, s obzirom da je tadašnji glavni korisnik usluga INA-Naftaplin iz Zagreba otkazao gotovo sve poslove koje je

29

tvrtka za njih obavljala. Usprkos neobjavljenom embargu protiv Hrvatske, mudro je odlučio izaći s brodovima u offshore usluge na najzahtjevnije tržište Sjevernog mora i na druga mora, gdje se Brodospas potvrdio i dokazao kao kvalitetni poslovni subjekt. U ratnim vremenima da bi osigurao posao brojnim radnicima tvrtke, odlučio se na otvaranje novih djelatnosti i svojom ukupnom strategijom sačuvao tvrtku u svom integritetu sa svim osnovnim i sporednim djelatnostima. Od 2001. godine pod njegovim poslovodstvom tvrtka provodi postupnu ali intenzivnu racionalizaciju troškova poslovanja, tako da su nerentabilne djelatnosti ukinute, stari brodovi otpisani i prodani za rezanje, a također je i broj radnika u značajnijoj mjeri sveden na racionalno potreban broj. Pored dužnosti u Brodospasa, bio je predavač na Srednjoj pomorskoj školi u Splitu. Od 1990. godine vanjski je suradnik i predavač na Pomorskom fakultetu u Splitu. Također, već je nekoliko godina ispitivač na stručnim ispitima za stjecanje pomorskih zvanja pri Lučkoj kapetaniji u Splitu. Predsjednik je Udruge poslodavaca-brodara u međunarodnoj i pomorskoj plovidbi ''Mare Nostrum'', Zagreb. U Domovinskom ratu bio je glavni koordinator za trgovačku mornaricu za akvatorij od Zadra do Dubrovnika, imenovan od Sekretarijata za narodnu obranu 5. srpnja 1991. godine. Dana 18. srpnja 1991. godine od Zapovjedništva obrane Srednje i Sjeverne Dalmacije postavljen je za koordinatora pomorsko-privredne djelatnosti u Odsjeku za pomorske snage toga Zapovjedništva. Također, nositelj je Spomenice Domovinskog rata. Od 1994. godine predsjednik je Vaterpolo kluba ''Mornar'' iz Splita, te član Izvršnog odbora Vaterpolo saveza Hrvatske.

30

6.12. Nadzorni odbor Nadzorni odbor ima pet članova koje bira Glavna skupština. Sukladno Statutu, izbor članova provodi se na prijedlog dioničara koji pojedinačno ili zajednički imaju ukupnu nominalnu vrijednost dionica u iznosu od najmanje 10% temeljnog kapitala Brodospasa u vrijeme izbora. Članovi Nadzornog odbora biraju se na četiri godine i mogu biti ponovo birani, a Glavna skupština Brodospasa može razriješiti člana Nadzornog odbora većinom glasova i prije isteka mandata. Sukladno Statutu, dioničari ovlašteni za predlaganje kandidata, sastavljaju listu na kojoj predlažu onoliko članova Nadzornog odbora koliko ih bira Glavna skupština. U slučaju više lista kandidata, prednost ima ona koju predlože dioničari s većom nominalnom vrijednosti dionica. Prilikom glasovanja na Glavnoj skupštini glasuje se o listi članova koja se prihvaća ili odbija u cjelini. Nadzorni odbor izabran na Glavnoj skupštini mora se konstituirati najkasnije osam dana od dana izbora, a na konstituirajućoj sjednici članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika, te donose Poslovnik o radu Nadzornog odbora. Sukladno Statutu, sjednicu Nadzornog odbora saziva predsjednik Nadzornog odbora ili, u slučaju njegove odsutnosti, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora. Poziv za sjednicu Nadzornog odbora šalje se članovima Nadzornog odbora najmanje dva dana prije održavanja sjednice i treba sadržavati vrijeme i mjesto održavanja, dnevni red i odgovarajuću dokumentaciju. Ako zakonom ili Statutom nije utvrđeno drugačije, Nadzorni odbor svoje odluke donosi većinom glasova svih svojih članova, a pod uvjetom da na sjednici mora biti prisutno najmanje većina ukupnog broja članova. Svaki član Nadzornog odbora ima jedan glas. Odluke se donose u pravilu javnim glasovanjem, a po posebnoj odluci Nadzornog odbora tajnim. Sadašnji članovi Nadzornog odbora Brodospasa navedeni su u sljedećoj tablici:

Ime i prezime Adresa JMBG* Darko Ostoja, predsjednik Somuni 10, Zagreb Damir Vrhovnik, zamjenik Riva 5, Rijeka Ratko Bajakić, član Radićevo šetalište 21, Zagreb Eleonora Livačić, član Zrinjsko-Frankopanska 22, Split Vicko Ferić, član Petrinjska 26a, Zagreb * Sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine matični broj nije javni podatak, te ga stoga nismo uvrstili u ovaj Skraćeni prospekt.

31

Životopisi članova Nadzornog odbora Darko Ostoja Rođen je 17. siječnja 1953. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od početka karijere bavi se privatnim poduzetništvom. U Babson Collegu (SAD) je 1991. završio tečaj poduzetništva, a brokerski ispit polaže 1994. u Zagrebu. Od 1980. do 1990. vlasnik je i direktor poduzeća Meting iz Čakovca, specijaliziranog za proizvodnju rezervnih dijelova, remonta i rekonstrukcije industrijskih postrojenja, s preko 120 zaposlenih. Poslovnim savjetovanjem počinje se baviti 1990. godine kao suvlasnik i direktor tvrtke Consult Invest d.o.o. iz Varaždina. Najvažnije razdoblje u poslovnoj karijeri Darka Ostoje započinje 1995. kada postaje suvlasnikom i direktorom društva za poslovanje s vrijednosnim papirima I.C.F. d.o.o., danas vodeće brokerske kuće u Hrvatskoj. Oformivši tim mladih i visokoobrazovanih stručnjaka, I.C.F. je pod upravom Darka Ostoje posljednjih godina proveo niz bitnih poslovnih projekata i preko 30 akvizicija društava koja su prošla kroz proces pretvorbe i privatizacije. Osmislio je i vodio jedno od najvećih hrvatskih poduhvata u inozemstvu - preuzimanje tvrtke Elan u Sloveniji. Osnivanjem I.C.F. Investa, društva za upravljanje investicijskim fondovima i Dom fonda, privatizacijskog investicijskog fonda, Ostoja je aktivni sudionik kuponske privatizacije, a kroz proces restrukturiranja portfelja i pretvaranja Dom fonda u zatvoreni investicijski fond, dao je izniman doprinos razvoju hrvatskog tržišta kapitala i stranim investicijama u Hrvatskoj. Član je nadzornih odbora nekoliko značajnih hrvatskih društava (Podravka, Dioki, Dubrovnik-Babin Kuk, Riviera Holding, Brodospas), govori engleski jezik, oženjen je, živi i radi u Zagrebu. Damir Vrhovnik Damir Vrhovnik rođen je 1947. godine. Diplomirao je strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Svekoliku poslovnu karijeru proveo je u "Viktor Lencu". Rad u "Viktor Lencu" započinje kao voditelj objekta. Od 1977. godine rukovoditelj je plana i tehnologije. Godine 1979. imenovan je za rukovoditelja plana i pripreme proizvodnje, te postaje član Poslovnog kolegija. U tom razdoblju nadgleda sve proizvodne aktivnosti, a posebnu pozornost posvećuje složenijim projektima preinaka brodova i izgradnje off-shore konstrukcija. Od 1987. godine direktor je "Viktor Lenca", te pod njegovim vodstvom dolazi do restrukturiranja i privatizacije "Viktor Lenca". Bio je član više nadzornih i upravnih odbora banaka, osiguravajućih društava i industrijskih poduzeća. Od 1990. do 1992. godine bio je zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, izabran na prvim demokratskim izborima. Godine 1993. proglašen je za "Menadžera godine" po izboru udruženja menadžera Hrvatske. Nosilac je više mirnodopskih i ratnih odlikovanja te različitih društvenih priznanja. Godine 1995. dobio je nagradu "Europski krug", koju dodjeljuje Europski pokret Hrvatske pojedincima koji su dali izniman doprinos afirmaciji Hrvatske u Europi i europske ideje u Hrvatskoj na području gospodarstva. Godine 1999. dobio je nagradu Grada Rijeke za iznimna gospodarska dostignuća i za promicanje socijalnog dijaloga.

32

Predsjednik je Nadzornog odbora Jadranskog pomorskog servisa d.o.o. iz Rijeke. Član je Nadzornog odbora INA d.d. Zagreb, Brodarskog instituta d.o.o. Zagreb, Brodospasa d.d. Split i Brodogradilišta Punat d.d. Član je Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore, Predsjedništva CROMA-e i Predsjedništva Hrvatskog udruženja poslodavaca. Član je Savjeta za pomorstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova iz područja organizacije i poslovanja brodogradilišta. Na Tehničkom fakultetu u Rijeci, na studiju Brodogradnje, predaje kolegij Poslovanje i organizacija brodogradilišta. Ratko Bajakić Ratko Bajakić rođen je 1965. godine u Zagrebu, gdje pohađa osnovnu školu i gimnaziju te diplomira na Ekonomskom fakultetu. U dosadašnjoj je profesionalnoj karijeri stekao bogato iskustvo na međunarodnim projektima investicijskog bankarstva. Od 1992. do 1994. godine radi za Giro Credit/Investmentbank Austria na poslovima korporativnih fuzija i akvizicija u centralnoj Europi te sudjeluje u nekoliko međunarodnih akvizicija. U razdoblju od 1995. do srpnja 1996. godine direktor je odjela poslovnih financija u češkoj podružnici Investmentbank Austrie, gdje je zadužen za sve poslove vezane za fuzije, akvizicije i emisije obveznica i dionica za klijente u Češkoj. Zajedno s centralom u Beču razvija odjel emisija i trgovanja obveznicama. Od kolovoza 1996. do kraja 1997. godine prokurist je i član Uprave IB Austria d.o.o., investicijske banke Bank Austria grupe za poslovanje vrijednosnim papirima. Uspostavlja odjel financijske analize, odjel trgovanja vrijednosnim papirima te odjel korporativnih financija. Upravlja projektima korporativnih fuzija i akvizicija na domaćem i inozemnim tržištima kapitala te sudjeluje u operacijama izdavanja vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira te njihovom plasmanu na organizirana tržišta. Između ostalog, bio je voditelj projekta izdavanja 259.990 redovnih dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar. Od početka 1998. radi kao savjetnik u austrijskoj tvrtki Multiline i Goldscheider te je ujedno i prokurist u I.C.F. d.o.o. s kojim sudjeluje u nekoliko projekata vezanih za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj. Koncem 2002. godine postaje direktor I.C.F.-a. 1998. godine upisuje znanstveni poslijediplomski studij Financije poduzeća na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u nekoliko znanstvenih projekata s područja istraživanja tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj, čiji se rezultati na stručnim skupovima prezentiraju domaćoj javnosti. Govori engleski i njemački jezik.

33

Eleonora Livačić

Eleonora Livačić rođena je u Splitu, udana i majka dvoje djece. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Splitu, stekla zvanje ekonomista te se nakon škole i zaposlila. Prvo zaposlenje bilo je u Brodogradilištu Split, gdje je 1961. godine obavljala poslove na mjestu materijalnog knjigovođe. Od 1962. godine zaposlena je u Brodospasu. U razdoblju od 1962.-1979. godine radila je kao samostalni referent u financijskoj operativi i unutarnjoj kontroli, kasnije nazvanim ''financijska operativa''. Od 1979. godine kada postaje voditelj odjela financiranja, radi na svim poslovima vezanim za financije kako unutar Brodospasa tako i s vanjskim poslovnim partnerima, sve poslove vezane za investicije (od ugovaranja do realizacije, te završetka pojedine investicije), sve na razini Brodospasa (tj. tadašnje OUR-e i RZ). Od 1991. do 1993. u svojstvu poslovnog ekonomiste, uz već navedene poslove, uključena je i na svim ostalim poslovima vezanim za financije, kojima Brodospas proširuje svoje angažmane i djelatnosti od ugovaranja do finaliziranja. Godine 1993. raspoređena je na mjesto koordinatora za financije i računovodstvene službe. Uz obavljanje poslova iz gore navedenog pojedinog radnog mjesta, još je bila angažirana i kao: član Upravnog odbora Brodospasa od 1993. do srpnja 1994. godine, predsjednik Upravnog odbora Brodospasa od srpnja 1994. do srpnja 1996. godine, predsjednik Nadzornog odbora Brodospasa od srpnja 1996. do srpnja 2000. godine, te kao član Nadzornog odbora od srpnja 2000. godine do danas. U 2000., 2001. i 2002. godine dobila je kao financijska direktorica i član Nadzornog odbora od Zavoda za poslovna istraživanja priznanje kao jedan od najuspješnijih poduzetnika i upisana u ''Zlatnu knjigu hrvatskih najuspješnijih poduzetnika''. Govori engleski i talijanski. Vicko Ferić Vicko Ferić diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1974. započeo je raditi u organsko petrokemijskoj industriji kao poslovni tajnik generalnog direktora. 1978. godine započeo je raditi u financijskoj službi, a 1982. godine imenovan je financijskim direktorom INA-OKI-ja. Od 1992.godine prelazi na poslove u Upravi INE. 1997. godine imenovan je pomoćnikom generalnog direktora INE za financije i kontroling. U rujnu 1998. godine započinje raditi u EPIC-Investu, kao član Uprave. EPIC-Invest je poduzeće koje upravlja DOM fondom. Ujedno, 1998 stupa na mjesto člana Uprave poduzeća Epic d.o.o.. Iz EPIC-Investa odlazi 2000. godine da bi iste godine stupio na mjesto člana Uprave E-Investa. E-Invest je poduzeće koje je upravljalo SNF fondom. 2002. godine gospodin Ferić postaje član uprave SN Holdinga u koje se tranformirao SNF fond. Gospodin Ferić član je brojnih stručnih i poslovnih udruženja, te isto tako predsjednik odnosno član niza nadzornih odbora (Petrokemija Kutina d.d., Kemikalije d.d., HP Vrboska d.d., Dioki d.d., Brodospas d.d.)

34

6.13. Sudski postupci Brodospas unatrag dvanaest mjeseci od datuma ovog Skraćenog prospekta nema niti jedan nedovršen ili dovršen sudski postupak koji bi mogao imati značajnije posljedice na financijski položaj i poslovanje Brodospasa.

6.14. Materijalni ugovori Brodospas unatrag dvanaest mjeseci od datuma ovog Skraćenog prospekta nema nikakvih ugovora izvan uobičajene i redovne djelatnosti. Također, ne postoje nikakve opcije na dionice Brodospasa.

35

7. OPOREZIVANJE Ovaj sažetak poreznog tretmana vlasništva dionica temelji se na pozitivnim propisima Republike Hrvatske u vrijeme sastavljanja ovog Skraćenog prospekta. Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika dionica. Porezni tretman vlasnika dionica može se razlikovati ovisno o specifičnoj situaciji vlasnika dionica, te se u tom smislu na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike dionica. Od nadležnih poreznih tijela Republike Hrvatske nije, niti će se tražiti bilo kakva odluka u svezi bilo koje ovdje iznesene informacije. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje, pa se tako ne razmatraju niti svi porezni aspekti koji mogu biti relevantni za vlasnika dionica. Svaki sadašnji i budući vlasnik dionica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja dionicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih zemalja, ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predložene do dana izdavanja ovog Skraćenog prospekta, te o izmjenama relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovog Skraćenog prospekta. Od 1. siječnja 2001. godine na snazi su porezni propisi koji reguliraju i oporezivanje dohotka i dobiti od kapitala. Novi Zakon o porezu na dobit (Narodne novine 127/2000) i Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine 54/2001) reguliraju oporezivanje domaćih i inozemnih pravnih osoba, a Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine 127/2002) i Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine 54/ 2001) reguliraju oporezivanje domaćih i inozemnih fizičkih osoba. Oporezivanje dividende Sukladno važećim poreznim propisima prihod od dividendi i udjela u dobiti domaćim pravnim osobama ne oporezuje se temeljem članka 8. Zakona o porezu na dobit . Prilikom isplate dividende i udjela u dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe društvo isplatitelj obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na dobit po odbitku od 15%. Ako je s državom u kojoj inozemni primatelj ima sjedište u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primjenjivat će se odredbe Ugovora (članak 22. Zakona o porezu na dobit i članak 16. i 17. Pravilnika o porezu na dobit). Dividenda isplaćena domaćoj fizičkoj osobi oporezuje se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 15% (članak 26. Zakona o porezu na dohodak i članak 45. Pravilnika o porezu na dohodak).

36

Inozemnim fizičkim osobama ne oporezuje se isplata dividende (članak 10. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak navodi oporezive dohotke inozemnih poreznih obveznika) . Oporezivanje prodaje dionica Prihod o prodaje dionica domaće pravne osobe, poreznog obveznika, oporeziv je porezom na dobit (članak 4. stavak 9. Zakona o porezu na dobit) . Prihod od prodaje dionica koji ostvare inozemni porezni obveznici, koji nisu fizičke osobe, ne podliježe oporezivanju porezom na dobit (članak 22. Zakona o porezu na dobit i članak 16. Pravilnika o porezu na dobit po odbitku propisuje oporezive prihode inozemnih osoba koje nisu fizičke osobe). Inozemnim fizičkim osobama prihod od prodaje dionica nije oporezivi prihod porezom na dohodak (članak 10. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak navodi oporezive prihode inozemnih poreznih obveznika).

37

8. IZVJEŠĆE NEZAVISNIH REVIZORA ZA 2002. GODINU

Dioničarima i članovima Brodospas grupe: Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvješća društva Brodospas d.d. i njegovih podružnica (zajedno Grupa) na dan 31. prosinca 2002. godine, koja su prikazana na stranicama 4 do 35. Financijska izvješća pripremljena su na temelju Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja što ih je izdao Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (IASC), u skladu sa Zakonom o računovodstvu Republike Hrvatske. Odgovornosti Uprave i revizora Kako je izloženo na stranici 1, za navedena financijska izvješća odgovara Uprava. Naša odgovornost odnose se na izražavanje neovisnog mišljenja o tim financijskim izvješćima na osnovi obavljene revizije. Temelj za izražavanje mišljenja Postupak revizije financijskih izvješća Grupe proveden je sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i provođenje revizije do razine koja je potrebna za postizanje razumnog uvjerenja o tome da financijska izvješća ne sadrže značajne pogrešne iskaze. Revizija obuhvaća ispitivanje, na osnovi uzorka, evidencija koje potkrepljuju iznose i objavljivanja prikazana u financijskim izvješćima. Revizija također uključuje procjenjivanje računovodstvenih načela i značajnih procjena Uprave, kao i cjelokupnog prikaza financijskih izvješća. Vjerujemo da naša revizija pruža razumnu osnovu za izražavanje mišljenja. Mišljenje Po našem mišljenju financijska izvješća prikazuju realno i objektivno u svim značajnim aspektima financijski položaj Grupe na dan 31. prosinca 2002. godine, ako i rezultate njihova poslovanja te novčani tijek i promjene vlastitog kapitala za 2002. godinu sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, u skladu sa Zakonom o računovodstvu Republike Hrvatske. Posebni naglasci 1. Kao što je navedeno u bilješci 2.5, Društvo je u 2002. godini izvršilo novu procjenu korisnog vijeka trajanja brodova i njihovog ostatka vrijednosti. Na temelju procjene koju je napravio neovisni procjenitelj utvrđen je ostatak vrijednosti brodova na kraju njihovog korisnog vijeka trajanja od 53 milijuna kuna. Budući da je procjena ostatka vrijednosti temeljena na trenutnoj tržišnoj situaciji koja je prikazana kao vrlo povoljna u ovom trenutku, i da ostatak vrijednosti nije diskontiran, postoji nesigurnost da će se iskazani ostatak vrijednosti moći realizirati. 2. Kao što je objašnjeno u bilješci 4.2, Društvo ima potraživanja prema društvu Histria trade Umag (Trgo-Umag) u iznosu od 13.972 tisuća kuna. Uzimajući u obzir da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak i da je pokrenut sudski spor za naplatu ovog potraživanja, postoji

38

neizvjesnost glede trajanja i konačnog ishoda ovog spora te sukladno tome i uz naplativost potraživanja. Dalje, kao što je navedeno u bilješci 27 “Potencijalne obveze”, protiv Društva je pokrenuto nekoliko sudskih sporova u ukupnom iznosu od 4.9 milijuna kuna (ne uključujući kamate). Na temelju procjene Uprave, u financijskim izvješćima Društva rezerviran je iznos od 43 tisuće kuna. Skrećemo pozornost na neizvjesnost vezano za trajanje i konačni ishod ovih sporova. Ernst & Young d.o.o. Veritas d.o.o. Zagreb, 10. srpnja 2003.

39

9. REVIDIRANA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. GODINU

KONSOLIDIRANA BILANCA 31.12.2002. 31.12.2001. Bilješke HRK (000) HRK (000)AKTIVA Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina 3 417 347Materijalna imovina 3 277.226 308.726Financijska imovina 4 14.117 14.544Dugoročna potraživanja 5 106 111 291.866 323.728Kratkotrajna imovina Zalihe 6 5.812 4.547Potraživanja od kupaca 7 37.391 35.386Ostala potraživanja 8 1.130 2.697Financijska imovina 9 27.174 13.722Novac u bankama i blagajni 10 6.447 9.010 77.954 65.362 Odgođeni troškovi 117 - UKUPNO AKTIVA 369.937 389.090 PASIVA Kapital i rezerve Upisani kapital 157.888 156.355Rezerve za vlastite dionice 4.231 2.555Vlastite dionice 12 (4.231) (2.555)Revalorizacijske rezerve 143.598 158.996Tečajne razlike 35.800 39.768Ostale rezerve 835 835Dobit/Gubitak tekućeg razdoblja 264 (13.078) 11 338.385 342.876 Odgođena porezna obveza 9.236 10.125Obveze po kreditima 3.273 7.136Dugoročne obveze 13 12.509 17.261 Kratkoročne obveze Obveze prema dobavljačima 14 11.970 20.279Ostale obveze 15 4.919 6.156Tekuća dospijeća dugoročnih obveza 16 2.154 2.518 19.043 28.953 UKUPNO PASIVA 369.937 389.090 Bilješke uz financijske izvještaje sastavni su dio ovog izvješća Odobreno i potpisano od strane Uprave na dan 9. srpnja 2003:

40

KONSOLIDIRANI RAČUN DOBITI I GUBITKA 2002 2001

Bilješka HRK (000) HRK (000) Poslovni prihodi Prihodi od prodaje 17 149.596 151.736 Ostali prihodi osnovne djelatnosti 18 4.118 6.694 153.714 158.430 Poslovni rashodi Troškovi materijala i usluga 19 (60.470) (67.475) Troškovi osoblja: (44.480) (40.779) a) Nadnice i plaće (38.125) (34.371) b) Troškovi poreza, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (6.355) (6.408) Amortizacija 20 (27.418) (28.674) Ostali poslovni rashodi 21 (21.847) (33.988) (154.215) (170.916) Dobit/ (gubitak) iz poslovnih aktivnosti (501) (12.486) Financijski prihodi 22 6.603 4.762 Financijski rashodi 23 (5.820) (5.293) Dobit/ (gubitak) iz financijskih aktivnosti 783 (531) Dobit/ (gubitak) tekuće godine prije oporezivanja 282 (13.017) Porez na dobit 24 18 61 Neto dobit/ (gubitak) tekuće godine 264 (13.078) Bilješke uz financijske izvještaje sastavni su dio ovog izvješća Odobreno i potpisano od strane Uprave na dan 9. srpnja 2003.:

41

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU 2002 2001

HRK (000) HRK (000) NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI: Neto dobit tekuće godine 264 (13.078) Amortizacija 27.418 28.674 Smanjenje/povećanje zaliha (1.265) 2.581 Smanjenje/povećanje potraživanja od kupaca (2.005) 5.027 Povećanje/smanjenje ostalih potraživanja i plaćenih troškova budućeg razdoblja 1.450 (153) Povećanje obveza prema dobavljačima (8.309) (9.139) Smanjenje/povećanje ostalih obveza i odgođenog plaćanja troškova (1,237) 1.083 Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti 16.316 14.995 NOVČANI TIJEK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI: Povećanje materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine (5.353) (153.743) Smanjenje materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine 9.365 25.470 Smanjenje/povećanje zbog utjecaja tečaja USD - (3.381) Povećanje dugoročnih kredita 436 4.613 Smanjenje/povećanje ulaganja u vrijednosne papire (9) 168 Povećanje dugoročnih potraživanja 5 3 Smanjenje depozita i kratkoročnih kredita (13.452) (3.704) Neto novčani tijek iz investicijskih aktivnosti (9.008) (130.574) NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI: Smanjenje/povećanje tekućeg dospijeća dugoročnih kredita (364) 60 Smanjenje obveza za kredite (3.863) (8.164) Smanjenje/povećanje kapitala (4.755) 123.668 Smanjenje odgođene porezne obveze (889) - Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (9.871) 115.564 Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata (2.563) (15) Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 9.010 9.025 Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 6.447 9.010

42

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA DIONIČKOM KAPITALU

Dionički Revalorizacijske Tečajne Rezerve Vlastite kapital rezerve Razlike dionice

Na dan 1. siječnja 2001. godine 161.199 26.926 59.559 835 (476) Usklada dioničkog kapitala s tečajem DEM 31.12.01. (4.844) 4.844 - - - Utjecaj tečaja na vrijednost plovila prije revalorizacije koji se nalaze kod ino podružnica - - 3.378 - - Usklađenje vrijednosti dugotrajne imovine - (23.169) - - Svođenje na tržnu vrijednost plovila - 135.413 - - - Pokrića gubitka - (5.632) - - - Prijenos u rezerve za vlastite dionice - (2.555) - - - Vlastite dionice - - - - (2.079) Gubitak tekuće godine - - - - - Na dan 31. prosinca 2001. godine 156.355 158.996 39.768 835 (2.555) Usklada dioničkog kapitala s tečajem EUR 31.12.02. 1.533 (1.533) - - - Utjecaj tečajnih razlika iz prevođenja RDIG-a po prosječnom godišnjem tečaju - - 1.461 - - Usklađenje vrijednosti dugoročnih potraživanja - - (5.447) - - Usklađenje potraživanja uloga u podružnice - - 18 - - Prijenos rezervi za vlastite dionice - (1.676) - - - Vlastite dionice - - - - (1.676) Pokriće gubitka - (13.078) - - - Prijenos odgođenog poreza za obračunatu amortizaciju na revaloriziranu materijalnu imovinu - 889 - - - Dobit tekuće godine - - - - - Na dan 31. prosinca 2002. godine 157.888 143.598 35.800 835 (4.231)

43

10. BILJEŠKE UZ REVIDIRANA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. GODINU

1. Opći podaci o Grupi

Brodospas d.d. (dalje: Društvo) s sjedištem u Splitu, Obala Lazareta 1, osnovano je 1947. godine za spašavanje na moru i pomorsko tehničku djelatnost na moru, a u skladu sa procesom privatizacije 14. prosinca 1993. godine postaje dioničko društvo. U procesu usklađenja sa Zakonom o trgovačkim društvima, rješenjem Trgovačkoga suda u Splitu broj Tt-95/5503-3 od 5. lipnja 1996. godine Društvo je upisano u sudski registar s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 060011744 pod nazivom BRODOSPAS dioničko društvo za pomorsko-tehničku djelatnost, Split, s vrijednošću temeljnog kapitala 41.493.000 DEM. Upravu Društva u toku godine činio je Vicko Batinica, koji društvo zastupa pojedinačno i samostalno. Nadzorni odbor u toku godine sačinjavali su: Darko Ostoja - predsjednik Damir Vrhovnik - zamjenik predsjednika Eleonora Livačić - član Vicko Ferić - član Ratko Bajakić - član Djelatnost dioničkog društva Brodospas, Split i povezanih društava (dalje u tekstu: Grupa) je: • Usluge u pomorskom prometu, • Prijevoz robe morem i priobaljem, • Prijevoz putnika morem i priobaljem, • Prekrcaj tereta u lukama, • Skladištenje robe, • Djelatnost marina, • Obrada podataka, • Trgovina na veliko i malo, • Ostale poslovne djelatnosti. Prosječni broj zaposlenih u 2002. godini na bazi sati rada bio je 190, dok je isti u 2001. godini bio 209.

44

2. Sažetak značajnijih računovodstvenih politika

2.1. Općenito Konsolidirani financijski izvještaji Grupe pripremljeni su sukladno zahtjevima Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja i u skladu s hrvatskim računovodstvenim propisima. Izvještaji na dan 31. prosinca 2002. godine sastavljeni su uz primjenu načela povijesnih troškova, osim u dijelu dugotrajne materijalne imovine, koja je uključena u financijske izvještaje po revaloriziranim vrijednostima. Tamo gdje je bilo potrebno izvršena su usklađenja u financijskim izvještajima kako bi oni bili potpuno u skladu s zahtjevima Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja. Određeni iznosi u financijskim izvještajima su reklasificirani u svrhu usporedivosti pozicija u financijskim izvještajima tekućeg i prethodnog razdoblja. Osnovne računovodstvene politike korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja obrazložene su u slijedećim točkama: 2.2. Osnova za konsolidaciju Društvo posjeduje direktno ili indirektno 80% odnosno 100% udjela u slijedećim društvima, koja su obuhvaćena u konsolidiranim financijskim izvještajima: % direktnog vlasništva Godina osnutka

Hrvatska društva Dalmacija Kvarner, Split 100 1992. Inozemna društva Croatia Shipping ltd, Kingstown, St. Vincent and the Grenadines 100 1991. Croatia Shipping co inc, Panama 100 1991. Dalmacija Kvarner ltd, Kingstown St. Vincent and the Grenadines 100 1992. Crolux, Luxemburg 80 1999. Crobel, Belgija 80 2002. Dana 4. veljače 2002. godine podnesen je zahtjev Trgovačkom sudu u Splitu za brisanje iz sudskog registra društva Dalmacija – Kvarner d.o.o. Split.

45

Brodospas d.d. Split i Croatia Shipping Kingstown Ltd., St. Vincent and the Grenadines u listopadu 2002. godine osnovali su društvo CROBEL SHIPPING BVBA, Antwerpenen, Belgija koje je uključeno u konsolidirane financijske izvještaje za 2002. godinu. Odnos vlasništva je 80%: 20%, Brodospas d.d. i Croatia Shiping Kingstown. Isti iznos vlasništva je i u Crolux-u tako da je Brodospas d.d., indirektno 100%-tni vlasnik u svim povezanim društvima. Inozemna društva - djelatnost i uprava a) Croatia Shipping Ltd., St. Vincent and the Grenadines Djelatnost: obavljanje bilo kojih komercijalnih, financijskih, trgovačkih i uslužnih poslova, davanje i uzimanje zajmova, te svi investicijski poslovi; osnivanje povezanih društava i podružnica kao i likvidiranje istih. Tvrtka, kao vlasnik brodova, raspolaže s istima tj. zapošljava ih, daje u zakup, te je ovlaštena opterećivati ih stvarnim pravima, prodavati itd. Uprava – direktori: Vicko Batinica, Miljana Macanović, Mladen Brodarić i Nada Pečar. b) Crolux Shipping Co. S.A. Djelatnost: Kupnja, prodaja, prijevoz morem, zakup/najam brodova, upravljanje pomorskim brodovima i sve financijske i komercijalne djelatnosti direktno ili indirektno vezane s prije navedenim. Uprava – direktori: Vicko Batinica, Miljana Macanović, Nela Livačić, Raymond Van Herck, Luisella Moreschi. c) Crobel Shipping B.V.B.A., Antwerpen, Belgium Djelatnost: U Belgiji i inozemstvu, između ostalog, tvrtka je ovlaštena obavljati pomorske prijevoze, brodarske poslove, chartere, upravljanje brodovima. Uprava – direktori: Vicko Batinica, Eric Hendrickx, Raymond Van Herck, Miljana Macanović, Nela Livačić. d) Croatia Shipping Co. Inc. Panama Djelatnost: sve vrste raspolaganja robama, uključujući brodove (ugovaranja, hipotekiranja, zalaganja). Također, poduzimanje bilo kojih komercijalnih, financijskih, trgovačkih, uslužnih poslova i davanje i uzimanje zajmova, te svi investicijski poslovi. Uprava – direktori: Vicko Batinica, Miro Madunić, Eleonora Livačić, Nada Pečar, Miljana Macanović.

46

e) Dalmacija Kvarner Shipping Ltd. St. Vincent and the Grenadines Djelatnost: obavljanje bilo kojih komercijalnih, financijskih, trgovačkih i uslužnih poslova, davanje i uzimanje zajmova, te svi investicijski poslovi; osnivanje povezanih društava i podružnica kao i likvidiranje istih. Tvrtka, kao vlasnik brodova, raspolaže s istima tj. zapošljava ih, daje u zakup, a ovlaštena ih je opterećivati stvarnim pravima, prodavati itd. Uprava – direktori: Vicko Batinica, Miljana Macanović, Ante Grego, Nada Pečar i Jakša Kuničić Posinković. 2.3. Troškovi posudbe Troškovi posudbe uključeni su u račun dobiti i gubitka kako su nastajali. 2.4. Pretvaranje stranih valuta Stavke bilance Grupe iskazane u stranoj valuti pretvorene su u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na datum bilance. Tečajne razlike kod pretvaranja stavki u stranoj valuti u kune uključene su u račun dobiti i gubitka kako su nastajale. U konsolidiranim financijskim izvještajima obuhvaćeni su financijski izvještaji povezanih društava u inozemstvu, koja svoje financijske izvještaje iskazuju u USD i EUR. Do 2001. godine Društvo je primjenjivalo «metodu subjekta» za prevođenje financijskih izvješća svojih povezanih društava u inozemstvu u izvještajnu valutu matice u svrhu konsolidacije i uključivanje u financijske izvještaje matice (kao što je zahtijevano od strane Međunarodnog standarda financijskog izvješćivanja 21, točka 25). Od 2002. godine temeljem trenutne poslovne situacije društvo povezana društva tretira kao «djelatnosti» (u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvješćivanja 21, točka 24), te je za prevođenje bilanci inozemnih povezanih društava u izvještajnu valutu matice i uključivanje u financijske izvještaje matice, primijenjen je tečaj na datum bilance, osim dugotrajne materijalne imovine koja je prevedena po tečaju na dan 31. prosinca 2001. godine (datum kada je knjižena zadnja procjena dugotrajne materijalne imovine). Stavke prihoda i rashoda su prevedene korištenjem prosječnog godišnjeg tečaja, osim troškova amortizacije koji su prevedeni po tečaju na dan 31. prosinca 2001. godine (datum kada je knjižena zadnja procjena dugotrajne materijalne imovine).

47

Na dan 31. 12. 2001 1 USD = 8,356043 1 EUR = 7,370030 Na dan 31. 12. 2002. 1 USD = 7,145744 1 EUR = 7,442292 Prosječni godišnji tečaj 2002.

1 USD = 7,86865

1 EUR = 7,407324 2.5. Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina Dugotrajnu nematerijalnu imovinu čini propagandno – informativni film i amortizira se po stopi od 20%. Dugotrajnu materijalnu imovinu čine nekretnine (zemljište, zgrade), brodovi i ostala oprema koju posjeduje Grupa i koristi se njima u obavljanju djelatnosti ili u administrativne svrhe. Dugotrajna materijalna imovina iskazana je u bilanci stanja po revaloriziranim iznosima. U postupku privatizacije procjena dugotrajne materijalne imovine obavljena je sa stanjem na dan 31.prosinca 1991. godine. Procjenu nekretnina (zemljišta, građevinskih objekata) izvršio je za to ovlašteni neovisni procjenitelj građevinske struke, a plovne objekte ovlaštena agencija za procjenu Jadroagent Rijeka. Hrvatski fond za privatizaciju izdao je rješenje o pretvorbi i visini temeljnog kapitala, nakon čega je Društvo izradilo početnu bilancu na dan 1. siječnja 1993. godine. Zbog pojave hiperinflacije u hrvatskoj ekonomiji prilikom izrade financijskih izvještaja za 1993. godinu primijenjen je Međunarodni standard financijskog izvješćivanja 29 Financijsko izvješćivanje u hiperinflacijskim ekonomijama, te izvršena revalorizacija imovine primjenom službenog koeficijenta revalorizacije od 10,756. Međutim, koeficijent porasta DEM u 1993.godini je iznosio 6,678 što je bio realniji iznos nego službeni koeficijent temeljen na porastu cijena. Razlika između ova dva koeficijenta je utjecala na to da je vrijednost dugotrajne materijalne imovine nakon revalorizacije bila precijenjena. Zbog toga je u 1994. godini u skladu sa preporukama Hrvatskog odbora za računovodstvene standarde izvršeno usklađenje (smanjenje vrijednosti) dugotrajne materijalne imovine u iznosu od 19.755 tisuća kuna (9,3 % od neto vrijednosti ove imovine na dan 31. prosinca 1994. godine), a na teret revalorizacijskih rezervi. Nabave sredstava evidentiraju se po trošku nabave uključujući i sve troškove nastale za dovođenje sredstva u namjeravanu funkciju.

48

Izdaci za adaptaciju i rekonstrukciju broda, zgrade i opreme se kapitaliziraju. Adaptacijom i rekonstrukcijom smatraju se produžetak vijeka trajanja, povećanje kapaciteta, znatno poboljšanje kvalitete proizvoda ili usluge. Svaka druga zamjena postojeće opreme na brodu predstavlja održavanje. U listopadu 2001. godine napravljena je nova procjena vrijednosti brodova prema trenutnom stanju na tržištu, koja je pokazala veću vrijednosti brodova od one iskazane u poslovnim knjigama. Procjena brodova izvršena je od strane tri neovisna procjenitelja: Conmar d.o.o., Split, Hrvatska, R.S. Platou Offshore a.s., Oslo, Norveška, i Barry Rogliano Salles & Cie, Paris, Francuska. Pri procjeni brodova polazilo se od tehničkih karakteristika brodova, trenutačne situacije na tržištu i ostvarene kupoprodajne cijene u transakcijama prodaje sličnih brodova u vrijeme procjene. Grupa je vrijednost brodova tegljača-snabdjevača i tegljača uskladila s tržišnom vrijednosti koristeći prosječnu procijenjenu vrijednost od sve tri procjene gore navedenih procjenitelja. Temeljem ove revalorizacije vrijednost dugotrajne materijalne imovine (brodova) u bilanci na dan 31. prosinca 2001. godine povećana je za 145.538 tisuća. Tijekom 2001. godine provedeno je umanjenje vrijednosti nekih plovila u ukupnom iznosu od 23.169 tisuća kuna. Generalno, tržišna vrijednost kao i ostatak vrijednosti nakon isteka korisnog vijeka trajanja procjenjuje se svake tri godine. Tijekom 2002. godine izvršena je ponovna procjena tržišne vrijednosti brodova na isteku očekivanog vijeka korištenja te procjena njihova vijeka trajanja. Procjena tržišne vrijednosti na isteku očekivanog vijeka korištenja izrađena je od strane Conmar d.o.o., Split, tvrtke za savjetodavne usluge i vještačenja u pomorstvu. Ova procjena je temeljena na uspoređivanju s sadašnjim tržišnim cijenama brodova iste kategorije i starosti koje će pojedini brodovi biti na isteku očekivanog vijeka trajanja. Pri procjeni uzeta je u obzir i potražnja za ovakvom vrstom brodova, jer osim za originalnu namjenu, ovi brodovi se često koriste uz preinaku i za ronilačke, istraživačke i avanturističke svrhe. Za usporedbu su korišteni podaci sa web stranica priznatih brokera. Procjenu vijeka trajanja izvršio je Bureau veritas. Ukupna procijenjena preostala tržišna vrijednost brodova na isteku očekivanog vijeka trajanja je 53 milijuna kuna. Grupa je u 2002. godini promijenila metodu obračuna amortizacije te je umjesto dosadašnje funkcionalne metode počela primjenjivati linearnu metodu obračuna amortizacije.

49

Stope amortizacije koje su primijenjene u 2002.godini iznose: 2001.

godina 2002. godina

% % građevinski objekti 2,00 2,5 - 10,00 plovni objekti -neotpisana vrijednost umanjena za vrijednost

koja bi se ostvarila na tržištu nakon isteka vijeka korisnosti 5-15,71 5 – 20,00 elektronička računala 20,00 25,00 pogonski inventar, uredski namještaj 10,00 10,00 transportna sredstva 25,00 25,00 telefonska i telegrafska centrala 28,58 25,00 računski strojevi 20,00 25,00 2.6. Dugotrajna financijska imovina Dugotrajna financijska imovina predstavlja odobrene dugoročne kredite pravnim osobama koji su ugovoreni s kamatnom stopom. Cjelokupna financijska imovina podliježe provjeri radi umanjenja vrijednosti. Vrijednost financijskog sredstva se umanjuje ako je knjigovodstveni iznos veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa. 2.7. Zalihe Zalihe materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara evidentiraju se po trošku nabave, a utrošak se iskazuje metodom FIFO – prvi ulaz, prvi izlaz. Usklađivanje vrijednosti zaliha obavlja se jednom godišnje nakon godišnjeg popisa. 2.8. Potraživanja Potraživanja od kupaca, države, zaposlenih i drugih pravnih osoba iskazuju se u poslovnim knjigama na temelju isprave o nastanku poslovnog događaja i podataka o njegovoj vrijednosti. Dospjela a nenaplaćena potraživanja koja se ocjene sumnjivim i spornim adekvatno se ispravljaju na temelju odluke Uprave.

50

2.9. Kratkotrajna financijska imovina Kratkotrajnu financijsku imovinu čine kratkoročni oročeni depoziti u domaćim i stranim bankama. Depoziti se u pravilu oročavaju na razdoblje od mjesec dana uz utvrđene kamatne stope. 2.10. Novac na računu u banci i blagajni Novac se sastoji od novca na računima u bankama i gotovog novca u blagajnama. 2.11. Dugoročne obveze Dugoročne obveze obuhvaćaju obveze po osnovi zajmova, kredita i obveze prema dobavljačima, čiji je rok dospijeća duži od 12 mjeseci. Tekuća dospijeća dugoročnih obveza iskazuju se u financijskim izvještajima kao kratkoročne obveze. 2.12. Kratkoročne obveze Kratkoročne obveze obuhvaćaju obveze čiji je rok dospijeća unutar 12 mjeseci. 2.13. Priznavanje prihoda Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju zaračunatih vrijednosti isključujući poreze, a predstavljaju iznose fakturirane trećim osobama. Prihod se priznaje u trenutku kada su dobra otpremljena, odnosno usluge obavljene, te kada je značajni dio rizika i koristi vlasništva nad dobrima prenesen na kupca. 2.14. Porez na dobit Porezne prijave Društva podliježu poreznoj kontroli nadležnih organa. Budući su moguća različita tumačenja brojnih poreznih zakona, iznosi u financijskim izvještajima mogu biti naknadno promijenjeni ovisno o odluci nadležne porezne uprave. Zakonska stopa poreza na dobit u Republici Hrvatskoj iznosi 20%. Porezni gubici mogu se koristiti u sljedećih pet godina počevši od godine u kojoj su nastali. Odgođeni porezi Odgođeni se porezi obračunavaju koristeći metodu obveze. Odgođeni porezi odražavaju neto porezni efekt privremenih razlika između računovodstvenih vrijednosti imovine i obveza za

51

potrebe financijskog izvješćivanja i vrijednosti korištenih za potrebe utvrđivanja poreza na dobitak. Odgođena porezna sredstva i obveze se izračunavaju koristeći poreznu stopu primijenjenu na oporezive dobitke u godinama u kojima se ove privremene razlike očekuju naplatiti ili podmiriti. Odgođeno porezno sredstvo se priznaje kada je vjerojatno da će postojati dostatni oporezivi dobici za koje se odgođeno porezno sredstvo može iskoristiti. Na svaki datum bilance, Društvo ponovo procjenjuje nepriznata porezna sredstva i utemeljenost računovodstvenog iznosa poreznog sredstva. 2.15. Fer vrijednosti U skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, financijski izvještaji iskazani su na osnovu povijesnog troška, uključujući ispravke vrijednosti koji reduciraju vrijednost imovine na vrijednost za koje se procjenjuje da su ostvarive. Počevši od 1996. godine, novi Međunarodni standard financijskog izvješćivanja nalaže navođenje informacija o fer vrijednosti financijske imovine i obveza u bilješkama uz financijske izvještaje. Fer vrijednost u tu svrhu je definirana kao iznos za koji bi se imovina mogla razmijeniti ili s kojim bi se obveza mogla podmiriti između upućenih i zainteresiranih strana koje djeluju u svom najboljem interesu. Politika Grupe je da iskazuje informacije o fer vrijednostima imovine i obveza, za koje postoji informacija o tržišnoj vrijednosti i gdje fer vrijednost značajno odstupa od iskazanih iznosa. 2.16. Troškovi mirovina Grupa nema vlastiti mirovinski sustav budući da to na razini države obavlja Mirovinski fond, u koji Grupa uplaćuje zakonski propisane doprinose.

52

3. Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina

Zemljište i građevinsk

i objekti

Plovni objekti

Ostala oprema

Nematerijalna imovina

Imovina u pripremi

UKUPNO

000 HRK

000 HRK

000 HRK

000 HRK 000 HRK

000 HRK

Nabavna vrijednost Stanje 1. siječnja 2002. godine 19.034 418.718 18.166 1.141 3.303 460.362 Povećanje - 3.562 180 10 1.601 5.353 Prijenos iz pripreme 3.380 - 1.436 88 (4.904) - Smanjene – rashod (25) (10.704) (1.555) - - (12.284)

Stanje 31. prosinca 2002. godine 22.389 411.576 18.227 1.239 - 453.431

Ispravak vrijednosti Stanje 1. siječnja 2001. godine 2.495 135.562 12.438 794 - 151.289 Amortizacija razdoblja 1.044 25.058 1.288 28 - 27.418 Smanjenje-rashod 11 (1.602) (1.306) - - (2.919)

Stanje 31. prosinca 2002. godine 3.528 159.018 12.420 822 - 175.788

Sadašnja vrijednost 31. prosinca 2002. godine 18.861 252.558 5.807 417 - 277.643

Sadašnja vrijednost 31. prosinca 2001. godine 16.539 283.156 5.728 347 3.303 309.073

Vezano uz računovodstvenu politiku amortizaciju i promjene koje su se u svezi s njom dogodile u 2002. godini za detalje pogledati točku 2.5 računovodstvenih politika. Grupa je u 2002. godini promijenila računovodstvenu politiku amortizacije i počela primjenjivati linearnu metodu obračuna amortizacije umjesto funkcionalne metode koju je primjenjivala u prethodnim godinama. U sljedećoj tabeli prikazani su brodovi kojima je procijenjen novi vijek trajanja i njihova tržišna vrijednost (društava Brodospas d.d. i Croatia Shipping St Vincent):

53

Uzimajući u obzir produženi vijek trajanja kao i ostatak vrijednosti, trošak amortizacije za 2002. godinu je za približno 23 milijuna kuna niži u usporedbi s iznosom koji bi se dobio primjenom načina obračuna amortizacije za 2001. godinu. Osim vrijednosti iskazanih u bilanci na dan 31. prosinca 2002. godine Grupa još uvijek koristi dugotrajnu imovinu, koja je u cijelosti amortizirana, a čija nabavna vrijednost iznosi 9.224 tisuća kuna. U toku godine prodana je geofizička – seizmička elektronička oprema «SYLEDIS» neto knjigovodstvene vrijednosti od 488 tisuća kuna i brod Sv. Duje neto knjigovodstvene vrijednosti od 8.614 tisuća kuna. Teglenica Transporter IV iako je rashodovan, temeljem odluke Uprave nije brisan iz upisnika brodova, zbog mogućnosti upotrebe kao pomoć u određenim poslovima. Vrijednost plovnih objekata povećana je za ugrađeni MUD/BRINE sistem na brodu Star u iznosu od 3.391 tisuće kuna. Poslovni prostor u vrijednosti od 3.380 tisuća kuna odnosi se na prostor kupljen od Ine u vrijednosti od 3.303 tisuće kuna i na uređenje istog u iznosu od 77 tisuća kuna.

BRODOSPAS Split USD ' 000Br / Naziv broda Ostatak vijeka trajanja

(prethodni) od 31.12.2001Ostatak vijeka

trajanja (novi) od 31.12.2001

Ostatak vrijednosti

201 Jugo 3.00 6.00 300202 Victor 3.00 6.00 300218 Reful 2.16 7.00 0324 Jaki 9.86 14.00 300325 Smjeli 9.00 14.00 300327 Alkaid 9.72 10.00 500328 Kastor 5.13 10.00 150329 Rigel 6.27 10.00 150331 Antares 1.31 6.00 150332 Delta 2.25 6.00 150333 Deneb 3.36 7.00 150335 Altair 4.05 7.00 150443 T - III 14.62 20.00 0441 Transp. V 4.00 6.00 0442 Transp. VI 4.00 6.00 0UKUPNO 2,600

CROATIA Shipping St. Vincent USD ' 000Br / Naziv broda Ostatak vijeka trajanja

(prethodni) od 31.12.2001Ostatak vijeka

trajanja (novi) od 31.12.2001

Ostatak vrijednosti

303 Star 4.23 9.00 900305 Sun 4.49 9.00 900306 Moon 3.91 9.00 900307 Storm 4.12 8.00 800308 Rainbow 4.17 8.00 800425 Ibis 4.01 5.00 0326 Alioth 9.43 10.00 500UKUPNO 4,800

Ukupni ostatak vrijednosti 7,400

54

Na brodu Kastor upisano je založno pravo u korist Zagrebačke banke d.d. Zagreb radi osiguranja naplate tražbine po osnovi kredita u iznosu od 5.600 tisuća kuna i svim pripadajućim kamatama i troškovima. Brodovi Rainbow, Storm i Star, izvorno registrirani na povezano društvo Croatia Shipping ltd. u upisniku Kingstown St. Vincent and the Grenadines su u isto vrijeme u upisniku Luksemburga upisani na povezano društvo Crolux u obliku «bear boat charter» na rok od pet godina. Star istovremeno upisan na povezano društvo Crobel Shipping Antwerpen u upisniku Antwerpen Belgija.

4. Financijska imovina 31.12.2002. 31.12.2001. 000 HRK 000 HRKUlaganja – dionice i udjeli 145 97Dani krediti 13.972 14.408Ostala dugoročna ulaganja - 39UKUPNO 14.117 14.544

4.1. Ulaganje u dionice i udjele 31.12.2002. 31.12.2001. 000 HRK 000 HRKZagrebačka banka d.d. Zagreb 20 20Croatia osiguranje d.d. Zagreb 21 14Riviera Holding d.d. Poreč 104 63UKUPNO 145 97

55

4.2. Dani krediti 31.12.2002. 31.12.2001. 000 HRK 000 HRKHistria trade Umag ( Trgo-Umag) 13.972 14.408Jadroplov d.d. Split 3.550 5.143Ispravak vrijed. (3.550) (5.143)UKUPNO 13.972 14.408 Kredit Trgo – Umag (Histria –Trade d.o.o., Umag) temeljen je na ugovoru o dugoročnom financijskom kreditu od 26. srpnja 1989. godine u iznosu od 1.750 tisuća dolara i Dopune broj 1 ugovoru o dugoročnom financijskom kreditu od 15. srpnja 1991. godine. Nad društvom Histria – Trade d.o.o. pokrenut je stečajni postupak u prosincu 2001. godine. Kao osiguranje navedenog kredita Društvo je u pod poslovnim brojem Z-373/91, uknjižilo založno pravo na nekretnini u naravi Hotel Club, sagrađenoj na k.č.br. 331, koja je upisana u z.k.ul.br. 2402, K.O. Novigrad, Općinskog suda u Bujama. Temeljem izvatka iz zemljišne knjige od 24. svibnja 2002. g. K.I. 2638/02, na predmetnoj nekretnini uknjiženo je pravo vlasništva u korist Histria Group d.d., Umag, Šetalište V. Gortana 38. Založno pravo Društva upisano je pod rednim brojem 3, teretnog lista zemljišne knjige i glasi na iznos od 1.750.000 USD plativo u dinarskoj protuvrijednosti sa kamatom u visini od 2,5 x libor stope na dolarske depozite na tri mjeseca. Sukladno Ugovoru, kamata se obračunava tromjesečno i plaća se po dospijeću prema srednjem tečaju USD dolara, računajući od dana 18. srpnja 1990. godine pa do isplate. Kamate su bile obračunavane i ukalkulirane samo do početka sudskog procesa (1997) i nakon toga više nisu ukalkulirane. U 2002. nije bilo plaćanja po ovom kreditu niti glavnice niti kamata, a do promjene stanja je došlo zbog promjene tečaja USD u kojem je navedeni kredit denominiran. Pravo prvenstva u naplati, prema izvatku iz zemljišne knjige, ispred Društva pripada slijedećim hipotekarnim vjerovnicima:

pod rednim brojem upisa C-1 uknjiženo je pravo zaloga u korist Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Paromlinska 2 u iznosu od 46.000.000 dinara na ime glavnice i 9.200.000 dinara na ime eventualnih troškova. Navedeni upis na C-1 je prema prijedlogu od 11. lipnja 1992. godine (Z-751/92) nadopunjen na način da se pravo zaloga proteže i na pripadajuću kamatu prema Odluci o kamatnim stopama, a koja se obračunava na glavnicu kredita (u izvatku K.I. 848/94 navedena nadopuna nije evidentirana); s tim da je isti upisan 11. lipnja 1992.godine pod brojem Z-751/92 i pod rednim brojem 5 iza upisane hipoteke Brodospasa d.d. Split., koji je upisan pod rednim brojem 3.

56

pod rednim brojem upisa C-2 uknjiženo je pravo zaloga u korist društva GP Novogradnja (Z-140/91), Zagreb, Petretićev trg 2 u iznosu od 30.433.753 dinara sa pripadajućom kamatom. U izvatku od 24. svibnja 2002. godine nisu naznačene pripadajuće kamate, a koje su naznačene u izvatku iz zemljišne knjige K.I. 848/94.

Shodno Rješenju Županijskog suda u Puli, dana 4., 5. i 6. srpnja 2001. godine Društvo podnosi podneske Općinskom sudu u Bujama da u ranije pokrenutom ovršnom postupku preda navedenu nekretninu u posjed bez potrebe uplate dijela kupoprodajne cijene koja pripada njemu kao založnom vjerovniku. Društvo je ujedno zatražilo od Općinskog suda u Bujama da odluči o redoslijedu namirenja potraživanja založnih vjerovnika kao i o visini potraživanja pojedinih založnih vjerovnika, a o čemu sud još nije donio odluku. Općinski sud u Bujama je poništio prethodnu javnu prodaju od 3. prosinca 1999. godine kojom je nekretnina dosuđena Društvu te odredio novu javnu prodaju predmetne nekretnine Rješenjem od 28. lipnja 2001. godine. Protiv navedenog Rješenja Društvo je uložilo žalbu Županijskom sudu u Puli smatrajući da nema pravne osnove za poništenje prethodne javne prodaje, dok se ne odluči o zahtjevu koje je Društvo postavilo podneskom od 04., 05. i 06. srpnja 2001. godine, a koji se odnose na utvrđivanje redoslijeda namirenja i iznosa tražbine vjerovnika, kao i predaje nekretnine u posjed Društvu bez potrebe uplate dijela kupoprodajne cijene koji pripada njemu kao založnom vjerovniku. Županijski sud u Puli do izdavanja financijskih izvještaja za 2002. godinu nije donio rješenje po navedenoj žalbi Društva. U slučaju odbijanja žalbe Društva, Uprava je mišljenja da će se oglašavanjem nove prodaje početna cijena smanjiti na 50% od procijenjene vrijednosti odnosno DEM 3.672 tisuće. Društvo je bez obzira na moguću odluku suda svoje potraživanje na dan 31.12.2001. godine smanjilo na vrijednost od DEM 3.672 tisuće, odnosno na protuvrijednost od EUR 1.877 tisuće, što na dan 31. prosinca 2002. godine po srednjem tečaju HNB za 1 EUR od 7,442292 iznosi 13.972 tisuća kuna. Društvo će svoje pravo namirenja pokušati ostvarivati u ovršnom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Bujama, u skladu s rješenjem suda o redoslijedu namirenja potraživanja založnih vjerovnika kao i o visini potraživanja pojedinih založnih vjerovnika, a koje još uvijek nije doneseno. Kredit Jadroplovu d.d. Split odobren je u skladu s Ugovorom o dugoročnom financijskom kreditu od 30.lipnja 1989., te Aneksima od 20. studenoga 1989. godine i od 26. kolovoza 1991. godine. Zbog problema u naplati pred arbitražnim sudom u Zagrebu pokrenut je postupak za naplatu kredita, te je pravorijekom od 24. lipnja 1999. utvrđeno da je Jadroplov d.d. Split dužan platiti glavnicu u iznosu od 2.016.000 USD u četiri dijela, tako da prvi dospijeva na naplatu 15. siječnja 2000. godine, a ostatak svakih šest mjeseci. Jadroplov d.d. je također obvezan platiti i pripadajuće kamate.

57

Bez obzira na pozitivnu presudu Društvo je u 1999. godini, zbog neizvjesnosti naplate izvršilo u cijelosti ispravak vrijednosti potraživanja u iznosu od 14.932 tisuće kuna. Do dana izdavanja ovog izvještaja, Jadroplov d.d. je na ime glavnice platio 2.825 tisuća kuna. Obzirom na to da se dug značajno smanjio, ostatak se očekuje naplatiti u skladu s naprijed navedenim Pravorijekom. Za osiguranje naplate navedenog potraživanja Društvo posjeduje zadužnice izdane od strane Jadroplova d.d.

5. Potraživanja Potraživanja u iznosu od 106 tisuća kuna odnose se na potraživanja za dane stambene kredite radnicima.

6. Zalihe 31.12.2002. 31.12.2001. 000 HRK 000 HRK Pomoćni materijal 99 73 Gorivo 3.900 2.414 Mazivo 1.215 1.362 Uredski materijal 70 68 Rezervni dijelovi 185 278 Sitan inventar na skladištu 60 30 Sitan inventar u upotrebi 120 158 Ispravak vrijedosti sitnog inventara u upotrebi (120) (158) Dani predujmovi za nabavku zaliha 283 322 UKUPNO 5.812 4.547 Zbog prirode posla i djelatnosti koju Grupa obavlja 88 % ukupnih zaliha čine gorivo i mazivo.

7. Potraživanja od kupaca

31.12.2002.

31.12.2001. 000 HRK 000 HRK Potraživanja od domaćih kupaca 11.848 7.934 Ispravak potraživanja domaćih kupaca (2.377) (1.914) Potraživanja od inozemnih kupaca 29.191 30.852 Ispravak potraživanja od inozemnih kupaca (1.271) (1.486) UKUPNO 37.391 35.386

58

8. Ostala potraživanja 31.12.2002. 31.12.2000. 000 HRK 000 HRK Potraživanja od zaposlenih 16 3 Potraživanja od državnih i drugih institucija 856 1.180 Ostala potraživanja 258 1.406 Plaćeni troškovi budućeg razdoblja - 108 UKUPNO 1.130 2.697 Potraživanja od državnih i drugih institucija odnose se na potraživanja od Zavoda za zdravstveno osiguranje za bolovanja radnika preko 42 dana i na potraživanja za više plaćeni porez na dodanu vrijednost. Ostala potraživanja odnose se na potraživanja za obračunate kamate i potraživanja za štetu od osiguravajućeg društva. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja su u financijskim izvješćima Grupe na dan 31. prosinca 2002. godine iskazani su na zasebnoj poziciji.

9. Financijska imovina Financijska imovina sastoji se od sredstava deponiranih u slijedećim bankama:

Banka Valuta

Iznos u valuti (000)

Iznos (000 HRK)

Rok oročenja

Kamatna stopa

Zagrebačka banka d.d. EUR 500 3.721 1 mjesec 3,16%Zagrebačka banka d.d. USD 650 4.645 1 mjesec 1,95%Raiffeisenbank Austria d.d.

GBP 250 2.863 1 mjesec 3,50%

Raiffeisenbank Austria d.d USD 150 1.072 1 mjesec 1,60%Raiffeisenbank Austria d.d USD 600 4.287 1 mjesec 1,80%Financiere SBA (Suisse) S.A

USD 600 4.287 1 mjesec 1,23%

Financiere SBA (Suisse) S.A

GBP 150 1.718 1 mjesec 3,80%

Financiere SBA (Suisse) S.A

GBP 100 1.145 1 mjesec 3,82%

Financiere SBA (Suisse) S.A

GBP 300 3.436 1 mjesec 3,72%

UKUPNO 27.174

59

10. Novac Novac se sastoje od gotovine i novčanih sredstava na računima kod banaka. 31.12.2002. 31.12.2001. 000 HRK 000 HRK Stanje na računima banaka 6.062 8.503 Novac u blagajni 385 507 UKUPNO 6.447 9.010

11. Kapital i rezerve 31.12.2002. 31.12.2001.

000 HRK 000 HRK Upisani kapital 157.888 156.355 Revalorizacijske rezerve 143.598 158.996 Tečajne razlike 35.800 39.768 Rezerve 835 835 Rezerve za vlastite dionice 4.231 2.555 Vlastite dionice (4.231) (2.555) Gubitak tekuće godine 264 (13.078) UKUPNO 338.385 342.876 Upisani kapital

Prema rješenju Trgovačkoga suda u Splitu broj Tt-95/55053-3 od 05. lipnja 1996. godine upisani kapital matičnog društva iznosi 41.493.000 DEM, odnosno 21.215.034 EUR što po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2002. godine iznosi 157.888 tisuća kuna (1 EUR = 7,442292) dok je na dan 31. prosinca 2001. upisani kapital iznosio 156.355 tisuća kuna (1 EUR = 7,370030). Razlika između iznosa iskazanih na 31.prosinca 2001.godine i 31. prosinca 2002. godine od 1.533 tisuće kuna prenijeta je revalorizacijske rezerve. Upisani kapital je podijeljen na 414.930 dionica nominalne vrijednosti 100 DEM odnosno 51,13 EUR po dionici. Sve su dionice redovne, izdane u jednoj seriji prilikom osnivanja matičnog društva i dioničarima daju ista prava.

60

Revalorizacijske rezerve

Revalorizacijske rezerve se sastoje od tečajnih razlika nastalih prevođenjem ulaganja u inozemnim povezanim društvima i od revalorizacijskih rezervi nastalih revalorizacijom imovine u 1993. i 2001. godini. Revalorizacijske rezerve u iznosu od 143.598 tisuća kuna predstavljaju ostatak revalorizacijske pričuve, koja je nastala 1993. godine temeljem revalorizacije imovine u uvjetima hiperinflacije i usklađivanjem upisanog kapitala sa tečajem marke – eura na datum bilance u iznosu od 7.296 tisuća kuna i revalorizacije dugotrajne materijalne imovine u 2001. godini u iznosu od 136.302 tisuća kuna. Povećanje revalorizacijskih rezervi u 2002. godini u iznosu od 889 tisuća kuna odnosi se na poreznu obvezu zbog povećanog troška amortizacije zbog revalorizacije koji nije porezno priznat. U skladu s Zakonom o trgovačkim društvima iz revalorizacijskih rezervi izdvojen je iznos od 1.676 tisuća kuna na poseban račun rezervi za otkup vlastitih dionica. Odlukom Glavne skupštine od 26. rujna 2002. godine gubitak prethodnog razdoblja u iznosu od 13.078. tisuće kuna pokriven je iz revalorizacijskih rezervi. Revalorizacijske rezerve s osnovne tečajnih razlika

Ukupni iznos smanjenja revalorizacijskih rezervi s osnove tečajnih razlika nastalih u ranijim godinama usklađivanjem dolarskih ulaganja matice u povezana društva sa zaključnim tečajem na datum bilanci iznose 39.768 tisuća kuna. Revalorizacijske rezerve s osnova tečajnih razlika u 2002. godini umanjene su za usklađivanje dolarskih uloga matice u povezana društva sa zaključnim tečajem na datum bilance za iznos od 5.447 tisuća kuna (pet brodova 112 tisuća kuna, Alkaid i Aliot 3.691 tisuća kuna, te Sv.Duje 1.868 tisuća kuna) i uvećane za 1.461 tisuću kuna tečajnih razlika s osnove prevođenja računa dobiti i gubitka podružnica u izvještajnu valutu matice po prosječnom godišnjem tečaju.

U kolovozu 2002. godine brod Sv. Duje je prodan s gubitkom u iznosu od 1,4 mio kuna. Revalorizacijske rezerve s osnova tečajnih razlika vezanih za ovaj broj iznosile su 1,9 mio kuna tako da je ovaj gubitak pokriven iz revalorizacijskih rezervi.

61

Struktura dioničara na dan 31. prosinca 2002. godine je slijedeća: Dioničar Broj dionica % Dom Fond PIF d.d. 186.431 44,931 SNF PIF d.d. 98.556 23,752 Mali dioničari 78.469 18,911 Hrvatski fond za privatizaciju 13.472 3,247 Brodospas d.d. (vlastite dionice) 37.763 9,101 Pleper-Metaflex d.o. 134 0,033 Slobodna Dalmacija d. d. Split 54 0,013 Fintrade d.o.o.Split 51 0,012 UKUPNO 414.930 100,00

12. Vlastite dionice Zbog prodaje dionica zaposlenicima Društvo je otkupilo u toku 2001. godine 15.568 dionice po prosječnoj cijeni od 107,66 kuna po dionici.

13. Dugoročne obveze 31.12.2002. 31.12.2001. 000 HRK 000 HRK Brodotrogir Trogir - 840 Hrvatska brodogradnja Trogir 3.230 6.296 Odgođena porezna obveza 9.236 10.125 Dugoročna rezerviranja 43 - UKUPNO 12.509 17.261 Obveze prema Brodotrogiru Trogir odnose se na obveze po osnovi robnog kredita za izgradnju četiri broda iz 1989. Ovaj robni kredit Brodotrogir je odobrio na temelju odobrenog kredita bivše države Brodotrogiru. Raspadom bivše države Brodotrogir je prestao sa vraćanjem kredita, tako je i Društvo prestalo vraćati kredit Brodotrogiru. Tijekom 2002. godine društva su usuglasila način podmirenja navedenih obveza. Obveze prema Brodotrogiru za nove brodove po ugovorima br.186 i br. 187 plaćene su u 2002. godini, a za nove brodove po ugovorima br. 188 i br. 189 u iznosu od 424 tisuće kuna dospijevaju na naplatu u 2003.godini. i iskazne su u okviru kratkoročnih obveza . Obveze prema društvu Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o. Trogir odnosi se na robni kredit za kupnju dva tegljača Rigel i Kastor. Kredit se vraća u jednakim polugodišnjim ratama.

62

Godina dospijeća plaćanja Iznos za plaćanje u 000 HRK2004. 2.1542005. 1.076UKUPNO 3.230 Dio kredita koji dospijeva na naplatu u 2003. godini u iznosu od 2.154 tisuća kuna iskazan je kao tekuće dospijeće u okviru kratkoročnih obveza. Kao što je prethodno objašnjeno u bilješci 2.5 Društvo je krajem 2001. godine provelo revalorizaciju materijalne imovine te je ukupni iznos povećanja vrijednosti imovine knjižilo u korist revalorizacijskih rezervi što nije u skladu sa Međunarodnim standardom financijskog izvješćivanja 12. U 2002. godini je u cilju usklađenja financijskih izvještaja sa zahtjevima Međunarodnog standarda financijskog izvješćivanja 12 provedena korekcija temeljne pogreške (sukladno Međunarodnom standardu financijskog izvješćivanja 8) na datum 31. prosinca 2002. godine kao i usporednih informacija na datum 31. prosinca 2001. godine. Korekcija je izvršena na način da se 20% revalorizacijskih rezervi koje se odnose na povećanje vrijednosti imovine Brodospasa d.d. iskazalo kao odgođenu poreznu obvezu. Smanjenje odgođene porezne obveze u 2002. godini odnosi se na porezni efekt sa osnove povećanog troška amortizacije za 2002. godinu zbog revalorizacije u 2001. godini.

14. Obveze prema dobavljačima 31.12.2002. 31.12.2001. 000 HRK 000 HRK Obveze prema dobavljačima u zemlji 3.029 12.598 Obveze prema dobavljačima u inozemstvu 8.941 7.681 UKUPNO 11.970 20.279

63

15. Ostale obveze 31.12.2002. 31.12.2001. 000 HRK 000 HRK Obveze za primljene predujmove 135 220 Obveze prema zaposlenima 3.323 3.783 Obveze za doprinose 477 647 Druge obveze 984 779 Prihod budućeg razdoblja - 727 UKUPNO 4.919 6.156 Obveze prema zaposlenima odnose se na obračunatu, a neisplaćenu plaću i naknade plaća za mjesec prosinac 2002. u iznosu od 3.054 tisuće kuna i na pomorski dodatak u iznosu od 269 tisuća kuna. Doprinosi u iznosu od 477 tisuća kuna odnose se na obračunate, a neisplaćene doprinose za plaću za mjesec prosinac 2002. Ostale obveze se odnose na obveze s osnove neisplaćene dividende iz ranijih godina, obveza za porez na dodanu vrijednost i na ostale obveze. Prihodi budućeg razdoblja su se 2001. odnosili na obračunate kamate Jadroplovu d.d Split i kupcima obračunate u 2001. godini za koje se procjenjivalo da je njihova naplata neizvjesna. U financijskim izvješćima Grupe na dan 31. prosinca 2002. godine izvršeno je saldiranje ove pozicije sa potraživanjima.

16. Tekuće dospijeće dugoročnog kredita Tekuće dospijeće dugoročnog kredita u iznosu 2.154 tisuće kuna odnosi se na dugoročni kredit od društva Hrvatska brodogradnja Trogir (bilješka 13).

17. Prihodi od prodaje 2002. 2001. 000 HRK 000 HRK Prihodi od prodaje usluga na domaćem tržištu 26.973 24.609 Prihodi od prodaje usluga na inozemnom tržištu 122.623 127.127 UKUPNO 149.596 151.736

64

Segmentalna analiza prihoda po tržištima prikazana je u slijedećoj tablici: 2002. 2001. 000 HRK 000 HRK

Sjeverno more 47.078 55.940 Emirati - 2.966 Zapadna Afrika 8.559 9.366 Sredozemlje i Jadran 93.959 83.464 UKUPNO 149.596 151.736

18. Ostali prihodi 2002. 2001. 000 HRK 000 HRK Naplata otpisanih potraživanja 1.734 289 Prihodi iz proteklih godina 1.053 5.724 Zakupnine 655 306 Ostali prihodi 676 375 UKUPNO 4.118 6.694 Naplata otpisanih potraživanja najvećim se dijelom odnose na naplaćena ranije otpisana potraživanja od Jadroplova d.d. Split (bilješka 4.2.) Ostali prihodi najvećim se dijelom odnose na prihode od prodaje materijalne imovine, i na usklađenje vrijednosnih papira sa tržišnom vrijednosti.

19. Troškovi materijala i usluga 2002. 2001. 000 HRK 000 HRK Utrošeni materijal i rezervni dijelovi 11.322 11.327 Troškovi goriva 12.480 17.790 Usluge održavanja 10.440 8.617 Zakupnina 246 554 Proizvodne i neproizvodne usluge 16.400 17.701 Premije osiguranja 9.582 11.486 UKUPNO 60.470 67.475 Troškovi goriva u 2002. godini su smanjeni, jer su ove godine za razliku od prethodne teretili korisnika usluga. Proizvodne i neproizvodne usluge odnose se na troškove lučkih naknada (naknada za sigurnost plovidbe, pilotaža i tegljenje), komunalne usluge (odvoz smeća, odvodnja i

65

pročišćavanje otpadnih voda, usluge čuvanja imovine) i ostale naknade za obavljanje osnovne djelatnosti.

20. Amortizacija dugotrajne imovine 2002. 2001. 000 HRK 000 HRK Nematerijalna imovina. 28 229 Nekretnine 1.044 385 Plovni objekti 25.058 26.979 Ostala oprema 1.288 1.081 UKUPNO 27.418 28.674 Detaljnije o politici amortizacije vidjeti bilješku 2.5.

21. Ostali poslovni rashodi 2002. 2001. 000 HRK 000 HRK Naknade zaposlenima 11.603 20.771 Troškovi reklame 987 809 Reprezentacija 928 845 Porezi i doprinosi koji ne ovise o rezultatu 354 255 Bankarske provizije 1.051 785 Troškovi ostalih materijalnih prava radnika 2.748 579 Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine 49 1.683 Stručna literatura, stručni ispiti, seminari 382 758 Neotpisana vrijednost rashodovane imovine 735 1.673 Rashodi iz proteklih godina 552 1.079 Drugi poslovni rashodi 2.458 4.751 UKUPNO 21.847 33.988 Najveći dio naknada zaposlenima odnosi se na naknade za pomorski dodatak, koji se isplaćuje u visini porezno priznatog rashoda. Od početka 2002. godine pomorski dodatak za pomorce na ugovor više se ne isplaćuje nego ulazi u troškove plaća. Troškovi ostalih materijalnih prava najvećim dijelom se odnose na isplatu otpremnina u iznosu od 2.230 tisuća kuna.

66

Neotpisana vrijednosti rashodovane i prodane imovine u iznosu od 735 tisuća kuna odnosi se na prodaju geofizičko-seizmičke elektroničke opreme u iznosu od 488 tisuća kuna i na rashod zastarjele i oštećene ostale opreme u iznosu od 247 tisuća kuna ( bilješka 3). Ostali rashodi u iznosu od 2.454 tisuća kuna odnose se najvećim dijelom na usklađivanje potraživanja po osnovi Sv. Duje u iznosu od 2.246 tisuća kuna (bilješka 11).

22. Prihodi od kamata i slični prihodi 2002. 2001. 000 HRK 000 HRK Kamate 742 588 Tečajne razlike 5.861 4.174 UKUPNO 6.603 4.762

23. Rashodi od kamata i slični rashodi 2002. 2001. 000 HRK 000 HRK Kamate 190 380 Tečajne razlike 5.630 4.913 UKUPNO 5.820 5.293

24. Oporezivanje

Do kraja 2001. godine Društvo je u svoju poreznu prijavu uključivalo rezultate poslovanja društava Croatia Shipping st Vincent i Dalmacija kvarner, budući da njihova dobit nije bila oporezivana u inozemstvu. Do kraja 2001. godine Društvo je iskazalo porezni gubitak u iznosu od 127.725 tisuća kuna (koji je uključivao rezultate poslovanja povezanih društava čija dobit nije bila oporezovana). U poreznoj prijavi za 2002. godinu uključen je samo rezultat Brodospasa d.d. i prema navedenoj poreznoj prijavi Društvo je iskazalo poreznu dobit u iznosu od 12.894 tisuća kuna, a s obzirom da je društvo imalo iskazan prije navedeni preneseni porezni gubitak, Društvo još uvijek ima preneseni gubitak u iznosu od 114.831 tisuće kuna.

67

25. Fer vrijednosti financijskih instrumenata Grupa ne koristi izvedene financijske instrumente. Politika upravljanja rizicima koji su povezani s kratkoročnim i dugoročnim financiranjem kupaca, upravljanje novčanim sredstvima, kreditima i obvezama može se sažeti u slijedeće:

a) Valutni rizik

Valutni rizik je rizik da će se vrijednosti financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tečaja. Grupa je najviše izložena promjenama vrijednosti američkog dolara jer je to valuta u kojoj se ostvaruje najveći dio prihoda i rashoda cijele Grupe.

b) Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da jedna strana u financijskom instrumentu neće ispuniti svoje obveze te da će time prouzročiti nastanak financijskog gubitka drugoj strani. Grupa nije trenutno izložena ovom riziku obzirom na minimalno zaduženje na 31. prosinca 2002. godine. Rezerviranja sumnjivih potraživanja procjenjuju se redovno, te se mijenjaju ako je to potrebno.

c) Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente. Grupa ne koristi značajnije izvore vanjskog financiranja, te je stoga izloženost ovom riziku ograničena.

d) Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti, koji se također naziva rizikom financiranja, je rizik suočavanja Grupe s teškoćama u pribavljanju sredstava za podmirenje obveza po financijskim instrumentima. Grupa je djelomično izložena ovom riziku u 2003. godini, jer ima dovoljno tekućih sredstava i svoje obveze uredno podmiruje. Procjena fer vrijednosti

Glavni financijski instrumenti Grupe, koji se ne vode po tržišnoj vrijednosti, su potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, dugotrajna potraživanja, obveze prema dobavljačima i ostale obveze, te dugoročni i kratkoročni krediti. Iskazana knjigovodstvena vrijednost novca i novčanih ekvivalenata približna je njihovoj fer vrijednosti zbog kratkoročnog dospijeća ovih financijskih instrumenata. Slično tomu, iskazane vrijednosti povijesnog troška potraživanja i obveza, uključujući i rezerviranja, koje su podložne normalnim uvjetima poslovanja, približne su njihovim fer vrijednostima.

68

26. Zarada po dionici Zarada po dionici iznosi 0,63 kune (neto dobit u iznosu od 263.890 kuna podijeljena sa brojem dionica od 414.930).

27. Potencijalne obveze Sudski sporovi: Na Općinskom sudu u Zagrebu društvo Željezničko ugostiteljstvo d.o.o. tuži Društvo radi naknade štete. Prvooptuženik su Hrvatske ceste, dok je Društvo drugooptuženik i u cijelosti se protivi tužbenom zahtjevu koji je u iznosu od 163 tisuće kuna. Na Trgovačkom sudu u Splitu Zagreb osiguranje d.d. tuži Društvo za štetu u sudaru broda Morski vuk i teglenice TIV na iznos od 326 tisuća kuna sa zateznim kamatama. Društvo (prvooptuženik) i drugooptužena Croatia osiguranje d.d. ne priznaju odgovornost. U tijeku je postupak na Visokom trgovačkom sudu osnovom žalbe Brodospasa na prvostupanjsku presudu. Na Trgovačkom sudu u Splitu vodi se spor povodom tužbe Brodoremonta Split-Vranjic radi isplate radova izvedenih na pontonskom mostu – Maslenica u iznosu 1.057 tisuća kuna. Ranijom presudom tužitelju je dosuđeno 120 tisuća kuna, međutim po žalbi Društva presuda je ukinuta i predmet vraćen Sudu. Društvo ne priznaje odgovornost. Na Trgovačkom sudu u Splitu Vjekoslav Andrijolić tuži Društvo za 337 tisuća kuna. U prvostupanjskom postupku dosuđen mu je traženi iznos s kamatama. Društvo je uložilo žalbu i rezerviralo iznos kod osiguravatelja P&I kluba. Moguća obveza Društva iznosi 10% pravomoćno dosuđene vrijednosti naknade štete, a najviše 24.000 USD temeljem franšize za ovo osiguranje. Na Trgovačkom sudu u Splitu Andrija Kalinić tuži Društvo i traži na ime povrede na radu isplatu više od 100.000 DEM. U prvostupanjskom postupku dosuđen mu je iznos od 151 tisuća kuna. Društvo je uložilo žalbu kojom je presuda ukinuta. Postupak je u tijeku i Društvo procjenjuje da će uspjeti dokazati da je riječ o bolesti, a ne povredi na radu. U međuvremenu je HZZO donio rješenje da se kod Andrije Kalinića radi o gubitku radne sposobnosti zbog bolesti - povrede izvan rada. Odvjetnik Društva procjenjuje da će i treće vještačenje, koje je zatraženo od nadležnih medicinskih službi u Rijeci potvrditi ocjenu da je u pitanju bolest, a ne povreda na radu. Društvo ne priznaje odgovornost. Na Trgovačkom sudu u Splitu Ante Jurić i članovi njegove obitelji traži isplatu 598 tisuća kuna na ime štete zbog povrede na radu. Društvo predviđa presudu o podijeljenoj odgovornosti.

69

Na Općinskom sudu u Splitu Perica Radić traži isplatu preko 1 milijun kuna zbog povrede na radu koju je zadobio kao ronilac. Zahtjev je prvotno odbijen, no Županijski sud je vratio na ponovno odlučivanje, pa će sve ovisiti o dopunskom vještačenju pulmologa, jer su ranije saslušani vještaci različiti u ocjeni, a Društvo ne priznaje odgovornost. Upravni spor u tijeku Društvo je 12. ožujka 2001. godine podnijelo tužbu Upravnom sudu Republike Slovenije protiv njegove presude od 14. veljače 2001. godine, kojom je taj sud odbio tužbu Društva protiv drugostupanjske odluke Carinske uprave Republike Slovenije, na temelju koje je Društvo obvezno platiti iznos od 9.971.742 SLT (341 tisuća kuna po tečaju 31.prosinca 2001.) za carinu i druge uvozne pristojbe , te porez na promet za dva lučka tegljača (Altair i Vega), koji su u Sloveniji radili u razdoblju osamostaljenja Republike Slovenije do osnivanja i početka rada društva Brodospas Koper d.o.o. Koper. Do dana izdavanja financijskih izvještaja Upravni sud Republike Slovenije je usvojio tužbu Brodospasa ali je predmet vratio na rješavanje prvostupanjskom organu. Po svim prethodno navedenim sporovima društvo je rezerviralo 43 tisuće kuna (bilješka 13).

28. Događaji nakon datuma bilance Nakon datuma bilance nije bilo događaja koji bi imali utjecaja na financijske izvještaje za 2002. godinu.

70

11. NEREVIDIRANA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA RAZDOBLJE I.-VI. 2003. GODINE

RAČUN DOBITI I GUBITKA (u tisućama kuna) 1.1. - 30.6. 2002. 1.1. - 30.6. 2003. PRIHODI Poslovni prihodi 74.717 74.574Prihodi od prodaje u zemlji 14.372 9.780Prihodi od prodaje u inozemstvu 60.057 64.438Ostali prihodi 288 356 Financijski prihodi 198 1.487Pozitivne tečajne razlike 198 1.185Kamate i ostali financijski prihodi 0 302 Izvanredni prihodi 696 1.944 UKUPNI PRIHODI 75.611 78.005 RASHODI Poslovni rashodi 70.796 72.252Materijalni troškovi i troškovi prodane robe 22.361 27.048Troškovi osoblja 21.783 19.247Amortizacija 12.773 13.344Vrijednosno usklađenje i rezerviranja 0 0Ostali troškovi iz osnovne djelatnosti 13.879 12.613 Financijski rashodi 1.783 1.381Negativne tečajne razlike 1.777 1.374Kamate i ostali financijski rashodi 6 7 Izvanredni rashodi 147 393 UKUPNI RASHODI 72.726 74.026 DOBITAK ILI GUBITAK Dobitak ili gubitak prije oporezivanja 2.885 3.979Porez na dobit 0 0Dobit/gubitak nakon oporezivanja 2.885 3.979Manjinski interesi 0 0Neto dobit/gubitak Grupe 2.885 3.979

71

BILANCA

(u tisućama kuna) 31.03.2002. 31.03.2003. AKTIVA Dugotrajna imovina 291.866 256.537Nematerijalna imovina 24 22Materijalna imovina 277.619 242.294Financijska imovina 14.117 14.117Potraživanja 106 104 Kratkotrajna imovina 78.996 110.962Zalihe 5.812 9.419Potraživanja od kupaca 38.316 43.017Ostala potraživanja 1.247 14.548Financijska imovina 27.174 25.711Novac na računu i blagajni 6.447 18.267 Plaćeni troškovi budućeg razdoblja, nedospjela naplata prihoda 0 2.207 UKUPNA AKTIVA 370.862 369.706 PASIVA Kapital i rezerve 338.385 346.361Upisani kapital 157.888 157.888Rezerve (uključuje sve rezerve, zadržanu dobit/gubitak te sve ostale pozicije kapitala i rezervi koje nisu drugdje uključene) 180.233 184.230Dobitak/gubitak tekuće godine 264 4.243 Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove 43 39 Dugoročne obveze 12.466 3.231 Kratkoročne obveze 19.968 19.164Obveze prema dobavljačima 11.970 12.808Kratkoročne financijske obveze 2.578 1.289Ostale kratkoročne obveze 5.420 5.067 Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 0 911 UKUPNA PASIVA 370.862 369.706Izvanbilančne stavke 1.052 1.052

72

IZVJEŠĆE O NOVČANOM TIJEKU (u tisućama kuna) 30.6.2002. 30.6.2003. Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti 5.294 -3.632Dobit/gubitak nakon poreza 2.885 3.979Amortizacija 12773 13344Povećanje/smanjenje vrijednosti zaliha -246 -3.607Povećanje/smanjenje potraživanj od kupaca -6.412 -4.701Povećanje/smanjenje ostalih kratkoročnih potraživanja -277 -13.301Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda -974 -2.207Povećanje/smanjenje kratkoročnih obveza prema dobavljačima -3.724 838Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućih razdoblja 556 911Povćanje/smanjenje dugoročnih potraživanja 2 2Povećanje/smanjenje kratkotrajne financijske imovine 671 1.463Povećanje/smanjenje ostalih kratkoročnih obveza 40 -353 Neto novčani tok od investicijskih aktivnosti -4.304 16.741Kupnja materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine -598 -926Povećanje/smanjenje financijske dugotrajne imovine -78 Povećanje/smanjenje ostalih stavki -3.628 17.667 Neto novčani tok od financijskih aktivnosti -1.484 -1.289Povećanje/smanjenje dugoročnih obveza s osnove zajmova i kredita -210 0Povećanje/smanjenje kratkoročnih obveza s osnove zajmova i kredita -1.274 -1.289 Neto povećanje/smanjenje novčanih sredstava i novčanih ekvivalenata -494 11.820 Novčana sredstva i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 9.010 6.447Novčana sredstva i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 8.516 18.267

73

12. STRUKTURA DIONIČARA Vlasnička struktura Brodospasa prema podacima Središnje depozitarne agencije na dan 30. lipnja 2003. godine:

Dioničar Broj dionica% u temeljnom

kapitaluTrgovačka društva 285.175 68,73Domaće fizičke osobe 76.965 18,55Financijske institucije 3.735 0,90Trezorske dionice 42.291 10,19Hrvatski fond za privatizaciju 6.519 1,57Strane osobe 245 0,06Ukupno 414.930 100,00Izvor: Središnja depozitarna agencija d.d. Prema podacima iz Središnje depozitarne agencije na dan 30. lipnja 2003. godine, dioničari koji posjeduju 5% ili više dionica Brodospasa su:

R. br. Dioničar Adresa % u temeljnom kapitalu

postotak glasova

1. Korifej d.d. Alexandera von Humboldta 4b, Zagreb 44,93 50,033. SN HOLDING d.d. Alexandera von Humboldta 4b, Zagreb 23,75 26,452. BRODOSPAS d.d. Obala Lazareta 1, Split 10,19 -Izvor: Središnja depozitarna agencija d.d. Ukupno je izdano 414.930 redovnih dionica Brodospasa, od kojih svaka daje pravo na jedan glas. Na dan izdavanja ovog Skraćenog prospekta Brodospas posjeduje 42.291 vlastitu dionicu (10,19% od temeljnog kapitala). Ukupan broj dionica s pravom glasa na Glavnoj skupštini Brodospasa je 372.639. Prema podacima dobivenim iz Središnje depozitarne agencije na dan 30. lipnja 2003. godine broj dioničara s pravom glasa je 845.

74

13. OPĆE INFORMACIJE Odobrenja Izdavanje ovog Skraćenog prospekta odobrili su Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske i Varaždinska burza. Isto tako Skraćeni prospekt su odobrili i potpisali njegovu kopiju svi članovi Nadzornog odbora i Uprave Brodospasa. U tom su smislu sve suglasnosti, odobrenja i/ili ovlaštenja, u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i Pravilima kotacije javnih dioničkih društava Varaždinske burze izdana, odnosno pribavljena za ovaj Skraćeni prospekt. Uvrštenje u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze Očekuje se da će dionice Brodospasa biti uvrštene u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze dana • 2003. godine. Plaćanje cijene i prijenos vlasništva nad dionicama za transakcije na Varaždinskoj burzi izvršavat će se u roku od četiri dana od dana transakcije (T+4). Bez značajnih promjena Od datuma posljednjeg revizorskog izvješća, a do dana objavljivanja ovog Skraćenog prospekta, nije bilo značajnijih promjena u financijskom i poslovnom položaju Brodospasa, osim onih koje su već navedene u ovom Skraćenom prospektu. Revizori Revizor Brodospas grupe za 2002. godinu su revizorska društva Ernst & Young d.o.o. iz Zagreba i Veritas d.o.o. iz Splita. Na financijska izvješća za godinu koja je završila 31. prosinca 2002. godine dano je pozitivno mišljenje revizora (vidi Izvješća revizora). Depozitorij, prijeboj i namira Dionice Brodospasa upisane su i vode se u depozitoriju nematerijalnih vrijednosnih papira u Središnjoj depozitarnoj agenciji, Zagreb, Ksaver 200 pod ISIN oznakom HRBDSSRA0005. Prijenos dionica, prijeboj i namira, kao i svaka druga promjena stanja evidentira se na računu dioničara u Središnjoj depozitarnoj agenciji, u skladu s pozitivnim propisima i pravilima Središnje depozitarne agencije.

75

Opcije i materijalni ugovori Brodospas unatrag dvanaest mjeseci od datuma ovog Skraćenog prospekta nema nikakvih ugovora izvan uobičajene i redovne djelatnosti. Također, ne postoje nikakve opcije na dionice Brodospasa. Dokumenti na uvid Kopije sljedećih dokumenata mogu se dobiti na uvid u prostorijama Brodospasa, Split, Obala Lazareta 1, tijekom uobičajenog radnog vremena od ponedjeljka do petka, u razdoblju od 14 dana od datuma ovog Skraćenog prospekta:

1. Skraćeni Prospekt 2. Statut Brodospasa 3. Izvod iz sudskog registra 4. Revidirana konsolidirana financijska izvješća za 2002. godinu 5. Nerevidirana financijska izvješća za razdoblje od I.-VI. 2003. godine 6. Rješenje Komisije za vrijednosne papire o odobrenju Skraćenog prospekta za

uvrštenje dionica Brodospasa u Kotaciju javnih dioničkih društava 7. Struktura dioničara na dan 30. lipnja 2003. godine.

76

14. POTPISNICI SKRAĆENOG PROSPEKTA BRODOSPAS dioničko društvo za pomorsko-tehničku i brodarsku djelatnost Nadzorni odbor __________________________ Darko Ostoja, predsjednik __________________________ Damir Vrhovnik

_________________________ Eleonora Livačić

__________________________ Vicko Ferić

__________________________ Ratko Bajakić BRODOSPAS dioničko društvo za pomorsko-tehničku i brodarsku djelatnost Uprava __________________________ Vicko Batinica, direktor "Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci iz ovoga prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene."