SEMINARSKI RADPomorsko dobro

STUDENT: Luka Grgić

SADRŽAJ

UVOD1. Uvod u temu…………………………………………………………………………..2

1.1. O temi2. Pomorsko dobro……………………………………………………………3

2.1. Pojam pomorskog dobra………………………………………32.2. Određivanje granica pomorskog dobra…………………32.3. Upotreba pomorskog dobra…………………………………42.4. Uprava nad pomorskim dobrom…………………………..42.5. Rasprava o nacrtu Zakona o pomorskom dobru……52.6. Uzroci nereda………………………………………………………52.7. Posljedice…………………………………………………………….6

3. Članci vezani za pomorsko dobro I prekršaje istog………………………………...7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,173.1. Video primjer provedbe koncesije nad pomorskim dobrom

(gradske plaže)…………………………………………………..194. Zaključak…………………………………………………………………….205. Literatura……………………………………………………………………21

1.Uvod u temu

1.1 O temi

Zakon o pomorskom dobru je jedan od češće prekršenih Zakona u Republici Hrvatskoj, te kao takav zauzima znatno velik prostor I vrijeme hrvatskoga suda.

Građani u prekršaju ovog Zakona, ciljajući vlastiti interes (određenu vrstu profita), svjesno ignoriraju pravila granica pomorskog dobra. Postoje razni razlozi koji uvjetuju ovakvim prekršajima primjerice: nedovoljna izobrazba vlasnika objekta, ne poznavanje odredbi Zakona pomorskog dobra, objekti sagrađeni prije odluke o suverenosti I samostalnosti Republike Hrvatske, koji su napravljeni prema drukčijem zakonu I odredbama, namjerno kršenje zakona itd.

2. Pomorsko dobro

2.1. Pojam pomorskog dobra

Zakonska definicija pomorskog dobra:

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom. Pomorsko dobro kao opće dobro je stvar "res communes omnium" koja pripada svim ljudima te u tom smislu pomorsko dobro je:Neotuđivo, ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava, te ne može biti u prometu.

2.2. Određivanje granica pomorskog dobra

1“Sukladno ZPDML pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.”

Dijelom kopna smatra se morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.

2 “Što se tiče same granice pomorskog dobra na morskoj obali, ona obuhvaća pojas kopna koji je širok najmanje 6 metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda (čl. 3. st. 1 Uredbe) . U slučaju da Povjerenstvo predlaže granicu pomorskog dobra širu od zakonskog minimuma (6 metara), dužno je uvažiti posebne kriterije.”

1 http://www.pomorskodobro.com/ - Pravna dimenzija pomorskog dobra2 http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=24&s=165 – Postupak određivanja granica pomorskog dobra

2.3. Upotreba pomorskog dobra

Opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.

Posebna upotreba spada u svojevrsnu vrstu, te tako ne pripada ni općoj ni gospodarskoj upotrebi tj. Korištenju.

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, s korištenjem postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru.

2.4. Uprava nad pomorskim dobrom

Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave. Upravljanje pomorskim dobrom podrazumijeva održavanje, unapređenje, brigu o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi te posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

2.5. Rasprava o nacrtu Zakona o pomorskom dobru

Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je provedena u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u siječnju i veljači 2014. godine.

Rasprava je prvenstveno bila fokusirana na centralizaciju županijskih lučkih uprava, osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koncesije na zahtjev, kao i raspodjelu sredstava ostvarenih od gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

2.6. Uzroci nereda

Ekstenzivnim tumačenjem Zakona pojas pomorskog dobra se nepotrebno širio bez jasno utvrđenih kriterija, dok gotovo nigdje nije uspostavljen katastar pomorskog dobra.

Bez svake sumnje današnje nesređeno stanje na pomorskom dobru možemo u jednom velikom djelu pripisati povijesnom trusnom nasljeđu zadnjih stotinu godina, uključujući sve probleme iz sustava društvenog vlasništva, posebno nakon 1974. godine.

2.7. Posljedice

Neriješene imovinskopravne posljedice pretvorbe i zakonitog ulaganja kapitala, gradnje na pomorskom dobru, kao i neriješeno pitanje koncesijskog statusa korisnika pomorskog dobra koji su izvršili ulaganja na pomorskom dobru po nalogu javne vlasti otežava i djelom onemogućava poslovanje trgovačkih društava.

3. Članci vezani za pomorsko dobro

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/341287/Mogu-li-vam-naplatiti-ulazak-na-plazu-Mogu.html

http://www.forum.hr/showthread.php?t=358223&page=2

http://www.index.hr/vijesti/clanak/ni-more-nije-besplatno-na-adrese-vlasnika-vise-od-45000-plovila-upuceni-racuni-za-upotrebu-pomorskog-dobra/769188.aspx

http://www.24sata.hr/politika/zupani-su-protiv-drzavne-agencije-za-pomorsko-dobro-372200

Tekst: Početkom 2005. stanovnici Zastražišća kod Jelse na otoku Hvaru, žestoko su reagirali kad je zagrebački odvjetnik K******* P*****, danas gorljivi aktivist inicijative “U ime obitelji”, dovukao bagere u njihovo mjesto.

Pisali su prosvjedna pisma medijima i Ministarstvu prostornog uređenja, te slali prijave inspektorima buneći se što P******* kao pravnik i sam krši zakon.U svojim prijavama svjedočili su kako je investitor u netaknutu uvalu Sinjava dovukao građevinske strojeve, te da nemilosrdno uništava obalu, sike i raslinje i na zaštićenom pomorskom dobru gradi kamenu kućicu. Na teren su u veljači 2005. izišli i inspektori iz Splita, a nakon nadzora donijeli su rješenje o zabrani daljnjih radova i rušenju objekta u roku od deset dana. Od izdavanja pravomoćnog naloga za rušenje prošlo je devet godina, a objekt ne samo da nije srušen, nego bi vrlo skoro mogao biti i legaliziran.

http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/262259/Default.aspx

Tekst: Dubrovački profesor D**** L******** prijavio je zaposlenicu Zemljišnoknjižnog odjela dubrov ačkog Općinskog suda I**** Š***** i njenog sina zbog uništenja okoliša i nezakonite gradnje skalina na pomorskom dobru i zaštićenom obalnom pojasu Gornjeg Čela na Koločepu: 

- Zbog toga su posjekli veliki bor i okolno raslinje te lomili stijene u okviru pomorskog dobra koje su u kategoriji zaštićenog spomenika kulture. Gradi se bez ishođenih “papira”, a gradilište nije propisno označeno. Na crno je angažiran veći broj radnika za koje sumnjam da su strani državljani bez dozvole za rad.

Obala je zakrčena posječenim raslinjem te građevinskim materijalom i alatima. Ovog proljeća Mjesni odbor Koločep zatrpao je postojeći bazen na obali, betonirao dio obale i stvorio preduvjete za tu devastaciju. Pitam se jesu li za zatrpavanje ishođene nužne dozvole - navodi L******** u prijavi i poziva nadležne da žurno i bez odgode zaustave daljnju devastaciju. 

http://www.poslovni.hr/tips-and-tricks/iz-sudske-prakse-povrat-ulaganja-u-pomorsko-dobro-249953

http://zelena-akcija.hr/hr/programi/pravo_okolisa/potencijalnim_investitorima_bez_novca_vrdoljak_nudi_i_pomorsko_dobro

http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/pomorsko-dobro---drzava-ga-proda-a-onda-bez-naknade-izvlasti/

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/212945/Default.aspx

http://hrvzz.hr/centralizacijom-sredstava-za-pomorsko-dobro-jadranske-zupanije-gube-i-do-40-milijuna-kuna/

3.1. Video primjer provedbe koncesije nad pomorskim dobrom (gradske plaže)

4. Zaključak

U pripremi je donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji prije svega mora preuzeti određena rješenja i načela novog Zakona o koncesijama , te razriješiti složena imovinska pitanja na pomorskom dobru.

Ljudskom namjerom, ili prirodnim nepogodama, pomorsko dobro ostaje problematičan dio morskog dijela Hrvatske. Idealno ostvarivanje cilja poboljšanja pomorskog dobra bilo bi podizanje svijesti o istom, te kontroliranje istog tijekom izgradnje novog stambenog objekta uz more.

5. Literatura

Web stranice:

http://www.pomorskodobro.com/pravni-pojam-pomorskog-dobra.html

http://www.pomorskodobro.com/informacije.html

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pomorsko_dobro

http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=24&s=165

http://www.zakon.hr/z/505/zakon-o-pomorskom-dobru-i-morskim-lukama