OP I DIO 1.Integralni transport je na in transportne manipulacije pri emu se roba ne tovari neposredno na transportno sredstvo, nego se sla e na palete ili u kontejnere te oni zajedno s robom postaju teret koji efikasno i racionalno mogu preuzeti sredstva svih oblika transporta. 2.Multimodalni transport je takva tehnologija kojom se u prijevozu robe upotrebljava istodobno dva transportna sredstva, iz dviju razli itih prometnih grana, pri emu je prvo transportno sredstvo zajedno s teretom postalo teret za drugo transportno sredstvo iz druge grane prometa s time da se transportni proces odvija najmanje izme u dviju dr ava. 3.Kombinirani(mje oviti) transport je na in prijevoza robe kojim se na jednom transportnom putu (lancu) od mjesta proizvodnje (otpreme robe) do mjesta potro nje (dopreme robe), kombinirano, upotrijebe najmanje dvije vrste suvremenih proizvodnih sredstava iz dviju ili vi e prometnih grana. 4.Unimodalni prijevoz operacije prihvata i predaje robe koje su poduzete radi izvr enja ugovora o unimodalnom prijevozu kako se definirane u takvom ugovoru, ne smatraju se me unarodnim multimodalnim prijevozom. Tu se smatra prijevoz robe u okviru jedne zemlje. 5.Bimodalni prijevoz je specifi na grana transporta za koju je karakteristi an prijevoz specijalnih cestovnih poluprikolica s teretom i cestom i eljeznicom 6. razlika promet transport Promet je iri pojam od transporta jer sadr ava jo i komunikacije. Transport je redovita djelatnost koja pomo u naro itih tehni kih prometnih sredstava i naro ite organizacije savladava prostorne udaljenosti prenose i ljude, dobra i energiju s mjesta na mjesto. Transport drugim rije ima zna i prijenos. 7. suvremena svojstva prometa Ekonomi nost, brzina, sigurnost, to nost, redovitost udobnost. 8. Koji imbenici utje u na to nost prometa To su obi no: organizacija prijevoza, klimatski uvjeti, godi nje doba te vrste i veli ine sankcija za neodr avanje voznog reda. 9.Faktori koji utje u na udobnost prometa a) mogu nost lakog ula enja i izla enja iz kola. b) Dovoljan broj udobnih sjede ih mjesta za svakog pojedinog putnika, odnosno le aja c) Zagrijavanje vozila zimi, prozra nost ljeti, klima-ure aj d) Dobra rasvjeta e) to elasti niji hod i kretanje vozila, sa to manje vibracija, to manje buke Postojanje potrebitih sanitarnih ure aja, itd

10.. Sto je steta

Pod tetom se podrazumijeva da je teta umanjenje dru tvenih sredstava odnosno ne ije imovine (obi na teta) i spre avanja njihova pove anja (izmakla korist), a i nano enje drugome fizi ke ili psihi ke bola i straha (nematerijalna, moralna teta). 11. Steta se moze popraviti: a) restitucijom b) naknadom u novcu c) satisfakcijom 12. Putna karta je dokaz i postojanju da je sklopljen ugovor o prijevozu putnika, ali se postojanje ugovora moze dokazivati i na drugi nacin a) tocno b) netocno 13. Izdavanj teretnice redovito prethodi sastavljanje jednog obrasca u 3 dijela (u triptihu ).To su: 1. Dispozicija ukrcaja 2. Nalog za ukrcaj 3. Potvrda o okrcaju 14.Osnovni na ini ra unanja prevoznine a) vozarina po jedinici tereta b) vozarina po jedinici vremena c) pau alna vozarina 15.Odgovornost prijevoznika u slu aju kvalificirane kri vnje Transporter odgovara za nastalu tetu neograni eno i po pravilima obveznog prava, a ne po pravilima prometnog prava. Odgovara se iznad limita do dokazane konkretne tete . teret dokazivanja je na o te eniku. 16.Za odvijanje svake grane prometnog prava potrebna su 2 osnovna faktora.Koja? Prometni put i prijevozno sredstvo 17.Dokaz da je ugovor o prijevozu putnika zaklju en je putna karta, a za putnu prtljagu prtlja nica. 18.Unifikacija prometnog prava.Objasni Unifikacija prava zna i izjedna avanje prava u me unarodnim odnosima ili prijevozima u svim granama prometa.Danas se unifikacija ostvaruje usvajanjem unifikacijskih dokumenata koje nazivamo me unarodnim konvencijama(sporazumima).Njih prihva aju i potpisuju dr ave na diplomatskim konfernecijama ,a u pozitivno pravo dr ave potpisnice ulaze kroz postupak ratifikacije ili dono enjem zakona ije odredbe sadr e konvencijske propise. 20.U prijevozu putnika teta mo e nastati: a)usljed smrti putnika, o te enjem zdravlja,ozljedama b) tete zbog zaka njenja u prijevozu 21.Teretnica je vrijednosni papir koja mo e glasiti na ime i,po naredbi ,na donositelja ikako se svaka od njih prenosi? Teretnica na ime- ugovorom o ustupanja Teretnica po naredbi- indostamentom

Teretnica na donositelja- predajom 21. me unarodni izvori cestovnog prava 1.Konvencija o ugovorima u me unarodnom transportu putnika i prtljage cestama(CVR), eneva,1.3.1973. 2.Konvencija o ugovoru za me unarodni prijevoz robe cestama(CMR), eneva,19.5.1956 3.Sporazum o prijevozu lako kvarljivih namirnica specijalnim vozilima za njihov prijevoz(ATP) 22. imbenici sigurnosti prometa (5) ovjek, prometni put, prometno sredstvo, dru tvo i okolica 23.Visina prevoznine naj e e je odre ena ugovorom i tarifom prijevoznika, a rje e odlukom nadle nog organa. 23. Prijevozni dodatak prve vrste Prijevozni dodatak prve vrste jest naknada za prijevoz robe ija te ina ili dimenzija prelazi uobi ajene veli ine, opasnih i sli nih stvari iji su tro kovi prijevoza ba zbog tih njihovih svojstava i ve i. 24.Penalni prijevozni dodatak jest naplata zbog neispravnih, neto nih ili nepotpunih podataka pri predaji robe na prijevoz, s ciljem da se ishodi ni a prevoznina. 25. Prijevozni dodatak jest naknada za posebne usluge u neposrednoj vezi s prijevozom ili naknada kaznene naravi. 26.prtlja nica Dokaz da je ugovor o prijevozu prtljge zaklju en 27.odgovornost prijevoznika po pravnoj prirodi 1.subjektivna (temeljena na krivnji) 2. objektivna( kauzalna) 3. temeljem sno enja rizika u prometnom pravu 28. osnovna prevoznina Osnovna prevoznina obuhva a tzv. iste tro kove prijevoza, koji zavise od koli ine i vrste stvari (tereta), du ine i vrste puta, a prema okolnostima i vrsti i brzini prijevoza. Obi no br i prijevoz pove ava tro kove prijevoza pa i to utje e na iznos prevoznine 29. svojstva prom. sredstava (tako ne to) (2) Transportnim (prijevoznim) sredstvom u irem smislu smatra se svako sredstvo koje slu i za prijevoz ljudi ili dobara (stvari, tereta, robe) bilo ono primitivno ili moderno 30. kako se tetnik mo e osloboditi u slu aju objektivne odgovornosti tetnik se mo e osloboditi od odgovornosti za naknadu tete ili druge tra bine, ako doka e da je teta prouzrokovana vi om silom, krivnjom samog o te enika ili nekog tre eg(lo e svojstvo stvari). 31.Odgovornost prijevoznika kod komercijalne djelatnosti

Prijevoznik odgovara za radnje osoba koje rade za njega, a odnose se na ugro avanje tereta. Odgovara za radnje i propustezaposlenika ali i za svoje radnje. 32. Vrste prtljage Ru na i registrirana 33.Djelomi nim gubitkom smatraju se slu ajevi kada prijevoznik ne mo e robu (teret) predati primatelju u cijelosti, tj. kada nedostaju pojedini dijelovi tereta. Kalo to je normalni, predvidivi gubitak koji npr. proizlazi iz prirodnih svojstava robe, kao to su rastur, usahnu e. 34. tete u prijevozu robe a) gubitak, o te elje i manjak stvari b) teta zbog prekora enja rokova 35. Vidljiva teta jest ona teta koja se primjenom du ne pa nje (bri ljivosti) mo e lako uo iti. 36. Razlika izme u odgovornosti po kriteriju kauzaliteta i po sna anju rizka Kod kauzaliteta je potrebno da je odgovorna osoba ( tetnik) i prouzro ila tetu, dok se o riziku radi kada odgovornost postoji unato okolnosti da odgovorna osoba nije prouzro ila tetu. 37. Javni prijevoz - definicija Javni prijevoz je prijevoz koji je pod istim uvjtima dostupan svim korisnicima prijevoznih usluga 38.Kabota a je svaki prijevoz putnika ili tereta izme u pojedinih mjesta u RH koji obavlja strani prijevoznik 39. putni radni list je propisani obrazac koji sadr i registarski broj autobusa koji se obavlja linijski prijevoz putnika,naziv linije,vrijeme po etka i zavr etka vo nje,podatke o posadi vozila i pravcu njegova kretanja,potpis osbe ovla tene za izdavanje putnog radnog lista,kao i prostor upisivanja dolaska i polaska s autobusnog kolodvora ili stajali ta u linijskom cestovnom prijevozu 40.COTIF djelovi Konvencija o me unarodnom prijevozu eljeznicom (COTIF),usvojena u Bernu 9.5.1980.g. Konvencijom COTIF osnovana je Me uvladina organizacija za me unarodne prijevoze eljeznicom (OTIF) sa sjedi tem u Bernu koja preko svojih organa:Generalne skup tine,Upravnog odbora te Centralnog biroa obavlja sve va ne poslove iz svije nadle nosti. 41.Konvencija COTIF sadr i 2 va na dodatka: Dodatak A koji sadr i Jedinstvena pravila o ugovoru o me unarodnom prijevozu putnika i prtljage na eljeznicama (JP CIV)i Dodatak B koji sadr i Jedinstvena pravila o ugovoru o me unarodnom prijevozu robe na eljeznicama (JP CIM)

42.prijevoznik mo e odbiti izmijeniti ugovor o prijevozu iz ovih razloga(4) 1) ako se u trenutku kada zahtjev prispje na kolodvor koji bi morao ugovor izmijeniti ugovor vi e ne mo e izmijeniti. 2) Ako zbog izmjene ugovora do e do poreme aja u prometu 3) Ako se izmjena ugovora protivi carinskim i drugim propisima 4) Ako u slu aju izmjene odredi nog kolodvora vrijednost stvari ne bi pokrila tro kove prijevoza do novog odredi ta, osim ako se ti tro kovi ne plate ili ne preuzme jamstvo 43.odgovornost prijevoznika za gubitak i o te enje Prijevoznik je odgovoran za potpuni ili djelomi ni gubitak i o te enje po illjke od trenutka preuzimanja do njezine predaje,osim ako se doka e da je teta nastala bez njegove krivnje. Prijevoznik odgovara za tetu do iznosa utvr enog zakonom ili me unarodnim ugovorom 44.kada se mo e osloboditi od odgovornosti za nuklearne tete (2) Za nuklearne tete prijevoznik se osloba a odgovornosti ako je z za tetu odgovoran korisnik nuklearnog pogona ili druga osoba umjesto njega. 45. Zalo nica je dokaz zalo nog prava na robi i slu i za zalaganje uskladi tene robe radi osiguranja dobivenih kredita. Ako u zalo nici nije naveden iznos potra ivanja zalo nog vjerovnika, smatra se da to potra ivanje obuhva a cjelokupnu vrijednost zalo ene robe. 46.Retencija Zadr ajno ili pravo retencije jest pravo vjerovnika da zadr i du nikovu stvar (robu) dok god ovaj ne namiri dospjelu tra binu. 47.Odgovornost za ru nu prtljagu Za gubitak ili o te enje ru ne prtljage,prijevoznik ne odgovara,osim ako putnik doka e da je do gubitka ili o te enja do lo zbog namjere ili grube nepa nje prijevoznika ili osoba koje rade po njegovom nalogu .

48. TO NOST U PROMETU JE_TIJEK PRIJEVOZA PO TO NO PREDVI ENOM VOZNOM REDU__A REDOVITOST U PROMETU JE ZAHTIJEV DA PRIJEVOZ TE E BEZ PREKIDA SVAKI DAN U GODINI, I NEDELJOM I PRAZNIKOM 49. KOJI JE OP I ZAKON (LEX GENERALI) KOJI SADR I VA NE OP E NORME KOJE SE PRIMJENJUJU NA SVE VRSTE PRIJEVOZA? ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA 2005 50. TERETNICA I TERETNI LIST RAZLIKE ( S OBZIROM NA URU ENJE)? TERETNI LIST SE RAZLIKUJE OD TERETNICE PO TOME TO SE ZA URU ENJE TERETNICE PRIMATELJU BRINE KRCATELJ A PRIMJERAK TERETNOG LISTA KOJI PRATI ROBU PRIJEVOZNIK URU UJE PRIMATELJU

51. VISINA PREVOZNINE NAJ E E OVISI O? VISINA PREVOZNINE NAJ E E OVISI OD SVOJSTVA I VRSTE ROBE, KOLI INE ROBE, VRSTA VOZILA I DR. 52. OD EGA SE SASTOJI TERETNI LIST? 1. ORIGINAL 2. KOPIJA 3. DUPLIKAT 4. TOVARNA KARTA 5. IZVJETAJ O PRISPJE U 53. TKO ODGOVARA ZA SLU AJ? ZA SLUCAJ (CAUSA) I TETE KOJE U PRIJEVOZU ROBE I PUTNIKA NASTANU ODGOVARA, U PRAVILU, PRIJEVOZNIK 54. Prijevoznik ima pravo u teretnicu unjeti marginalne klauzule ako se ostvari jedna od alternativnih pretpostavki: 1. ako postoji opravdana sumnja da podaci koje mu je krcatelj dao nisu to ni2.ako ne mo e na prikladan na in to no utvrditi pravo stanje

55. U kojim granama prometa se moze izdati prenosivi teretni list? eljezni kom i zra nom CESTOVNI PROMET 1.Tzv."manifest" je Karnet sadr i manifest, koji predstavlja popis robe koja se prevozi. Manifest se ispostavlja u toliko primjeraka koliko ima karnet listi a,a to zavisi od broija grani nih carinarnica kroz koja e vozilo pro i.2.Naknada tete za ru nu prtljagu u me . cestovnom prometu kre e se do iznosa od 1000 franaka po putniku, a za prouzro enje tete na ru noj prtljazi odgovara se po na elu dokazane krivnje.

3. Karnet TIR Me unardoni prijevoz robe cestovnim motoirnim vozilima odvija se u svezi s pravilima Carinske konvencije o me unarodnom prijevozu robe na osnovu karneta TIR,usvojena 14.11.1975 u enevi,stupila na snagu 20.03.1978. Konvencija o me unarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR, predvi a pojednostavljenje carinskog postupka, pod uvjetima da konkretno vozilo, kao i isprava na osnovi kojih se roba prevozi ispunjavaju odre ene uvjete. Vozila za me unarodni prijevoz robe, moraju imati posebnu oznaku TIR i dobivaju posebne isprave (karnet). Tiskan je na 2 jezika.-na jeziku zemlje koja ga ispunjava i na francuskom jeziku. Postoje 2 vrste karneta: sa 6 listi a talona, koji se koristi kad su u pitanju samo dvije zemlje i s 14 listi a kad je prijevoz kroz vi e zemalja. 4.konvencije u cestovnom prometu sadr e 3 vrste pravila 1. sigurnost prometa 2. fiskalnog i carinskog karaktera 3. imovinskopravne odnose u prijevozu

5. Prednost u cestovnom prometu Va na prednost cestovnog prijevoza robe jest u mogu nosti konkretnog prijevoza stvari od skladi ta po iljatelja do skladi ta primatelja, bez pretovara. Pretovar pove ava tro kove prijevoza te u fazi manipulacije nastaju brojna o te enja. Vozilo mo e sti i u najudaljenija mjesta i do svake lokacije utovara ili istovara stvari. Cestovni prijevoz robe lako je kombinirati s drugim oblicima prijevoza robe. Roba se esto transportira u kontejnerima, pa se tako izbjegava pretovar. 6.Od me un. Izvora cestovnog prometa jo su va ne: 1.Konvencija o ugovorima u me unarodnom transportu putnika i prtljage cestama(CVR), eneva,1.3.1973. 2.Konvencija o ugovoru za me unarodni prijevoz robe cestama(CMR), eneva,19.5.1956 3.Sporazum o prijevozu lako kvarljivih namirnica specijalnim vozilima za njihov prijevoz(ATP) 7. Teretni list u cestovnom prometu teretni list je akt koji prati teret i mora sadr avati datum i mjesti izdavanja,ime i prezime ili naziv po iljatelja te njegovu adresu,ime i prezime ili naziv prijevoznika,registarsku oznaku vozila,datum i mjesto utovara tereta,ime i prezime ili naziv primatelja,oznaku koli ine te vrste tereta,popis isprava koje se prila u uz konkretan teret i teretni list,prijevozne i druge tro kove 8. Placanje prevoznine u cestovnom linijskom prijevozu po unaprijed utvr enom voznom redu ,cijeni i op im uvjetime prijevoza,kao i me u upanijski i upanijski prijevoz putnika 9. u koliko se primjeraka popunjava teretni list u cest. prometu, i za koga je koji primjerak; Teretni se list popunjava u tri primjerka.jedan za primatelja,drugi za prijevoznika,a tre i za po iljatelja. 10. odgovornost prijevoznika za zaka njenje (cest.); p rijevoznik je du an ovla teniku naknaditi tetu zbog zaka njenja u visini odre enoj zakonom ili me .ugovorom,osim ako doka e da je do zaka njenja do lo bez njegove krivnje.prijevoznik odgovara i za svoje pomo nike tj.osobe koje su po njegovom nalogu radile na izvr enju konkretnog prijevoza 11. Koji je izvor regulirao prijevoz putnika i prtljage u me . cestovnom prometu ( CVR) 12. Autobusni kolodvor je objekt za prihvat i otpremanje autobusa i putnika koji mora ispunjavati uvjete propisana zakonom 13. Prijevoz tereta u cestovnom prijevozu prijevoz tereta u unutarnjem i me unarodnom cestovnom prometu obavlja se kAo javni prijevoz i kao prijevoz za vlastite potrebe.javni prijevoz tereta je javni prijevoz koji se obavlja uz naknadu ,a kod kojeg se relacija,cijena prijevoza i dr. Prijevozni uvjeti odre uju ugovorom izme u prijevoznika i naru itelja.prijevoz tereta za vlastite potrebe smatra se prijevozom kojeg obavljaju pravne ili fiz. Osobe bez naknade ELJEZNI KI PROMET 1. Za stetne posljedice nepravilnog utovara posiljaka posebnog obujma odgovara po iljatelj, a pri istovaru primatelj.

2. Koje posiljke se obavezno prate u zeljeznickom prometu? 1) lokomotive,tendere i motorna kola koja se prevoze na vlastitim kota ima, 2) te ke strojeve i konsrukcije radi nadzora za vrijeme prijevoza 3) po iljke u posebnim kolima s aparatima za hla enje ili grijanje koji su u radu za vrijeme translokacije 4) mrtvaca, 5) ivih ivotinja,ako se voze nezapakirane 3.Tko potpisuje prenosivi teretni list u elj.prometu? Prenosivi teretni list potpisuju prijevoznik i po iljatelj ili osobe koje oni ovlaste 4. u me unar. elj.prijevozu robe se odgovara neograni eno za slu aj namjere,a za slu aj grube nepa nje ona je limitirana do dvostrukih iznosa 5.Smetnje pri izdavanju po iljke u elj.prometu. a)ako se primatelj ne mo e prona i b)ako primatelj odbije primiti po iljku c) ako se teretni list ne iskupi u predvi enom roku d)ako izdavanje zabrani mjerodavno dr avno ili upravno tijelo 6.Odgovornost prijevoznika u mje ovitom prijevozu. ako se na temelju ugovora s po iljateljem prijevoz obavlja uz sudjelovanje prijevoznika iz raznih grana prometa(mje oviti prijevoz)prijevoznik koji je sklopio ugovor odgovara za tetu po onim propisima o naknadi tete to vrijede za prijevoznika na dijelu puta na kojem nastane konkretna teta.u slu aju da se prijevoznik u izvr enju prijevoza bez znanja po iljatelja koristi prijevoznicima iz drugih grana prometa,prijevoznik koji je sklopio ugovor odgovara za tetu po odredbama Zakona o ugovorima o prijevozu u elj.prometu,bez obzira na ijem dijelu puta nastane teta,ako je to pogodnije za korisnika prijevoza 7.Za gubitak i o te enje ru ne prtljage prijevoznik ne odgovara,osim ako putnik doka e da je do gubitka ili o te enja do lo zbog namjere ili grube nepa nje prijevoznika ili osoba koje rade po njegovom nalogu . 8.Za tu be iz ugovora u prijevozu u elj. prometu u RH nadle an je trgova ki sud sjedi ta tu ene eljezni ke organizacije ako se radi o sporu izme u pravnih osoba. 9. Po iljka u eljezni kom prijevozu mo e biti.... a) den ana po iljka za iju prijevoz nije potrebna isklju iva upotreba kola b) kolska po iljka za iji je prijevoz zahtjeva isklju ivu upotrebu kola ili po iljka koje se na temelju zakona treba prevesti u posebnim kolima.

10. Teretni list u eljezni kom prometu prilikom zaklju ivanja ugovora o prijevozu robe po iljatelj je du an predati eljeznici za svaku po iljku posebno popunjeni teretni list,na propisanom obrascu. -Za prijevoz den anih i kolnih po iljaka redovnog,oro enog i dogovorenog prijevoza u unutarnjem prijevozu upotrebljava se teretni list.

-Ako prostor pojedinih rubrika u terte.listu nije dovoljan za upisivanje potrebnih podataka,po iljatelj je du an prilo iti dodatni list,tako er u 5 primjeraka koji ini njegov sastavni dio.

11.mar rutni vlak mar rutni vlak kojim se prijevozi ve a koli ina iste robe u vi e kola, cjelokupni takav vlak se predaje na prijevoz jednim teretnim listom (najmanje pola tone iste vrste stvari). 12. dijelovi teretnog lista 1) Original 2) Duplikat 3) Kopija 4) Tovarna 5) Izvje taj o prispje u

13. Odgovornost za nuklearne tete eljeznica se osloba a odgovornosti na temelju Jedinstvenih pravila kada je teta uzrokovana nuklearnom nesre om, za ovu tetu odgovara korisnik nuklearnog ure aja ili neka druga odgovorna osoba

14. Poseban prijevoz u zeljeznickom prometu 1.Prijevoz mrtvaca 2..Prijevoz ivih ivotinja

15.prenosivi teretni list, kako se prenisi, to se gdje upisuje Da bi se roba za vrijeme translokacije mogla podavati, zalagati, mo e se ispostaviti na osnovi sporazuma po iljatelja i prijevoznika - prenosivi teretni list.. Po naredbi se prenosi indosamentom, a na donositelja . predajom. Na oblik i pravni u inak indosamenta se primjenjuju odredbe o mjenici osim odredbi o regresu. Ako se u prenosivom teretnom listu po naredbi ne ozna i primatelj robe,onda se takav teretni list prenosi naredbom po iljatelja. Mora se ozna iti na primjerku tertenog lista koji se predaje po iljatelju da je to prenosivi teretni list, a na primjerku koji prati stvar mora biti nazna eno da je izdan prenosivi teretni list.

16.teretnica i teretni list u eljezni kom prometu, koje su razlike

Teretni list razlikuje se od teretnice to za uru enje teretnice primatelju brine krcatelj, a primjerak teretnog lista koji prati robu prijevoznik uru uje primatelju. 17. nekoliko primjera robe s posebnim svojstvima, posebnih dimenzija i te ina ( eljeznica); - inska vozila na vlastitim kota ima kao to su lokomotive,tenderi i motorna kola moraju imati ovla tenog i stru nog pratitelja za vrijeme transporta -cestovna vozila na kota ima,gusjenicama ili saonicama ,uklju uju i i vozilo za interni transport -plovna vozila na motorni pogon ili bez njega -zrakoplovna vozila,uklju uju i i po iljke rastavljenih zrakoplova ili dijelova zrakoplova - eljezni ka kolA za dru tvene svrhe kao to su pokretbe izlo be,knji nice,ambulante,.. -osobite po iljke koje s obzirom na svoje karakteristike odstupaju od predvi enih uvjeta i prijevoza kao to su posebno duga ki predmeti koji tra e upotrrebu vi e kola ili tzv.kabaste den ane stvari kao to su:drveno poku stvo,karoserije,poljop. I gra . strojevi 18. Razlozi osloba anja odgovornosti u prijevozu eljeznica/more 1) postupci, nehaj ili pogre ke kapetana i posade broda 2) nesposobnost broda za plovidbu, ako prijevoznik doka e da ta nesposobnost nije nastupila zbog nedostatka njegove bri ljivosti da brod osposobi za plovidbu 3) po ar, ako prijevoznik doka e da po ar nije uzrokovan njegovim postupkom ili krivnjom ni postupkom i krivnjom posade broda 4) opasnost, nezgode ili nesre e na moru i u dr.plovnim vodama 5) spa avanje ili poku aj spa avanja ivota ili dobara na moru 6) smje taj stvari na palubi, ako je po iljatelj dao svoj pristanak u teretnom listu i ako se stvari ne prevoze u vagonima.

19. Zbirna kola Zbirna kola, to su teretna kola koja prometuju na odre enom dijelu pruge, i kola stanice koja nemaju dovoljnu koli inu robe za pokretanje direktnih kola, tovare den ane po iljke za sve stanice na toj pruzi.

20.Poslovi hendlinga 1) otprema putnika iz pristani ne zgrade i pra enje ili prijevoz do zrakoplova i obratno,ili prijevoz od jednog zrakoplova do dr. 2) prijevoz registrirane prtljage i stvari iz prostorije odre ene za primanje prtljage odn.stvari od skladi ta ili od dr.prijevoznih sredstava na zrakoplovnom pristani tu do zrakoplova i njihov utovar i slaganje u zrakoplov 3) istovar registrirane prtljage i stvari iz zrakoplova i nihov prijevoz u prostoriju odre enu za izdavanje prtljage putnicima,odn.stvari do skladi ta ili do dr.prijevoznih sredstava na zrakoplovnom pristani tu 4) pretovar registrirane prtljage i stvari iz jednog zrakoplova u drugi na platformi zrakoplovnog pristani ta 5) briga da se registrirana prtljaga i stvari utovaraju u zrakoplovodn.istovaraju iz zrakoplova prema odgovaraju im dokumentima

21. DOGOVORENI ELJEZNI KI PRIJEVOZ DOGOVORENI PRIJEVOZ OZNA AVA POSEBNO UGOVORENE PRIJEVOZE ROBE, GDJE SE ME USOBNE OBVEZE, UVJETI I CIJENA PRIJEVOZA UTVR UJU POSEBNIM UGOVOROM 22.doma i i me unarodni izvori u eljezni kom prometu -Zakon o sigurnosti u eljezni kom prometu -Zakon o ugovorima o prijevozu u eljezni kom prometu -Zakon o eljeznici -Pravilnik o tehni kom pregledu eljezni kih vozila -Pravilnik o obrascu slu bene iskaznice inspektora sigurnosti eljezni kog prometa Konvencija o me unarodnom prijevozu eljeznicom (COTIF),usvojena u Bernu 9.5.1980.g ZRA NI PROMET 1.Ugovor o prijevozu robe zrakom Postoje dvije vrste ugovora o zra nom prijevozu:U Ugovoru o arteru bitan je broj putovanja, broj prijevoza i vrijeme iskori tavanja zrakoplova u prijevozne svrhe, dok su u zrakoplovnom ugovoru bitni podaci o stvarima koje se prevoze. 2. Dvovrsni sustav odgovornosti zracnog prijevoznika : Montrealska konvencija iz 2003. promovira dvovrsni sustav odgovornosti. Ako zahtjev za naknadu tete ne prelazi iznos od 100 tisu a PPV po putniku,onda e prijevoznik odgovarati po pravilima objektivne odgovornosti. Ako konkretni od tetni zahtjev prelazi taj iznos,prijevoznik e odgovarati prema pravilima subjektivne odgovornosti,i to po kriteriju predmnijevane krivnje. Tu se pogoduje zra nom prijevoznuku te mu se omogu ava da doka e svoju nekriovnju ili krivnju tre e osobe. 3.Obveze zra nog prijevoznika: 1) postupati s pa njom dobrog i urednog stru njaka. To zna i po tivanje doma ih i me unarodnih poslovnih obi aja 2) obveza da primi stvar na prijevoz. To se obavlja izradom op ih uvjeta ugovora i op ih uvjeta prijevoza, i tarifama zra nog prijevoza. 3) Obveza da izda teretni list ili prenosivi teretni list 4) Obveza da izvr i ugovoreni prijevoz na ugovoreni na in. Ako se tijekom prijevoza pojave neke smetnje koje du e ili kra e traju, zra ni prijevoznik o tome mora obavijestiti naru itelja prijevoza i tra iti daljnje upute. Stvar e se pretovariti ili vratiti u mjesto polaska, ili nekako druk ije postupiti. 5) Zra ni prijevoznik mora postupati po naknadnim nalozima imatelja prava tijekom konkretnog prijevoza. Ako nije izdan prenosivi teretni list, po iljatelj koji je izvr io obveze koje proizlaze iz 4. Korisnici zra nog prijevoza 1. naru itelj 2. primatelj 3. po iljatelj 4. imatelj prava

5. komercijalne slobode u zra nom prometu 1. pravo iskrcavanja putnika, po te i tereta u stranoj zemlji 2. pravo ukrcavanja putnika, po te i tereta u stranoj zemlji 3. pravo prijevoza putnika, po te i tereta u stranoj zemlji 6. Putna karta u zracnom prijevozu glasi na ime, i mora sadr avati naznaku mjesta polaska i odredi ta, te vrijeme polaska zrakoplova predvi eno redom letenja, odosno ugovorom. 7. Organizacije u zra nom prometu a.Organizacija za me unarodno civilno zrakoplovstvo-icao,1974,Montreal.Djeluje kao me uvladina organizacija.Bavi se standardima sigurnosti zrakoplova i brojnih aerodroma,priprema nacrte unifikacijskih dokumenata,rje enja. b.Udru enej za me unarodni zra ni prijevoz-IATA,1945,Montreal. lanice su zrakoplovne kompanije za prijevoz putnika i tereta.promi e va ne interese i suradnju tih kompanija uz pomo standardizacije isprava i uvjeta poslovanja. c.Europska komisija za civilno zrakoplovstvo.ispituje nesre e i zra ne crne kutije. 8.tehni ke slobode u zra nom p. 1.pravo prelijetanja preko teritorija neke zemlje bez slijetanja 2.pravo slijetanja u nekomercijalne svrhe 9. Za me unarodni zra ni prijevoz zna ajne su ove konvencije i sporazumi iz te oblasti: a) Konvencija o me unarodnom civilnom zrakoplovstvu iz Chicaga 7.12.1944. b) Sporazum o tranzitu u me unarodnom zra nom prometu Chicago 7.12.1974. c) Sporazum koji se odnosi na me unarodni prijevoz Chicago 7.12.1944. 10.Grani ni koridor jest dio zra nog puta izme u dr avne granice odre en za ulazak zrakoplova u Hrvatsku, odnosno hrvatski zra ni prostor, i izlazak iz tog prostora. 11. Obveze naru itelja prijevoza robe u zra nom prometu 1)osnovna obveza je pla anje prevoznine za izvr eni zra ni prijevoz 2) prijevozniku naknaditi nu ne i korisne tro kove. 3)Po iljatelj mora predati zra nom prijevozniku stvar u ambala i. 4)Po iljatelj treba predati zra nom prijevozniku sve potrebne dokumente za ugovoreni prijevoz (robni i carinski dokumenti). 12. Razlika carter ugovora u zracnom prometu i ugovora o prijevozu Za razliku od ugovora o arteru, ugovor o prijevozu odre ene koli ine stvari jest neformalan ugovor, a bitan je ba na in odre ivanja koli ine stvari. 13. odgovornost prijevoznika za zaka njenje kod uzastopnog zra nog prijevoza Za tete nastalu zbog smrti, o te enja zdravlja ili ozljede putnika te za tete uzrokovane zaka njenjem, odgovaraju solidarno prvi prijevoznik i onaj uzastopni prijevoznik na ijem je dijelu puta nastala teta. 14.zaka njenjem mogu nastatati tete 1)gubitak i 2)izmakla korist

15. zra ni - ug. o prijevozu se sklapa izme u prijevoznika i putnika ili izme u prijevoznika i naru itelja prijevoza 16. zra ni - ugovor o prijevozu Stvara obvezu zra nom prijevozniku da preveze putnika i njegovu prtljagu od mjesta polaska do mjesta opredjeljenja i to za vrijeme koje je odre eno ugovorom i redom letenja,a putniku stvara obvezu da plati odgovaraju u prevozninu. Prijevoznik je du an izdati putnu kartu ,pojedina nu ili grupnu, a putna karta je dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu putnika. Ugovor o prijevozu putnika mo e se sklopiti izme u prijevoznika i putnika ili izme u prijevoznika i naru itelja prijevoza 17. Sastojci zrakoplovnog tovarnog lista po ZOSOZP Zrakoplovni tovarni list je dokaz o zaklju enju i sadr aju ugovora o zrakoplovnom prijevozu robe i dokaz o primitku robe na prijevoz. Po zakonu o obveznim i osnovnim materijalnopravnim odnosima u zra noj plovidbi, tovarni list sadr i: 1) mjesto i nadnevak izdavanja tovarnog lista 2) mjesto polaska i mjesto odredi ta 3) ime ili naziv i adresu po iljatelja 4) ime ili naziv i adresa primatelja 5) vrstu i koli inu stvari 6) popis isprava koje se prila u tovarnom listu 18. OD KOLIKO SE PRIMJERAKA SASTOJI ZRAKOPLOVNI TERETNI LIST I KOME SE SVE URU UJE Prvi primjerak sadr i oznaku za prijevoznika, drugi za primatelja. Prvi primjerak potpisuje po iljatelj, drugi po iljatelj i prijevoznik, tre i prijevoznik. 19. SUBJEKTI ZRAKOPLOVNOG PROMETA- NABROJI I OBJASNI a) b) c) d) naru itelj prijevoza osoba koja s ugovornim prijevoznikom sklapa ugovor o prijevozu po iljatelj je osoba u ije se ime, na temelju ugovora, predaje stvar na prijevoz primatelj osoba koja je ovla tena da mjestu odredi ta prima stvar predanu na prijevoz imatelj prava jest osoba koja na temelju ugovora ima zahtjev prema prijevozniku.

20. KAKO S DEFINIRA ME UNARODNI ZRA NI PRIJEVOZ ? KAO PRIJEVOZ ZRAKOPLOVOM KAD SE, PREMA UGOVORU O PRIJEVOZU, MJESTO POLASKA I MJESTO ODREDI TA NALAZE NA TERITORIJIMA DVIJU DR AVA AKO JE PREDVI ENO ME USLIJETANJE NA TERITORIJ DRUGE DR AVE 21. ZAMJENA ZRAKOPLOVA BEZ IZRI ITOG PRISTANKA NARU ITELJA PRIJEVOZA REZULTIRA ODGOVORNO U PO KRITERIJU UZRO NOSTI 22.PUTNA KARTA U ZRA NOM PROMETU MO E GLASITI SAMO NA_IME I ZRA NI PRIJEVOZNIK MO E ODBITI PRIJENOS TE KARTE SAMO U

SLU AJU_OPRAVDANIH RAZLOGA_? 23. Uzastopni prijevoz zrakomU ugovoru o uzajamnom zra nom prijevozu u prometu obvezuje se prvi prijevoznik da e izvr iti prijevoz uz sudjelovanje vi e uzastopnih prijevoznika. Uzajamni prijevoz se regulira posebnim ugovorom, koji ne utje e na ugovor o prijevozu. 24. druga stvar umjesto ugovorene U ugovoru o prijevozu stvari cijelim zrakoplovom,tj. u ugovoru o arteru na putovanje i ugovoru o arteru na vrijeme, mo e se na prijevoz predati neka druga stvar umjesto ugovorene stvari ako se time: a) ne mijenjaju uvjeti prijevoza na tetu prijevoznika b) ako zbog toga ne bi do lo do zadr avanja zrakoplova c) ako po iljatelj na zahtjev prijevoznika dade osiguranje za tra bine koje bi mogle nastati zbog zamjene stvari. Zamjenom prijevoznika i zamjenom zrakoplova ne smije se zamijeniti i tip zrakoplova bez izri itog pristanka naru iteljaq prijevoza. 25. objasni "puno za prazno" U slu ajevima zamjene stvari na prijevoz, kad je prevezena stvar za iji je prijevoz vi a prevoznina predvi ena u tarifama ili na neki drugi na in, zra ni prijevoznik ima pravo na vi u prevozninu, tj. na prevozninu za stvarno prevezenu robu. Kad je na prijevoz predana manja koli ina stvari od ugovorene koli ine, prevoznina se pla a za ugovorenu koli inu stvari, po klauzuli puno za prazno"= u zra nom prometu. SKLADI TE, PEDICIJA, PRIJEVOZ CIJEVOVODIMA 1.. Pod pediter je pravna ili fizi ka osoba na koju je glavni pediter prenio u cjelini izvr enje pediterskog posla. 2. Kojim propisom je reguliran ugovor o uskladistenju robe ZOO 3. Bitni elementi ugovora o pediciji su: predmet i cijena pediterskih usliga 4. Komitent i prijevoznik nisu ni u kakvoj pravnoj vezi. To no/Neto no 5. Imovinskopravna odgovornost u prometovanju cjevovodima regulirana je odredbama ZOO. 6. pedicija po djelokrugu rada Po djelokrugu rada razlikujemo ova pediterska poduze a: 1) Loko- pedicija ije se poslovanje ograni ava na samo vr enje pediterskih usluga na u em geografskom podru ju, a najdalje unutar jedne zemlje. 2) Me unarodna pedicija kojoj je predmet poslovanja pru anje pediterskih usluga u unutarnjem i me unarodnom prometu robe. Tu postoji: lu ko, kontinentalno i pograni no peditersko poslovanje. 7. vrste skladi ta 1.javna i privatna skladi ta 2.carinska skladi ta i smjesti ta

3.konsignacijska skladi ta 4.tr nice na veliko

8. Skladi tar nije odgovoran ako doka e da je teta nastala uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbje i ili otkloniti, ili ako teta je nastala krivnjom ostavodavatelja, manama ili prirodnim svojstvima robe kao i neispravna ambala a. 9. Pravno ekonomski status speditera pediter u statusu komisionara 1. pediter u statusu agenta (zastupnika) pediter u statusu samostalnog gospodarstvenika 10. pediter u statusu komisionara je posrednik nalogodavatelja i primatelja izme u izvoznika i uvoznika i drugih aktivnih sudionika doma eg i vanjskotrgovinskog prometa. Tu se mogu ubrojiti: prijevoznici svih prometnih grana, prometni agenti, stivadori, morske luke, pristani ta, te drugi pediteri (me u pediteri, pod pediteri) i financijske i druge institucije koje obavljaju pediterske poslove u svoje ime, a za tu i ra un. 11. pediter u statusu agenta (zastupnika) je posrednik izme u izvoznika i uvoznika kao pediterovih nalogodavatelja i nekih sudionika vanjskotrgovinskog i prometnog sustava, prije svega carinskih organa i osiguravatelja koji obavljaju pediterske poslove u tu e ime i za tu i ra un, odnosno u ime, po nalogu i za ra un konkretnog nalogodavatelja. 12. pediter u statusu gospodarstvenika je posrednik izme u svojeg nalogodavatelja (tj izvoznika ili uvoznika) i drugih brojnih aktivnih sudionika doma eg i me unarodnog prometnog sustava. On te poslove obavlja u svoje ime i za svoj ra un, odnosno u vlastito ime i za vlastiti ra un. 13.Me u pediter je pravna ili fizi ka osoba, na koju je glavni pediter prenio djelomi no izvr enje pediterskog posla. 14. izme u peditera i primatelja nema me usobnih prava i obveza? a) to no, b) neto no; 15. Izvori prava o pediciji u RH 1.ZOO 2.Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju 3.Op i uvjeti poslovanja me unarodnih otpremnika Hrvatske 4.Uredba o posebnim uvjetima za obavljanje poslova me unarodnog otpremni tva u svezi s carinjenjem robe 16. FCT je skra enica od pediterske transportne potvrde

17.odgovornost peditera

pediter kao otpremnik tu e robe,odgovar komitentu za tetu nastalu u izvr enju njegovih obveza po kriteriju prtpostavljene krivnje,time da odgovara za propu tanje pa nje savjesnog privrednika. Odgovara i za najmanju nemarnost-culpa levissima. Za radnje svog osoblja odgovara kao i za vlastita djela i propuste. Ako je pediter ujedno i prijevozmnik robe,odgovar po kriteriju one grane kojom prevozi robu. 18. Skladi nica ili skladi ni list je prezentacijski i tradicijski papir od vrijednosti. Obi no je to papir po naredbi, koji skladi tar izdaje ostavodavatelju robe, po primitku robe na uvanje, kao dokaz da je robu primio, a obvezuje skladi tara da vrati, odnosno preda robu osobi koja mu prezentira taj papir. Skladi nica se sastoji iz dva dijela: 1. priznanice (recepis) 2. zalo nice (varant) 1. priznanica i zalo nica moraju se pozivati jedna na drugu 19. Loko pedicija je pedicija ije se poslovanje ograni ava na samo vr enje pediterskih usluga na u em geografskom podru ju, a najdalje unutar jedne zemlje. 20.FCR FIATA je izradila jedinstveni obrazac pediterske potvrde nazvane FCR, nastoji se da ta potvrda dobije vrijednost vrijednosnog papira. Potvrda se izdaje posebno kada se roba prevozi kao zbirna po iljka pediterska potvrda nrema karakter i zna enje prijevozne isprave. Njome se dokazjue da je konkretni pediter primio robu od nalogodavatelja u dobrom stanju s neopozivim nalogom da je otpremi ili stavi na raspolaganje osobi ozna enoj po nalogodavsatelju. 21. ISM KODEKS- INTERNATIONAL SAFETY MANAGMENT CODE- SUSTAV ME UN PRAVILA ZA SIGURNO UPRAVLJANJE I RUKOVANJE BRODOM I SPRJE AVANJE TETNIH POSLJEDICA ONE I ENJA, OBVEZAN ZA SVE LANICE SOLAS KONVENCIJE 22. KOD PRIJEVOZA NAFTE, NAFTNIH DERIVATA I PLINOVA CJEVOVODIMA, TRANSPORTER ODGOVARA PO KRITERIJU RELATIVNOG KAUZALITETA 23. PEDITER KOMISIONAR OBAVLJA PEDITERSKI POSAO U SVOJE IME A ZA TU I RA UN PEDITER AGENT OBAVLJA PEDITERSKI POSAO U TU E IME I ZA TU I RA UN

24. du nosti skladi tara 1.paziti na robu da se za vrijeme uskladi tenja ne pokvari 2.paziti da se roba ne o teti 3.paziti da se ne nanese teta ostavodavatelju 4.paziti da roba ne propadne 5.mora robu vratiti u onom stanju u kojem ju je i primio. 25. Kada je skladi tar du an osigurati robu

Skladi tar je du an osigurati robu primljenu na uvanje samo ako je to ugovoreno. Ugovorom treba to no utvrditi koje e rizike osiguranja obuhvatiti. Ako su osiguranje propustili precizirati ugovorom, onda bi skladi tar trebao osigurati robu od uobi ajenih rizika, a u svakom slu aju od rizika po ara i kra e robe . ako ug.nije odre eno koje rizike treba obuhvatiti osiguranje,skladi tar je du an osigurati robu od uobi ajenih rizika. Skladi tar kao dobar privrednik,trebao bi osigurati robu koju uva od rizika:po ara,poplave,oluje,kra e,provale. 1. 26. skladi tar nije odgovoran ako doka e teta nastala uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbje i ili otkloniti, ili ako je nastala teta krivnjom ostavodavatelja, manama ili prirodnim svojstvima robe kao i neispravna ambala a.; 27. Puna pedicija i kako odgovara peditor u puno pediciji? Ako je konkretnim ug. O pediterstvu odre en ukupan iznos za izvr enej naloga o otpremi stvari,on obuhva a naknadu za otpremu,prijevoz i sve ostale tro kove. u tom slu aju pediter odgovara i za rad prijevoznika U tom slu aju pediter odgovara i za rad prijevoznika i drugih osoba, na temelju ovla tenja iz ugovora.

28. Zna ajni pravni izvor kod prometovanja cjevovodima najva niji izvor prava su op i uvjeti poslovanja transportera. Kod nas postoji Zakon o osnovama sigurnosti prijenosa naftovodima i plinovodima. Imovinskopravna odgovornost o prometovanju cjevovodima, regulirana je ZOO-m. Prvi naftovod u svijetu sagra en je u Sad u 1865.g. 29. FBL Tretnica -Bill of lading Isprava kojom prijevoznik potvr uje da je na brod primio teret radi prijevoza, te se obvezuje da e nakon zavr etka putovanja teret predati ovla tenom imatelju teretnice. Vrijednosni i tradicijski papir zamjenjuje robu i putem nje se mogu prenositi vlasni tvo i druga stvarna prava. 30.FIATA, 1926. u Be u je osnovan Me unarodni savez udru enja peditera FIATA, sa sjedi tem u Bernu. 31.Razlika javnih i privatnih skladi ta Privatna skladi ta nemaju pravo izdavanja skladi nice, nego izdaju potvrdu o primanju robe na uvanje, kojom se ostavodavatelj kasnije legitimira pri preuzimanju robe 32.Priznanica je dokaz o vlasni tvu nad uskladi tenom robom i glavni joj je smisao da slu i radi prijenosa vlasni tva nad uskladi tenom robom na drugu osobu kao legitimacija za podizanje robe. 33.Zalo nica je dokaz zalo nog prava na robi i slu i za zalaganje uskladi tene robe radi osiguranja dobivenih kredita. Ako u zalo nici nije naveden iznos potra ivanja zalo nog vjerovnika, smatra se da to potra ivanje obuhva a cjelokupnu vrijednost zalo ene robe.

POMORSKO SKRIPTA PZ2004 I GRABOVAC 21. Najva anija konvencija o pravu mora Konvencija UN-a o pravu mora donesena 1982.g. u Montego Bayu (Jamajka), osnovan je i Me unarodni sud za pravo mora (rje avanje sporova i tuma enje konvencije) 2. Me unarodni izvori za tite pomorskog okoli a (najva nije) a) Me unarodna Konvencija o sprje avanju one i enja mora uljem b) Me unarodna Konvencija o sprje avanju one i enja mora uljem s brodova c) Konvencija o za titi Sredozemnog mora od one i enja 3. Kategorizacija propisa o za titi morskog okoli a a) prema izvorima -me unarodni i nacionalni propisi b) prema naravi propisa -op i i specijalizirani c) prema ishodi tima one i enja -s kopna,iz zraka, s brodova, s nepomi nih ure aja, potapanjem, djelatnosti na dnu i podmorju d) prema namjeni,sadr aju, cilju -o sprje avanju, o suzbijanju 4. Razlika isklju ivog gospodarskog pojasa i ekolo ko-ribolovnog pojasa U ERP se izrijekom ne ostvaruju suverena prava radi proizvodnje energije i pravi i nadzor gradnje 5. Pomorsko dobro Op e dobro od interesa za RH, od osobite za tite, a upotrebljava se i koristi kako je to zakonom odre eno. ine ga: unutarnje morske vode, teritorijalno more, njihovo dno i podmorje, luke, pla e, grebeni, nasipi, sprudovi, sve to je s kopnom trajno povezano ili ono to je takvim progla eno. 6. Tretnica -Bill of lading Isprava kojom prijevoznik potvr uje da je na brod primio teret radi prijevoza, te se obvezuje da e nakon zavr etka putovanja teret predati ovla tenom imatelju teretnice. Vrijednosni i tradicijski papir zamjenjuje robu i putem nje se mogu prenositi vlasni tvo i druga stvarna prava. 7. Klauzula Notify (adresa za obavijest) Sadr i ime osobe koju prijevoznik mora obavijestiti o dolasku broda. Stavlja se kada prijevozniku nije poznato tko e u luci biti primatelj ili kad primatelj nema sjedi te ili boravi te u luci odredi ta. 8. Teretnica s velikim brojem klauzula i podataka Bookin bill of lading 9. Booking note ugovor o prijevozi sklopljen sa zaklju nicom koja sadr i malo podataka. 10. Vrste teretnica a) teretnica za ukrcaj b) lu ka teretnica c) skupna teretnica d) nalog za iskrcaj

11. Tretnice s obzirom na mjesto gdje se teret nalazi Primljeno na ukrcaj stavlja se kao napomena kada krcatelj preda teret prije ukrcaja (na teretnici za ukrcaj) , napomena ukrcano (redovita teretnica) kad se teret ukrca na brod, potvr uje se da je ukrcavanje obavljeno. 12. Dione teretnice Kada je izdana jedna teretnica za teret u rasutom stanju,a dijelovi tereta se prodaju za vrijeme putovanja. Slu i da se omogu i primanje dijela tereta u luci odredi ta. Dijelovi teretnice (dione) za iskrcaj, mo e ju izdati samo brodar ili zakonski imatelj uz suglasnost brodara. 13. Kako teretnice mogu glasiti i kako se prenose a) teretnica na ime ugovor o ustupanju -za preuzimanje tereta ovla ten je u teretnici imenovani primatelj b) teretnica po naredbi indosament, a mo e biti puni, bjanko, na donositelja -naj e e je u uporabi c) teretnica na donositelja predaja -svaki imatelj je ovla ten ostvarivati prava iz teretnice 14. Marginalne (alternativne) klauzule Ako postoji opravdana sumnja da podatci koje mu je dao krcatelj nisu to ni ILI ako ne mo e na prikladan na in utvrditi pravo stanje: a) oznake nepoznate b) sadr aj nepoznat c) masa nepoznata d) kakvo a nepoznata e) navodno 15. Jam evno pismo i pravni u inak prema tre im osobama glede teretnice Sporazum kojim se krcatelj obvezuje da e prijevozniku naknaditi tetu jer je prijevoznik izdao teretnicu, a nije unio napomenu koja se odnosi na podatke koje je krcatelj dao radi uvr tenja u teretnicu ili se odnose na vanjsko stanje robe, ni tavno je i bez pravnog u inka prema tre oj osobi na koju je teretnica prenesena ali i prema primatelju. Me utim, valjani su prema krcatelju, osim u slu aju kad prijevoznik izostavi odgovaraju u napomenu o robi namjeravaju i prevariti tre u osobu uklju uju i i primatelja, koji djeluju pouzdavaju i se u opis u teretnici. 16. Teretni list Way bill Prijevozna isprava kojom prijevoznik potvr uje primitak robe na prijevoz. Koristi se u svim granama prijevoza. Nije vrijednosni papir, nije prenosiv i mo e glasiti samo na ime. 17. Odgovornost prijevoznika za tete na stvarima manjak, o te enje, gubitak i za zaka njenje

Presumirana krivnja -osim ako doka e da je uporabio du nu pa nju 18. Odgovornost prijevoznika za osobe koje rade za njega a) tzv. nauti ke pogre ke -ne odgovara za osobe koje rade za njega -one ugro avaju sigurnost broda, a odnose se na plovidbu i upravljanje brodom b) tzv. komercijalne djelatnost -odgovara za osobe koje za njega rade -ugro avaju teret 19. Elementi vezani uz pojam pomorske nezgode Nepredvidivost i neotklonjivost (izvanrednost) 20. Pomorska nezgoda Izvanredna i neodoljiva (neotklonjiva) pogiblje mora koja ugro ava teret i brod. 21. Visbyska pravila (Protokol o izmjeni Konvencije o teretnici 1968g.) Uvodi novu obra unsku jedinicu zlatni Poincare franak i povisuje granicu odgovornosti: 10 000 zlat.Ponicare franaka po koletu/jedinici tereta ili 30 zlat. franaka po kilogramu brutto mase Zamjenjuje ih Konvencija o prijevozu robe morem 1978.g. uvode i novu obra unsku jedinicu posebno pravo vu enja (PPV). PPV je nova obra unska jedinica Me unarodnog monetranog fonda (MMF) za dr ave lanice, a za dr ave koje nisu lanice MMF-a ostaje na snazi zlatni Poincare franak. Konvencija uvodi ograni enje odgovornosti na temelju vozarine. (1PPV=15 zlatnih Poincare franaka) 22. Granica odnosno visina iznosa do kojeg prijevoznik ne odgovara za naknadu tete za o te enje, manjak ili gubitak tereta i za zaka njenje -za iznos ve i od 666,67 obra unski jedinica PPV po koletu/jedinici o te enog, manjkavog ili izgubljenog tereta ili 2 obra unske jedinice po kilogramu brutto mase 23. Unit -jedinica tereta Pod pojmom jedinice tereta razumjeva se koleto ili komad, a kod tereta u rasutom stanju metraska tona ili prostorni metar. Ako vozarina nije ugovorena po jedinici mjere za rasuti teret se razumjeva ona na temelju koje se uobi ajeno ugovara vozarina u mjestu ukrcaja. 24. Kada se odredbe o odgovornosti prijevoznika mogu ugovorom mjenjati u korist prijevoznika a) o te enje, manjak ili gubitak nastao prije ili poslije ukrcavanja ili iskrcavanja b) tete zbog zaka njenja c) prijevoz ivih ivotinja d) prijevoz tereta koji je na temelju suglasnosti krcatelja smje temn na palubu 25. Odgovornost prijevoznika za zaka njenje (daljnje tete i primjeri) Daljnja teta je ona koja materijalno, fizi ki ne poga a teret. Naknada e se dosuditi za svaku takvu tetu koju ovla tenik uspije dokazati.

npr. razlika u cijeni izme u ugovorenog datuma dostave i datuma stvarno izvr ene predaje -razlika kupovne i prodajne cijene -povi enje uvozne pristojbe -tro kovi ekanja vagona -pove anje premije osiguranja 26. Odgovornost prijevoznika po Atenskoj konvenciji iz 2002.g. za putnike na elo dokazane krivnje osim ako su smrt ili tjelesna ozljeda nastali neposredno ili posredno zbog brodoloma, po ara, eksplozije presumirana krivnja za ru nu prtljagu -na elo dokazane krivnje osim ako su o te enje, manjak ili gubitak nastali zbog brodoloma,eksplozije, po ara tada odgovara na temelju presumiranje krivnje za predanu prtljagu -uvijek na temelju presumiranje krivnje 27. Najva nija promjena uvedena Atenskom konvencijom 2002.g. Uvo enje objektivne (kauzalne) odgovornosti za tetu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika koja je posljedica pomorske nezgode. Prijevoznik ne e odgovarati ako doka e: a) da je teta posljedica rata, gra anskog rata, neprijateljstva i sl. b) da je teta nastala zbog radnji ili propu tanja tre e osobe -ako nema pomorske nezgode ostaje na elo dokazane krivnje**ostale promjene: -obvezno osiguranje prijevoznika od odgovornosti za smrt ili tjelesnu ozljedu putnika -za pokri e ograni ene odgovornosti za temelju objektivne odgovornosti -izravna tu ba protiv osiguravatelja te tete

28. Odgovornost prijevoznika kada se roba u cijelosti prevozi morem i kada se jednim dijelom ne prevozi morem Poduzetnik multimodalnog prijevoza preuzima odgovornost za cjelokupno izvr enje mje ovitog prijevoza. Prihva ena je ztv. sustav jedinstvene odgovornosti. Odgovara na temelju presumirane krivnje, a odgovornost je ograni ena na 920 PPV po koletu ili drugoj jedinici ili 2,75 PPV po koligramu brutto mase. Kada se roba jednim dijelom ne prevozi morem ili unutranjim plovnim putovima odgovornost prijevoznika je ograni ena na 8,33 PPV po kilogramu brutto mase. 29. Sudar brodova Doga aj u kojem jedan ili vi e brodova izravnim dodirom ili neizravno prouzro i tetu drugom brodu ili imovini. a) izravan sudar(sraz) stvarni sudar dva ili vi e brodova b) neizravni sudar - teta koju jedan brod prouzro i drugome zbog obavljanja manevra, proputanja da obavi manevar ili nepo tivanja propisa o sigurnosti plovidbe

30. Odgovornost prijevoznika za sudar brodova (vrsta odgovornosti) i naknada tete Na temelju dokazane krivnje. y isklju iva krivnja jednog broda podmiruje ukupnu nastalu tetu y krivnja dva ili vi e brodova -svaki razmjerno svojoj krivnji, ako se ne mo e utvrditi krivnja pojedina no onda se dijeli na jednake dijelove **ako je sudarom brodova prouzro ena smrt ili tjelesna ozljeda odgovaraju solidarno 31. Ako nema ugovora o spa avanju ili ga ima ali nije odre ena visina nahgrade za spa avanje, odre uje sud uzimaju i u obzir: a) spa enu vrijednost broda i stvari b) vje tinu i napore spa avatelja c) stupanj uspjeha d) prirodu i stupanj opasnosti e) utro eno vrijeme f) rizik odgvornosti g) brzinu usluge h) stanje spremnosti i djelotvornosti opreme i njezinu vrijednost 32. Uzgrednost broda Materijalni ekvivalenti umanjenja vrijednosti broda zbog njegova o te enja. 33. Ograni enje odgovornost za one i enje mora s broda uljem koje prevozi kao teret -za brod do 5 000 jedinica tona e po nezgodi do 3 milijuna obra unskih jedinica, a za brod koji prelazi 5 000 jedinica tona e jo 420 obra unskih jedinica za svaku dal jnju jedinicu tona e 34. Odgovornost za one i enje mora s brodova koji prevoze ulje kao teret Odgovara vlasnik broda na temelju objektivne (kauzalne) odgvornosti 35. Lu ka teretnica Prijevoznik potvr uje da je robu primio u luci uk rcaja i da e je ukrcati na brod koji se nalazi ve u luci. 36. Skupna teretnica Izdaje se krcatelju, pediteru, radi u tede na tro kovima. Izdaje jednu teretnicu za svu robu razli itih vlasnika. Primatelji dobivaju otpremni ke potvrde, a nedostaje im potpis prijevoznika. 37. Isklju ivi gospodarski pojas -suverena prava -radi istra ivanja i iskori tavanja i o uvanja ivih i ne ivih bogatstava u moru i podmorju, te gospodarenje njima i prava glede iskori tavanja i istra ivanja tog pojasa -4 slobode: plovidbe, prelijetanja, ribolova, polaganja pomorskih kabela i cjevovoda 38. Postupak likvidacije tete nastale zajedni kom havarijom -postupak u kojem je cilj uspostaviti imovinsku ravnote u izme u sudionika pomorskog pothvata koji je poreme en zajedni kom havarijom -obuhva a administrativne, pravne, obra unske i bankovne poslove

-glavna svrha postupka je utvrditi koje tete i tro kovi imaju pravo biti namireni doprinosom sudionika -formiraju se vjerovni ka i du ni ka masa ** vjerovni ka masa zbroj svih tro kova i teta koje se imaju naknaditi iz zajed. havarije ** du ni ka masa zbroj vrijednosti sveukupne imovine koja je sudjelovala u zaj. havariji -iz omjera du ni ke i vjerovni ke mase izra unava se postotak doprinosa (koeficijent kontribucije) 39. Obujam tete pri zaka njenju u pomorskom prometu (naknada tete za zaka njenje) 1. izmakla korist -uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano o ekivati prema redovitom tijeku stvari ili posebnim okolnostima a ije je ostvarenje sprije eno tetnikovom radnjom ili propu tanjem 2. daljnje tete -materijalno, fizi ki ne poga aju teret 40. Tzv. negocijabilne teretnice -ili prijenosne: a) teretnica po naredbi -indosament (pun, bjanko, na donositelja) b) teretnica na donositelja predaja ** teretnica po naredbi je naj e e u uporabi, a bjanko indosamentom mo e postati na donositelja 41. Prijevoz prtljage kao prestacija u prijevozu putnika -prijevoz putni ke prtljage je jedinstven pravni posao -u naju oj su vezi -bez ugovora o prijevozu putnika nema ni prijevoza prtljage -posebni objekti prijevoza, a razlikujemo: * ru nu prtljagu -putnik sam uva -prijevoznik odgovara na temelju dokazane krivnje * predanu prtljagu -odgovornost ovisi o grani prijevoza, a u pomorstvu odgovara na temelju presumirane krivnje 42. to je obim, a to visina naknade tete u prijevozu putnika morem, a to u unutranjoj plovidbi U pomorstvu i u unutranjoj plovidbi naknada tete ograni ena je i po putniku i po putovanju bez obzira na broj tetnih doga aja. 43. Razlika teretnice i ugovora o prijevozu *teretnica -jednostrani pravno akt -regulira odnos izme u brodara i primatelja -za pravni odnos mjerodavan je sadr aj teretnice kao vrijednosnog papira *ugovor o prijevozu dvostrani pravni posao -regulira odnos izme u brodara i krcatelja -za pravni odnos mjerodavan je sadr aj ugovora PZ 44. Brodske isprave i knjige

a) b) c) d) e)

brodska svjedod ba popis posade zdravstveni dnevnik radiodnevnik brodski dnevnik

45. Inspekcijski nadzor nad stranim brodom provjera isprava u skladu s: 1. Me unarodnim konvencijama o za titi ljudskih ivoza na moru 2. Me unarodnim konvencijama o sprje avanju one i enja mora s brodo va 3. Me unarodna konvencija o teretnim linijama 4. Konvencija o me unarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru 5. Me unarodna konvencija o ba darenju brodova 46. Hipoteka na brodu se ne prostire na: a) vozarinu b) prevozninu c) tegljarinu d) nagradu za spa avanje e) zakupninu 47. Privilegiji na brodu: a) tra bine za pla e b) tra bine za smrt ili tjelesne ozljede c) tra bine za nagradu za spa avanje d) tra bine za lu ke naknade, tro kovi plovidbe kanalima 48. Privilegiji na brodu prestaju: a) utrnu em tra bine osigurane privilegijem b) protekom jedne godine c) prodajom broda u ovr nom ili ste ajnom postupku d) osnivanjem fonda ograni ene odgovornosti 49. Rje enje o ograni enoj odgovornosti brodara odnosno o osnivanuju fonda ograni ene odgovornosti sadr i: a) ime brodara, luku upisa, dr avnu pripadnost tj. oznaku i mjesto upisa b) tvrtku ili naziv, sjedi te tj. ime i prezime, prebivali te i dr avnu pripadnost predlagatelja c) doga aj na koji se odnosi ograni ena odgovornost brodara d) svotu ograni enja odgovornosti e) poziv vjerovnicima da prijave sudu tra bine koje se namiruju iz fonda f) mjesto i vrijeme odr avanja ro i ta za ispitivanje tra bina 50. Privilegij na stvarima ukrcanim na brodu postoje za: a) sudske tro kove u zajedni kom interesu svih vjerovnika b) tra bine za nagradu za spa avanje c) tra bine iz ugovora o prijevozu i tro kovima uskladi tenja ukrcanih stvari 51. Ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja (i zuzeti iz ovrhe, hipoteke): a) ratni i s njima izjedna eni brodovi, javni brodovi b) strani brodovi u ne kodljivom prolasku teritotrijalnim morem RH c) strani brodovi koji se zadr avaju u unutarnjim vodama RH zbog npr. vi e si le 52. Upisnik brodova Sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga se sastoji od ulo aka, a ulo ak ima: list A -indentitet broda, tehni ke zna ajke

list B -tvrtka/naziv, sjedi te pravne osobe ili ime i prezime, prebivali te fizi ke osobe list C -vlasni tvo i druga stvarna prava

53. Lu ke uprave i kapetanije Vukovar, Sisak, Slavonski Brod, Osijek 54. Lu ke djelatnosti a) privez i odvez brodova, amaca, jahti b) ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj robe c) skladi tenje i preno enje robe d) ukrcaj i iskrcaj putnika 55. Djelatnosti lu ke uprave a) izrada prijedloga planskih dokumenata b) briga o realizaciji planskih dokumenata c) davanje koncesije d) odr avanje reda u luci e) stanje one i enosti 56. Razlika privelegirane tra bine i hipoteke *privilegirana tra bina: -slijedi brod u ije god ruke do ao -iako nisu upisane u upisnik brodova djeluju prema tre ima -samo one koje nabraja pomorski zakonik *hipoteka: -pravo kojim je vjerovnik ovla ten namiriti se iz prodajne cijene ostvarene sudskom prodajom -nastaje ugovorom ili presudom -za pravni u inak prema tre ima potreban je upisnik brodova 57. Pismo spremnosti Pisano obavje tenje koje daje zapovjednik broda krcatelju ili primatelju tereta da je brod spreman za ukrcaj ili iskrcaj. Va no je za po etak stojnica. 58. Stojnice Redovito vrijeme odre eno za ukrcavanje/iskrcavanje tereta za koje se ne pla a posebna naknada. 59. Prekostojnice Vrijeme za koje se, prekovremena stojnica, produljuje iskrcaj/ukrcaj tera za koje se pla a posebna naknada. 60. Dispe Pla anje nagrade, naknade za u te eno vrijeme na konkretnim stojnicama, pla a se samo ako je ugovorena. 61. Ugovori o iskori tavanju pomorskih brodova: 1. Ugovori o pomorskom plovidbenom putu: a) Ugovori o prijevozu stvari morem b) Ugovori o prijevozu putnika morem c) Ugovori o tegljenju/potiskavanju

2. Ugovor o zakupu broda 62. Kad donese/primi rje enje o ovrsi, ovr ni sud e bez odgode: a) odrediti zaustavljanje broda b) odrediti uvanje broda c) obaviti popis posade i pripadaka d) sastaviti popis putnika i posade i popisati vrstu i koli inu tereta na brodu 63. Elementi za individualizaciju pomorskog broda 1. dr avna pripadnost 2. ime/oznaka broda 3. luka upisa 4. pozivni znak 64. Isprave za prvi upis broda: 1. isprava koja dokazuje pravo vlasni tva 2. izvadak iz sudskog upisnika 3. rje enje o odre ivanju imena broda 4. potvrda o tehni kim podacima 5. isprava kojom se odre uje pozivni znak 65. Uzgrednosti broda na koje se prostire hipoteka: 1. tra bine po osnovi naknade tete za jo nepopravljena materijalna o te enja 2. tra bine po osnovi zajedni ke havarije 66. Utvr ivanje sposobnosti broda za plovidbu provjera pravila u svezi sa: 1. sigurnosti ljudskih i vota, broda i imovine 2. sigurnosna za tita 3. sprje evanje one i enja zraka 4. za tita morskog okoli a 5. za tita na radu 6. uvjeti za prijevoz putnika 7. sigurnost ure aja za rukovanje teretom 67. Inspekcijskim nadzorom nad sposobnosti broda za plovidbu provjerava se: 1. va e e propisane brodske isprave i knjige 2. potvrda o financijskom jamstvu 3. tehni ke promjene 4. da li je vrod propisano obilje en -oznaka teretne linije 5. uvje banost posade u rukovanju brodicama i ostalim sredstvima za spa avanje

ZAKON O PO TI I IZMJENE 1. Davatelj univerzalnih po tanskih usluga je pravna osoba koja je ovla tena obavljati univerzalne po tanske usluge na podru ju za koje pribavi dozvolu na na in propisan odredbama ovoga Zakona. ( l. 2. izmjene i dopune) 2. Javni operator je davatelj po tanskih usluga koji na temelju Zakona o po ti ima pravo i obvezu obavljati sve univerzalne po tanske usluge na cijelom podru ju Republike Hrvatske, te isklju ivo pravo obavljati rezervirane po tanske usluge. ( l. 2. izmjene i dopune) 3. Korisnik po tanskih ili kurirskih usluga je pravna ili fizi ka osoba koja koristi po tanske ili kurirske usluge, kao po iljatelj ili primatelj po tanske po iljke. ( l. 2. izmjene i dopune)

4. Kurirske usluge su usluge s dodanom vrijednosti, a podrazumjevaju preuzimanje po tanskih po iljaka na adresi koju odredi po iljatelj, te njihov izravan prijenos i uru enje na adresi primatelja, uz uvjete i na na in odre en Zakonom o po ti. ( l. 2. izmjene i dopune) 5. Po iljatelj je pravna ili fizi ka osoba koja alje po tansku po iljku i koja je nositelj svih prava i obveza iz ugovora, do propisnog uru enja po tanske po iljke. ( l. 2. izmjene i dopune) 6. Po tarina je cijena koju, prema cjeniku usluga, davatelj po tanskih i kurirskih usluga napla uje za po tanske i kurirske usluge. ( l. 2. izmjene i dopune) 7. Primatelj je pravna ili fizi ka osoba na koju je po tanska po iljka adresirana i kojoj se po iljka treba uru iti na temelju naloga po iljatelja. ( l. 2. izmjene i dopune) 8. Ugovor o pristupanju (po tanski ugovor) je ugovor bez pisanog oblika, koji se smatra sklopljenim u trenutku kad davatelj po tanskih i kurirskih usluga preuzme po tansku po iljku, a njime se ure uju me usobna prava i obveze po iljatelja i davatelja po tanskih i kurirskih usluga. ( l. 2. izmjene i dopune) 9. Vije e za po tanske usluge je pravna osoba ije lanove imenuje Hrvatski sabor radi obavljanja regulatornih poslova vezanih za obavljanje po tanskih i kurirskih usluga. ( l. 2. izmjene i dopune) 10. Davatelj po tanskih usluga mo e prekinuti obavljanje ovih usluga samo u slu aju vi e sile. ( l. 3. st. 2.) 11. Davatelj po tanskih i kurirskih usluga obvezan je donijeti op e uvjete za obavljanje usluga. Op im uvjetima davatelja po tanskih i kurirskih usluga ure uju se uvjeti, na in i postupak obavljanja po tanskih i kurirskih usluga odre enog davatelja po tanskih i kurirskih usluga. Odredbe op ih uvjeta davatelja po tanskih i kurirskih usluga ne smiju biti u suprotnosti s odredbama Zakona o po ti i Pravilnika o uslugama. Op e uvjete iz stavka 1. ovoga lanka donosi davatelj po tanskih i kurirskih usluga, uz prethodnu suglasnost Vije a za po tanske usluge (u daljnjem tekstu: Vije e). Vije e ne e dati suglasnost ako su op i uvjeti u suprotnosti s odredbama Zakona o po ti. i Pravilnika o uslugama. Op e uvjete iz stavka 1. ovoga lanka davatelj po tanskih i kurirskih usluga mora objaviti na na in da budu dostupni korisnicima usluga. ( l. 8. izmjene) 12. Po tanske (i kurirske) usluge obavljaju se, u pravilu, na temelju ugovora o pristupanju (po tanski ugovor), uz uvjete odre ene Zakonom o po ti, Pravilni kom o uslugama i op im uvjetima davatelja po tanskih (i kurirskih) usluga. ( l. 9. st. 1. + izmjene i dopune ) 13. Kada se po tanski ugovor smatra sklopljenim?

Po tanski ugovor smatra se sklopljenim s nadnevkom na otisku iga davatelja po tanskih (i kurirskih) usluga na potvrdi o primitku po iljke, odnosno na po iljci kad se ne izdaje potvrda o primitku po iljke. ( l. 9. st. 2. + izmjene i dopune ) Davatelj po tanskih ( i kurirskih) usluga mo e s pojedinim korisnicima sklopiti pisani ugovor kojim se ure uje obavljanje odre enih po tanskih (i kurirskih) usluga. ( l. 9. st. 3. + izmjene i dopune ) 14. Me usobna prava i obveze iz po tanskog ugovora zasnivaju se izme u davatelja po tanskih ( i kurirskih) usluga i po iljatelja. Nakon uru enja po tanske po iljke odre ena prava i obveze iz po tanskog ugovora prelaze, u skladu s odredbama Zakona o po ti, Pravilnika o uslugama i op im uvjetima davatelja po tanskih ( i kurirskih) usluga, s po iljatelja na primatelja po tanske po iljke. ( l. 9. st. 4., st. 5. + izmjene i dopune ) 15. to se smatra pod univerzalnim po tanskim uslugama? Pod univerzalnim po tanskim uslugama smatraju se unutarnje i me unarodne usluge prijama, prijenosa i uru enja: 1. pismovnih po iljaka mase do 2 kg i sekograma mase do 7 kg, 2. paketa mase do 20 kg, 3. po tanskih i brzojavnih uputnica, 4. posebnih usluga u vezi s po iljkama iz to ke 1., 2. i 3. ovoga stavka. ( l. 10. st. 1.) U lanku 10. stavku 1. rije i: unutarnje i me unarodne usluge prijama, prijenosa i uru enja zamjenjuju se rije ima: usluge prijama, prijenosa i uru enja, u unutra njem i me unarodnom prometu:. 16. to se smatra posebnim uslugama? Pod posebnim uslugama iz stavka 1. to ke 4. (pitanje 15.) ovoga lanka smatraju se usluge prijama, prijenosa i uru enja preporu enih po iljaka, urnih po iljaka, po iljaka s ozna enom vrijednosti i po iljaka s povratnicom. 17. HP Hrvatska po ta d.d. (javni operator) je davatelj svih univerzalnih po tanskih usluga i na temelju Zakona o po ti ima pravo i obvezu ove usluge obavljati na cijelom podru ju Republike Hrvatske. ( l. 11. st. 1.) 18. Republiku Hrvatsku u Svjetskoj po tanskoj uniji predstavljaju ministarstvo nadle no za po tu i javni operator. ( l. 11. st. 3.) 19. to se smatra rezerviranim po tanskim uslugama? ( l. 12.)

Pod rezerviranim po tanskim uslugama smatraju se, bez obzira na sadr aj po iljke i vrstu usluge, prijam, prijenos i uru enje pismovnih po iljaka iz lanka 10. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, mase do 100 grama, u unutarnjem i me unarodnom dolaznom prometu. Po tanske usluge iz stavka 1. ovoga lanka ne smatraju se rezerviranim po tanskim uslugama ako je cijena jednaka ili vi a od trostruke cijene prve stope mase najbr e kategorije. Rezerviranim po tanskim uslugama smatraju se i: 1. usluge uplata i isplata po tanskih i brzojavnih uputnica u unutarnjem i me unarodnom prometu, 2. usluge prijama, prijenosa i uru enja po iljaka izravne po te mase do 100 grama, 3. usluge prijama, prijenosa i uru enja pismena po upravnom postupku, 4. uporaba i pra njenje po tanskih kov e i a javnog operatora. 20. Javni operator ima isklju ivo pravo obavljanja rezerviranih po tanskih usluga i obvezan je ove usluge obavljati na cijelom podru ju Republike Hrvatske. 21. Na slobodnom tr i tu obavljaju se po tanske usluge koje se ne smatraju rezerviranim po tanskim uslugama prema lanku 12. Zakona o po ti, a mogu ih obavljati pravne osobe koje pribave dozvolu ili podnesu prijavu u skladu s ovim Zakonom. 22. Kurirske usluge su usluge s dodanom vrijedno u, kojima se osigurava br i prijenos po tanskih po iljaka. ( l. 14. st. 1. + izmjene i dopune) 23. Usluge s dodanom vrijedno u - usluge kojima davatelj kurirskih usluga omogu ava po iljatelju, uz br i prijenos po tanske po iljke, pra enje po tanske po iljke tijekom prijenosa, uru enja po iljke u dogovorenom roku, postupanje po naknadnom zahtjevu po iljatelja i sl. ( l. 14. st. 2. + izmjene i dopune) 24. Davatelj kurirskih usluga obavlja kurirske usluge na temelju posebnog zahtjeva po iljatelja, a po tanske po iljke preuzima na dogovorenoj adresi te ih izravno prenosi i uru uje na adresi primatelja. to no neto no ( l. 14. st. 2. + izmjene i dopune) 25. U slu ajevima odre enima Pravilnikom o uslugama davatelji po tanskih usluga obvezni su primiti i uru iti obi ne pismovne po iljke za koje nije pla ena ili nije dostatno pla ena neto no ( l. 15. st. 5.) po tarina. to no 26. Po tanska po iljka je vlasni tvo po iljatelja sve dok nije uru ena primatelju ili drugoj ovla tenoj osobi, osim kad je zaplijenjena na temelju posebnog zakona. ( l. 18.) 27. Cijenu po tanskih usluga po tarina- napla uju davatelji po tanskih usluga od po iljatelja, u pravilu unaprijed, osim ako Zakonom o po ti, Pravilnikom o uslugama, op im uvjetima davatelja po tanskih usluga ili ugovorom izme u davatelja po tanskih usluga i po iljatelja nije druk ije odre eno. ( l. 21., st. 1.) (U lanku 21. stavku 1., iza rije i: po tanskih dodaju se rije i: i kurirskih.)

28. Za obavljanje univerzalnih po tanskih usluga pravna osoba obvezna je pribaviti dozvolu koju izdaje Vije e za po tanske usluge. ( l. 31. st. 1. i 2.) 29. to sadr i zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje univerzalnih po tanskih usluga? Zahtjev mora sadr avati: 1. podatke o pravnoj osobi, 2. popis po tanskih usluga koje e obavljati, 3. podru je na kojemu e se usluge obavljati 4. rok u kojem namjerava zapo eti obavljati po tanske usluge 30. Dozvola sadr i pravo i obvezu obavljanja odre enih univerzalnih po tanskih usluga na odre enom podru ju Republike Hrvatske, podatke o davatelju po tanskih usluga, rok valjanosti dozvole, rok u kojemu davatelj po tanskih usluga mora donijeti op e uvjete za obavljanje po tanskih usluga, iznos naknade za dozvolu i rok u kojemu je davatelj po tanskih usluga obvezan platiti naknadu za dozvolu iz lanka 36. Zakona o po ti, te posebna prava i obveze koje mora ispuniti davatelj po tanskih usluga. Dozvola se mo e izdati na rok od najvi e 5 godina, s tim da se mo e, na zahtjev davatelja po tanskih usluga, produljivati na isti rok, na na in i uz uvjete utvr ene Zakonom o po ti. ( l. 32. st. 1. 2.) 31. Davatelji univerzalnih po tanskih usluga obvezni su pla ati godi nju naknadu za dozvolu, neto no u korist dr avnog prora una Republike Hrvatske. ( l. 36. st. 1.) to no 32. Neuru ive po iljke Neuru ive po iljke su po tanske po iljke koje davatelj po tanskih usluga ne mo e uru iti primatelju niti vratiti po iljatelju. ( l. 42. st. 1.) 33. U slu aju kad primatelj i po iljatelj odbiju primitak po tanske po iljke, smatra se da su se odrekli prava vlasni tva nad po iljkom u korist davatelja po tanskih usluga. ( l. 42. st. 2.) 34. U me unarodnom prometu davatelj po tanskih usluga odgovara u granicama utvr enima aktima Svjetske po tanske unije i me unarodnim ugovorima. ( l. 51. st. 1.) 35. U unutarnjem prometu davatelj po tanskih usluga odgovara: 1. za gubitak ili o te enje po tanske po iljke ili umanjenje njezina sadr aja, 2. za prekora enje roka za prijenos i uru enje po tanske po iljke, 3. u slu aju kad nije obavio uslugu ili uslugu nije obavio u cijelosti. ( l. 51. st. 2.)

36. Davatelj po tanskih usluga ne odgovara za izgubljenu dobit, niti stvarnu tetu koja mo e nastati zbog gubitka, o te enja ili umanjenja sadr aja po tanske po iljke, te prekora enja roka za prijenos i uru enje po tanske po iljke. ( l. 51. st. 4.) to no neto no

37. Iznosi naknade tete za po iljke u unutarnjem prometu ( l. 52. st. 1.) Davatelj po tanskih usluga obvezan je po iljatelju ili drugoj ovla tenoj osobi isplatiti za po iljke u unutarnjem prometu naknadu tete: 1. za gubitak, potpuno o te enje ili umanjenje sadr aja: preporu ene po iljke u visini peterostrukog iznosa napla ene po tarine, po iljke s ozna enom vrijednosti u visini iznosa ozna ene vrijednosti, 2. za djelomi no o te enje ili umanjenje sadr aja: preporu ene po iljke iznos koji odgovara stvarnoj vrijednosti o te enog ili umanjenog sadr aja po iljke, ali najvi e do peterostrukog iznosa napla ene po tarine, po iljke s ozna enom vrijednosti iznos koji odgovara stvarnoj vrijednosti o te enog ili umanjenog sadr aja po iljke, ali najvi e do ozna ene vrijednosti, 3. za gubitak ili pogrje nu isplatu po tanske ili brzojavne uputnice u visini uputni kog iznosa, 4. za prekora enje roka prijenosa i uru enja preporu ene po iljke, po iljke s ozna enom vrijednosti te po tanske i brzojavne uputnice trostruki iznos napla ene po tarine

38. Potra ivanje naknade tete i druga potra ivanja na temelju Zakona o po ti po iljatelj ili druga ovla tena osoba mo e ostvariti podno enjem pisanog zahtjeva davatelju po tanskih usluga, na na in i uz uvjete utvr ene Pravilnikom o uslugama. ( l. 52. st. 5.) 39. Ako davatelj po tanskih usluga ne isplati po iljatelju ili drugoj ovla tenoj osobi naknadu tete u roku od 30 dana od dana podno enja zahtjeva iz stavka 5. ovoga lanka, po iljatelj ili druga ovla tena osoba mo e naknadu tete ostvariti sudskim putem. ( l. 52. st. 6.) 40. Pravo na naknadu tete u smislu odredaba Zakona o po ti ima po iljatelj, a naknadu tete je obvezan isplatiti davatelj po tanskih usluga koji je po iljku preuzeo od po iljatelja. ( l. 53. st. 1.) 41. Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga lanka, primatelj ima pravo na naknadu tete, nakon preuzimanja o te ene po iljke ili po iljke s umanjenim sadr ajem, a naknadu tete obvezan je isplatiti davatelj po tanskih usluga koji je po iljku uru io primatelju. 41. Odgovornost po iljatelja ( l. 54.)

Po iljatelj je odgovoran za sve tete koje je njegova po iljka uzrokovala ostalim po iljkama, objektima i opremi, te za ozljede ili smrt radnika i drugih osoba, ako su one nastupile zbog sljede ih razloga: 1. ako je po iljka sadr avala predmete ije je slanje zabranjeno zakonom, 2. ako se po iljatelj nije pridr avao posebnih zakonskih uvjeta za slanje odre enih predmeta koji su se nalazili u njegovoj po iljci, 3. ako po iljka nije bila pakirana na na in propisan Pravilnikom o uslugama.

42. (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te akata Svjetske po tanske unije, obavlja Ministarstvo, a provode potanski inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori). Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona u vezi s cijenama po tanskih usluga obavlja Dr avni inspektorat. (2) Davatelj po tanskih usluga obvezan je inspektoru iz stavka 1. ovoga lanka omogu iti inspekcijski nadzor, kao i o evid po tanskih objekata, opreme i dokumentacije, te na njegov zahtjev, bez odgode, dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju u vezi s inspekcijskim nadzorom. (3) Upravni nadzor nad radom Vije a obavlja Ministarstvo. Naslov iznad lanka 56. mijenja se i glasi: OBAVLJANJE NADZORA. U lanku 56. stavku 1. i 2. iza rije i: po tanskih dodaju se rije i: i kurirskih. Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4., 5. i 6. koji glase: (3) Stru ni nadzor koji se odnosi na nadzor glede vrste, opsega i kakvo e obavljanja po tanskih i kurirskih usluga, obavlja Vije e. (4) Radnik Vije a, koji obavlja stru ni nadzor iz stavka 3. ovoga lanka (u daljnjem tekstu: nadzornik Vije a), obvezan je voditi zapisnik o obavljenom stru nom nadzoru, te ga obvezno dostaviti inspektoru, a mo e i inspektoru predlo iti dono enje rje enja u skladu s lankom 57. ovoga Zakona. (5) Davatelj po tanskih i kurirskih usluga obvezan je nadzorniku Vije a omogu iti nadzor, kao i o evid dokumentacije, te na njegov zahtjev, bez odgode, dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju u vezi s nadzorom. (6) Nadzornik Vije a mora imati propisanu zna ku i iskaznicu, iji sadr aj i oblik se utvr uje pravilnikom iz lanka 57. stavka 4. ovoga Zakona. Dosada nji stavak 3. postaje stavak 7.

POMORSKO PRAVO 1.JAM EVNO PISMO jam evnim pismom krcatelj se obvzuje naknaditi tetu prijevozniku koji preuzima odgovornost ponajprije prema zakonitom imatelju izdane iste teretnice, kad je prijevoznik mogao unijeti svoje primjedbe u teretnicu a to nije u inio. Rije je zapravo o pisanom sporazumu o naknadi tete od krcatelja prijevozniku koji izdavanjem iste teretnice mo e odgovaratti primatelju iz takve teretnice. Jam evno pismo prema tre im osobama nikako i nikada ne mo e proizvesti pravni u inak. Ono je za tre ega res inter alios acta. 2.NEIZRAVAN SUDAR BRODOVA odredbe o sudaru primjenjuju se na odgovornost za tetu koju jedan brod prouzro i drugome brodu zbog obavljanja manevra ili propu tanja da obavi manevar ili zbog nepo tivanja propisa o sigurnosti plovidbe, ako i nije bilo stvarnog sudara brodova. (npr. kada jedan brod plovi prevelikom brzinom I prave i valove nanese tetu drugome brodu privezanom za obalu). 3. Najva anija konvencija o pravu mora Konvencija UN-a o pravu mora donesena 1982.g. u Montego Bayu (Jamajka), osnovan je Me unarodni sud za pravo mora (rje avanje sporova i tuma enje konvencije) 4. IZRAVNA TERETNICA - prijevoznik koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu stvari primio teret, izdaje teretnicu za cijeli ugovoreni put ( i z r a v n a t e r e t n i c a ). svaki daljnji prijevoznik pristupa ugovoru o izravnom prijevozu stvari sko primi teret i izravnu teretnicu ime zapravo izra ava pristanak da sudjeluje u takvom prijevozu. - ima sve osobine redovitih teretnica te predstavlja robu koja je u joj nazna ena. Jedan primjerak izravne teretnice mora pratiti robu jer e ta isprava slu iti za pristupanje ugovoru o izravnom prijevozu. 5.PLOVIDBENI PREKR AJ je povreda propisa kojima se ure uju odnosi u unutarnjim vodama, njihovim lukama I brodovima u svezi sa sigurno u plovidbe I za tite ljudskih ivota I okoli a te plovidbom na unutarnjim vodama. 6.Valutacija prije sklapanja ugovora o osiguranju broda poterbno je procijeniti njegovu vrijednost, kako brodskog trupa i strojeva tako i brodske opreme taliha i dr. kao kriterij za procjenu visine svote na koju e se sklopiti osiguranje broda uzima se stvarna ili tr i na vrijednost broda na po etku osiguranja 7. Klauzula Notify (adresa za obavijest) Sadr i ime osobe koju prijevoznik mora obavijestiti o dolasku broda. Stavlja se kada prijevozniku nije poznato tko e u luci biti primatelj ili kad primatelj nema sjedi te ili boravi te u luci odredi ta. 8.Zajedni ka havarija jest svaka razlo na teta ili tro ak koju je u inio zapovijednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje radi spa avanja svih imovinskih vrijednosti u pomorskom pothvatu od neke opasnosti koja im zajedni ki prijeti. Nastaje namjernim i razboritim djelovanjem ovjeka a posljedice snose svi.

9.FLOTNA POLICA flotnom policom brodovlasnik osigurava sve svoje brodove kojima raspola e u trenutku ugovora o osiguranju. 10. Pisani prigovor nije potreban ako je teta uo ena u nazo nosti prijevoznika i primatelja prtljage, to no - neto no 11. U unutarnjoj plovidbi rabe se isprave 1.brodska svjedod ba 2.Popis posade 3.Zdravstveni dnevnik 4.Radiodnevnik 5.Brodski dnevnik 12. Lu ka teretnica Prijevoznik potvr uje da je robu primio u luci ukrcaja i da e je ukrcati na brod koji se nalazi ve u luci. 13. Slu ajevi kada se odredbe o odgovornosti prijevoznika mogu ugovorom mijenjati u korist prijevoznika (nabroji) 1.o te enje, manjak ili gubitak tereta koji su nastali prije po etka ukrcavanja ili nakon iskrcavanja 2. teta zbog zaka njenja 4.prijevoz ivih ivotinja 5.prijevoz tereta koji je na temelju suglasnosti krcatelja smje ten na palubu 14. Uz pojam pomorske nezgode vezuju se koji elementi uz pojam pomorske nezgode vezuju se elementi nepredvidivostii neotklonjivosti odnosno izvanrednosti. 19. Atenska konvencija iz 2002. godine Protokol 2002 te nja da se ostvari bolja za tita putnika.Uvodi se objektivna (kauzalna) odgovornost za tetu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika koja je posljedica pomorsk nezgode.Uvodi se i obvezno osiguranje prijevoznikove odgovornosti za tetu zbog smrti ili tj. Ozljede , za pokri e ograni ene odgovornosti na temelju objektivne odgovornosti te mogu nost izravne tu be protiv osiguratelja tete. Za smrt ili tjelesne ozljede op enito jepropisano 250 000 SDR (posebnih prava vu enja) za svakog putnika i svaki doga aj posebno (dakle, ne po putovanju).

20. UGOVOR O ZAKUPU BRODA ugovorom o zakupu broda zakupodavatelj, kao osoba koja raspola e brodom, daje zakupoprimatelju odre eni brod na uporabu, uz pla anje zakupnine, radi obavljanja plovidbene djelatnosti ( prijevoz stvari, putnika, tegljenje, polaganje kabela ). 21. Sudar brodova (odgovornost u slu aju zajedni ke krivnje) odgovaraju svaki brog razmjerno svojoj krivnji Ako je za sudar brodova kriv isklju ivo jedan brod, za nastalu tetu odgovara _taj brod 22. Prijevoz prtljage je ___akcesorne_____ prirode u odnosu na ugovore o prijevozu putnika 23. Prigovor nije potreban ako je stanje robe utvr eno zajedni kim o evidnikom,pregledom stranaka to no/neto no 24.elementi za indvidualizaciju broda a) dr avna pripadnost b) ime ili oznaka broda c) luka upisa d) pozivni znak. 25.pomorsko dobro Op e dobro od interesa za RH, od osobite za tite, a upotrebljava se i koristi kako je to zakonom odre eno. ine ga: unutarnje morske vode, teritorijalno more, njihovo dno i podmorje, luke, pla e, grebeni, nasipi, sprudovi, sve to je s kopnom trajno povezano ili ono to je takvim progla eno. 26.sudar brodva(vrste) Doga aj u kojem jedan ili vi e brodova izravnim dodirom ili neizravno prouzro i tetu drugom brodu ili imovini. a) izravan sudar(sraz) stvarni sudar dva ili vi e brodova b) neizravni sudar - teta koju jedan brod prouzro i drugome zbog obavljanja manevra, propu tanja da obavi manevar ili nepo tivanja propisa o sigurnosti plovidbe 27. Hipoteka na brodu se ne prostire na: a) vozarinu b) prevozninu c) tegljarinu d) nagradu za spa avanje e) zakupninu 28.upisnik brodova (od ega se sastoji) Sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.Glavna knjiga se sastoji od ulo aka, a ulo ak ima: list A -indentitet broda, tehni ke zna ajke. list B -tvrtka/naziv, sjedi te pravne osobe ili ime i prezime,prebivali te fizi ke osobe.list C -vlasni tvo i druga stvarna prava 29.navedite upisnike brodova

1. upisnik brodova 2. upisnik javnih brodova 3.upisnik brodova u izgradnji 30..nabroji iznimne opasnosti po l.553 PZ-a 1) vi e sile, pomorske nezgode, ratnih doga aja, me unarodnih zlo ina na moru, nemira i pobune, 2) sanitarnih ograni enja ili drugih mjera i radnji dr avnih tijela, 3) radnji ili propusta krcatelja ili osoba ovla tenih raspolagati teretom ili osoba koje za njih rade, 4) obustave rada, odnosno trajka, masovnog isklju enja radnika s posla ili bilo kojih drugih smetnji koje potpuno ili djelomi no sprje avaju rad, 5) spa avanja ili poku aja spa avanja ljudi i imovine na moru, 6) skretanja broda u slu ajevima iz to ke 5) ovoga stavka ili zbog drugih opravdanih razloga, 7) prirodnog gubitka u te ini ili obujmu tereta ili o te enja, ili gubitaka koji nastaju zbog vlastite mane, skrivene mane ili posebne naravi tereta, 8) nedovoljnog pakiranja ili nejasnih ili nedovoljno trajnih oznaka na teretu, 9) skrivenih mana koje se ne mogu du nom pa njom otkriti. 31. Tipi ne tete na brodu i teretu? Bacanje tereta u more; ga enje po ara na brodu; namjerno nasukanje i odsukavanje nasukanog broda; teta na strojevima i kotlovima; upotreba tereta,brodske opreme i zaliha kao pogonskog goriva 32.OP A OBILJE JA UGOVORA O OSIGURANJU 1. IMENOVANI PRAVNI POSAO 2. KONSENZUALNI 3. DVOSTRANOOBVEZNI 4. NAPLATNOOBVEZNI 5. FORMALNI UGOVOR 6. UGOVOR DOBRE VOLJE 33. OBJASNI IZRAZ NO CURE NO PAY TEMELJNO NA ELO NO CURE NO PAY ZNA I DA BEZ KORISNOG REZULTATA NE POSTOJI PRAVO NA NAGRADU 34. DA LI JE POLICA OSIGURANJA VRIJEDNOSNI PAPIR? OBJASNI OSIGURANIK MORA PREZENTIRATI POLICU ALI I DOKAZIVATI SVOJ INTERES. PRAVO OSIGURANIKA NA NAKNADU IZ OSIGURANJA MO E PROISTJECATI SAMO IZ UGOVORA O OSIGURANJU, A NE IZ POLICE OSIGURANJA, PA ZATO POLICA NE MO E BITI PRAVI VRIJEDNOSNI PAPIR. POLICA JE ISPRAVA O SKLOPLJENOM UGOVORU A NE VRIJEDNOSNI PAPIR 35. OBZIROM NA ZNA AJ U LU KOM SUSTAVU, LUKE MOGU BITI:? 1. LUKE OD DR AVNOG ZNA AJA 2. LUKE OD UPANIJSKOG ZNA AJA,

3. PRIVATNE LUKE 36. NA LU KOM PODRU JU TKO DAJE DOZVOLU ZA OBAVLJANJE LU KE DJELATNOSTI I NA TEMELJU EGA? NA LU KOM PODRU JU LU KI KORISNICI SMIJU OBAVLJATI LU KE DJELATNOSTI NA TEMELJU ODOBRENJA. ODOBRENJE je UPRAVNI JE AKT KOJI DONOSI LU KA UPRAVA, UZ PRETHODNU SUGLASNOST MINISTARSTVA. 37. LU KE KAPETANIJE? 1. VUKOVAR 2. OSIJEK 3. SLAVONSKI BROD 4. SISAK 38. PROPUSTOM ULAGANJA PRAVOVALJANOG I PRAVODOBNOG PRIGOVORA PRIMATELJ NE GUBI PRAVO NA ZAHTJEV NAKNADE TETE OD PRIJEVOZNIKA A) TO NO B) NETO NO , A AKO NEMA PISANOG PRIGOVORA ONDA PRIMATELJ NEMA PRAVO NAKNADE TETE? A) TO NO B) NETO NO 39. UGOVORI O POMORSKOM PLOVIDBENOM POSLU? 1, UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI 2. UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE 3. UGOVOR O TEGLJENJU 4. UGOVORI O DRUGIM PLOVIDBENIM POSLOVIMA 40. IZRAVNA TERETNICA PRIJEVOZNIK KOJI JE NA TEMELJU UGOVORA O IZRAVNOM PRIJEVOZU STARI PRIMIO TERET IZDAJE TERETNICU ZA CIJELI UGOVORENI PUT IZRAVNA TERETNICA 41. RAZLIKA ZAKUPA BRODA I UGOVORA NA VRIJEME ZA KORI TENJE BRODA ( U POGLEDU BRODARA )?(STR 74 ) UGOVOROM O ZAKUPU ZAKUPODAVATELJ PREPU TA BROD NA UPORABU ZAKUPOPRIMATELJU KOJI TAKO STJE E SVOJSTVO BRODARA. PO BRODARSKOM UGOVORU NA VRIJEME ZA CIJELI BROD DAVATELJ BRODA OSTAJE PLOVIDBENI PODUZETNIK ( BRODAR ) A ZAPOVIJEDNIK BRODA DU AN JE SAMO IZVR AVATI NALOGE NARU ITELJA U GRANICAMA UGOVORA I PREMA NAMIJENI BRODA 42. KADA PRESTAJE UGOVOR O ZAKUPU? 1. U SLU AJU PROPASTI BRODA 2. TRAJNE NESPOSOBNOSTI BRODA ZA ISKORI TAVANJE 3. U SLU AJU VI E SILE KOJA ONEMOGU UJE ISKORI TAVANJE BRODA ZA VRIJEME ZAKUPA

43. LU KA POLICA? LU KOM POLICOM BRODOVLASNIK OSIGURAVA SAMO RIZIKE LE ANJA BRODA U LUCI ( RIZIKE RASPREME ) ILI ZA POSLOVANJE BRODA ISKLJU IVO U GRANICAMA LUKE 44. SUDAR SAMO 2 BRODA SMATRA SE SUDAROM BRODOVA? A) TO NO B) NETO NO 45. ZA ONE I ENJE OD BRODA IZLIJEVANJEM ULJA KOJE SE PREVOZI KAO TERET PRI EMU SE NANESE MATERIJALNA TETA TRE IMA ODGOVARA SE NA TEMELJU STROGE, KAUZALNE (OBJEKTIVNE) ODGOVORNOSTI 46. TO JE ZAJEDNI KO SVIM SUSTAVIMA OSLOBA ANJA OD ODGOVORNOSTI U POMORSKOM PROMETU? SVIM JE SUSTAVIMA ZAJEDNI KO DA SE BRODAR NE MO E POSLU ITI OGRANI ENJEM ODGOVORNOSTI AKO GA TERETI OSOBNA KRIVNJA 47. PRIJEVOZNIK NE E ODGOVARATI ZA PREKO 1OO.OOO PPV AKO DOKA E? 1. DA TETA NIJE REZULTAT NEPA NJE PRIJEVOZNIKA, NJEGOVIH ZAPOSLENIKA ILI AGENATA 2. DA JE TETA ISKLJU IVO REZULTAT NEPA NJE TRE IH OSOBA 48. OBJEKTI SPA AVANJA NA MORU SU? LJUDSKI IVOTI I IMOVINA 49. ME UNARODNI VODNI PUTEVI U HR SU? DUNAV,DRAVA,SAVA,KUPA,UNA 50. ONO TO NIJE URE ENO ODREDBAMA O UNUTARNJIM VODAMA IME JE URE ENO? POMORSKIM ZAKONIKOM 51. LU KE DJELATNOSTI SE OBAVLJAJU NA OSNOVU NADZORA? LU KE UPRAVE 52. BRODSKI UGOVOR ZA CIJELI BROD NA VRIJEME MORA BITI U PISANOM OBLIKU 1.TOCNO 2.NETOCNO 53. TO SU TO TZV. NAUTI KE POGRE KE I KAKVA JE ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA U POGLEDU NJIH? U PRIJEVOZU STVARI MOREM POSTOJI SPECIFI NA IZNIMKA, TEMELJENA NA HA KIM PRAVILIMA, DA PRIJEVOZNIK NE ODGOVARA ZA NAUTI KE POGRE KE ( RADNJE I PROPUSTE U PLOVIDBI I RUKOVANJU BRODOM ) OSOBA KOJIMA SE SLU I U SVOJEM POSLOVANJU ( NPR. ZAPOVIJEDNIK BRODA ) , OSIM AKO POSTOJI I OSOBNA PRIJEVOZNIKOVA KRIVNJA, KOJU MORA DOKAZATI KORISNIK

PRIJEVOZA 54. odgovornost u slu aju po ara Pozar kako prijevoznik odgovara ne odgovara ako ga nije uzrokovao svojom osobnom radnjom ili propustom 55.Teretnica koja sadr i pravovaljane marginalne klauzule smatra se ne istom teretnicom, 56..Teretni list u pomorskom prometu __prijevozna_isprava i mo e glasiti samo na __ime__ 57.Tra bina za ispltu naknade za spa avanje zastarjeva nakon proteka _2 god_od dana kad je spa avanje okon ano. 58 .za tete nastale one i enjem ulja odgovoran je vlasnik broda i to po kriteriju..objektivnoj kauzalnoj .odgovornosti 59.Gdje se nalazi sjedi te Agencije za plovne puteve u Vukovaru60.POLICA RIZIKA GRADNJEpolicom rizika gradnje osiguravaju se rizici gradnje borda. Osiguranje obi no traje od polaganja kobilice ili po etka gradnje pojedinih sekcija do primopredaje naru italju gradnje. Poznate su institutske klauzule za rizik gradnje.

61. Brod u izgradnji brod u gradnji koji je gradnja od trenutka polaganja kobilice ili sli nog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova. 62 SUSTAVI OSLOBA ANJA OD ODGOVORNOSTI U POMORSKOM PROMETU?sustav abandona sustav egzekucije ili njema ki sustav- NAPU TEN engleski sustav ili sustav odgovornosti ograni ene na odre enu svotu

63 SKUPNA TERETNICAskupna teretnica izdaje se krcatelju, obi no otpremniku I to radi u tede u tro kovima. Naime, prijevoznik izdaje krcatelju jednu teretnicu za svu robu, raznih vlasnika, koju je ukrcao I koju treba isporu itive em broju primatelja. Primatelji dobivaju samo otpremni ke potvrde. vanjskim oblikom nalik su na teretnicu , ali im nedostaje potpis prijevoznika.

64.ABANDONALNI SUSTAV OSLOBO ENJA OD ODGOVORNOSTIpo sustavu abandona (mediteranskom sustavu) vlasnik broda odgovara neograni eno I osobno cijelom svojom imovinom za ine I obveze zapovjednika, ali je ujedno ovla ten da se rije i neograni ene osobne odgovornosti abandonom (prepu tanjem) broda I vozarine za ono putovanje u kojem je nastala obveza. Brod se prepu ta vjerovnicima. Mogu nost abandona ne postoji za vlastita djela ili za vlastite obveze brodovlasnika koje on I izvr ava. Abandonom se ne prenosi vlasni tvo na vjerovnika, nego se brod samo prepu ta vjerovnicima radi namirenja, a eventualni preostali vi ak pripada brodovlasniku.

65.ISM KODEKSISM kodeks sustav je me unarodnih pravila o standardu za sigurno upravljanje brodom I vo enje broda I sprje avanje tetnih posljedica one i enja. Obvezan je za sve lanice SOLAS Konvencije (Konvencija o za titi ljudskih ivota na moru) me u koje spada I RH, I brodove koji viju njihovu zastavu.

66.DVIJE SKUPINE UGOVORA O ISKORI TAVANJU BRODOVA1. Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu i 2. Ugovori o zakupu broda

67.BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI BRODOM1. Stvar koju se prijevoznik obvezuju prevesti 2. Prijevozni put

68.Brod, brod u izgradnji i jahta su nepokretne stvari. NETO NO 69.TERETNICA JE isprava kojom prijevoznik potvr uje da je brod primio teret radi prijevoza, te se obvezuje da e nakon zavr etka putovanaj teret predati ovla tenom imatelju teretnice. Slu i I kao dokaz o postojanju I sadr aju ugovora o prijevozu. Teretnica je vrijednosni papir.Mo e glasiti na: ime (prenosi se ugovorom o ustupanju), po naredbi (prenosi se indosamentom: pun, bjanki I na donositelja) I na donositelja (prenosi se obi nom predajom). Teretnice po naredbi I na donositelja su tzv. negocijabilne ili prijenosne teretnice.

70.NAKNADA TETE BRODOVA U TEGLJUza naknadu tete koja nastane sudarom brodova koji plove u teglju ili izme u njih I tre ih brodova primjenjuju se odredbe o naknadi tete zbog sudara brodova. To zna i da se odgovara pona elu dokazane krivnje.

71.HAVARIJE MOGU BITI: zajedni ke i zasebne.

72. BRODARSKI UGOVOR MO E BITI: na putovanje i na vrijeme. 73. TERETNICA NA IME jest rekta papir. Za preuzimanje tereta ovla ten je u teretnici samo imenovani primatelj, a prava iz teretnice mogu se prenositi samo ugovorm o ustupanju. 74.TERETNI LIST prijevozna je isprava kojom prijevoznik potvr uje primitak robe na prijevoz. Upotrebljava se u svim granama prijevoza. Nije vrijednosni papir, nije prenosiv, glasi samo na ime, te izvornik prati robu. 75.KOJA JE NAJ E A TERETNICA? Teretnica po naredbi

76.UGOVOR O TEGLJENJUpoduzetnik teglja a (ili potiskiva a) obvezuje se da e svojim brodom tegliti (ili potiskivati) drugi brod ili objekt do odre enog mjesta ili za odre eno vrijeme ili za izvo enje odre enog zadatka, a poduzetnik tegljenog (potiskivanog) broda se obvezuje da e za to platiti tegljarinu. Prema prostoru na kojem se obavlja tegljenje razlikuje se lu ko i izvan lu ko tegljenje. Tegljenjem upravlje zapovjednik tegljenog broda ako nije druk ije ugovoreno

77.HIPOTEKA NA BRODUpravo prema kojem je vjerovnik ovla ten namiriti svoju tra binu iz prodajne cijiene broda ostvarene sudskom prodajom ili izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed I iskori tavanjem broda.

78.Razlika isklju ivog gospodarskog pojasa i ekolo ko-ribolovnog pojasa U ERP se izrijekom ne ostvaruju suverena prava radi proizvodnje energije i pravi i nadzor gradnje 79.Odgovornost prijevoznika za tete na stvarima manjak, o te enje, gubitak i za zaka njenje Presumirana krivnja -osim ako doka e da je uporabio du nu pa nju

80.Odgovornost prijevoznika za zaka njenje (daljnje tete i primjeri) Daljnja teta je ona koja materijalno, fizi ki ne poga a teret. Naknada e se dosuditi za svaku takvu tetu koju ovla tenik uspije dokazati. npr. razlika u cijeni izme u ugovorenog datuma dostave i datuma stvarno izvr ene predaje -razlika kupovne i prodajne cijene -povi enje uvozne pristojbe -tro kovi ekanja vagona -pove anje premije osiguranja 81.Uzgrednost broda Materijalni ekvivalenti umanjenja vrijednosti broda zbog njegova o te enja. . 82 Isklju ivi gospodarski pojas -suverena prava -radi istra ivanja i iskori tavanja i o uvanja ivih i ne ivih bogatstava u moru i podmorju, te gospodarenje njima i prava glede iskori tavanja i istra ivanja tog pojasa -4 slobode: plovidbe, prelijetanja, ribolova, polaganja pomorskih kabela i cjevovoda 83. Postupak likvidacije tete nastale zajedni kom havarijom -postupak u kojem je cilj uspostaviti imovinsku ravnote u izme u sudionika pomorskog pothvata koji je poreme en zajedni kom havarijom -obuhva a administrativne, pravne, obra unske i bankovne poslove -glavna svrha postupka je utvrditi koje tete i tro kovi imaju pravo biti namireni doprinosom sudionika

-formiraju se vjerovni ka i du ni ka masa ** vjerovni ka masa zbroj svih tro kova i teta koje se imaju naknaditi iz zajed. havarije ** du ni ka masa zbroj vrijednosti sveukupne imovine koja je sudjelovala u zaj. havariji -iz omjera du ni ke i vjerovni ke