7/24/2019 Dejan oki, Nedostini kompromis srpsko-hrvatsko pitanje u meuratnoj Jugoslaviji.pdf

1/4

246

oituju kao njezini odluujui pretendentii nositelji (248). Taj se odnos klasa i elitasocioloki tematizira, smatra Kalanj, i kao

problem drutvene stratifikacije i kao pro-blem moi. Dok neki autori smatraju da jedolo do smrti klasa (Pakulski i Waters),

pa se onda pojam klase shvaa kao pojamkoji vie nema nikakvu socioloku upo-trebljivost, drugi pak stavljaju klasu usredite svog teorijskog i istraivakog in-

teresa (Bourdieu, Thompson, Dahrendorf,Giddens) (248-252). Kalanj s pravom za-kljuuje kako treba imati na umu razliitaznaenja pojma klase, prije svega u dvjemakljunim socijalno-teorijskim tradicijama,marksistikoj i weberovskoj, pri emu sekod veberovske tradicije govori o ivotnimansama, a kod marksistike o eksploata-ciji (252-253). Pojam elite, smatra autor,ima jednako referencijalno znaenje kaoi pojam klase, a najrjeitiji indikator i-njeninog drutvenog stanja klasa i elita

jest mo (256-263). Posljednji dio knjigeini razmatranje etiriju pogleda na mo De Jouvenelova, Parsonsova, Giddensovai Foucaultova. Oni nisu odabrani sluajno,

jer se u literaturi navode kao autori prepo-znatljivih koncepcija, a Kalanj dodaje ka-ko je izbor pao ba na tu etvoricu zato tozagovaraju pristup moi ne kao konjunk-turnom ili povremenom ve kao trajnom,strukturalno nezaobilaznom problemu cje-lovite socijalne teorije (265).

KnjigaIdeologija, utopija, motematski

je i analitiki izdano tivo s mnotvomproblemskih sklopova i pojedinanih ana-liza, te je utoliko veoma korisno i poticajnokako za politologe i sociologe tako i za svedrutvene i humanistike znanstvenike.

Ana Paanin

Prikaz

Dejan oki

Nedostini kompromis:

srpsko-hrvatsko pitanje

u meuratnoj Jugoslaviji

Fabrika knjiga, Beograd, 2010, 366 str.

Nedostini kompromis: srpsko-hrvatskopitanje u meuratnoj Jugoslavijisrpsko jeizdanje knjigeElusive Compromise. A Hi-story of Interwar Yugoslavia (2007) autoraDejana okia, povjesniara ija je aka-demska karijera vezana uz Veliku Britani-

ju, a znanstveni interes uglavnom uz pro-lost Jugoslavije.

Iz njegova dosadanjeg znanstvenog

rada na prouavanju politike povijestiJugoslavije, u velikom broju objavljenihznanstvenih lanaka, vano je spomenutiknjigu Yugoslavism: Histories of a FailedIdea, 1918-1991iz 2001. iji je bio uredniki u kojoj je na temu povijesti jugoslaven-ske ideje i Jugoslavije objavljen niz radovameunarodno priznatih znanstvenika.

Knjiga Nedostini kompromis: srpsko--hrvatsko pitanje u meuratnoj Jugoslavi-jitakoer je rezultat njegova znanstvenogbavljenja politikom povijeu Jugosla-

vije. Rije je o povijesnoj studiji razvojapolitikih odnosa izmeu Srba i Hrvata umeuratnoj Jugoslaviji u kontekstu meu-sobnih politikih prijepora i pokuaja da tasuprotstavljanja rijee kompromisom. o-ki u ovoj knjizi ne zatvara oi pred dis-harmonijom srpskih i hrvatskih politikihinteresa koja je bila izraena u zajednikoj

Osvrti, prikazi, recenzije

7/24/2019 Dejan oki, Nedostini kompromis srpsko-hrvatsko pitanje u meuratnoj Jugoslaviji.pdf

2/4

247

dravi i koja je raala krize i nestabilnost,ali takoer pokazuje kako je usprkos tomeza vrijeme Prve Jugoslavije postojala stal-na elja i meu srpskim i meu hrvatskim

politikim liderima da meusobnom su-radnjom rjeavaju probleme koje je proiz-vodila nekompatibilnost njihovih politi-kih interesa.

Napravivi studiju koja prikazuje kakoje uz politike podjele i nekompatibilnost

interesa izmeu Srba i Hrvata postojalo ipovezivanje i usuglaavanje interesa, o-ki eli sagledati meuratnu Jugoslaviju iizvan njezina uvrijeenog redukcionisti-kog vienja kao iste srpsko-hrvatske di-hotomije. Osim toga ovom studijom srp-sko-hrvatskih odnosa on se, kako istie,suprotstavlja popularnom stavu kako je Ju-goslavija zbog nadmetanja srpske i hrvat-ske nacionalne ideologije, zapoetog jo i

prije nastanka zajednike drave, bila osu-ena na propast. Suprotno tome, on uzroke

politikih kriza koje su je potresale vidi uproblemima nastalima u procesu njezinapolitikog organiziranja koji je uslijedionakon ujedinjenja.

Sama knjiga podijeljena je na est po-glavlja koja uglavnom kronoloki pokri-vaju meusobno povezane faze u razvojusrpsko-hrvatskog pitanja.

U prvom poglavlju, pod naslovom Smrti ujedinjenje, opisan je slijed politikih do-gaaja koji su postavili temelje za ujedinje-nje Junih Slavena i stvaranje KraljevineSrba, Hrvata i Slovenaca 1918. Stvaranjenove drave prikazuje se kao neto sasvimrazumljivo i oekivano s obzirom na pro-etost interesa Srba i Hrvata i afirmativanstav apsolutne veine politikih lidera i Sr-

ba i Hrvata prema jedinstvu Junih Slave-na. No osim na slonost politikih lidera

Srba i Hrvata oko pitanja uspostave zajed-nike drave, oki ukazuje i na u to vrije-me ve izraen koncepcijski pluralizam uvezi s pitanjem ureenja nove drave.

U drugom poglavlju knjige, naslovlje-nom Eksplozivne dvadesete, autor poka-zuje da razliitosti izmeu Hrvata i Srbakoje su se oitovale u fazi koja je pretho-dila stvaranju zajednike drave nisu iz-

brisane po uspostavi drave, nego se, na-

protiv, pretvaraju u jasan politiki prijeporoko dravnog ureenja. Nadmo Srba uodnosu na Hrvate u zajednikoj dravi doizraaja je dola u oblikovanju njezina po-litikog ureenja. oki dokazuje kako jemodel politikog ureenja koji je ovjerenVidovdanskim ustavom najvie odgovaraointeresima Srba, iako navodi kako je bilo ine-Srba koji su to ureenje podrali, kao iSrba koji su mu se protivili. Iako prijeporoko politikog ureenja nove drave u po-etku nije imao iskljuivo etniku dimen-

ziju, dominacija Srba u odabiru ureenja,uz istovremeno odbijanje veine Hrvata da

prihvate to isto ureenje, dala mu je obi-ljeje srpsko-hrvatskog spora.

Politiko ureenje sankcionirano Vidov-danskim ustavom pokazalo se kao izvorkasnijih sukoba i borbe izmeu srpskih ihrvatskih politiara, pa je prijepor oko nje-ga u mnogoemu obiljeio srpsko-hrvatske

politike odnose u jugoslavenskoj kralje-vini. Ali oki u nastavku knjige pokazu-

je da se usporedo sa suparnitvom srpskihi hrvatskih politikih lidera ve od 1922,u okviru politike borbe za vlast, izmeuistih aktera razvija i kultura dijaloga i su-radnje koja raa brojne pokuaje pronala-ska kompromisnih rjeenja za hrvatsko ne-zadovoljstvo politikim ureenjem drave.Ti pokuaji ipak nisu urodili konkretnim

Politika misao, god. 48, br. 2, 2011, str. 246-249

7/24/2019 Dejan oki, Nedostini kompromis srpsko-hrvatsko pitanje u meuratnoj Jugoslaviji.pdf

3/4

248

rjeenjem hrvatskih zahtjeva. Naprotiv,zaredale su politike krize uzrokovane sveradikalnijim politikim sukobima srpske ihrvatske strane, to je kralj Aleksandar na-

posljetku uzeo kao povod za rasputanjeparlamenta, ukidanje politikih stranaka iuzimanje vlasti u svoje ruke.

O traganju za srpsko-hrvatskim sporazu-mom u razdoblju diktature kralja Aleksan-dra govori trei dio knjige Kompromis s

diktaturom. U tom dijelu ispituje se mo-gunost, ili bolje reeno nemogunost dahrvatsko nezadovoljstvo dravnim uree-njem kompromisom rijei reim izgraenna naelima integralnog jugoslavenstva icentralizma i od reima proskribiran hr-vatski separatizam. U kolikoj je mjeri, utakvoj konstelaciji politikih odnosa, srp-sko-hrvatski kompromis bio mogu, ostajeotvoreno pitanje.

Nastavak 3. poglavlja donosi opis prvihpokuaja sporazumijevanja izmeu Alek-sandrova de factonasljednika kneza Pavlai hrvatskog politikog lidera Vladka Mae-ka. U odnosu na prethodno, to je razdobljeobiljeeno postupnim pribliavanjem poli-tikih pozicija vodeih srpskih i hrvatskih

politikih aktera i dentlmenskim razumi-jevanjem interesa one druge strane.

etvrti dio knjige,Hrvatsko-srpska opo-zicija, prikazuje povezivanje i suradnjuizmeu Hrvatske seljake stranke i opozi-cijskih srpskih politikih stranaka u razdo-

blju djelominog poputanja pritiska dikta-ture i ponovnog zamaha stranake politike.oki pokazuje da su akteri s obje strane,

bez obzira na to to su u tu suradnju ulis razliitim politikim interesima i ciljevi-ma, pokazivali iskrenu politiku volju zameusobnim dogovorom i zajednikimdjelovanjem. Razvoj zajednikog djelova-

nja ovisio je ponajvie o politici reima injegovoj spremnosti na davanje koncesijaopoziciji. Kad su na kraju i jedni i drugiuvidjeli kako ostvarivanje njihovih intere-sa ovisi manje o zajednikom nastupanjuna izborima, a vie o volji vlasti da se na-godi s jednom od strana, suradnja je zavr-ila.

Peto poglavlje, Sporazum iz 1939., obra-uje dogaaje koji su doveli do sporazuma

Cvetkovi-Maek i uspostave BanovineHrvatske. Ono prikazuje i kako je postiza-nje politikog kompromisa izmeu Dvorai HSS-a bio jako zahtjevan proces, i to po-sebno za srpsku stranu. Naime iako je Dvorshvaao nunost udovoljavanja politikimzahtjevima hrvatske strane, konkretizira-nje tih zahtjeva za njega je bilo problema-tino jer je ono per sepodrazumijevalo iodstupanje od slubene dravne politikecentralizma i integralnog jugoslavenstva.

Odgovori na sklapanje sporazuma unutarsrpskog politikog tabora tema su posljed-njeg, estog poglavlja, Reakcije. Ukida-nje integralnog jugoslavenstva i zapoetafederalizacija zemlje, kako istie oki,najvie su pogodili najbrojniju etnikuskupinu Srbe. Oni su zbog teritorijalnerasprenosti bili najzainteresiraniji za to daive u centraliziranoj dravi jedne, jugo-slavenske nacije. Kao posljedica sklapanjasporazuma, kod dijela Srba poela se jav-ljati sumnja u istovjetnost jugoslavenstvai srpskih interesa. Ta probuena sumnjautjecala je i na otvaranje prijepora unutarsrpskog politikog tabora oko toga trebajuli i Srbi, kao i Hrvati, koncentrirati snagei traiti nacionalnu i politiku individual-nost, odnosno srpsku banovinu.

Posljednji dio ovog poglavlja, u kojemoki razmatra u kojoj je mjeri sporazum

Osvrti, prikazi, recenzije

7/24/2019 Dejan oki, Nedostini kompromis srpsko-hrvatsko pitanje u meuratnoj Jugoslaviji.pdf

4/4

249

Cvetkovi-Maek redefinirao politiku si-tuaciju u Jugoslaviji, najavljuje autorovzakljuak. U njemu autor posljednje danePrve Jugoslavije prikazuje u kontekstu do-gaanja na meunarodnoj politikoj scenikoja je ve zahvaena Drugim svjetskimratom, pri emu nepovoljne meunarodneokolnosti istie kao iskljuivog krivca zanjezinu propast. U svom zakljunom raz-matranju srpsko-hrvatskih odnosa u me-

uratnoj Jugoslaviji oki istie kako sunjihovi politiki prijepori bili svojstvenitadanjem duhu vremena, odnosno proce-su politikog organiziranja drava istonei srednje Europe u razdoblju izmeu dvarata. Unutar tog kriznog razdoblja novijeeuropske povijesti ni Prva Jugoslavija nije

bila nikakva iznimka kad je rije o stalnimpolitikim krizama uzrokovanim etnikimi politikim sukobima. No, kao to poka-zuje ova knjiga, ona je imala i kontinuitet

pokuaja kompromisnih rjeenja tih istih

sukoba.Pitanje srpsko-hrvatskih odnosa u Prvoj

Jugoslaviji vaan je segment mnogih po-vijesnih studija o ovom razdoblju. No ni-

jedna ne stavlja te odnose u samo srediteinteresa na nain na koji to ini ova. Dejanoki prepoznao je vanost srpsko-hrvat-skih odnosa za razumijevanje meuratneJugoslavije, detaljno ih prouio i prikazaou knjiziNedostini kompromis: srpsko-hr-vatsko pitanje u meuratnoj Jugoslaviji.

Jakov ii

Prikaz

Dragutin Babi

Etnonacionalizam i rat

u Hrvatskoj: Teorijski aspekti

i istraivanje meunacionalnih

odnosa u lokalnim zajednicama

Plejada, Zagreb, 2010, 325 str.

Knjiga Etnonacionalizam i rat u Hrvat-skojdruga je Babieva samostalna autor-ska knjiga i u odreenom je smislu logininastavak njegova znanstvenoistraivakoginteresa, viegodinjih empirijskih istrai-vanja i teorijskih uvida o temama iz podru-

ja sociologije etnikih odnosa i sociologijemigracija, a napose o problematici (meu-etnikog) suivota, pokidanosti drutvenihveza u vieetnikim lokalnim zajednica-ma i svim posljedicama to su ih zbivanja1990-ih ostavila na lokalne mikrozajedni-ce u podrujima izravno i neizravno pogo-enim ratom, prije svega nedobrovoljnimmigracijama i adaptaciji raseljenih ljudi nanove uvjete ivota i suivota.

Dok je u prvoj samostalnoj knjizi, Sui-vot Hrvata i Srba u Slavoniji(2008), u fo-kusu bilo prouavanje stupnja ouvanosti

ili uruenosti mree primarnih socijalnihodnosa (susjedstvo, prijateljstvo, branopartnerstvo, kumstvo) u svakodnevnomiskustvu interakcije i komunikacije dvijunajzastupljenijih etnikih skupina u Hrvat-skoj Hrvata i Srba, kao potencijala za ob-novu suivota u etniki heterogenim zajed-nicama Slavonije, u drugoj je knjizi prvotni

Politika misao, god. 48, br. 2, 2011, str. 249-252