40

godina HE Rama

40

godina HE Rama

Mostar, 2008.

SadrajIzdaje: JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d., Mostar Ulica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar Naklada: 500 primjeraka Tisak: FRAM ZIRAL, Mostar Fotografije: imun Novakovi, iro Raji, Damir Miura, ljivo Husein, Arhiv EPHZHB Uz obljetnicu .............................................................................................................. 7 Rama - povijesni osvrt................................................................................................ 9 Sociogeografska obiljeja........................................................................................ 13 Rijeka Rama ............................................................................................................. 17 Ramsko jezero ......................................................................................................... 19 HE Rama - izgradnja ................................................................................................ 23 HE Rama - tehniki opis .......................................................................................... 29 Tehniko-energetske karakteristike ......................................................................... 33 HE Rama revitalizacija........................................................................................... 35 Elektroenergetska mrea ......................................................................................... 39

Uz obljetnicuHE Rama najvea je hidroelektrana u energetskom sustavu JP Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d. Mostar, a razlog izdavanja ove broure je 40 godina od putanja u rad HE Rama. Od poetka proizvodnje prvih kilovata elektrine energije, davne 1968. godine, neprestano je radila s kratkim prekidanjima samo za vrijeme Domovinskoga rata 1993. godine. HE Rama vana je ne samo po instaliranoj snazi od 160 MW i prosjenoj godinjoj proizvodnji elektrine energije od 650 GWh to ini oko 50% godinje proizvodnje poduzea, nego i po svojoj specifinoj izgradnji, prirodnim preljevom vode na branu s armirano - betonskim ekranom koja je u to vrijeme bila najvea u Europi. Od kada pripada sustavu Elektroprivrede HZ Herceg Bosne u sanaciju je ove hidroelektrane, derivacijskoakumulacijskog tipa, uloeno preko 20 milijuna eura. Ona je danas na visokoj razini pogonske spremnosti, a trenutano se radi na daljnjoj obnovi 7 i modernizaciji, tako da e s uloenih novih 17 milijuna eura produiti svoj radni vijek za jo 20 godina. Zbog potpunijega uvida i irega pregleda ovdje je i kratki povijesni osvrt na ramski kraj, njegove posebnosti, te nezaobilazno ramsko jezero koje ve etiri desetljea ivi zajedno s HE Rama. Sigurni smo da e ova publikacija posluiti ne samo kao podsjetnik i korisno pomagalo radnicima naega poduzea, nego da e izazvati zanimanje i svih onih koji vie ele doznati o izgradnji, karakteristikama i akumulaciji ove hidroelektrane. injenice i podatci izneseni na sljedeim stranicama razlozi su zbog kojih HE Rama s pravom nosi naziv najvanije hidroelektrane u energetskom sustavu Elektroprivrede HZ Herceg Bosne. Generalni direktor, Mato Matan ari, dipl.ing.el.

40 godina HE Rama

Rama - povijesni osvrt

Ramom danas zovemo prostor koji se smjestio na krajnjem sjeveru Hercegovako-neretvanske upanije. Gotovo je sigurno da je pojam Rama nekada imao puno ire znaenje. Smjetena izmeu Bosne i Hercegovine, okruena visokim planinama i danas je ostala relativno nepoznata. Zbog prirodnoga poloaja, ljepote i bogatstva ovaj je kraj tijekom svoje

burne povijesti bio predmetom razliitih sukoba. Pouzdano je utvreno da je Rama bila naseljena jo u bronano doba, a od vremena pisane povijesti posebno je zanimljivo da se u tituli ugarskih kraljeva iz loze Arpadovia, koji su nakon 1102. doli na hrvatsko prijestolje, nalazi titula Rex Ramae. Rama je esto bila predmet razliitih darivanja, a nalazila se i u titulama mnogih bosanskih i hrvatskih velikaa. Nakon pada Bosne pod Turke 1463. u povijesti Rame posebno e mjesto zauzeti tamonji franjevaki samostan. Paljenja i progoni nakon turskoga osvajanja postat e svakodnevnica. U

8

9

40 godina HE Rama

povijesti Rame posebno e ostati zapamena 1687. kada iz Rame prema Cetinskoj krajini veinski dio puanstva Rame. Slika to ju danas tujemo kao udotvornu sliku Gospe Sinjske ustvari je slika nepoznatoga autora koja je krasila nekadanju crkvu Sv. Petra i Pavla na itu. Stoljea progona, ratova i razliitih bolesti koji su pustoili tim krajem, trajno e obiljeiti etniku sliku Rame. Prema nekim istraivanjima dananja Rama ima oko 50% doseljenoga puanstva, uglavnom iz Hercegovine i Dalmacije.

U novijoj je povijesti ramski kraj posebice stradao u 2. svjetskom i Domovinskom ratu. Popis imena velikoga broja Ramljaka, njih oko 1500, kao sjeanja na ta ne tako davno minula vremena, nalazi se na itu podno Ramskoga kria.

10

11

40 godina HE Rama

Sociogeografska obiljeja

Danas se Ramom naziva predjel koji obuhvaa sliv rijeke Rame, kao i kraj oko gornjega toka rjeice Doljanke. Ipak se najee pojam Rama ograniava samo na prostor s oko 477 etvornih kilometara to ga danas administrativno pokriva opina ProzorRama. To je uglavnom brdsko-planinski kraj s kretanjima nadmorske visine od 270 metara, koliko imaju krajevi uz

ue rijeke Rame u Neretvu, do 1995 metara koliko je visok najvii vrh Idovac na planini Radui. Na prostoru ove opine nalazi i razvodna linija, tako da prostor juno od Makljena spada u jadranski, a sjeverno od Makljena u crnomorski sliv. Po nekima ta linija predstavlja i prirodnu granicu izmeu Bosne i Hercegovine. Putovi koji vode u Ramu, od onih

12

13

40 godina HE Rama

rimskih pa do dananjih, uglavnom idu kroz usjeke nekoliko planina koje okruuju Ramu i kanjonom rijeke Rame. Opinsko je sredite grad Prozor, iako je slubeni naziv opine ProzorRama. Grad se nalazi neposredno uz magistralnu prometnicu M-16 osamdesetak kilometara sjeverno od Mostara i stotinjak kilometara zapadno od Sarajeva.

Ramski se kraj moe podijeliti u nekoliko manjih cjelina: gornju Ramu, donju Ramu, istonu Ramu te grad Prozor. Prva su dva podruja bogata vodama, te se na tom prostoru nalaze i dva akumulacijska jezera, Ramsko jezero i Jablaniko jezero. U gornjoramskoj kotlini koju esto mnogi pogreno smatraju pravom Ramom nalazi se Ramsko jezero.

14

15

40 godina HE Rama

Rijeka Rama

Rijeku Ramu ini vie manjih izvora, od kojih su najvei sami izvor Rame podno sela Varvare, zatim izvori Krupi i Buk na junoj strani Ramske kotline. Iako rijeka nosi naziv prema najzapadnijem izvoru, glavninu vode rijeka Rama dobiva od vrela Buk i Krupi. U vrijeme niskoga vodostaja tek 6% protone vode u Kovaevu Polju otpada na vrelo Rame, a preostali udio na Krupi, Buk i nekoliko manjih pritonih potoka. Visinski je poloaj ovih izvora

izmeu 538 i 582 metra nadmorske visine. U starom koritu duljina rijeke Rama iznosi oko 33 kilometra, te je najvea pritoka rijeke Neretve. Izgradnjom HE Jablanica 1954. smanjena je duljina toka rijeke Rame i od tada se ulijeva u Jablaniko jezero 9 kilometara uzvodno od svoga prvotnog ua. Visinski pad od izvora do ua iznosi 376 metara to je i razlogom da je na rijeci izgraena akumulacija.

16

17

40 godina HE Rama

Ramsko jezero

Ramsko jezero smjeteno je u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine, na podruju dananje opine Prozor-Rama. Podruje rijeke Rame, od vrela pa do ulaza u kanjon ispod Kovaeva Polja, predstavlja prirodnu uvalu koja je danas ispunjena vodama Ramskoga jezera. Dubina jezera je od 70 do 100 metara. Duljina od brane do Varvare je 8 km, a irina 4,6 km. Obujam obale je 29 km. Povrina je Ramskoga jezera razliita, a ovisi o visini uspora. Tako na maksimalnoj koti uspora 595 metara, povrina iznosi 1 550 ha, na koti 581 metar, ona je 1 160 ha, a na minimalnoj koti uspora 536 metara, povrina je 245 ha. Koliina voda na maksimalnoj koti iznosi 487 000 000 m3. Jezero je polukrunoga oblika s mnogo zaljeva.

18

Blagi pad obala jezero ini pristupanim gotovo sa svih strana. Jezero se nalazi na nekadanjim obradivim povrinama, njivama i livadama s dosta ilovae i zato su mu obale blatnjave zbog oscilacije povrine jezera.

Takvo tlo ponekad zamuti jezersku vodu, posebice u popodnevnim satima kada vjetar pravi valove koji udaraju u zemljane obale i tako vre zamuenje vode. Inae, jezero je ispunjeno istom i bistrom svijetlozelenom bojom s velikom prozirnou.

U proljee kada se otapaju velike koliine snijega obino se jezero napuni, a stalni dotok vode dolazi s izvora Rame, Buka i Krupia i nekoliko manjih potoia i izvora. Rama je na izvoru dosta hladna, svega 7,5 C, a zimi se ponekad neki

dijelovi jezera zalede. Cestovna komunikacija do Ramskoga jezera postoji iz Prozora asfaltnom cestom i iz Tomislavgrada, Livna i Splita novom asfaltnom trasom otvorenom za promet 2006. godine, a iz Posuja preko Blidinja, Kedare i Oraca.

20

21

40 godina HE Rama

HE Rama - izgradnja

Prije izgradnje svake hidroelaktane prethodi itav niz razliitih hidrolokih, meteorolokih, geolokih, geotehnikih geodetskih i drugih mjerenja. Iako se 1964. biljei kao godina poetka izgradnje brane na rijeci Rami, neka od navedenih ispitivanja zapoela su gotovo 20 godina ranije. Tako se od 1947. do 1963. radilo na spomenutim mjerenjima. Na temelju prikupljenih podataka struni je tim predloio da se na mjestu gdje rijeka, nakon dosta blagog toka Ramskom kotlinom, poinje ulaziti u kanjon, izgradi brana od nabaenoga kamena i gline.

Radovi su na samoj brani poeli 28. sijenja 1966. miniranjem prirodnoga toka rijeke Rame i njezinoga preusmjeravanja u za to prethodno pripremljeni odvodni tunel.

Legenda: 1. Kruna brane 2. Kameni nasip 3. Slagani nasip 4. A. B. ekran 5. Obodna galerija

6. Drenana galerija 7. Injekciona zavjesa 8. Optoni tunel temeljni ispust 9. Preljev

10. 11. 12. 13.

Dovodni tunel TS 35/10 kV Zgrada slube osmatranja Pogonska zgrada

22

23

40 godina HE Rama

Uzvodna je strana brane obloena suhozidom na koji su dodane armirano betonske ploe. Temelji i bone strane brane injektirane su cementnim mlijekom, kako bi se ostvarila to vra veza brane s prirodnim kamenim okoliem. Nakon izgradnje brana na rijeci Rami bila je najvea brana takvoga tipa u Europi. S mikrotrigonometrijskom mreom od 18 toaka i nizom drugih instrumenata ugraenih na 400 mjernih mjesta stalno se prati ponaanje brane i okolnoga terena. Usporedo s gradnjom brane poelo se i s izgradnjom dovodnoga tunela.

Dovodni tunel promjera 5 m i duljine 9487 m obloen je betonskom oblogom debljine 30-40 cm, a na manjim dionicama debljina obloge iznosi do 140 cm. Prilikom izgradnje odvodnih tunela iskopano je 263 000 m3 materijala, a ugraeno je oko 100 000 m3 betona, 4100 tona eljeza, 16525 tona suhe i injektirane tvari. Tlak vode u tunelu iznosi 9 atmosfera, to ga je u ono doba svrstavalo u red tunela s najviim unutarnjim takom na svijetu. Oklop je tunela ojaan cementnim mlijekom s ciljem popunjavanja svih pukotina oko tunela.

Brana od kamenog nabaaja sa uzvodnim betonskim ekranom Visina (m) 100 Kruna brane na koti 598,0 Duina u kruni (m) 230 irina brane u temeljnoj spojnici (m) 305 Uzvodni nagib 1:1,3 1:1,2 1:1,1 Nizvodni nagib 1:1,5 Kameni nabaaj (m3) 1,400.000 Suhozid debljine 8 3 m (m3) 66.000 Betonski ekran s kontrolnom galerijom (m3) 19.000 Debljina betonskog ekrana (cm) 95 30 Armirano-betonske ploe ekrana maksimalne veliine 14x12 m, sa brtvom Waterstop na spojnicama Preljev (m3/sek) 400 Temeljni ispust (m3/sek) 300

24

25

40 godina HE Rama

Na kraju dovodnoga tunela nalazi se donja vodna komora i vodostan promjera 8,5 i visine 90 metara, te otvorena gornja vodna komora kapaciteta 10 000 m3. Iz vodostana se tunel rava u dvije vertikalne tlane cijevi promjera 3 i duljine 250 metara, kroz koje se dovodi voda do turbine u strojarnici. Strojarnica je podzemnoga tipa i smjetena je u krenjacima zajedno s kavernom transformatora pristupnim i odvodnim tunelom. Ukopana je 670 metara na loLEGENDA

kalitetu Marina peina, otprilike na pola puta izmeu Prozora i Jablanice na magistralnom pravcu M-16. HE Rama u pogon je putena 1968. godine. Na izgradnji brane i prateih sadraja radila su ondanja renomirana poduzea: Energoinvest Sarajevo, Hidrogradnja Sarajevo, Konstruktor Split, Tunelogradnja Beograd, Geotehnika Zagreb, Geoistraga Sarajevo, Litostroj Ljubljana, Rade Konar Zagreb, Metalna Maribor, Hidromontaa Maribor i itav niz drugih manjih poduzea.

1. POGONSKOUPRAVNA ZGRADA 2. PRISTUPNI TUNEL 3. KAVERNA TRANSFORMATORA 4. STROJARNICA 5. TLANI CJEVOVOVOD 6. REZERVOAR RASHLADNE VODE

7. KLIMATIZACIJA 8. BUNAR RASHLADNE VODE 9. DIFUZORI 10. TUNEL SABIRNICA 11. ODVODNI TUNEL 12. IZLAZNA GRAEVINA 13. IZVODI 220 kV 14. PORTIRNICA

26

27

40 godina HE Rama

HE Rama - tehniki opis

Postrojenje je akumulacijsko-derivacijskoga tipa i koristi vode rijeke Rame na padu 325 metara. Akumulacijski je bazen duljine 8 km, s kotom uspora 595,00 metara nadmorske visine. Brana je visoka 103, a duga u kruni 230 metara.

Kruna se brane nalazi na nadmorskoj visini 598 metara. irina brane u temeljnoj spojnici je 305 metara. Evakuacija velikih voda od 400 m3 /s vri se preko polukrunoga preljeva na lijevom boku tunelom promjera 5 i duljine 148 metara i temeljnoga ispusta

LEGENDA 1. KRAN 2. PRISTUP KRANSKOJ STAZI 3. ROTOR GENERATORA 4. KOMANDNI ORMARI 5. TELEKOMANDA 6. KABLOVSKE POLICE 7. GENERATOR

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

TURBINA REDTURBINSKI ZATVARAI REGULACIONI UREAJ DRENANA GALERIJA DIFUZOR GALERIJA DIFUZORSKIH ZATVARAA DIFUZORSKI ZATVARA ODVODNI TUNEL 28 29 40 godina HE Rama

kapaciteta 250 m3/s. U strojarnici su instalirana 2 agregata s Francis turbinama pojedinane maksimalne snage 86 MW (117.000 KS) i dva generatora po 80 MW. Preko dva trofazna transformatora po 90 MVA i kabelima 220 kV

iznosi se proizvedena energija s generatora do postrojenja 220 kV, a preko njega u elektroenergetski sustav. Ukupna je instalirana snaga HE Rama 160 MW, a srednja godinja proizvodnja 650 GWh.

30

31

40 godina HE Rama

Tehniko-energetske karakteristike1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Tip elektrane Generator / blok hidroelektrane Tip turbine Proizvoa generatora Tip generatora Faktor snage Puten u pogon Prividna snaga Instalirana snaga Tehniki munimum Snaga na pragu HE Instalirani protok Srednji protok Srednji specifini potroak vode Mogua proizvodnja (srednja godinja proizvodnja) Naponska razina mrenih sabirnica (mjesto/a predaje na pragu HE) Geometrijski volumen akumulacijskoga bazena Korisni volumen akumulacijskog bazena Kota gornje vode Maksimalna Minimalna (DA, PA, DP CHE) , (oznaka) (F,K) (ime) (tip) (cos ) (god.) (MVA) (MW) (MW) (MW) (m /s)3

DA Ag1, Ag2 F, F (Francis) Konar, Konar S-4758-16 0,9, 0,9 1968., 1968. 90, 90 80, 80 55, 55 159,4 32, 32 34 33,1 650 220 487,0 466,0 595,0 536,0 312,5 285,0 266,0 303,0

(m3/s) (m3/kWh) (GWh) (kV) (hm3) (hm3) (m.n.m.) (m.n.m.) (m) (m) (m)

Maksimalni neto pad Konstrukcijski pad Minimalni neto pad

Energetska vrijednost korisnog volume- (GWh) na akumalacijskoga bazena

32

33

40 godina HE Rama

HE Rama revitalizacija

U proteklom razdoblju, aktivnosti su bile usmjerene u cilju poveanja ivotnog vijeka hidroelektrane, a odnosile su se na sanaciju graevinskih objekata i revitalizaciju elektrostrojarske opreme u to je uloeno preko 20 milijuna eura. Zavrena je sanacija dovodnoga tunela i vorita vodostana. U strojarnici

je ugraena nova suvremena upravljaka, mjerna i zatitna oprema. Instalirani su novi naponski i turbinski regulatori na agregatima, zamijenjeno staro i ugraeno novo rasklopno postrojenje 220 kV u GIS izvedbi, postrojenje 35 kV, te komplet novi sustav izmjeninoga i istosmjernoga razvoda i moderni SCADA sustav.

34

35

40 godina HE Rama

Umjesto starih uljnih kabela 220 kV, poloeni su eko kabeli s polietilenskom izolacijom. Ugraen je mreni transformator 220/35kV preko kojega je osigurano napajanje opine Rama-Prozor iz elektrane, u sluajevima nestanka distributivnoga napona.

Slijedi revitalizacija primarne opreme, tj generatora, blok transformatora i turbina koja je u pogonu preko 40 godina. Sa sigurnou se moe rei da HE Rama ima visoki stupanj pouzdanosti.

36

37

40 godina HE Rama

Elektroenergetska mreaU posljednje je vrijeme kroz nekoliko zahtjevnih tehnikih zahvata osigurana zavidna razina pogonske spremnosti elektroenergetske mree za ire podruje ramske opine. U tu su svrhu izgraene nove dalekovodne mree. Osim toga to je nova mrea omoguila laki i bri transport elektrine energije u potroaku mreu JP Elektroprivreda HZ HB, na ovaj nain tzv. prstenastim nainom napajanja lokalna zajednica je osigurana napajanjem iz nekoliko smjerova, tako da su nestanci elektrine energije u Rami danas prava rijetkost. Posljednjih godina uinjeno je sljedee: izgradnja transformator na Marinoj peini 220/35 KV; postavljana trafostanica TS 110/35 KV u Prozoru; rekonstrukcija dalekovoda 35 KV Mlua-Prozor; rekonstrukcija dalekovoda 110/35 KV Jablanica-Prozor; 38

izgradnja dalekovoda 110 KV Rama-Tomislavgrad; izgradnja dalekovoda 220 KV Rama -Posuje; izgradnja trafostanice 35 KV Mlua; izgradnja dijela niskonaponske mree Zahum; izgradnja 10 KV dalekovoda RamaGraac; izgradnja 10 KV dalekovoda MluaOraac; izgradnja 10 KV dalekovoda Krupi-Uzdol; U cilju stvaranja povoljnijih uvjeta napajanja potroaa elektrinom energijom izgraene su nove trafostanice: u Rumbocima (Poljani), Jakliima, Podboru, Prozoru, Varvari, Periima, te na Gmiima I i II, Paljikama, Jasenu, Lugu i Kraniima. Sanirani su i glavni magistralni vodovi niskonaponske mree, te stvoreni uvjeti za postavljanje javne rasvjete po naseljenim mjestima na cjelokupnom prostoru opine. Uz pomo donatorskih sredstava izvrena je rekonstrukcija niskonaponske mree u Varvari I i II, Ljubuncima, te na krobuanima i Donjim Vinjanima. Takoer su izvrene rekonstrukcije niskonaponske mree na Uzdolu, Pro40 41

zor I i II , kao i rekonstrukcije niskonaponske mree Graaca, Graanica i Lapsunj. Osim ulaganja u elektroenergetsku mreu JP Elektroprivreda HZ HB pratila je i neke druge projekte koji su u posljednje vrijeme realizirani u opini Prozor-Rama. Izdvajamo samo neke: izgradnja nasipa prema itu; izgradnja puta Izlaz -Oraac; rekonstrukcija puta MeugorjeBrana duljine 4000 m; probijena nova trasa puta KlanacLuii duljine 1800 m; rekonstrukcija puta Brana-Kovaevo Polje duljine 1500 m.

40 godina HE Rama

www.ephzhb.ba

44