• in Zara.

o_sip f!1ari_nović 2) Je b1lo Javljeno općine peraš\{e

dr. mazarović_ jen.

islwp Stjepana potvrmuje don

opata-župnil<ti u

16_, koj sadrž1 nis lat e contra um Suprlicium, Commcndatano i a no, in Eccle ·i-1 trucidato die 3

ć ostavio je u ruko·

~~ip Marinović, bo· PtJO VIJ.

(Slijedi).

surogata . 1 sapun. g. b.ok

OVOST! d. uklanja sve

' esnih pop lo. ta

te željezne žiee ih. lagan hod. lako pribitt i

1enja

.ajtrajnija za poplate.

vag)a sa u 9 razlleltlh na t. J, u Dr. 30, 31, 3,, , 38, GO, G2, U l G6.

ll v c;j

.2-.·a- "' --;:; <O g -::> p. ::l,,.... 1:1

u ea ::::l>cn e; ~!> ~ P.,>U • a ·co ·r; e: o.0\1 e j;;; • "' o tr.) g CcO ooc:s .!.5N~e v :t: p. ,_ ~ e o ..!t p. Q.,_ ·-.... a «' > :=s ~ o .!!l

!::' :> =: u>o ~

uzorak uz pouzećs lŠ!arinu l pakovanje u unaprljeb .

ciju, Bosnu· tvrtke (Dalmacija).

• tee veliko

; -Zadar "ripolić). 1-12

Benkovcu e uložke

D balnjega o se ovime

DDI50R.

ačkO· etar.

1

gt} Tvrtk~ z gums t

cijenom.

U Zadru, u su o tu 15. prosinca l 917 & Br. 100.

dodatak .. Objavit ~ 1j1 J a1mat1n kom "

IJt:• tt Je no !JOdiun_ • ~b 1 a v • l e l j u l) a l m tt t' n s k o m u • 1 • ~m o tr t D 11 l m u t 1 , s k u 1 • '-" Austro-Unor,.ku Kr. 19--: ~om!lm d?b tn\'11 IJU Dolmnl.lnskot;tu_•. Kr _h.- .am<Jj <Stnotri Tlo lmallli:.l4np Kr. 1\.-

o pol11oad ste 1 no ITt tnle>'cca pia .ll se .ur 7.n ICT•to. Oo1edmt u "'J '· sll'JC lo pnre. ,. zn tore111 vura 2u.

Prvim sijt·čnja l 918. otvara e pretplata na <ObJavitelj Dalmahnski> Sd Smotrom Dal­matinslmm• i nr St1 ffiU «Sl ot u DaJmatinsl<U~.

S obziwm na lo slo su uslqcd sad šnjih prilil<a. posl<očih štam_oarslH i dn• J trošlwvt radt izdavanj lijeh listova. lo im Je ClJLI10 od l. s ij ~nia 1918. povišena lmlw s lqedi:

IZ ZI SRI JE

Njemački car Fel()maršalu Conra() u.

BEČ, l O. Jnvljaju iz slann rain<: š tampe: Cur OJ~mač\{i Ufll\Jvro Jt f,· ldmarsalu C01 r tdu ovHj lt:­leg ram: .VamH i \'ltn vo< Jamn t ~e tamd, ho)l su učestvovali, ŠHI)em svoje ndjvru(:e l:e~tttanje pri­god?m uzeća brda Mdette i odnosmh SJ8Jnih , uspJeha austro-ugars\.oq oruzjo_ lz srca Vam želim da ovalw sretne operactje d,.J j rH.qJrt>duju~.

Z()ravlje m inistra izvanjskil• pos l grofa Cz r nina.

BEČ, 12. Buduć du su plilil~f' zdmdj 1 1111m

str·n tzvttnjsl<th post~lo qrolt~ Czcminll lu·"nult> 11'

bolJe, narcc1na si•·dnic odbora Ztl iz • nJslu• po slo·,: a usttlh;l<e dtleqncije cbzoC:e s •_! po svoj T nhct dan 19 dec1:mbm.

n rnčil o n. iu!lO-Ztipadu od Ooirnl1fl, vatra je na mulwve rftSl6 do zrwllll: 1 teme. Na sjev<>ro-istolm •Jd Doir nslwg i< z< rc1, i u donjem tolm Stru me 11 :1Š11 i~ vt1lra uzhtl t nel 'dm cniJlP-s l< •h odredr.t. U o 11 l ci Bitoljslwj njt.ml.H lo l tioct obori e hicim nepr tteljsl<l at•roplnn.

tt lronll u Dohrmlži umovanje.

SOFIJ A. 13 Gcn<:ralni štab. 13. decembra. Cijena je na· godinu <Objavitelju Dalma­tinskomu i <Smotri Dalmatmskoj za Austro­Ugarslm l<r. 15, samom ·Ob;avttel)U Dalmatin­skomu> lu·. 8, samoj tSmotri Dalmatinskoj• l<r 10. Na polugodište i na tri mjeseca plaća se surazmjcrno. PojP-dini broje i Objavitelja Dal­m atinskoga> sto je 10 para li pojedin i brojPvi <Smotre Dalmatinske~ 16 p•1r<:1 z. >tnrrn bro­jevi pa a 20.

Pregovori o primirju. l CA~EG~~poS~k?j _ l1},~CE l BEČ. 12_ Gm-.1 c. d~lco Kućd j.: odlučila o

No zapnrlu ml Ohridslwg jezera palrolsl<i !:ul h1 i 7.ivuhrw, tspr"l<ida nu artilerijsk vc w. No CrvenoJ Stem 1 južno od s ·la Strovmc i Gru­dcš ntce Žlvflhnl djt t.ttnm.t utrom. n islolw od V rduru više kmtth vtllrt nih mlazova U dolmi Stt nme potj<'rosmo lwd K lendrc nclwlilw engle­sl<ih odr<'dd.

Župsl(i ure()i, pučke i gragjanske učione i sat'lo tani u Dalmaciji pl<~ćoju zn <Objavi& telj 0dl tai:inskP i za . smo ru Da ma ins!(u• lu_ 8 na godin u i l o s v e u j e d d n p u t i 11 n o­pri jccL

Gospoda pretplatnici. lw jima p11 lpln ta do­spjt>vu umol1ena su d l je n<1 zg orl no "' i)eme ob nove. kal{o neće pretrpjeti prelodtmja u tnimtl nju lista.

Pretplatt> se šalju postansldm naputn cama lJreou 'Dalmatinsk0g Objavi tel ja~ L a () ar.

Naš: uspjesi u ltalijL Jo" o zau= zeću Melette&

Izvi· šta , stri jsl<o- .. • r kog glavt~o!} s ana,

BEL 13. Sluzbeno se javlJa: 13. decembru 1917. Tali )ansl<o bojiš te· , nd·~tt i magla jJčer su sprečava!• sval<u

l1o b<:nn djdRtno.,l u ml _t nčl<lln jdi.lllll.umo. (de feldmarsalc1 ConradtJ iznijde, p doj -

l·osn 1t: m brojP-nju. u četvt:rodnevnim bc jc>virnll olm podn11:11 brda ffielette, 63Q ta lijanskih oficira t 16.000 mu.m .. krl za rfobl)t:nth: piljen se sa stt JI ot! Y3 topll , 233 strojne IJušl<e, 4 mitraljeza, 81 mmo­lllCtala i mnogo drugtg ra tnog čllela.

Poqluvica gencrulnoy ~t.tba.

)stali iE-._/r:~ 'tJi a .srrij.- tqars.{v!J 1 nje.rtdfKog gfavuo_q st,ma oo 12- i 13. decembra nalaz-P se u ~Obill'itl'lil Dalmatin kom'

N. V. Cesar Karlo feldmar~alu barunu Conradu.

Ruska vla()a Ent nhnim VJasi.ima. PEl ROG RAD. 12. \ 1jest Agt.nctJC- Rusl<n de­

pulactjtl za pregovore o primtrju otputovala ;.._ noćas. lw lw se ugovnnlo, ono će sc sutra o podn,. snstati Ml d, ptllttci jdma sredJšnjih vl{l li. VtjPĆe pučkih lwmesnra tznovu ·e sctv• znim z m ljama predlozil. dn učesl\'UJU u pr ·uovc>rtm., ' miru. N·· dob1w li · ·dqo\'or .. 11, e vd j priwrllog. to \.<' svt1 odgovornost 11<1 n jth pasir . Rusl<l:l dt pu laciju na­slaviće i dolwn ~ati pregovarti nJe o pnm1qu; u trome ć~ je vodupiratr mor.tlna snag<' pobj<'dn1čl{e revoluciJe raulllka l lczaldi. i l<at o ·lašt ·m pred- l

s tavnik zemljt> i narodct nu kojeg se dtlnčJS sliču pogledi m lt jurw rarlnika i vojnikć1 svcqfl svijttn.

Prilike u Rusiji. KaleC>inov ;urišn· batalJoni p::>tučeni.

LOnDon. 12 (Rettte) d) tl y Chruniclc, jr1vljfi lZ PctrogrtHlćl: Pt) \ ijes i mo Zt:l,ezničlwg drust\'a , junšm ba taljoni l<olcdin ' 1 potučeni su Kud Negoroda_ K )začlw ~u mu pojač n)ćl na pulu.

Austrijsl{a Delegacija. U vojncm ooboru.

BEČ, 12_ U vojn Hn ocil..loru čJ U :s tn j<;l<e llck ­gaclj<· wtni mim, 'rn toger·Steiner uč nio je 1 o­,·jc~rljivih s nopĆt!llloJ rJ pn mirju. ffitmstdr Je oobin ošt r s ud š to j Juz.ni ..) .~ ,·c·n Ke. roš •e iz1eluio o vojsc1 1 pojedinim oficinma. te je prnsvr ~d ov o proli toga, što Kor< SL čini opštim prelušaje što su ih pojedmci učtnili, u lwje Je mimst r obećao do će rstraž1ti. <Ponosno čela odbiJam Itl tdlm, n znsluienu U\'rt' Ju_ IT)onlln je odbltt 1 u nne voj IH!, tim više š to baš -aud ,.o,slw se u t :šl ·om rvuniu novim lovor ',,e ncem ovjrnčava 1 odn n si no •1 h pobj dtll. Napromf\ žo.lbi, da u upravi vojsl{t sve lo više izbija magjer-;]o uhcaj, ra m 1nin;s!ur je iz punog uvjr>renjo izjdvio, ela Ugorslw dosud nij,. tmala na UJ•l8\'U r tnog m1n1st rst '<l ulrcaj koi • joj nije pn padao. ona dapače· mje m po­l(llšol da ga dob1jc.

BEČ. 12 Ccsnr je upravio feldmaršalu Con- 1

1 odu O \'O rucno pismo: DrHgi feldm.'HŠole barune Conradu l

naredntl siedmca sutra. BEČ. 13. U vo jnom odboru austrij ·ke delegll­

cije d ·l. Freissfer prilu•zno je prijedlog, po lwJemu odbor izražava divljenje i ponos za -;lnvnt'l, ne­isporedljiva djelu naših bojnih sn&Jga, tc im ispo­ručuje SVOJU z.t hvalno·t i pozdrav; u 1slo ri)Cmt izriče svoje t\'rrto u jercnJe, da će n ihova jak<1SI izdržllli. unatoč to većim tešlwćumt. dolr se ne· sldopi častun mi _

Ceshtam Vorna t V<.1š1m hwbrim četama na lijep11'1 u pics:md što ste po. liglt u al<ciji u Asiagslwm brdoravnju, te Vam izno,•a izrazujem s, OJ U osu bilu polwaln i priznanje, ud wl ujući Vt~m u isto vrij~me mačeve. Nt l< blagoslov božjt bunc i u buduće s Vašim 1 reduzećimo_ /(arlo.

Dvanaesta sočanska bitka od Soće do Tagliamenta.

Već u janu a u 1917. ()ogova ale su se m•obve­zatno !T'e tu sobom austro-ugarska vojn& uprwa i njemačk vojna uJrava, kak'J će preCluzeti zajeoničlo 1 avalu r· ot iv lt<JiiJe. n<J tu osnovu povratiše se opet l~rnjem augusta, kab se vibio uspjeh ljetne ofenzive u I stočnoj Galiciji i tečaj bitql<a na zapaou. N jem .. čki car je rab o stavio na raspolaganje više e ivizija, koje su bile sloboc>ne. A i s naše strane mogao se JC namijeniti sočansl<im vojskama priličan prirast sila. Dogovori o operacionoj osnovi, prije kojih su ()obavljena obavteštenja s m1esta, boveli su brzo oo potpunog suglasja mišljenja, pa se je po­četkom septembra moglo preći na pnprdve.

Na talijansko j sočansl<Oj fronti oo 50 C>o 60 kilometara stajalo je oko 45 talijanskih oivizija, to je 31

5 t.lijanske vojske. Talijanske sile bile su vrlo gusto stisnute na kraškoj visoravni i visoravni Bani­šiC\, Sv .. Duhu, bočim su izmegju ()oline !pave i Gorice, a naročito preb mostobranom ko() Tolmina bile znatno rjegje postavljene. Osim toga, što nas e već ova okolnost nukala na to, oa prvi ubar

,'1oveoemo s gornje Soče, još su i bruge prili ke govorile za to, ba ooaberemo ovaj pravac operacija. Prije svega bilo Je ovbje sigurno, C>a je morao imati oC'Hučan upliv na čitavu sočansku front u već i tako usko ograničeni početni uspJeh, kao što je <>obitak sebla na granici. Ta zauzeće samo, ovog bijela zemljišta značilo je ništa manje, nego siguran otvor ceste u Staro Mjesto ili CeC>ab (CiviC>ale), jer ka() bi bošli bo Ćebaba, ne bi se mogla obržati talijanska sočanska fronta sve oo JaC>rana, a to se je zaista i pol<azalo ! •

A pokazalo se je i to, ba 1e prostor To lmi 1· 13ovec m,nje s'rabao ob silnih bo jeva, nego li kra­ka vi soravan. · i taliJanske ::;tran nije bila zemlta

l )~ ko izoran . (')ubokim re ovima jnral·a, l<ao oru· t gu je, nego je obrana bil~ · .1gragjen više na Jebnoj

li niJI· Kao se ta linija jeOnom izguoi, nba nl]e bilo 1 porišta - bar~::~n u pravcu glavnog ubare ....

Prvo sakupljanje na:';ih sila moglo s· 1 pro-vesti ra zmjerno zaklonjeno, za neprijatelJa niJ' bilo lako 1zvigjanje aeroplanima, a još 1e bilo oteščano meoglo it im jesensk1.n vremenom. I krdanje topni­štva se je moglo obaviti bez spomena vrijebne smetnje ob strane ne 1Jrijatclja. To se Je kretanje obav ilo po n oći baš kao što su i bivizije C>ošle u juriš 1e položaje u noći.

U posljeC>njoj fazi sai upijanja je n novoljno ojelovalo kišovito vrijeme. na puno mjesta bila je neprohob na mreža cesta koja i onako nije osobito razvijena.

Za pri pravu operacija nije s, oro trebalo ni osam seomica. Sakupljanje četa, topova, mt.nic ije, ratnog orugja, opskrba, kola svake vrsti, i to ne samo za sile, ko je su tamo potegnute, nego i za sočanske zborove koji su bosaO bili opremJj .. m po­glavito za položajni rat eve su te zaoać~ bile riješene bez trvenja C>o 20. oktobra. Što se je tu učini lo posla, služi na čast svim subjelovateljima a prije svega general nom štabu.

Glavna sila vojske g nerala pl. 13elowa -polovica iz njemačl<i h, a po'ovica iz austro-ugarsk h bivizija - i besno krilo VOJne skupine generala pukovnika pl. Borojevića, koje ie zauzimalo sjeverni bio visoravni Ban j šic ~ - bob.š najprvo nalog, ba proC>ru sve C>o linije CeCiao-monte Sabotino. Ova j uC>ar imala je zaklanjati bojna slmpma g~.tnerala

ostane pri clos tdanjim 7.t1ql'"''- ""' upoglcd ntlnt q porezu. Buduć. dt~ st' nvalw r < d ugi put n JI.:. po~t;qlu ·lo/.n tS l ~ 1 Znstupničl« m !'ućom, Go-~pudslw je Ku~ll IJnmdt\ prij .dina da st: lltH:.nuje 7. J•••lničl~i <'tlLor obiJu Kuć11. l< Ji će pnlatztlli zajt:ch iC: ld izvjt!ŠtRJ o osno ·i r, t nou poreza.

B EC:. 13. U prcdm1..un lwm od l •ru Gosr od~l(l· l<ut..' minr ,\<1• no ·tav< r1<1\'lic ho jt d 1 e- pnlw­zn 1 tri <-;ne V<' za povolJni jP. un:rrjcn j · bl n va svc­Ćt>m!l<ih

Zastupnička Kuć ~

Rako ie došlo do reuoluciie u Portugalu. ffiinistHrsl<rl kriza, lwj 1 j •od iše m11 seci tra­

ju lei ll P rtugnlu bila st. u zudnje dob11 ]dlw z o­~! ri la_ Z, posljcdojrh o JC1nsl<1b r.tboru ·laci bi­

t i še ,If( trp jelu, unatoč S\'lm mjcrmn sto th bijaše pred uzel , udlučun poT 1:i' . dok su monarh l tičl<i lwn td \l t iz nqeli pobj1.dLL Tuj prcoluet u Javnom

O o ~ oru Z i l p r r un. mnijenJu ~d ''elilw je vužnostr l<0d prosugji\'Unju BEC. 12. P·dračuno.;ln odbor n~sl vljo ra- P r tugulsk1h pnltktl. Mun,uhistit:ni je pol<r t u po-

sp ruvu o pn:d1c1Čunu rni mslurstvu poi)od)dstva. rns tu. Mrz:nJ 1 protiv Englr-:;lw,ltoJu smolrdju s\vo-B~cmkini prolt•sll '" 1 nttv uvcdenill po ezn ntd,icom 1 pul(&O ·it•lj1cmn ll.publilwnslw vlliCie­

nn \mo. lwp hi zo D, l mt~ ciju cr. to zn 1c:t< ' opću 'mc:, od tln111 tM d n rnsle. pe joj s • pnptsujc luJtar.lrofu; JOZI :l i• vladu da da lmntinsl<im vino- svu l<rl\ n)ll n 1ll nt Vt,l jnih prthl< u Porlugdlu. V•ć wo~mimo U<ilj<:h. VI'Će lwltČt!~e ficć:«~rti 7. 1 pmv- nedtsvno dušio JC lo protuenqlt:•;J<ih d mons\r6C1Jll lwnw um)l'l nnu nntt z • cl .. m c:u upot <.:bu: p t i- u Oporlu, 11 lt sc o to1m: rn, lo t, u inoz<:mstvu lwz1•j" nt kolilw rc-zol nc lfl l(JOU!ecl uo jt"niu m rve ;mnio, )er S t, nnvm .1< s e nzur provorii izv, nredno i pubolp;rCcl. i nt:>far poljodjelsfvtl obećajP, ela će trogr. Vtii•: i<: li. bonsl<th lt .t ·n morulo ubusta­!'\e, lcohlw burlt 111U!Jll<·:,·, OSV\'\n\t lHl B"anlunOVI! l vili ~\'OjP. izdawmjC. 7.elj t upoyled n pod,nslwu podiz<lttjn D. ln tU! 1je_ Polož.,i u zemlji b'Jušt: d nornice što tezi i

, !.:Č. l 3 p ' ' 1-;1 u l( o 'L\1. Zdsl 'l mrčl<t; 1\uć zth'Ofl :j•. p .tešlmr.e k. •d pt :,••m,s, na moru i 1<1)~11 oJ.,br_JO IC pn ~rtH tm n_1.r• ~tars~\'il P•Jijodj l .tva i j\'r-lu dč!n .to vece- d ~do~·~J.z . tro.vin«_ potpuno ne-n~lwhl<o rt'7.0ll1Cl)cl. mC!IJII lllnB !• rl nil ZfiSI rtan- ' ( o. 1 11!(11~ .• Knlw JI l• •• '>ltlSlC[l . .liV<::ZU ~rino rasla a l{inija u l{ollsl Dalmaci

1,. t;r·Jdu IClJtl se u Zt.n!h.t Stn<H1Jtv •• l~ .. vlč.l(ltJ, rad.• neza

e vvolp;l''•l u z .rnljr 1 ruth sve ,-ecm rastuce pro-

hoj i

je.., J wr lav\ oq sl .t. a. l ~lGR.,.\D, 12. Glu\'ni s ton. ll tlccemlm1. L·onlu na SinĐJ'I: OtJe bilo o~ob1 tih duut~nj,tjn: Front nt~ Dijn lt u Mc.-;opot>~ntji: N ~'! č •·tc• iJu 7. J nepriJI!t'li'>lom d tjcl)Cima,

sc povlace n n t. 1-l ltm D tj ali.

CARIGRAD. l~ Glavni .. to n, 12 decen•bra. N.-p. ju tciJsl<i napadi nil 1slf'ku od R• bisomn

i nu i!:>loku od Jeruso lim propad >Še su zut~tnim gubic1ma zn nepnjdtelju.

Izvještaj b ugar .. k OJ glavnog stana. SO ·l)A. 12. Genr•rdlni štab, ll. dccemhru. M a t: e d o n s l< a r r o n t u : U O rnj<.m dq lu Slmmb1j ·ke nwni nckolilw

je nas1h )dJt IJu lm izvršdo u~pj1 -: nil. i:4vida. G o­l oli cr m lglena proti . ro.~n·o nŠ•: pojočamh ne­prii l( l l ih ( rlJt:lil .. l<d. n .. oblio obalama urdura,

l 1 g<1nc1_~: pl(l!JV al<hvnog sudj,·l11vnn, PorlU\fulo u rntu, n11e St> nsugj'volu ulucuh 1 nv1 čete zu za­pudnu fr •ntu.

Nq • (:udo Šio J . u tal<im pnhl<~tma . došlo do rcvolu<.IJc Pf\•i glao;ovl Šio s11 prt l.:o Spnnije došlt javlj hu. J je n voluctin sltč ' noj u Rusiji, du vlada. lwja je •>dttsl ln svoJC <; le nu buntovnH(e m je n!'lpJ.!ln, j1.1 u joj usluwtle po:;luh, i ria Jt!. ! bož . du !Ih nemir.:~ došlo rttrlt m.slašice hrane l pOl > 1\0g<l OU tlŠiljall ja Četa OU ZflfM.dnu frontu.

Reu! .rov un ch o loJ poouni ja io 1e vrlo mrsave v1je;;h: pr<. m ' lHZOJOVC t:<: Oportt.~. da JC bulmuo p ·L\ ut 11 L. 1bonu, uli du potankosti

' nemd; u Oporlu ela JC bilo nemira; svjetinu d Je o pljočlmlil pcknrn :, du u dvije osobe usmrćene. 60 ih je ranj •. no, ll 78 uc~pŠt'no, i d 1 je svjetina ld ica ln ,. jnicima, I<OJI OIJ ~su pos,edova lL

"'Rcuteruv ured~ jm io j<. k~snijc, da je revo­' llClJ8 l Opartu svrstlu s uspj horn revoluci onarac '

rln jP Vloda dolu oslt~vlm d 1 je AHons Costa s -. ttlvio p o •tzornu "lodu. l<OJ< 1 pripada i prijušnji poslumk u B rlinu Srdon o )aes.

O b•Jm u Ust,t>nl 1 \lJen je lw nije, talwgjcr

l\lfreb3 l< aw· na ~" ru. On i im"1ll ić1 pr01ma prus! e pješ čke pul<ovnijc br. 63, ko)a saba nosi .o .. toru Tare •n ta . l o proc i -an P Kr u 'We rpine ·ime o ra i ln·alja Karla - Mo t Matajur.

! 1nla ,u po( irati z prostora Tr~.;.b ž- r• teba l pomq ~ a o 'l ,•1c 1 l~r JJ tinov t-O)'>I< e, <J i se U lemcnitoj utakmici s:1 ovom krasnom bivi-je u tu vrhu upil . Gl:::~v na sila •o le :.v.upt ne 7.ltom s•omrl je južno l<rilo ove ·m·tšne čete na Boro]ell teve mala je koo Gorice, na [pavl t !\ra- l se()lu l"'olo . tu i na visoravnt J zi. d sjeverno l<nlo

ŠI " . n' cr zlom v 1 • tlh,ans i otpor. ZabunJ Tali jana <O l t• sn .1 vn · uržall sapetim nep 11 < e }a 1 1je<:nim 1 b ·1 ć š 'k · , ··

'•1 11Vatima i zapriječiti čete, ll<l ot i ju Je 1 d ve • , n go t~ se 1 aO očektv lo. Vec posh)e Vojst<a [je Io wova, koj oj je bila prip ojena i 1 ll~ u gog bana. b~ tke b1_o 12 otvore r u,t u če o aC>. Bez

Krausso\ skupina, i vojna skupin generala pu-, P čmka n .. JskJVale !;U se Belowovl! ~et.:\. a preo kovnil<a Boro)evića. kola je saslot la ob vo)ska n1~ma .12. ruska 1 1. aus ro-~1garsk? l~lt_IJa, pra~a generala pukovnil<a pl. lie Hiqueu i gvlerala pu· r .. niCl. Vot~l<a Belowova rl)ešila le SJajnO SVOJU kovm <a baruna Wurm<~, potpala je pou vrho vnu , P v 1 zabaću . zapov!JE;b maršala nabvojvooe eugena, a 1, pooručje l{ako je bilo zasnovdno, kao na šahu, unišle nJegove l< oman e uskoro stupi i vojske~ generala su u. C>ogagja)e ope..-aCI\e brugih bijelova. vojske pulwvnika baru 1:1 K ·obatina objeljujući se iz vojne Skupma generala All reC>a Kraussa, sastavlJena oo skupine maršala baruna Conraba HotzenC>oria. prol\ušan1h austro-ugarsl<ih oivizija, za kojima

N 1egovo Vel ičanstvo naš cesar i krali, koji je su iW njemačl<i lovci, zc,skočlla je na 24 okt -imao '· ruci, k o austro·ugarsl<i vrhovni vojni za bra 1.1 1utro na ~o~ve r_azb•j~n<? s~Io BJvec. O ve~e povtebnlk, vrhovno voC>stvo operacija, otiša o je u su bila zašla na1prebnta ob)el,en)a kob Sage. Već 1e pratn Ji poglavice generalnog stožera baruna Arz1, ovo ootno btel~ P<?.kaz1va~o, ba navalna snaga nakon višeonevno3 boravka u Tirolu na 22. okt bra Krat ... :.ove skupme n11e u _mčem zaos.taJala za na·. u operacijono p obručje. valnom snagom Belowov1h pulwvnqa, a kamo lt

Na 24 oktobta u jutro poče], su mase save- to, sto 1e gorski rat nar bnih _C>a_na nametao priJe zničkih topova s1pati vatru, koja i, "'ve harala. u soomen utim_ četama 1. o.atke, ko1e Je m_og~a suvla.oali 8 sati prije pobnt: z ·počela je J:ob 13oveca i Tolmina sa~ _naročtla yrs_n?ća 1 voostvo, kote 1maoe jaku pješabija navaljiv ti po i;i i mećavi. Gldvnu je volJu 1 zna SVOJ Cllt. navalu tt11ala najprvo vo~ili JUt'išna skuoin- generala Divizija princa felixa Schw"'.rzenberga. koja je Be_J_owa. U tu s u .l<Upiuu metnule tri ntemacke 1 na 1 žnom !<rilu išla naprijeo, 1zbacila je neprijatelja bvne austro·ugarsk ()ivizite. Pruski Šlez1jnnci, 12. iz P• Jžaja na Vršiću, koje 1e pomno l<roz goblne C>ivizije, probili su zap ono ob Boveca, te neumorno izgr >io. 22. streljačka C>ivizija, štajerski i carski juc_išajuć! naprilei:l, n~ osvrćući se ni lijevo ni b esno, st, it t lei, zakrenula je o() Saga pra ma jugu i osvojila vec prv1 ban proorh van preko Ko1JariC>a. Na 25 na juriš strmi vis Stol (1668 metara}, ne gleoajući oktobra, 23 sata poslije početka navale, zauzeo je na to, ()a su Polovnik ~a legjima ?>ivizije još ?>ržali hrabri poručni.< Schnieber sa četiri kumpamje ob Talijani.

vrlo ožeto. da su se članovt bivše vlade sklonuli !la ratni brod Vasco da Gama • koji je tukao grad tz topova. ali da je prestao pucati. kad su se re-olucionarci grozili, da će UZ\'ratiti vatru iz tvr­

gjo.va ; nad lisabonom da je proglašeno opsadno slanje, ah u ovaj mah vlada mtr.

. Uspostavljanje gospodarskih prilika. Oetom je mmulo ynepogoda neprijatdjsl<e provale, već je ope~ ~ocela zemaljska uprava do. uspo lavlja i tla \'Odt )avnu ~rigu ffialo po alo otkl.mj6lo St: 1zn1~no stanJe, ulwltlw su mjesne pnlil<e i ratni polozaJ dopuštali. O obito se gospod r ·ki život uspc;>slavljao so silama, lu jih je u z mlji bilo. Ze­malJske se industrije isl<aza ~e osobito zaslužnima u~- udovoljavanju potrebama oružane sile. novo

prvih za~~ća budućeg bosansko-hercegovačkog s~bora bth, da opet pr uzme ratom pre l<inutu djelatnost u pogledu refor ma na gospodarskom pod~~čiu . lwje su zemljl nrijr.;ko potrebne. m~gjutim 1 Vrt)Cme. doti ·ne sm1je ostati ne upotrebljeno. Zttt se zcmaljs~a vlada već sada bavi proučavanjem !akvth od!tcnth reforama, kojima se je bavila ili !h :sus~~wno pnpravljala prije ralo nel<alilw godina 1 u lw)lma se već postiglo važnih uspjeha.

nar~iji, a to zbo!;J toga. što su ove tri posljednje go_dme slabo rod1~e. ~emaljska vlada trudi se sa sv1m _sredstv~ma, sto trna na. raspolaganje, da te nevolj~ ublaz1. ~cmaljskn . vlada 1·eć se priprema n priJelaz u mtrn gazdmstvo. pa će da stvori shodan centralni organ, lwji će stupiti u tijesan kontald sa odnosnim uregjajima u objem država­ma monarhije. ada mo se. da ćete pružiti obilne pomoći onim zeml•ama. tešlw iskušanim a u ratu

~Agence Havas bila je nešto razgovorljivi)a. te je o prevrah.t u Lisabonu javila ovako: Pobije­d to je pokret r 'volucionarne vojničke stranke pro­tiv demokracije. Vlodme su čete navalile na polo­žaje rev "~lucionaraca na Campo Lido. ali su uz teške gubitke odbijeni nakon boja, lwji je potrajao 1

48 sati. ne mogavši svladati pokret, odstupila je vlada. Ojezine su se čete predale. Predsjednik republihe prihvatio je odstup kabineta Costa. Re-oluctOnarci su na to izdali ovu izjavu: Revolu­

CIOnarne vojne sile. J.toje sačinjava gotovo sva lisabonska po ada. bile su tri dana usančene u Edouard Parlm. te su se borile za oslobogjenJe l domovine i republike. kojima je prijetila kukavna vlada. u kojoJ su bili gotovo sami monarhisti. Sad se je sa~tavio kabinet od ozbtljnih ljudi. koji se rezumiju u stvar. Svečano uvjeravamo. ela ćemo ustroj ti na strani naše stare sa eznice Engleske

oz~vl!elo go~tmdarstv bi bilo iskazalo zadovolja­~·a)uce USPJehe. da nijesu zmedale tri hrgjave zetve. Bo,.,na t Hercego •ina su i u redovitim vre­menima upućene na uvoz žita, a u još većoj mjeri u sadašnje doba.

Prehrambene prilike. U pr\'im vremenima rata

_ . Uregjenjr: agrarnih prilika. Kao i dosad. ure-91~~~: bo~an lw-hercenovačkih agrarnih prilika sactn}a\'ll Jedno od našth glavnih dužnosti. Meni i<; - reč~ m!nistm - u mojoj pnjašnjoj upravnoj d)elatnostt btlo dano, da Bosnu i Herc govinu v?dtm kroz tn važne etape u rješenju ag rarnoga p1tan1a: uvedt njem desetinskoga paušal a po seo­skim općinama, zalconom 0 dobrovoljnom otlmpu kn:~tov~. le~ u Jrovljo t i~ četvrlo uregjenje u pogledu opcmsk1h suma i pBsnjal{a Zakon stvoren 1911 o folmltativno •1 otim pu kmetova lw)i se izda ~no pro\.•odio 1912. i 1913. urodio je povolJntiTl uspjesima. Ttm su se isku tvom dobi11 je~sni putolmzi. koji su

o~rob~nim. j. r su_ 1~ u slavi i y .. nevolji ovih po­s\Jednnh godma JOS sc srdacnqe priljubite mo­narhiji, i poli tičl< i i v jno i privred no. 13osna j lle rcegovina, pune očekivanja, stoje na pragu no­voga doba.

i ostalih saveznika. te čuvati sv"' m egjunarodne ugovore.~ - Revolucionarnim četama zapov1jedao je major Paos. kojemu je pOvJ ren i sastav novoga ministarstva.

DELEGACIJE .. Govor zaJedničkog ministra financiia baruna

8uriana o Bosni i Hercegouini. Ek. poze. što ga )e baron Burmn držao u

bosansko- hercegovačkom odboru austrijske dde­GBCije, glasi:

Dok preduzimljem, da u J.tratko optšem sud­binu Bosne i Hercega ine u ovom nametnutom nam. strašnom obrambenom ratu uvj •ren a m. ne samo da ću naići na toplo učešće visol<og pred l8vništva za sve, što su izvela ta mlagja podruqa

monarhije. nego dd ću pribaviti mjesta 1 shva6unju, da u e O\•e zemlJe, tek 1908. pri. jcdm)ene Au~tro-Ugarskoj. očuvate u slwro nadošloj kušnji kao integrirajućt 1 vrlo dragocjem su to ni dio nase vla ti.

Držanfe Bosne i Hercegovine u ratu. Pri tom neka nas ne vara okolnost. da su urolničl<i ele­menti ove zemlJe prokletim zločinom od 28. juna 1914 pomogli postavili fitilj, na kojem se raspalio svjetski požar. Godinama se u Z<~mlju unosilo 1 raznosila gradivo bolesti. Oije sc moglo dogoditi čudo. a da na tlu od starine uvriježcnth mislj enj .1. n e nagje baš nil<akve hrane, ali je zdravo shv -' nje pučanstva postavilo toj IJOŠasti razmjerno uske qranice. l alw se na ~lo izvana najmljenih. koji su se učinili orugjem urote, netom je mo­nmhija potegla za oružje. 13osna i Hercegovina 1

se postaviše svim silama i odanošću u službu zajedničlce v lil<e stvari. Sv1 su vojsl<Ovogje priz:nnh, da su se bosansko-hercegovačke če te pokrile lo­vorikama i da su svojom lcrvlju zapisale slavne stranice u povjesti ovoga orijašlwg boj . Ali i zal gje je nosilo i nosi još ratnih žrtava i odricanJa sa ustrajnošću. koja zaslužuje potpuno priznanj ' .

Posljedice rata po zemlju. Pošto su 13osna i Hercegovina odmah u početlm rata bile ratno područje i neprijatelj dopr;:> s koro pod sarajevsl<e zidine, nametnuše se •ojntčl<OJ upravi 1 zemalj­skoj upravi osobito teške dužnosti. U pogledu uspostave unutrašnje sigurnosti. trebalo je kazniti krivce, a zavedene uspješno oduzeli agitator kim uplivima, kojima su podlijegati. ne može se tajiti, do je pri tom u nekojim slučaje ima došlo do oštrih mjera. niti se čuditi. da je u pogledu izdaj­ni čki h rovarenja nekih elemenata i očite opasnosti, u lwju su mogli strovaliti zemlju, došlo do žestol<e ogorčenosti.

Raspust sabora. Poli.tički se život, koji je u neposrednom vremenu prije rata bio prezagrijan rovarenjem u zemlji i zlim shvaćanjem svoje za­daće. morao se po uvjerenju odgovormh faktora pre l-ti nuti. Ustavni zakoni od 191 O. posta vise s pri remena izvan snage, sabor se najprije odgodio, pa raspustio. Gragjanska e uprava nije maknula. ali je zemaljski poglavica i uJedn~ glavno zapo-ijedajući general naravno vršio potpunu vlast u

takvom ratnom području. Te ~ld su zahljctvi bili postavljeni na oblasti tahvoga područja, ko je je bilo d1jelom od neprijatelja opustošeno, dijelom preplavljena od bjegunaca i prepuna četa, koje u prolazile, odnosno se borile.

Divizi ja runolista (Gornjoaustrijanci, Salzbur­žani, Tirolci) pre<:luze protunavale kroz gu()ure Cu­nina (2600 met.) naprije(), premoa je s istočnog boka bio Rombon u ruci neprijatelja, pa ga je u vi:'ie­bnevnim bojevima pročistila ob neprijatelja.

Sjeverno krilo Il. sočanske voj ske po() gene­ralom Henriquezom, koje je sjevero-istočno o () Ca­nala išlo u boj, nije imalo sreću ba se veseh ne­posrebnom uspjehu. Neprijatelj, koji je u jebanae­stoj sočanskoj bici, prepun na()a, sabrao na viso­ravni Bainšice sve što se balo sabrati, mogao se našim navalama oprijeti jakim protunavalama, s k -jima nam je za čas opet oteo stečeni prostor. Ah mjesna se talijanska premoć mogla o()ržati samo jeban ban. Već su se bne 25 rano lomile neprija­~ljske pruge J<o() Avče i Vrha. Uzmal< je Talijanima oošao posve iznenaoa, a krševite prilike im ga još više oteščaše. Tako je nekojim našim C>ivizijama pa­C>alo u ruke i preko stotinu talijanskih topova u je() an ()an. . . . .

Ni tvrbokorni otpor tah)anskJh zalazmca kob Vrha na visini 652 kob Vobica i na Svetom Brbu nije ~ogao promijeniti porazn~. po nepriiat~lja bo­gagjaje. Dne 26 na večer osvOJI!~ se natra~ 1 ~a~n1a stopa krvlju natopljenoga zem_IJtšta ~.a Bamštct. .u 12 sata Talijanci proigraše uspJeh OVIJU vrlo krvavih bitaka, koje su trajale više sebmica. Ko?> Gorice i kraške visoravni opirale su se fronte oo 26 na ve­čer. U noći, koja je po tom slijebila, poče~e Talijan! napuštati svoje preonje rebove. Dne _27 1 28 ubar! i za borce na Krasu veliki čas, u ko)em su mogh prevaliti iz svojih zagra()a, zaštita i rupa, ba pro-gone bježećega neprijatelja. .

U nebjelju l>ne 28 oktobra izvjesiše Hrvati, ob ltarlova~e pukovnije broj 96, na goričkoj tvrgji našu

~em lj je bila obilato opslc bijena drugtm pro­tzvodtm svake vrsti. koj1 Ml s koristw izdava!' ~a .''ojne potrebe i talw prek<>mjerno prodavali, da Je 1 u Bosni i Hercegovini obila to nuvcd proteklo. Alt s ada se zemlja bori ozbiljn im prehntmbenim poteškoćama, lwie se mogu svladoli samo izda-šnom pomoć1 iz monarhije, a to je jedna pomoć. koja je ne Sttmo po ssbi n ravno i opravdana, nego je naročito zaslužena djelim i vladanjem u ~atu . Bosna i Hercegovina sa svoje strane OSJećaju 1sl<renu zahvalnost za ovu pnjei<O potr bnu pot­poru, lwja je njima pruzena potpunom pripr vnošću i na žalost u uskim granicama mogućnosti pre­!ezno iz Ugarsl<e. U ovo teško vnjcmc je posve )asntt po tala ova solidarnost interes no go­spoda slcom podruČJU iz:megju Bu ne i Hercegovme i monarhije. Zemalj 'ka upra\' je neprestano na-tojala. da lijeČI rane. lwje je zadao rat Bosni i

Herc govini, da provede potpuno umirenje pu­c..anstva, da udovolj i prešn1m njegovim potr bama i da op<'! sveže prel<inute lwnce zemaljskog dalj­nJeg napredovanja. Ipak jt! nemoguće. dol<le god rat bjesni, učiniti da opet na tupe u svalwm po­gledu normalne priliJ.te, nadasve iz istih razloga. l<Oji su i u Austn)t t u Ugarskoj prel<iouh obični lijdc jevnoga gospodarskog života. te upravili na­rodne energije na druge puteve, l< tome u izlo­žemm bosanslw-h .. rcegovačl<im područjima dolaze još tal-tove okolnosti. koje zahtijevaju n ročito o­prezno postupanje Povrata!< bjegunacu i uspo- · stuv t razorenth domova bijaše prva zadaća ze­m IJske vlade. netom su e naše junttčl<e čete primaJ.tnule neprijateljsKoj zemlji. Onda je trebalo što brže i što prostranije obragjivan)e polja. Za najnužniju opsk1bu stradalog pučans1va životnim namirmcam stvoren je centralnt ured. I·<OJI, uz ne.lwje prelazne poteškoće, ispunjava s •aju zalać . K lw se je svagdje poJ.tazalo, ov je ustanova u nojnov1je Vll)eme preduzela 'Ve to bolje pr,Jwšaje, za koje se može lHlzati. da imadu dosta izgleda u uspjLh. Dn se i domaće !<rugove, koji žele ra­dit', privuče u ovu djelatnost. nametnuta je oso­bila zadaća već postojećim kotarsl<tm vtjećima i lwta skim blastima, na !<ajima leži glavna težina s lwpljanja i dijeljenja. Svim s. upolr·~bivim ele­mer t ma u zemlji mora da ti prigoda, da podupiru nihovo nastojanje. te da sudjeluju savjetom i dJel om u još nužnoj ratnoj pomoći i u pripravi za t. re laz u mirno gospodarstvo u Bosni i Herce-< TOvi ni.

Sabor. Glas. koji se od nel<og vremena često čuo, osobito iz lnugova bivših članova bosansko­hercegovačlwg zemaljskoga sabore o sazivu a bora. niw 7.em"'ljs l~a vlada prečula. Ona sama misli, da ~tvori pretpostavke u svrhu dol<inuća odredaba, 1 usli· d kojih su u početku rata ustavni zalwni od g0tl 191 Q_ privremeno sta\ ljeni izvan snage. Na­pr ma s&svim l-tor l<tnom držanju i osjećanju pu­č, nstvo. sada skoro nema ustručavanja protiv z sl)edanja narodnog predatavništva, ali nepostojeća z lcomtos t 5abora zadaje sada nepremosti\'u za­ptt ku. Prvošn ji je sabor raspušten 11 februaru god. 1915. a mandat bi mu u ostalom bio istehao u julu iste godine izminuć m zakonodavne periode. Preduzimaoje novth izbora je sada u ratu nemo­guće. O tomu skoro nema razlike m1šljenja u samoj zemljt. Predlog nekih b ' vših bosansl<o­hercegovačl<ih saborskth posl11niko. da se raspu­šteni sabor opet ozivi vladarsk~m odlul<Om, jedva se može uzeli u obztr. jer to u glavnom ne bi bilo drugo. nego isto l<ao imenovanje zastupnika. kojih bi se broj mo ao nadopuniti nalmadnim izborima za g. 1914. utrnute mandate. S tim u svezi povučena analogija sa produljenjem mandat u B ču i Budimpešti nij • na mjestu, jer je tamo valjanost neutralnih mandata produžena pra­vovaljanim al<tom zalwnodavatva. l u buduće će zemaljsl<a uprava poztti na prvu prigo­du, koja joJ e bude pružila, da se opet oživi rad bosansko-hercegovaclwg sabora. jedno će od

zastavu. megju ruševinama se još krilo ne~to ta­lijanskih četica, koje su se morale prebati bez borbe. Za malo su se već prvi objeli penjali preko rijel<e uz toliko osporene v1sine broa Pobgore . U istom vremenu, ka()a se Gorica opet osvajala za Hab­sburška lotrin~ki Dom, ubariše prema bonjoj Sač', objelci generalobersta Wurm;J. Sv ti ·\artin, brllo Svetoga Mihajla, Dobrbob i Tr;!ić bjeh u zaposjeunuti. Rije~<a bješe nabujala, a prelazi \ i~e manje pre­kinuti.

Kob Majnice provali~e ovci ob 11 bataljuna ma1ora Eugena Moscaryja prel<o gorućega mosta na zapabnu obah, i u naletu z:1uzešz br o Fortin.

Ustav. milošću našega velikoga blagopokoi­noga v•adara dobile, su u velilwj mjeri autonomiJu te Izvršenje iste zaokuplja potpunoma sve ško.' lovane ljude u zemlji. - lslmslva sa upotrebom podijeljenih prava mjesu od onda bila posvema povoljna. Mnoga je poteškoća iz toga nastala, što

se zo potpuno rj ešenje ovog političl<i i gospo-~ dnrslci zapl.tenog pita ja sa str, ne naše uprave mor~!t u svalwm stadiju najvećom. opreznošću l uzeh u bztr. Dok se od 1878. do 1911. potrošilo za otkup kmetova ol<ruglo 29·3 mtlijuno !..:runa, tzd l se 1912. i 1913. ra.vno 22·3 milijuna, čim se otlcupilo 13.078 lcmetovskih selišta. loš preostaju samo 93 000 l~metova . n e vidim više oil<al<ve zaprjLke. da se. uz očuvanje opra •damh interesa obiju gospodarsl<ih skupina. stvore uspješne i za-

SLI mtmo ušpješnog djelovanja na gospodarskom području, 1mpulsivni političari u uredbe ustava unosili tumačenja. l<oja se u njemu ne nalaze. [z dobivenoga ishustv 1 moraJU vlada i narod učiti.

Proširenje državljansl<ih prava. Pošto su se Bosanc1 i .Hercegovci za našu zajedmčl.:u velil<u stvar hrabro s nama zajedno borili i zajedno se žrtvovali. onda nema mkaka razloga, koji bi mo-

š 1 ne zahonsl<e mjere u svrhu potpunog odstra­njeni l<met tva, te ih u svoje vrije~e pnvesti k zal<onodavnom pretresanju. Pitanje je u svakom poglt:du zrelo. da ga se riJeŠi. Da nas osjećaju i ~azumiju i zemljovlasnici i l<metovi gospodarsku stetu stanh ustanova. Uza svu razlicnost pravnoga shvč.1Ćunja na obim stranama. postoji ipnk jednalca potreba za slobodom kre tanja i samostalnošću na ·la litom, slobodnom posjedu. Zemalj J.ta se uprava već prihvatila odlučnih prcdradnja i nada se, da će unapnjecl moći privući st.bi sudjelovanje domaćih 1nl er~"sirani h !<rugova. l al-to je seljal< desetinskim paušalom oslobogjen od pop1sivača desetine, a otkupom kmetstva biće riješen od subaše, oo još treba. a da sc gospodarslci uredi, već obećano izlučenje i dodi)eljenje općmsl<ih yuma. Taho će državna šuma UJ e dno biti oslobogjena od štetnih servituta drvarenja i paše, l<ojl su dosad onemo­gućivali svako racionalno gojenje šume. Gospo­dnrska reforma, o lcojoj je govor, stekla je čvrst razvitak l<ada je bosansko-hercegovačl<i sdbor u svojoj zadnJoj sjednici od 20. jura 1914. pnhvatio vladinu zakons l<u osnovu o izl učenju općmskih šuma, lwjoJ pak nije dana vladareva sanl<cija. One dijelom već zaldjučene, dijelom za hitne i nužne smatrane nove ustanove moc1 ce se naravno ostvmiti tele, l<ada u zemlj1 bude opet sabor, dovoljno radnih sila i glavnice. Rješenje l<metsl\•a, uregjcnje šuma i pašnjako. poboljšanje tla, grad­nje željeznica i cesta, pak reforma školstva. financija i t. d. to je rad, lwji se vrši u mirno doba; od toga se sada može privesti djelu samo ono. što je neodgodivo i što se može provesti u r tnoj privredi ili što o njoj ovisi.

Tal<o se pokazalo. d j~ oJ pri jel<e potrebe povisiti zemalJske prihode prirezima i por zom na r Inu dobit, l<ako bi se mogl i pokriti trošlwvi. lwji su porasli zbog pnpomoći bjeguncima, zbog pripomoći za izd ržavanje i zbog grdne slmpoće. Izuzmemo li doba invazije, prihod od poreza bio je za č1tavo vrijeme rata vrlo povoljan, talco da nije bila poremećena ravnoteža u zemaljslwm proračunu.

Upis na ratni zajam. Bosna i Hercegovina u­zimlJu udjela u direktnim tro ~)<Ovima lim, što se o dje lcupe potpisi i na austrijsl.:c i na ugarsl<e ratne zajmove. U šest je ratnih zajmova potpisano okruglo 250 milijuna l<run a. l s edmi ratm zajam nalazi dobrog odziva. Domaće indu~trije, zapo­slene nabavljanjem i obragjivan jem prirodnog bo­gatstva, što sc u zemlji nalazi - drva. željeza, ćumura i soli - stupile su sasvim u ratnu l<o­njukturu, pa su pokazale, da su dragocjeni po­moćni izvor vojnim potrebama, Valjanost nji hova radd najbolje je dol~azana hm, što su energičnim su­djelovanjem zemaljske vlade i vojnih vlasti sval<i put mogle biti svladane velil<e prijevozne teškoće i oslmd1ca radnih sila i opsl<rbe životn m na ­mirn icama. Prema tome se ne može uopće reći da je prh•redoi položaj Bosne i Hercegovine u ratu nepovoljan, jer nj1hov zdravi razvoj nije u žilama povri jeqjen. Stanovništvo tih zemalja doduše tešlw pati, l-tao god i stanovništvo u mo-

narhiju mogao odvraćati. da uredbe u zemlji u­potpuni u lom sm islu, da 13osanci i Hercegovci dobiju prigodu, da izvršuju taka državljanska prava. lc~j~ sižu prei<O okvira užih interesa njihove ota­dz:bme. Zakon ed 21. februara 1880. (ugarslci za· konsl<i članak Vl. god. 1880.) prop isuJe pul, kako se ima rostupati lim pitanjima, le će on bit i mje­rodavan z· odregjenjc vremena moguće revizije postojećih odnošaja i uredt~ba. nu lcod no og u­regjenja t •ari ne će se moći ostvariti n ograni­čeno razne političl~e težoj · u Bosui i Hercegovmi, lwje se razilaze.

Budućnost zemlje. Nu mi možemo sudbinu ~osne t Hercegovine da po tavima na siguran i )asan temelj, na kojem se, čuvajući pomno sveu­lwpne interese austro- ugarsl<e monarkije, može potpuno da udo,·ol ji narodnom čuvstvu, zaviČaj-

l noj ljubavi i potrebi za napretkom bosonsl<O-ht•r­cegovačl~o~.stanovništ~a: 13esna i Hercegovina imadu sve preduvjete za vehln procvat, a da se ovt: ze­

J mlje l< tome dovedu, biće cilj našega samoljublja - udruženoga nastojanja vlade i pozvanih za­stupnil<a zemlje.

O radu uprave u posljednjim godinama. iz­vješće, lcoje je podastrla visokoj delegaciji. daje nužne obavijesti.

Rat s Italijom. Ja()ikovl<e u Corriere ()ella Sera .

lz Lugana javlja berlinski clol<alanzeiger,: cCorriere della SeraĐ upravlja očajan pozi1•

no neutraliste u !t a liji, nek suramuju kod spasa­vo nja Italije. Suvišno je, veli taj list, dići sada optuzbu protiv onih, lmji su htjeli rat. te im l<a· zali: Da ste nas poslušali. ne bi se lta lija dana~ na 'l u svom strašnom položaju! Sad mora svalo Talijan računati s činjenicom, da bi Itali ja. bez dovoza iz sm· zničl{ih zemalja, bila pala u tako dubok e l{onomski ponor, kalwva sebi ni najbujmia mašta predstaviti ne m ože. Odvraća nam se: Za nel<Oliko dana izgubili smo sve, što smo sagrad1h u dvije godine i p . a ne samo to već i nadu na l ~ l one l<rajeve. na kojima smo bijeli ·razviti na~e

, zastave. Sva se je l<rv uzalud prolijevala. Ka:e 1 nam e. da nijesmo narod patnika, da je nase

gragjanstvo lijeno, puk neznalica, činovništvo n sposobno i na~a vojs l<a trula. Sve vodi na pot: pun slom. Hin denburg je rekao, da će pobijed11t onaj, koji im jače živce. Ali mi smo Talijancl n rod gubavaca. l<aJi se ne može biti s uspravnim l judima. no je li to dostatan razlog, da propadne talijanski narod? A o tom se sada radi. Srce n an~ je tako bolno. da ne možemo naći riječi, lcalco bi t izrazili. Samo ovo jedno nel<a bude rečen,o: sada nije vrijeme. da mislimo na naše slaboce. pogrješke i z blude. Kasnije ćemo n~ novo s~­graditi Italiju po novim načelima ljubavi i veh­lwclušnosti, pa će sve btti ljepše i bolje.

Troc'kij o miru. ~Daily Oew ja •lja iz Petrograda: Premll

ldouzuli u štalutu narodmh povjer nika poda.;;t~o je 4. decembra narodni povjereni!< za spol)asn)e

razbijene vojske generala Capella, a potiskivajući Ali su, uza sve to, išle neprekibno napr.ijeo· ()rugi put juga, gč:l}eno je zapao u komoru A ustave Dijelovi oiviztje n nolista ubaril i su kob Reftutte vojske, koja se povlačila uzbuž obale u vrtoglavnom s boka na taliJanski XII. zbor. Strijelci 22. bivizlle bijegu~ zauzeli su na 28. u pobn e jurišem oklopljen u utvt:<lu

Cele ove posljebnje armije bile su jako zao- na Monte L;;nzii. a s tim je pala tvrgjavna skupma stale, pa ih je Belowova vojska, koja je probirala Bernabia. Z1•~zećem utvrgjenog tabora kob Gemo~e, na željeznici Ulline-Cobroipo, na mnogo mjesta koji je u miru bio ponos talijans ke tvrgjavne v)e­zaobišla. Sve se furlanske ceste stječu u ono malo štine, okrun ila je rao Kraussove skupine u bvanae· ćupr1ja na Ta~liamentu, a to je još više zamrsilo stoj sočanskoj bici.

'etom je zaon}J vojnik prei\Or .. čio rijelm, teška ta­lijanska granata razruši ćupriju. Talijanska je vojna uprava, mož()a više no što je trebalo, oklijevala sa oblukom <la se povuče i n , banjoj sočanskoj fron i. Izjave zarobljenika i zapl:jenjeni spisi obaju, ba kob vojske vojvobe ob Aoste i momčabi i oficiri bo najviših vogja u najkritičnijim časovima nijesu ni­štaznali o položaju sjeverno se boreće Il. talijanske vojske generala Capella. KaC>a je ()ošlo bo uzmaka, zavarali su čete, oa se raoi o izmjeni i oblasku u lwartire za oomor. Toliko su se bojali ()a bogagjaji ne uplivišu na buševno stanje četa.

28 . oktobra zapala je zabaća hrabre čete ge· neralapukovnika barona Borojevića, oa razbiju otpor Talijanaca na Pobgori, u pooručju Oslavije, na brbu Sabotinu i na KoraC>i. 29 najisturenije pukovnije zapremiše Belovu, a meg )U njima bijelovi naše l bivizije (poC>marš<~l Metzzer) zauzeše U?>ine, glavni grab Furlanije, u kojemu je neka() bio glavni stan kralja Viktora Emanuela i generala Carbone. Vojska generala Belowa jurila je s velikom brzinom prema zapabu, Taszliamentu, goneći preb sobom jeC>an bio

klup o onih četa i traina, koji su se po vlač i li prema Ob vojske generala pukovnika Krobatin.a pro­zapabu, pa je na koncu bovelo talijansku vojsku brie su, na početku bitke, n;tprijeb samo tstočne oo nove kata strofe. Stigavši u Co()roipo, neke su krilne skupine preko se()la Nevea i koč:l Pontele. Belowove ()ivizije okrenule pravo put juga, u isto To je sam zapovjebnik 94. bivizi je pobmaršal Law· ooba i bivizije Boroevićeve vojne skupine, koje s u rowski uz prizvolu vojnih zapovjenika oblučio? ~a hrlile uzouž laqune, ubariše u zbrku potučenog ne- navali na silne neprijateljske položaje na Vel~kohrn

rijatelja. TalijancL na taj način uldiješteni i prisiljeni Palu i u po<lručje Plockena. J imao je uspJe a, ()a se bore sa svih strana, morali su se preoati Zauzete su na juriš neprijateljsl<e linije na 28. okto· s oružjem, s topovima i s prtliagom. Zarobili smo bra. Vojska Krobatinova je imala otvoren put .U 6q.ooo momaka. To je_ bilo posl jeo~jih ~ana oktobr.a l Italiju i _bila je 1 n~ve_mbra kob Tolmezza i brug~!: m) es eca. Eto kal<a~. Je zapravo b10 taJ. uzma~ VOJ· na Taghamentu. NJezme visokogors~e kumpan

5n._

vabe ob Aoste, kop su ententsl<e novme tol1ko u slavno su učestvovale u savlagjivanju monte 1

zvijezoe kovale. . meona. Desno krilo vojske zakrenulo je prama . ~ok se je ~? taj na~in u friulslwi_ rav~ici CaC>oreu, ()a uzbrma neprijateljsku fron!u·

0 tspumla suoba tall)anske VOJSke, pa su nase bojne Dvanaesta sočanska bitka trajala 1e oo 24 ll. sile na Sve Svet~ ~vag<lje pro<l_rle na Tagliame~tu! 31 okt~bra, osam o.ana ... trećinu ~9 četvrti_nu vreo obav1le su, u gonu JUžno o() oohne Felle, pukovm)e 1 mena, sto su trebah tall]anski junš1 na Soči. U 9v,i bataljoni generala Alfreba Kraussa ()jelo, l oje im kratko vrijeme izgubio je neprijatelj - računaJU~e je bilo zapovjegjeno. naprebovanje je ovC>je u barila j samo zarobljenike - preko 250.000 ljuDi, a to 1~. ~a vrlo v~Jike_ poteškoć~- Zemljište je ?voje pru- petina voj~~e, i preko 1500 toi?o_va, uz . to nepreg ·e zalo neprijatelJU puno vtše mogućnosti, nego u 1 i:lan materl]al i netzmjerno koltčme zalihe. Osam 1

0 ravn~ci, _ba se. sa_ zal~znicama stav_i_ !la pu!. na~e~ bana bil_? ooyoljr(o, oa se otme ne~rij~telju ~e sa~\ prooJran)u. Ktša 1 sm)eg, pa temelptt neprJtatel)skt ploo sv1h nJegovih navala, što th 1e vooto ~V~!k razorni posao učinili su još svoje. Citave su oane gobine. nego i je~an komao mletačkog tla, ve 1

1i

bJ!e velil<e i male bojne čete u svakom pogleou l kao poluotok Istra. Pobjebonosne savez_nike čeka upućene posve na sebe. su novi sjajni uspjesi s onu stranu Tagham~nta.

p bo tl n· Ill

nj' m

]e va pi na, br i le rll• no m OJ se će sj

re~ su pr Po sa vj e

l s ob mo

508 159 Ko 229 Vi 54.~

m jj op 13

pi s· 10

bra ke .

ni s vi š st a

ten all' men tonr

po n Pro l

nep1

u ove ITi posljednje vlada trudi se sa

a spo1agan je, da te aa \'eĆ se priprema o. pa će da stvori

~ e stu piti u ti jesan a u objem država-

l ćete pružiti obilne iskušanim a u ratu

u n evolj i ovih po­"nij e priljubi le mo-p rivredn o. Bosna i stoje na prag u no·

likoga blagopokoj· j m jeri utonomiju,

tpun oma sve ško-s tva sa upotrebom nda bila posvema iz toga nastala, što

na gospodarskom u u redbe ustava

jemu ne n alBze. Iz da i narod uči t i .

rava. Pošto su se zajedničlm velilm borili i zajedno se

azloga , ko ji bi mo­redbe u zemlji u­a nci i HercegovCI d ržavljans ka prava, e resa nj ihove ota-1880. ( ugarsl(i za· ropisuje pul. kako

, te će on biti mje­moguće revizije

nu lwd novog u­ostvariti n eogram· osni i Hercegovini,

možemo sudbinu 'irno n a siguro n i Bj uć i pomno sveu-

monarkije, može n ču s tvu, zavičaj · .o m bosensl<o-hn~ Hercegovina imadu , a da se ove ze~ tašega samoljublja e i pozvanih za~

jim godintlma, iz· oj delegaciJI, d je

liD.

)ella S era .

e Lo l<alanzeiger•: tvlja očajan po:w• BgJ u ju kod spasa­aj list, dići sada eli ra t. te im ka­Ji se Italija da06S ) ! Sad mora sval<i da b i Italija, bez

bila pala u tako sebi ni najbujniia raća nam se : Za što smo sagradili to već i na du na

· jeli ·razviti naše rolijev la. Kaže

nika, da je naše lica, č inovništvo Sve vod i na pot·

da će pobijedi t ~ m i sm o Taltjanct

. bi ti s uspravnim tlog, da propadne da radi. Srce na m ći riječi, Jw lw bi a bude rečeno:

n a naše slaboće. mo n ~;~ novo :~~­

a ljubavi i veil­i bolje.

·u. rograda: premt~ e r nika podastro il< za s polJašnje

reki()no naprijeD· su kob Refi utte

rijelci 22. ivizije oklopljenu utvi:ou vrgjavna skupma wra kob Gemone, ke tvrgjavne vje· <Upine u C>vanae·

I<robatina pro­b samo istočne

i koC> P ontele. pobmaršal Law· ika oblučio, oa

na Velikom ma o je uspjeha, in ije na 28. okto·

otvoren put .U ezza i bru9~!e

kumpanll.e u m onte St·

je prama

je oo 24 M četvrti n u vre·

S Č • u ovo na o t. ,. - računaju~J

ljuDi, a to 1e uz to nepregl~· zalihe. Osam le

atelju ne sa~~ vobio ~V1 !

tact<OQ tla . veil~ aveznike čekali TagliarnMta·

kolju i beru blago. Tako su im kroz prošl i mjesec stubeni C> o jučer nanijeli velil·e štete.

Kuba u r atno m stanju s Austrijom- Ugarskom. n€W-UORK. 14. (Re uter). P o vijesti iz Ha­

vane , ln ... bansl<i j parlame na t proglasio ra tuo st u­n je s Austri jom-Ug<~rslwm.

poslove Trockii u cirkusu Modernu, koji je bio prepun S\'ijeta, iz' jcšće o dosada ·njem radu na­lO n e \'lade. le re kao, da je gltlvno pitan je Rusije, n l<f m o~a 11 mjesect revolucije. 1111r, a da se ta S\' ·ha p r ~ltgm· od tranjcnn je buržoaztjslut vlada t Kcrenskij. Prva Jt! duž.nost bila, dn se ponu di pt m1:je no s\'im _frontama u vrh u. dtt se dogje c.lo m1r na osnov1 rusl<e form u le. po I<Ojoj svaln na~od tmadt- plebiscitom odluctli, l<Ojoj zemlji ~oc.e d,_l pn pad 1e. Trock1j Je nmjeho. da su bo\j­·evtct 1 prva imali mulo pristaša. l.l!i sad da imadu Z<\ s·1bom čitd.VU Rusiju, 1zuzam lu.1dete. lwjt se z vu straalwm nat •dne slobode. a u tslinu su nepriJatelji slobode. Ond je u k atl<o rasprav­litw o o 'nošaju narodne dade pnsma aliirc1ma pri čt:.m je pnmwtw. da j1 K1:renskij nJima go~orio: kao sluga gospodaru. ali sad će im se pol<azati. da oni moraju s ruslwm narodnom vladom općiti na temeiJu ravnoprtl\' 1osti. Cim smo se osjetili dosta J'i l<lm, učinili smo u •me ruskog naroda mirovni priJedlog. ffii ne ćemo sklopiti diplom atski, nego narodni mir.

U odlomku Vinovu: Kl'ižanu R č ću pok. Bl ža l konja; Jeli Mrši ženi i kolina] 7 t vaca: J ·i Mrši pok. Jakova l ovna; Šimi Mrši pok marl<a 1 ovna· mati Rajčiću ovi l konja. '

U odlomku Um!jano11iću: MiJi VrbatoviLU pok. Z(),·avlje ministre izvan js.,k1h posa la }ol<e l o~~u; IliJi Vrbatoviću p k. M1 e 1 ovcu: Anti gro1a Czern'na. LovrenOVICU pok mate l žbrijebe. BEČ. 14. Novine j vl) ju, da je zdravlje mi-u odlomku Kfjace. Ivanu Mil<eliću pok Tome

1 nistra IZ '6nJsl<ih posala Czernina hr nu lo znatno I<Obilu.

1 rw bol)t. ffiini~tar je vec u tao 1 o~jcća se ni-

1 U odlomku Mirilović polju: ]osi Vukušiću polr. licno dobro.

Pad )eruzolima. . Kalw . ~1~":' je \'' ć u ulornik javljeno, u engle-

1

skOJ Je Imel IZJaVIO Bo ar Law, da su 8. prosinca t.nglesl<e četP. prob'le neprijateljske položaje južno

Mate 20 ovaca l . U odlomku Štikovu: Mijatu Bogbanoviću pl k

S11ne 6 ovaca; i koli Bogbanoviću po<. Dmilr" 3 ovce. . Vu!<ovi obilaze svoj plijen zajeono po 3 n,

br?JU. C_ob~ni su opreznj .. jer se br2e sa blagom blizu kuca 1 rano ga spraca] u u svoje jare.

Pokr t . . Primi~i smo sa zahvalnošću prvi bro j Pokreta>.

Ov1 n~v1 llst organ je S:!Veza C>alm. učiteljskih C>ru· št?va 1 zastupa m terese učitelj s tva, izlazi 15. svako­m]esec.1. Pretplata 111~1 je 6 Kr. na goC>inu. Organig z~vano učitel)stvo pnma hst baoava. Prvi je broj !Ztšao sa .nabnevlwm Spljet 15. list paba, a ispunjen 1e P?glavtto b~rbom za opstanak u ovim za svakoga tešktm vrememma, a poglavito za toli zaslužno naše pučko učiteljstvo.

i z P• dno o e qrdd6 Jeruzolima. te po ~le smjerom pr~md Betlt:hcll~ . zap:>sjednm•ši cestu Jeruzohm ]cnho, da su u tsto dcba londonsl<e pultovniJe za-po~jelc područje sje,·ero z padno od grada ]aru- Nova Vojnovićeva () rama clmperatrix~. zolt ma, te e ustalil c. s obje s trane ceste ]eruzo- Čitamo u zagrebački jem novin1ma: lim-Sihem Iza toga s Jeruzalem predao. jer je Dne 8. ov. mj. u 6 s at i posli!' e pobne čitao · lno sa svij strana oplwpl)en 1 V ć ·· Jl Sada w lffo d . ·r . B 1 l vo O)novt u Gospopnsl<am klubu prva tri č'na , . . . ~ . " ure JOV Ja tz er tn a: eru- l svoje neštampa ne b rame c]mperatrix :o Gospogje zonm )e t, prazn]en. Grad se d?brovo~!no.ispra.z~i~ zanesenP ljepotom ()jela, zamolile su auiora, ()a bo­P g\a~llto .zato, l<al<o ~~ ne. bl povrl)edlO OsJ_ecaJ l vrši svoje prebavanje pri kazujući i bva za()n·a, kako bogolJ~~m~ nModa . ~vl)eta hm, da. se po~veceno čujemo, najvelebnija čina svoje brame. Vojn1ović se tlo pr .t\ on u pozonste hrvavth boJeva. Ost m toga 1e o"azvao pa c'e "ne 14 0 · t ' t' · kl' ·· b l • d b · d k .. . v • u . v. lllJ. nas avt 1 1 za JU· :~i~l< 1 0 .Yadno, r a Ne~. ram gr~.· 0 11d nemda voJ- čiti čitanje <lmperatrixa». Ova je bram;r boista posve .. e vriJe ~os t. ast savezmcl zna u, . ~ uz nova po'ava u svjetskoj literaturi. Aulctor je spojio nJI~ stop m~ 1 da o •. i:JOSJed~ .J.eruzo.ltma 1°S ne sve L mje nost i glazbe, kiparstva, slikarstva i plesa moze) l<~~~cn? otludlh sa

1d2asnJl uspJzt>h €t~gleza; u slik1ma, tim zamašnije, što su !:raj očitog simbo-

l . ay JaJu 1z on ona · o: ty'· ap.osJednuce !izma svoga ipak zabahnute realnim životom. Ca­er,_u~ olt ma tzno:l pr?bleme ~1aJvec~ mem unarodne riči n lik, u kojem se prepoznaju vanjske crte bl a o­va.znosh .. lc.ruzoh':l !e o~vopl~ br!tska ,·ojsl<a uz pokojne kraljice Jelisave, isklesan je gotovo klasilld. pstpomoc. ftacusk1~ t tah)ansluh cetmh lwnttnge- Ljepšeg spom r;mika carici nije bosa() nitko o()· nata. Veh se. da ce general Allemby imenovali · P Igao.

brits]wg. vojničlwg guvernera Nc:d l er zolimom Per l' acq uisto ()i vestiti. leprsat ce engleslm zastava, dok ce se u isti mah razviti frar.tcusko i talijanska zastava n narod­nom posJedu ove zemlje. na školama, snmostuni­m itd. Prije svega proglasi! će se opsad o stn­nje. Ne će sc prc:.duzimati ml<akovih pokuš Ja da ~e . budući položaj ovoga grada uredi prije op­cemtoga mira Do tle će se smatrati ojničl<lm po­sjedom Allemby-a.

DRL/Y\1\TINSKE VIJESTw

ln base all' Orbinanza 21 settembre 191 7 bel Ministero C>el commercio, sulle misure per fornire bi inbumenti la popolazione, viene ist ituito a Zara un Ufficio per rilevare la necessita belrelativo acquisto e cio pei oistretti giubiziari bi Zara e Zar-vecchia bi cui e affibata la birigenza al sig . M. I vančević.

Quest' ufficio C>ie be principio alla sua attiv ita ~i~vebi 12 .corr. nel paC>iglione bel sig. Anton io Per­ltnt, alla R1va francesco Giuseppe.

Sara su0 C>overe bi rilevare la necess ita C>el­J' acquisto, bi rilasciare certificati comprovanti la betta necessita e bi registrare le carte personali soltanto per quelle persone, che hanna stabile ()o-

P regovori o priuirju. BERUn , 11. lutrom i popodne clnna 12. o. m.

drzale su se u Brest-LttO\' lm pune ~iec.lntce, u lwjima su sc potani<O raspravlJale pojedint· tnčl<e obostrnnih željo upoglecl primlrJtl.. D nas 14 o. m. u JU'tro prego,·ori se nastavlJaJu .

Bojevi Kale()ino ve vojske s boljševičkim četama.

P€TROGR D. 14. (Reuter). Po beztčnom te­legramu iz Ro~\ov , Kaledin op~ijeda grat.l. Kod nacičevana znpodjenuo se boj. TopO\·i odjelj l<a crnomorslw flote podupiru boliševtčlu. čet . Kod Belograda bije sc žestol< hoj. obe su $trtme pre­trPJele tešl<t h gubital<a.

Pre kinut saobraćaj izmegju F r ancuske i ItaliJe preko Tunela CeniziJa.

LUGAnO. 14. Zbog željezničke nes .. e(:e u tu­n~lu. ffion~enis!a• o l ojoj se drži da je treba pri­Pt_~at~ ~lobt .. t(SI«~ je da ce sc pruga moć upo­tn)ebth prqe ne hlw dana. Radi togn saobraćaj izmegju Frnncuske i ltnlqe ogru11ičen 1e jedino na liniju lwja vodi prelw V~nllmigl ie.

edaz1one Tr legraphcn- Korrcspo otlenz-Bureau

l3ollettino ()ello stato m ggiore generale austro-ungarico.

VIENNA, 14. Si comunica ufficialment .: 14. decembre 1917. T e a l r o d e l l a g u e r r a o r i e n t a l e. Tregua d' armi. Continuano le trattative d' armis tizio. T utro della guerra italiano: Fra lu Piave e il 13n::nta l' attiv1lit combutllvtl.

si e nuovamcnle ravvivata. ll capo dello ·lato maggiore gen :rule.

Bo1l ttino od granoe uartiere genel·ale germ.1 .o.

BER.UNO, 14. ll Wolff-Bureau comu nica.

Grande quarliere generale, 14 decembre 1917.

Teatro de l la guerra occiJcn t ale Ad P.sl di Bu\lecourl gli lnglesi tentarono dt Prebsjebnišvo prizivnog su ba o ~reb i lo je za l. mlCillo nei circonbari giubizian bi Zara e Zara·

rebovito zasjebanje "porotnog suC>a kob okružnog vecchia. suba u Š ibeniku, koje će se otvoriti 15 siječnja 1918, l certificati sulla neces:>ita bell' acquisto si ri ­pl'e?sjebateljem porotnog su()a prebsjebnika lvana lasciano, in segui to ab analoga bomanba a voce ob Pol~ckv,. a prebsjeoateljevim z..t m jenici ma prizivnog l i~ ~scrit~o, unicamente a i capi bi fami glia, previa le­sa Jet1.1ka H uga Ancicha i zemaljskog subskog sa· Qlthmaz!One.

Porota u Šibeniku. ript·endere i fossati perdu ti: furono respi nti con

1 penlite sanguinose. Tanto qu\ che n ella nostra

l punta a sud di Pronville rimasero nelle nostre mani det png10meri. A sud di Sain t Quentin con vio len(i attacchi con fuoco d i mine abbiamo in­nitto a l nemico danni constderevoli. A nord rh San VJetnika Dušana Bašića. Chi si insinua per il rilascio bel oetto cert ifj-cato, ()eve fare una oichiarazione in iscritto sulJe

Austrijskom Cr veno m Kt•ižu. ' scorte begli oggett i oi vest iario che possiebe. lznosi primljeni ob Poreznih ureba u pol<rajin i 1 L' ufficio sara aperto al pubblico balle ore 1 svojevoljno barovanih austrijskom -tCrvenom Krstu 9-12 ant., escluse le bomeniche eb i giorni festiv i.

ob obitelji pozvanih vojnika pri isplaćivanju pripo-moći, i to ll. tromjeseca 1917.

Blato K 1770:75, Ben i<Ovac 4295:9 1, Biogra b 508:62, Drni 3125:63, Dubrovnik 2491:49, Ercegnovi 1594:85, tivar 358:93, Imotski 10.300, Kistanje 550: 10, Korčula 3581:28, Omiš 5254:89, Paq 23:50, P erast 229:32, Stangrab 1751:77, Skrabin 1217, SinJ 11219:31, Vis 2108:14, Vrlika 3000, Zabar 829:10. Ukupno kr. 54.210:59. l

Za rasvj e tu gra ()a Za()ra . Osobitim zau zimanjem preuzvišenog gosp. Na- 1

mjesnil<a ministarstvo za javne rabnje ()označilo 1e , onći1 ""'OI električnoj r. C>iomci u Zabru mjesečno 130 tona siverićkog ugljena i 80 tona Arsinog ugljena.

U p oštanskom saobraćaju . Na 8. becembra poštanski ureo u Gorici l .

preuzl o je r oštanski naputnički i poštanski štebio­ni~ki saobraćaj; isto tako i pošta'lski uree Nabre= sina 2. ·

Iz

Telegrami Uredništ\1a. Te!egraphen- !<orr s onbenz-Burra 11

R T. ještaj austrijsho-ugarskog slavnog BEČ. 14. Službeno sc ja lja: 14. decembra 1917. Istoč n o bo ji š t e: Suvjerica .

ustavljaju se pregovori o prilllll'JU. T a l i j a n s l< o b o j i lO t e :

stana.

lzmegju Pia\'e i Brente borbena 1e d jelatnost izn ova oživjela.

. Poglavica generalnog š aba. Ovaj je uree> preuzeo i saobraćaj vrijebnosnih

pisarr a i o~raničeni paketni saobrc>ća (najviša težina 10 kg. ozn , a vrijebnosti bo too kr.).

i ~vještaj njemačkog velikog glavnog stana. BERUN, 14. WoiiT- Burcflu javlja:

Istog se oana opet otvoriše za listovni sao­braćaj , izuzev preporučene privatne listovne pošilj­ke. poštanski ure() i: Capriva, Ko bari(), meoea.

U telegrafskoj službi. DiJelovi južne Štdjerske, kOJi pripabahu poštan­

skom i telegrafskom zabranjenom pr~toru obsaba su iz n,ega izlučeni . Kranjska i KorušKa izlučene su iz postanskog telegrafskog i telefonskog zabra nje ­nog prostora. a Istra, Primorje 1 Hrvatska-Slavonija IZ poštanskog zabranjenog prostora. Grabovi Soka! i ~st izlučen i su prvi iz telegrafskog a brugi iz ' tewfons!<Og zab_ranjen og prosto ra.

Po tom priva tne brzo javke upravljene u Kra ­njslm i Korušlm i u grabove Trst i Sol<al ne treba više ba bubu preC>ane putem jeonog vojničkog mje­sta i upravljene jebnom vojničkom mjestu.

Per l' ill um i n azione ele ttrica <li Zara. Merce le prestazion i oi S . E. il signor Luogo­

tenente, il ministero bei la vori pub blic1 ha assegnato all' Ofiicina elett rica bel Comune ()i Zara mensil­mente 130 ton nellate bi carbone bi S i verić eC> 80 tonnellate oi carbone bi Arsa.

Lične vijesti. Mjeseca novembra o. g. bio je promaknut naC> ·

poručnikom u aktivnom stan ju poručnik M lutin Profit, oo e. k. oalmat inske st rjeljačke pul.ovnije br.37 .

Vukovi u Drniškoj krajini. Pišu nam iz Drniške kra jine, 7. o. m. Naši znanci i obični gosti, vukov;, shJe~e s voje

nepriJateljstvo spram naših bijebnih s eljal<a, jer im

Veliki g lavni s ta n 14. decembra 1917. Za p ad no b ojiš t e: n a is to ~ u od Bullecourta Englezi su p olmšt..li

da preotmu izg ubl jene opkope; a li b jehu uzbijeni l sa krvavim gub icima. Tamo pa i u našem zaqonu južno od P ronville ostaJe nelwli ~o za robl j n il<a u našim rul<ama. n a jugu od S t. Q uen tina zadasm o neprijatelju znat n ih šteta žestokim minskno n a­padimo. na sjeveru od St. ffii hie la, na SJ<:veru i isto'ku od Nancyja kaogod i na l lar!man nswe iler-kopfu djelatnost se francus1<e vatre pojačala.

Prvi general kvar tirmajs tor Ludendorft.

Sinoćnji izvieštaj veliko g njemačkog glavno g stana.

B€RUn . 14, na večer. Talijansld napad n a brdo Pert i cu propade; u našim rukama ostade koja s to tina za robl jenika. Sa os ta lih fronta ni šta novo.

Rat na moru. BERLin, 14. U is to vrije me s na padom na

t rgovačl<i promet na is točnoj engleskoj oba li, la l<e bojne s nage ponovo su napale da na 12 o. m. a pod vodstvom kape ta na poručnika lla nsa Kolba napad na promet lagja pratilica kod Shetlandsl<ih otol(a. Jedan od red lagja pra tilica. koji se sastojaše od 6 parobroda od ukupnih 8000 nečistih tona , od engleslwg razbijača •Patridge~ i od 4 naoružana stražama brod6, bje uništen. Englesl<i razbijač tFellew~ umače bez kvara. n a še se bojne snage povrališe bez gubital<a i sa ovećim brojem zaro­bljenika, meg-ju tima 4 oficira.

ffiihiel ed a nord e ad t>st dt nancy nonchc sul Har tmannweilerl-< op f aztone d t fuoco intensificata dei Francesi.

Fro n le m acedone: nulla di part!CO)are. ll primo quarliermaslro generale Ludendorff.

La ripresa ()el e tratta t ive ()' armist izio . PlETROBURGO, 13. n otizlll. dell' agcnzia pie­

troburghese: La deputaz10ne russa per le trattative d' armisllzio e partila qucsta notte. Conformemente agh accorr!t presi, domani fl mezzogiorno si tro­vera assieme con le deputaziom delle P ote nze centrali. ll Consiglio dei commis an del popolo proporra nuovamcnte a i paesi alle6!i dt p rendere p6rte alle trattative di pace. Oualorl! gli alleuti non diano alcuna nsposta a quP.sta proposta, Ja responsabilita cndrii tutte su di P.S. i. L6 deputa­;done russa continucrit. le trattative d' 1Hm1s tizio e le condurra a tcrmmc, soste n uta in io dalla forza morale della rivoluzio ne vittoriosa dcgl1 operai e dei con tadini, e quale mandatoria dd poesc e dd popolo, a lla quale sono rivoltt gli sguar li di mi­lioni ch operat e ~olda t i dt tutto il mondo.

Le trattative () ' armistiz1o. BERU I\0, 14. Dunmte la mattma e n l po­

~erigqio dt l 13 <lecembre si l nnero a Brcst­Litowsl< sedule plcnarte, nelle qunli furono og­getto di pa rticolareggia t discussionL singoli pu nti dell ' annistizio ela. tu !tt- e due le purti. L ma !tina del 14 decembw le trattlllive verrann o continu te.

Dem obilitazione russa smen tita. VIEnnA, 13. A quanto viene comunicu to da

parte mformat ••• la notizia da Cop nh6oen della demobtltlazione delle arma te russe no n co rnsponde ai fatti. ll vm~tgho dei commissari de l popolo ha disposto, e vero, a ncora alcune selli ma nc fa. il congcdo di !rf', forse nn ch e di quattro delle class 1 ptu vecch ie, ma. per quanto e Ono a d ora noto. non vennero ti ordm i di un' u lteriore diminu­:r.ione dell' eiTcttivo delle truppe russe. Parimenti n on ebbero con fj:rma da alcuna par te le voct de lla nomina r..l i Cerbačev a com a ndnnte superiore dell' e sercito russo e della su 6 prete sa missione di a vvime trattative d1 pace.

Sinistro ferr oviario nel tunnel ()el Cenisio. La linea interrotta.

LUGANO, 14. ln segu ito a un sinistro ferro­viario nel lunnel d e l ffioncenisi o. che a quanto si suppone V6 a ltrtbuito a malignil6, la linea prima di 61cuni giorni non potra essere libew, ed il movime nto fra la Francia e l' Italia viene quindi ridotto a lla linea che pa ssa per Vc ntimiglia.

Ulteriori successi ()elle truppe massimaliste. LONDRA, 14. La Reuter h6 da Pietroburgo:

Un deiega to del governo telegrafa, che le truppe massimaliste hanno occupa to Tamarowka e Ka­luaa. Le truppe d' attacco di Kornilow furono di-

s arm a te e fatte prig ioniere. Venne ripristinata l' autoritA ri\•oluzionaria.

ll tenerale \...eremisow eJ il capo d' armata ge ne ra le Holdirev vennero deposti.

P . KASANDRlt odgovorni urednik Tisl«l rnic6 ć. 1<. da lmatinskog namjesni~tva.

RlNGR.AZlAMENTO. t\ tutti que i gentili che in qualsivoglia gu!sa

cercnrono l mre d nostro ac ~rbo dolore p er la p rcm lura pe rd tla dell' indim~:;nticabJle nostro

D.r Giorgio f. vollero rendergli cosi lftrgo tribute di aiTetto e s tt mn Sl coli ' invio di fiori, ceri ecc. che coli' ac­co.m pagnorn.<: ln. salmu all' cs lre mn dimora. espri­lntamo (a ptu \'IVO C profonda nratitudine.

Un gr zie special(, ai va ll!nti medici curanti d.r 1. Arambaši n e cl.r ]. Račić, che durante la sua mal6tha gli prodignrono cosi alt ttu osa nssistenza e cercaro_no. d i n ll eviHrali le yravi so iTe renze; l

l Rcverendtsstmo ffionsignor Ra imondo ffiaroevich che con speciale attacc men lo gli p resto Ono l' e~ str; ':'o 1 co~1forti re ligiosi; nl M rev.do pa rroco don Lu~g 1 . ffi ato~1c; . a l Clrro tutto con a ca po l' illu-stn sstmo ffi onstqnor Pdlunho, c he perso na lmenlc volle b~nedirne lo s Ima; a lle ut oritit di Spa­l to; a t Colleghi ed in 1arti colnrc a l provato amica dr: F. Bab ić, che con loccn nh parole, a nome do­git s ~essi, pre~e congedo du lui; al signor Gio­va nm Defra nce, ch i e signora Lucrezia Ba loević per le ta nt ~fft' l luosc p res \az ion i; ai m.rev.dl pa r­ro.c ht dt P oslt re. don Giorgio Do rotić, di Dol. don Gtacomo t"la tu li ć, dt Drnčevica. don Lu ha Cubre; Bl vecch io ttmtcv Mon~ignor Rocco Slovinić e d al res l f!n t ~ Cle~o d.1 Postire, non che 6ll' c simio Po­d~sta s1.g. G10rg1o Dominis c d a tutta la popoln­Zion e ch P oshrc , Dol (~ D račevica, che concors e ro con tanta sponi meitit. ed o iTe tto a rende re cosi sole nni le s ue escqme.

, S itJ.no .res e ancorn a tu tti le piu sentite grazie e l espress wne c.lell6 nost ra perenne riconoscenza.

P ostire, 13 dec~mbre 1917.

Maria ved. Antichievich pe r s e e congiunti.

kotorski arhiv u Za()ru. (Svršetak).

Perastani s u bili umonli na oltaru u crhvi Sv. G1urgja, n a Krs tovda n 3./ f>. 15JS .. svog opatu don P om pr ja P usquali, dol< je jos govorio sv. misu i to baš poslije posve ­ćenja. Netom je is ti dan čuo za ovo zlodjelo lwtorsld b1skup Lulw 13isanh, da o je odmah obavil i ova j proces. pal( je za lim u stolnoJ crl<vi sv. Tripuna , na S p ovdan, dne 6./5., 1535 .. preko svt:čane ponti fihalnc službe Božje udario p rold(;!'.tvo n a P eraštane, ko je je po­tvrdi o p opa Pavao m. Ovo je prol<lcstvo bilo dignuto tel< l O godi na poslije.

Za n imiv je ovaj proces. Ovo ima biti pre pis izvorni l<a . lw ji b i se tmao nalazih u arh ivu biskups l<e !<Urije u Kotoru. Pregledao sam spise b is lm pa Lul<e Bisanlt (1532.-1565.) i ntjesarn m ogao nać i izvorni!< ovog procesa. Megju spisi ma ga n em a. po svoj prilici bit će bio lm~ n je tm is ten. d a n e ostane spomen 0 \ '09 žalosnog dogadja ja. ' )

3. Dul{a lt dužda f t a na Erizzo od 18./ l. 1633., upravljeni t Umvcrsis d singulis l~epresen­lflntib us nost ris q uibuscunque, e l presertim Rectoribu s e l Provisori Cathari et successo­r ibus fidelibus dilt:ctis ... ) U formi je brošure u 8-i. lmade ll st r. p isanih . na žalost per­gume na Je na donjoj strani oštećena i izgri­zena do polovice tal<O da ju nije moguće pročitat i . Sdvora piše ovo: •Ripa razione delle fo rt iOcaziani, sulla giudicatura civile, e con­selvaztone det privilcg i di P e rastini • .

4. Sveža nJ, u lw m c se nalaze tri p ergamene i sedamiHsr;st ru lwpisnih ispra va od god. 1757. - 1780.. lwje se od nose na •bratovštinu S ·. Mttrlui •. na crllvu Sv. Marl<a i na ~bratovštinu Sv. l vana' u P erastu . - Isprave su ove:

l) Dul(a li dužda Alojzija Mocenigo od 8./3. 1770., upravl jeni l{ot. izvanrednom pro­veditu ru P as l< a lu Cicogna , da odluči glede r znunce, nasl• lc izmegju žu pnilw opata u Peras tu i b ratovš tine Sv. Marka (držeći se običaj t~ ) . pa odlu lm ne l< a podas tre senatu na odobrenje. Dul<al im je p1ilol:eno mnijenje pr~~nih .savjet nika (Consig lieri in Jure). Raz­mmca 1e bila nasta la u Perastu izmegju opato-ž upnil( don Andri j( B61ovića i bratov­š tine Sv. ffi arl<a za 3 tačl{e i to: L Župnih je h tio, da on obaviJa sprovode članovima bratovš tine i u crlwt tste bratovštine, e da bude is hlj učen l<apela n bratovštine. Bratov­š tina je naprotiv tvrdila, da župni!< nema p ra titi m rtva ca nego samo do vratih crkve bra tovš tine. - 2. L.upoil< je priječio kapelanu, da nosi š tolu na ophodima bratovštine. - . 3. Lu pnik se je prohvio, da kapelan u crlwi bratovš tine blagosiva: svijeće na Svijećnicu, pepeo u \...istoj srijedi i p6lme na Cvjetnici.

2) Duka li istoga dužda Alojzija ffiocenigo od 6./1 O. 1770., upravljeni istom kot. izvanr. proved. Daskalu Cicogna. kojim se odobrava odluha pomenutog izvanr. proved. p. Cicogne, kojom je bila dol<rnjčena razmirica izmegju župnil<a i bratovštine u Perastu. .t-upnik se nije smio prtiti u poslove bratovštine ni u njihovu crl<vu ( •Chies6 La ica di S. Marco• ). - Pergamena je na gornjoj strani razderana i mnogo izgrizena.

3) Dukali dužda Pavla Reniera, od 23./12. 1780., upravljeni lwl. izvanr. proved. Danijelu

1) Farlati t\llyric. Snco L 6. stT. 487., pogrješno navodi. tla se je eve zbilo uodinc HiS4., dočim nije nego go(). lliM.

1

giasa u za()nj s ra.,icu vali

Barbaro. \.(ojim mu se dostRvlja na iz .. ·ješće molb de\lu Pia Un nn . rlr~i D1voti dd pnvuto O ra orio n P r 'o ' .- U P ·r stu j1: opstnjala [' antica p1<1 Umone cl .1 Divoti dd pro\'nlo

Ort rio !h S G11>. l t~tll:il in P•~ra l• . sol ld Giuu d z 11 dt Cat <ll•J . odobrt·nn n l~tom 1 p ,. . 11 K loru l• rc limfl Br g •­d n-a · lt mm m od 14.,, 1 15 :) 175 . i d lwt rl< 1 ,, l~ 1p1 ntoni.l nsl·,­odlul{nm l 15 3 1757 ( ,(onfmll mi 1os '> 1 tilu l • . lo n 11 l3 piJ t: t t inv e tli01w S n­ct ss1m Cructhxt,. ). - 0-.ct) IH<:~tov~· m l i pr '''utn d. d \}t "lo 12 ,) 1758 , lwta w pt luzcnl\, pot1 ulmvutl< Tnpo Stul{~tnović bw je d rovao crkvu Sv. tsrktt. Dt~ o\·u twšnu crkvu lWPr vt br lo • tinu m:ajmiln JC pr ·lw 400 l,; ·l<ina i potrostlo za poprawt!< crkve i za 2 no\'a urobll 11 crl{vi. - dulwlima dužda Aloiztja Mocemgo od 29 .. '2 1771. 1"1. V. bilo je untšlena ispra\' d ro ·::!tine Trqw Stukano .. ·i~a od 12. u. 1758 .. p je uslijul naredbe s nalu brato,·šin.t m rala povwtiti crl-<vu Sv ffiorl< . tanm nj z.tntm vl snictm t, t· sc opet pr nijeli u eri< •u Sv lwma. V1c-

l

u < Objo.;.vit

r vnici su sad tražth povrata!~ uz imljenc SVOh! od 400 C • \.(inB. 0\· ll tnOilJ rn, )wja J> lJJl p l na I:L'lanr :1 • v• cL D P.o11rb 111, d<~ o 01 i 1 .,.;,e,ti . hr, tovstinn ic p1· silH l Puhlic Sovromn Aut 1it' ' poh<>hit • pro~.-·1-

~1 n) 1. O 'l.! cPill Un10Tll' tltli u rll• ,.·tm S •. l· t n l rsl1 eltl' ')Tt•<\,\\' u e, i<vn '. M,,rk, 1t1 r ) n \. •. tov;' mnlll •. i ric ,

O m • \'Ih tr"ju dululc '>'(ZI Jll lm ' •d l r,;'l tr d r. Wl,

t w l dn • 1 h rtnv l n 1 ,, lv 11<1, n 1 • lwu ·. Marl<o 1 11 1 '' zu, cu J0fl! 't • -m nulu.

.5 l ul< li duž.io 1- loizijn mor.t.nino od l. 3. 1777 .. upm\'IJcne lwt. IL\',mr. 1 rc veel. Aouusltnll ~ort1 zo. K Jllll Illi! . t' do ·tavi dht:t bra­to •Šime sv. lvt1no Krst. 11 Perctstu, du IZ\ l)c~­sti o ni<•J.

o Dul<ah cl11žd Ludovil<u manin od 3 15. 1791., upravljene izvanr. pruved Gaetctnu Minotto dn iz' je::sti o memurijalu don joza Lindi 1

r čenoq L1sn 1, upr v!jt~nom wl Tnbunnl N.ro ( .' e pl del Consighn dt. X- i> Sil pri tužbom

....

d si neli' ultima pa!'ina rivolgt:rsi all' Uff cio bell' ~ Avvisatore Dalmato ~ in Zara.

cpcr esser stfllo espulso dol servtzto della Cattedrale Chiesa di Perasro}, gdje j . vrsto službu 1 to ~un • ssidua csemplcn•· st:\ v tu cnn inltt:ro c:ont1 n 1mcnto de' suot supenori, ,. di Cl tl l mil· Popolaz10ne>..

7 Pi ·mo Tome htn ·m Ih· dy-u, e. k ci ·dnog l Vo jn OH QIIVC'rt et e , OU 31 /12. 1804. Upi tl •lj l no ,, t: .. e. l-l Comt n'lil rH p ·rasto>-, ICOjllll p l­zi •IJt.' o.., l, H Š trli' (Ji Cu lli ) perašl<l' općtu~. , mo :.e l•t .i.u dn. L../ l. 1805 .. tin sc uz­·n•)qne pme ' llasl< i:r. pokrc'ljll ~ prosili\ - njimn (trn. 1 ,fcst<~re a "'Cl! .td Ess • C. J~. C, mun Iii l m a StJtldisf ztonP. per }tl let~l , e· z •l nic suo contlotta :n ogni occorenza dt l<cni) s ., izw~ ).

8. Pi mo e~ unomOĆIIICfl) l oraške komunitadi od 3./4. 1808., upru ljeno tl.rll lulu V leri-u, kojim bivu opunomoćen, da u trne 1 erašhe komunita·:f" podnese utol< na hilo l<OJU 1 u vlast ili na s::~mogn Eugcnn Napoleona pod­hrelja Italije lmezcl 1"\ktalw, protiv il Piano di Fmunza t! T 1riffn l.. 3. 1808.. Catt člro~ -<aflinL' r.hc s·.mo t lili ll sopr<~citati Piuno di Finanza. e Tar.ffa. ovvero sosp si fino a tanto,

""

che li Deputati della Provincia delle Bocche clelli li 6. Febbrnio scorso in Cattaro dr1 Rapp~escntan t Provi nciali unit i in congresso, tn\lletrcrunno dalla Beneflcenza ddl' Augusto nostro lmper tc l.! e Re quel P1an ch Fi­n<'nza, che sta tdla Pruvincia cunfacen t-, e f ccitl il vero R ]iO . <:"T\'lZio.,

o. D p općine pf~r. 1( . d fJ./8. 1820.. Gr. 308. nprd\'IJen e. k ok n nom k<Jpi lona tu u 1< 1toru, l·r.j1m je pospJ• '"·. tn opĆina rJt>ŠLnJ' s ·on mP.tnorijal,1 od 26 '7. 1816 . upravljt n e. k c:'vilnom i vojnom gov rnat uru gtn. Turrtašil:u. i<• J,im s. moltl lo sup nore confcrn d ddl1 mt:;ura lultord sussistente di on amtnelt · i\l (u P erastu) ci e ad uno stahllt: domiCillO lt R1tuali Greci~.

l O. /ll 'nuta molbe Stjepana !3alovića iz Perasta. hf z nadnevl<a, up ravljel'le e. l{ r. pol<raj. sudu prve molbe, lrojom je molio da bude pot\ r­gjen ka o notar peraške općine . Bio je ime­novan notarom od francushe vlade 1 to od glavnog upravniha u Dubrovnil<U odlulwm od 9./11. 1808, br. 829.

Antun Milošević.

Držim na klaoiv u os alo njemačkog suroqat o na()o jest i e ob· čni sapun .

sano u a • .. s puna 0)1 p lp

lzvršujem naručbe zaliha traje - o K . 5

. . na)man)e

sva · san() j onog c"jelog orig·

l< i anko ov(Ye, i o al1og s{ t o

sa oul<a o{) 200 om- ba po e -<o lo 20 b kg. oo a :o m ouoe una rije o os te: v tena oo nosna svota.

••••• •••••••••••••••••••

I &mal iranih tahi~ '/1 ~ Zil grc/JUe

~ i !Jez fOiouraP/ • ••••• •••••••• •••••••••••

v k lskil i kancelariisk·h p trepština l

Umjetničkih dopisnica!

narucbt~ pe: ':fita od gum! z 1

un·de: 11d

a

. -"" novtna prrtplatnici th prim ju l<uĆi

bez il<nl< •e nngrade donosiocu. l~

~ra~ ~ · BA CA CAffiBlO-VALU E - ZARA

CQUlST V€00€ ogni sorta eli effetti pubblici CBTielle dt lotteria. monete secondo il hshno di g i omata. Raccomandabili: rettere di pegno 4 ''z

d C dito f 1diario d~fn,Jh Obf>li_qazinni nro­v !lt i<1l1 d .h Ml e 4 °/o. lette- L di p gno ) 1 2 , !f UJ0 d Ila , 1ca Comm . rcia/P di B~Idapest. -Lettere di pP o df'lt) e, ~sa dt l'ISP rmio dt Dud •• rest 4 °/o. - Prest;'.o ferrouiario Bulg1ro al ( t> 5 11,. - Obbfi_qazi mi ferroviane dP/l Bosnid-Frzeqovina 4 1/2 °/o.

CC RDA SOVvENZlO 1 snprFl f. rte rh Vdlnrc fill' usuul • l'lsso d' i nit ~f'SS"

CF.Dl::: Cu tdle pi lotterin • rso IJ8q menlo :1 rutt. n enst' - Raccornandabili: Citta di Vier n1 1871 Vinc. prinr Cor 400.000, in rale mensili di Cor 'lO.

Cr •dito londiario At.:s .. rac 3° . Vinc prinr Cnr. l 00.000, in rate mens ili d1 Cor. l O.

Credito Mot. e Au '· /85q. Vincita pnnc. Cor. 300.000, in rate mensili di Cor 20.

Banca Jpotecaria Ut7oher ese 4 °\o . Vin dra princ. Cur. 70.000, in rat~ m ;n ili di Co: l O [ntfi Ture'; 1870 da f.cL· 400 Vinc principale f e h1 600.000. in r~ te men, ili dt Cor 8.

Gruppo "' oci ro Austriacht., ltaiirwe td Ungh re<;i. V •rita pmtc. Cor. 12:i.OOO, m ru .nH!nsili dt Cor 6 Singole carl< lie Cor. 2 ecc.

CC .::-ITA \t!TS< rnenti dt denuro fi si e m Conl< ( •Tren le, !'Oil resti tuziOn<' S 'l)Ztl pr~avviSO, VC'fSO

•

INTE ESAN NA NOVOST! za sve pnslolarnice, postolare i t. d. uldanpl sV~!

mane drugih zt~stltnih i nadomjesnih poplata

Gibliiu-elastiča 1 pop lat od .letene željezne žice nevidljiv pričvršćen n a posto!. Tih, lagan hod. Puzanje tsključeno . Može se Lako pribiti i

odalečiti nakon istrošenj a.

Najbolja, najtrajnija zaštita za poplate .

Proizvagla se u q različilih veli čina t. j, u Br. 30, 32, 3<,

36, 38, 10, 42, 44 j q6,

" Q) ~ .::::e- = - .... e:> ~> ~ :J·- fJ

't: :J)(/) ~ 1- S.. N Itl:;.. c<S c.>u • a

·;:: o ·u E c.C'oJ ~ o ~e. Cttl -# _:aN~f!

Q) ~ g-·-- () 8.-;;:. .:!' co ·~ a e ~ Ill o ·e;;

:::;- .~ ~ U >u -

Parovi šalju se na uzorak uz t>ouzeć!! Kr.5.50 uključivo p oMari nu i" ako v nje

ili uz ispla tu unaprijeD.

Isklj u či va pro baj a za Dalmaciju, Bosnu­Hercegovinu i Istru kob tvrtke

BR A ĆA \:L E l N - ZADAR (Dalmacija).

0 lo r~ooaje na malo i na veliko

.2\leksa 1dar Kovačević - Zadar na staroj oJali (magazin Tripoli ć) . 2-12

O las .. = 1:3 v4:me l nrede. = pćin-.:ka :..>te; ion· ·a t Benkovcu

un intcte~se nuo dt 1 n !:!l SCJA. st: 1 i bancari sull•· pn11c\pa li p1aue

Agenturni~ komisionalni ffiichele Truden. Trst. mjedi za pečatni vosal<

rl' Fun n s incarica di tutte l1 op<'r zioni d' inc: . ~o. vt rsarnenl e sim di nchicste dc!i pro 1-1ri t.liel'h, -enza o!cuna SlJesa.

ASSI 1~1 Car Ile di lotteria e Obbligazior'• cor 10 l nerdita tt rivante dali' amrnorliz.zozinne. nlle e• ndizioni nl"'neralmente stahilite.

ASSf l "'lE" ssicurazioni nf'i rt rni: !ncendi, Vtta, A ( nti F 1trfo con iscaSS'' quale Agenzil Prin­l. pule ddle As icurazi0ni Generali di Trieste.

ću· e sve šte010 ·č ·e u ajke pros·n 6 balnjega

sa 4 °/ (četiri r-osto) čisto , š o se ovime oo sveopćeg z'lanja stavlja .

ODBOR.

Poveljeni trgovačko­po norski meše ar.

~ HERCEG=BOSDA ~ - Zastupstvo i skladište ugl. Tvrtke •

1 otpremničl<i posao. Zastupstvo osjeguravajL'ćeg društva narudžbe svakovrsmh modernih pečata iz gume 1

Kupuje prdZne v eće i plaća naivišom cijenom.

Zastupstvo i skladište ugL Tvrtl<~ ffiiho Sez. Dubrovnik Preuzimlje i sve ostale pec tne predmete~ sve uz tvorntčl u c1jenu. Brza izradba.

~·~~~~~~~~~~~~~~~

Cl j Kr. 12.­Na pol u

Pr <Obja~ mati ns

s pri lika, izdavar 1918. p

Ci tinskol Uga rs K skom u Kr 10. 1 surazm. matin s <Smoh jevi P,!ll

Z1 i same telj D~ kr. 8 n• pri j e

G< spjeva, nove, k lista.

P r U rebu

Pri BE

15 dece h ov ne vojnih ga rs lu'! Litovsl« dana l ' 1918. n to će tr sv~ lwi rusl<ih

m a dana Litovsl<

1z nih vo Buga rs strane, za sve

Čl l bra 191 1918 na da 2l .o rolwm. toma tič otl<aže

Čl nene i

DON M

e -La

bal jega hobio, Baš l< 1 zio , a o njegovi ja ne bi oanžijo

La li ba bi Štrka, ' s oli i b izgjisal Očit i je je noćn . ciga nsk< koju cu a njomE rena i ~

Pr mu je na opu orugoga čine fati iz kozje nogavič ni k z i~ hero k umirovi