izvođački sastavi u baroku prezentacija

Izvođački sastavi u baroku

Mentor:

Lidija Nikolić, predavač

Studentice:

Antonela Begić

Edita Pipić

UvodBogatstvo novosti baroknog razdoblja pokazalo se i u

stvaranju potpuno novih oblika koji postoje sve do danas.

Nastaju prvi značajniji oblici instrumentalne glazbe: koncert, suita i sonata.

U baroku nastaju i tri nova vokalno-instrumentalna oblika: opera, oratorij i kantata.

INSTRUMENTALNI OBLICI BAROKA

KoncertRiječ koncert nastala je od latinske riječi concertare što znači

natjecati se. Jedan barokni teoretičar slikovito kaže: Koncertiranje nije ništa drugo nego svađanje tko je

među njima bolji! U baroknom koncertu kontrast se postiže

suprotstavljanjem male i velike skupine svirača.U baroku postoje dvije vrste koncerta: concerto grosso i solistički koncert.“

Concerto grosso

U concertu grossu ( tal.veliki koncert) izmjenjuje se manja skupina solista concertino ( tal. mali koncert) s orkestrom- tutti (tal. svi).

Concerto grosso sastoji se od više stavaka različitog ugođaja. Taj glazbeni oblik temelji se na izmjenama tutti i solo dijelova.

Najpopularniji primjeri concerta grossa su šest Brandemburških koncerata J.S.Bacha.

Solistički koncertSolistički koncert nastaje smanjenjem solističke

skupine concertina na jednog solistu u concertu grossu.

Ima tri stavka: brzi-polagani-brzi.

Najpoznatijim solistički koncert baroka čine četiri violinska koncerta Antonija Vivaldija, pod naslovom Četiri godišnja doba

SuitaSuita je niz stiliziranih plesnih stavaka

poredanih po kontrastima mjere, tempa i karaktera.

Slijed stavaka suite je:allemande courantesarabande gigue

SuitaAllemandepopularan društveni ples,

podrijetlom iz Njemačke.

U suiti je izgubio plesni karakter i postao obiljan stavak, umjerenog tempa i bogato ukrašene melodije stalnog ritmičkog toka.

SuitaCouranteje najbrži suitni stavak.

Potječe iz elegantnih, aristokratskih francuskih salona i svojim veselim ugođajem stvara kontrast prema allemandeu.

SuitaSarabandeples koji je doživio vrlo dramatične promjene.

Potječe iz Južne Amerike.

Vatrenost i naglašena erotičnost ovog plesa natjerali su Filipa II. da zabrani zbog opasnosti za javni moral.U XVII. st. Sarabande postaje ozbiljni dvorski ples, polaganog tempai svečanog dostojanstvenog karaktera.

SuitaGigue

potječe od živahnog seljačkog plesa, koji postoji još i danas u Irskoj.

Brzi ritmički tok i imitacije teme karakteristični su za gigue.

Sonata

Sonata ( tal.sonare- svirati),skladba za sviranje na gudačkim instrumentima

Barokna sonata je višestavačna komorna skladba s rasporedom stavaka: polagani- brzi-polagani-brzi.

Tijekom XVII. st. skladatelji razlikuju crkvenu sonatu- sonata da chiesa ( tal.crkva), od komorne sonate- sonata da camera ( tal.soba).

Fuga ( lat.bijeg) najtipičniji i najsavršeniji oblik

polifonije.

Oblik fuge trodijelan je: postupkom imitacije tema se provodi kroz srodne tonalitete i time slijedimo njen razvoj kroz tri dijela fuge, tri provedbe:

I. EkspozicijaII. Razvojni dioIII. Završni dio

VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI BAROKA

Opera

Opera je nastala u Firenci prije oko 400 godina kao posljedica zanimanja za antičku tragediju.

Skupina umjetnika, pjesnika, skladatelja i ljubitelja antičkog kazališta-camerata, razmišljala je o obnavljanju autentičnog izvođenja starih tragedija.

Prva opera “Daphne” Jacopa Perija bila je izvedena 1598 godine.

Nažalost, zapis nije ostao čudan.Peri je dvije godine kasnije1600.g., napisao operu Euridice, koja je sačuvana do danas!

Opera

Barokni skladatelji stvorili su novu vokalno-instrumentalnu formu, operu.

No, ona nije samo glazbeno djelo, nego ujedinjuje dramu, glazbu, glumu, ples, likovne umjetnosti.

Barokni skladatelji su operu podijelili na nekoliko dijelova, činova, između kojih su stanke.

OperaOperni brojevi mogu biti:

uvertira recitativariosoarijezajednički nastupi pjevača u duetima, tercetima,

kvartetima zborovi plesne točke

Opera

Arijanajzanimljiviji operni brojevi zbog svojih glazbenih

obilježja.Mogu biti brzog tempa s izrazitim virtuozietom, ali

ima i polaganih koji donose mirne, lijepe melodijske linije.

Arijama likovi iskazuju svoje osjećaje i misli, te su one obično najljepši dijelovi opere, po kojima najčešće i pamtimo pojedinu operu.

OperaRecitativ

Pjevači izvode recitativ prije arije. Odlomak u kojem pjevanje sliči recitiranju.

Recitativ sadrži znatno više teksta od arije i govori o likovima i zapletu radnje.

Motetje poznati oblik još od razdoblja srednjeg vijeka

Barokni motet bio je i dalje jednostavačna crkvena skladba kao u renesansi.

Bio je namijenjen vokalnim solistima uz pratnju bassa continua.

Hrvatskih skladatelji ranobaroknog moteta : Ivan Lukačića i Vinka Jelića ( 1596.g.-1636.g.)“

Kantatavokalno-instrumentalni oblik za solist, zbor i

orkestar, koja se sastoji od brojeva.

Lirskog je karaktera i kraćeg trajanja.

Mogla je imati crkveni ili svjetovni tekst.

Izvođački sastav bio je raznovrstan: od jednog pjevača uz basso continuo, do više pjevača i zbor uz instrumentalnu pratnju.

Oratorijvokalno-instrumentalni oblik za soliste, zbor i orkestar,

koji se sastoji od brojeva.

Svečanog je ugođaja,dramskog karaktera i dužeg trajanja.

Oratorij najčešće imaju slobodne pjesničke tekstove nadahnute Biblijom, ali mogu biti is svjetovnog sadržaja.

Najpoznatiji barokni oratorij svakako je Mesija G.F.Handela.

PasijaPasija -muka

Pasija opisuje Križni put i muku prema jednom od četiri Evanđelja: po Mateju,Marku,Luki ili Ivanu.

Izvodi se u crkvi na Veliki petak.

U baroku, pasija je vrsta oratorija.

Najpoznatija pasija je Muka po Mateju J.S.Bacha.