MODA U BAROKU

POVIJEST TEKSTILA I ODJEĆE

29.04.2015.

TTF

1

Sadržaj

1.Sažetak2. Uvod........................................................................................................................................3

3. Utjecaj Francuske mode za vrijeme baroka............................................................................4

3.1. Općenito o modi u Francuskoj za vrijeme baroka...........................................................4

3.2. Luj XIV. – simbol baroka................................................................................................5

4. Ženska moda u baroku............................................................................................................7

4.1. Općenito o ženskoj modi u baroku..................................................................................7

4.2. Razdoblje od 1630. do 1680. godine...............................................................................8

4.3. Razdoblje od 1680. do 1700. godine...............................................................................9

4.4. Šminka i frizura..............................................................................................................11

5. Muška moda u baroku...........................................................................................................12

5.1. Općenito o muškoj modi u baroku.................................................................................11

5.2. Razdoblje od 1650. do 1670. godine.............................................................................12

5.3. Razdoblje od 1670. do 1720. godine.............................................................................14

5.4. Frizura i obuća...............................................................................................................15

6. Ukratko o rokokou................................................................................................................16

7. Ostaci baroka u suvremenoj modi.........................................................................................18

8. Zaključak...............................................................................................................................19

9. Literatura...............................................................................................................................20

2

1.SAŽETAK:

U ovom seminarskom radu obraditi ćemo temu baroka, od njegovog početka oko 1600. Godine, pa sve do 1720. , tj do pojave rokokoa. Za ovo razdoblje je karakteristicna pretjeranost, raskoš, snažna dinamika i mnogobrojnost detalja u svim granama umjetnosti, a osobito u slikarstvu, kiparstvu i literaturi. U ovom radu ćemo razraditi barok s aspekta mode.Prije svega, s obzirom da je Francuska imala golem utjecaj na tadašnje poimanje mode i

modnih trendova, jedno poglavlje će biti posvećeno upravo baroku u Francuskoj i njegovom

značaju za modu tog doba općenito. Isto tako, bit će opisan i modni izričaj kralja Luja XIV. i

njegov utjecaj u tom smislu. Naime, osoba Luja XIV. predstavlja svojevrstan simbol ovog

razdoblja, i kao takva je doslovno diktirala modne trendove u baroknom razdoblju. Nadalje,

obradit će se ženska i muška odjeća u skladu s vremenskim razvojem i promjenama. Istaknut

će se najvažnije značajke odijevanja žena i muškaraca te će biti prikazani karakteristični

odjevni predmeti ovog doba. Na kraju, s obzirom da se neposredno nastavio na razdoblje

baroka, kratko će se razraditi i rokoko, a neće se zanemariti ni tragove koje je barokna moda

ostavila u današnjem modnom izričaju i inspiraciji suvremenih modnih dizajnera.

. U nastavku rada će se pobliže objasniti u čemu se taj utjecaj na današnju modu sastoji, na

način da će se detaljno opisati sva svojstva mode karakteristična za barokno razdoblje.1

2. Uvod

Barok označava povijesno razdoblje umjetnosti koje je započelo oko 1600. godine, a završilo

oko 1720. godine kada se pojavio rokoko. Začeci baroka nastali su u Rimu, središtu Katoličke

crkve, a potom se barok proširio i ostatkom Europe. Za ovo razdoblje je karakteristična

pretjeranost, raskoš, snažna dinamika i mnogobrojnost detalja u svim granama umjetnosti, a

osobito u slikarstvu, kiparstvu i literaturi.2

Veliki utjecaj Francuske na modu baroka Grauova: Povijest odijevanjanja, 2008. kroz par

poglavlja detaljnije nam objašnjava modu za vrijeme Luja XIV. Koji je također imao izniman

utjecaj. Iznimna dugovječnost njegove vladavine, njegovi diplomatski i vojni uspjesi,

njegova moć nad plemstvom, raskoš i slava malo-pomalo čine Versailles arbitrom europske

elegancije. (Grau,2008:56). Također stavlja nastanak baroka u društveno-povijesni kontekst ,

pružajući bolji uvid u barok kao pojavu općenito.

1 http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/baroque.html (20.04.2015.)

2 http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/baroque.html (20.04.2015.)

3

Detaljniji prikaz odjeće približila nam je knjiga Tierneya: French Baroque and Rococo

Fashions, 2002.. Bogatim ilustracijama upoznali smo se sa krojevima, karakterističnim

odjevnim predmetima i materijalima tog doba.

Općenito govoreći, moda u baroku je nametnula fleksibilnost i udobnost, zamijenivši

dotadašnju strogost u odijevanju, i kod žena i kod muškaraca. Odjeća je bila iskombinirana do

najsitnijih detalja, a frizura, šminka i cipele su se savršeno uklapale s odjećom. Barok se često

poistovjećuje s kićenošću, pretjerivanjem i neukusnim raskošom. Doista, odjeća i obuća su

bile vrlo bogate detaljima kao što su čipka, mašne i slično, a odijevanje je između ostalog bilo

obilježeno i mnogobrojnim slojevima tkanine. Ipak, barok je nesumnjivo imao značajan

utjecaj na modnu umjetnost, što se očituje i u činjenici da i u mnogim suvremenim

dizajnerskim “komadima” možemo zamjetiti barokne značajke. U nastavku rada će se pobliže

objasniti u čemu se taj utjecaj na današnju modu sastoji, na način da će se detaljno opisati sva

svojstva mode karakteristična za barokno razdoblje.3

2. Utjecaj Francuske mode za vrijeme baroka

2.1. Općenito o modi u Francuskoj za vrijeme baroka

Kako bi se pružio čim bolji uvid u barok kao pojavu općenito, pa tako i u okviru mode,

potrebno je poznavati društveno-povijesni kontekst njegova nastanka. Razvoj mode u baroku

posebno se dobro može pratiti na primjeru Francuske, koja je možda u 17. stoljeću i imala

najveći utjecaj na način odijevanja u europskom kontekstu. Moglo bi se reći da je ono što je

za renesansu u prethodna tri stoljeća bila Firenca, za barok bio Pariz, odnosno Versailles.

Razdoblje baroka vremenski se uglavnom preklapa s vladavinom Luja XIV. (1643.-1715.),

stilske ikone francuskog baroka, o čijem će modnom izričaju više riječi biti u idućem

potpoglavlju. Tijekom njegove vladavine francuska je moda preuzela vodstvo u postavljanju

trendova, a uzrok tome je bio to što je, kako kaže N. Kipar u svom tekstu “Female baroque

clothing”, “...Francuska svojim preobražajem u vodeću političku i kulturnu silu pretvorila i

3 http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/baroque.html (20.04.2015.)

4

francusku modu u jednako «apsolutistički režim».”4

Za vladavine Luja XIV., moda je bila isključivo privilegija visokog, plemićkog sloja društva,

čiji su se pripadnici svojim odijevanjem po uzoru na tada aktualnog vladara nastojali približiti

istom, te dokazati svoj visoki društveni položaj, pa se tako može reći da je odijevanje imalo

izrazito “izložbeni” karakter. Takav pristup odijevanju među redovima visokog plemstva

predstavljalo je i svojevrsni društveni imperativ, jer se od njih očekivalo da svojim

odijevanjem odraze moć monarhije kojoj su pripadali. Raskošni i bogato dekorirani odjevni

predmeti, odnosno njihova proizvodnja i izrada bili su, naravno, i veoma skupi, te su stoga

niži društveni slojevi, pretežito radničko stanovništvo, bili financijski deplasirani te tako i

lišeni mogućnosti pomodnog odijevanja, pa su uglavnom nosili jednostavnu odjeću od

priprostih materijala koju su krojili kod kuće. Zato se moda u baroku na primjeru Francuske i

šire zapravo pretežito promatra u kontekstu manjeg elitnog sloja društva, a u kojem pomodno

odijevanje nije bilo utemeljeno na spolnim razlikama, već na (ne)plemićkom podrijetlu, na što

je ukazivao i fenomen da su muškarci često bili “nakićenije” vanjštine od žena, o čemu će

više riječi biti u narednim poglavljima. 5

Slika 1. Prizor s francuskog dvora.

4 http://www.kipar.org/archive/baroque-costumes/costumes_female.html (20.04.2015.)5 http://www.kipar.org/archive/baroque-costumes/costumes_female.html (20.04.2015.)

5

Slika 2. Primjer raskošnog baroknog interijera.

2.2. Luj XIV. – simbol baroka

Luj XIV. rođen je 1638. godine, samo 5 godina kasnije postao je kraljem Francuske, a s 23

godine starosti počeo je i formalno upravljati zemljom. Poznat je kao “kralj Sunca”, što

upućuje na njegovu veličinu, utjecaj i slavu u tom razdoblju francuske povijesti. Nadimak je

nastao zbog toga što se u svim segmentima života u Francuskoj vidio njegov utjecaj, pa ga se

uspoređivalo sa Sunčevim sustavom, u kojem se planete okreću oko Sunca, kao što su se

francuski građani “okretali” oko kralja.6

Luj XIV. uveo je goleme promjene u život i funkcioniranje države Francuske. Pobjeđivao je u

ratovima, reorganizirao je Francusku, uveo je porezni sistem, ustanovio zakonodavni sustav,

izgradio mnoge građevine, ceste, kanale, mostove i slično, poboljšao je komunikacije itd.

Ono što se osobito ističe u vezi građevina izgrađenih na njegovu inicijativu, jesu golema

palača u Louvreu, koja danas slovi za jedan od najpoznatijih muzeja u svijetu, i dvorac u

Versaillesu, koji je predstavljao njegove odaje iz kojih je vladao Francuskom, a koji se gradio

čak 47 godina. Uređen do najsitnijih detalja, okružen raskošnim ukrasima, veličanstvenim i

bogatim interijerom i eksterijerom, dvorac u Versaillesu je kralju služio za primanje državnih

osoba, donošenje novih zakona, primanja inozemnih gostiju itd.

6 http://marybawa.com/historic/baroque/baroque1.html (20.04.2015.)

6

Slika 3. Dvorac Luja XIV., Versailles.

Za Luja XIV. moda je predstavljala vrlo bitan segment života, pa je njegova vladavina u

velikom dijelu prožeta upravo njome.Čak i njegova smrt 1715. Godine ujedno i označava

povratak manje svečanoj odjeći. (Grau,2008: 63.)

Njegova odjeća kao i odjeća njegovih ljudi sa dvora je bila vrlo ekstravagantna, raskošna i

okićena brojnim ukrasima i detaljima. Za svaku svečaniju prigodu birala se posebna odjeća,

za razliku od nekih drugih dvorova gdje se za formalne prilike odijevala uvijek ista,

prepoznatljiva odora.7 O važnosti koju je moda imala za francuskog kralja, svjedoči i

činjenica da je poticao natjecanje između svog plemstva, na način da je njegovom svlačenju i

odijevanju mogla nazočiti samo odabrana skupina plemića, koji bi tada ujedno dobili i

jedinstvenu priliku razgovora sa štovanim kraljem. To je potaknulo plemiće da se međusobno

natječu, s obzirom da je kralj smatrao da pravo razgovora s njime imaju isključivo oni koji to

na neki način i zasluže.

Luj XIV. je birao ekstravagantnu odjeću u pretežno svjetlijim bojama. Iako su tamne boje,

osobito crna, povijesno podrazumijevale bogatstvo i moć, Luj XIV. nije bio konzervativan i

ograničen kao ni naklonjen religiji, a tamne boje su se povezivale upravo s takvim

afinitetima.8 Često je održavao velike zabave s trajanjem do kasno u noć, uživao u ogromnim

količinama jela i pića, a svoju ekstravaganciju i moć pokazivao je upravo takvim bojama.

Nametnuo je mnoge trendove kao što su npr. crvene cipele s potpeticom koje su dizajnirane

kako bi kralj dokazao svoju uzvišenost i uzvišenost njegova plemstva u odnosu na ostatak

svijeta, a koje su postale jedan od najpopularnijih trendova diljem Europe, pa čak i kod

7 https://europe1600s.wikispaces.com/Louis+XIV%27S+Use+of+Fashion+to+Contro+and+Express+Power (20.04.2015.)8https://europe1600s.wikispaces.com/Louis+XIV%27s+Use+of+Fashion+to+Control+and+Express+Power? responseToken=9aa1dfc7a6608d7d2d540d32347a6cf8 (21.04.2015.)

7

njegovih neprijatelja.9 O raskoši i bogatstvu koja je prožimala cjelokupno odijevanje

kraljevskih dvora svjedoči podatak prema kojem je kraj Luj XIV. jednom prilikom nosio

kostim koji je bio ukrašen dijamantima čija je vrijednost premašila iznos od dva milijuna

franaka.10

Slika 4. Poznate crvene cipele s potpeticom Luja XIV.

3. Ženska moda u baroku

3.1. Općenito o ženskoj modi u baroku

Ženska je moda u razdoblju baroka posebice zanimljiva tema ukoliko je promatramo u odnosu

na mušku modu iz istog povijesno-stilskog razdoblja, a o kojoj će više riječi biti u sljedećem

poglavlju ovog rada. Naime, iako je, s obzirom na to da se ipak radi o razdoblju za kojeg su

karakteristični kićenost i pretjerivanje, naglašena dekorativnost vidljiva i u ženskom

odijevanju tog doba, ženska je moda u usporedbi s muškom bila čak nešto suzdržanijeg

karaktera, što predstavlja gotovo paradoksalan fenomen, ukoliko se u obzir uzme

tradicionalno društveno poimanje spolnih uloga i njihovog odnosa prema modi i odijevanju

uopće.11 U narednim potpoglavljima bit će opisane glavne odlike modnog izričaja žena u

baroku kroz dvije vremenske cjeline, a ukratko će biti obrađen i aspekt mode koji se odnosi na

načine šminkanja i frizure.

3.2. Razdoblje od 1630. do 1680. godine

Opis razvoja ženske mode u baroku u ovom će se potpoglavlju pratiti prvenstveno na primjeru

njenog najreprezentativnijeg odjevnog predmeta, ženske haljine. U ovom prvom vremenskom

9 http://www.independent.co.uk/life-style/fashion/features/furys-fashion-people-louis-xiv-the-power-dresser-8687381.html 10 http://marybawa.com/historic/baroque/baroque1.html (20.04.2015.)11 https://historyofeuropeanfashion.wordpress.com/ (20.04.2015)

8

razdoblju, od 1630. do 1680., haljine su najčešće bile od spojenog gornjeg dijela u obliku

steznika, te donjeg dijela, suknje, koji su bili spojeni nešto više na liniji struka, a na donjem

dijelu suknja je imala dubok prednji otvor. Gornji dio je nošen preko steznika koji je imao

sličnu konstrukciju kao korzet, a pri njegovom dnu se nalazio dio tkanine trokutastog, V-

oblika, kojeg se u engleskoj literaturi označava kao stomacher.

Slika 5. Primjer barokne haljine.

Rukavi su obično bili nešto većeg volumena, a popularna je bila tzv. puf-forma, pa su

nerijedak prizor bili rukavi na kojima se nalazilo i po nekoliko takvih “napuhnutih” dijelova,

što se postizalo vezivanjem rukava po čitavoj dužini nizom vrpci, a takav model rukava

nazivao se virago12. Što se tiče područja dekoltea, otvor oko vrata obično je bio postavljen

prilično nisko, a izrezi su bili ili u V-formi, ili četvrtastog do horizontalnog oblika. Ovi

posljednji su ponekad bili obrubljeni širokim, ravnim ovratnikom. Novina po pitanju

ovratnika je bila u tome što su kruti, pomalo ukočeni i gusto nabrani modeli bili zamijenjeni

nešto labavijim formama, pa su se tako dvije strane ovratnika, sačinjene od nekoliko lagano

padajućih nabora često privezivale ispod brade vrpcom.

Od 60-ih godina 17. stoljeća dolazi do određenih promjena u dizajnu ženske haljine po pitanju

forme i siluete. Gornji dio haljine, steznik, se sužava te se njegov završetak u V-obliku

produžava prema dolje. Otvor dekoltea je bio još plići i uglavnom horizontalnog oblika, te

često obrubljen širokim čipkastim ovratnikom. Rukavi su na ramenima bili postavljeni nešto

niže nego u prethodnih nekoliko desetljeća.

12 Danas u engeskom jeziku riječ virago označava muškobanjastu ženu, tzv. “muškaraču”.

9

Gornja suknja se straga nastavljala u dugački šlep, a zanimljiv je sociološko-povijesni podatak

da je dužina te povlake na francuskom dvoru označavala visinu društvenog položaja žene.

Struk je bio još uži nego prije, a društveni kroničari često navode kako je pokazatelj idealanog

struka za mladu ženu bio ako ga je ona mogla obujmiti sa sa svoja dva dlana. Izgled korzeta

ponovo je pomalo počeo podsjećati na onaj iz španjolske visoke mode u prethodnom stoljeću:

dosta dugačak, s produženim dijelom na sredini. Međutim, dok je španjolski model zapravo

nastojao oblikom i tkaninom prikriti i kamuflirati žensku figuru, u baroku to više nije bio

slučaj; korzet je počeo naglašavati ljepotu ženskog tijela i siluete.13

3.3. Razdoblje od 1680. do 1700. godine

U periodu nakon 1680. godine ženska je haljina doživjela nekoliko promjena, a na neke od

njih svakako je utjecaj imala markiza od Maintenona14, druga supruga Luja XIV., čiji su

konzervativni i religijski stavovi zasigurno povezani s činjenicom da je poprsje bilo manje

vidljivo u novim modelima izreza dekoltea, koji su sada bili zatvoreniji, četvrtastijeg oblika i

postavljeni nešto više. Spomenuti se utjecaj manifestirao i na rukavima duljine često i do

ispod laktova, a zglobovi su bili sakriveni ispod širokih čipkastih nabora.

Novi model ženske haljine dobio je naziv manteau15, a karakterizirala ga je natsuknja koja je

straga bila svezana u čvor uz pomoć vrpci kako bi se stvorio drapirani efekt, a ispod nje je

uglavnom nošena potsuknja od tafta.(Tierney, 2002:28.). Dugački šlep je i dalje bio prisutan,

a dame su ga nosile prebačenog preko lijeve ruke ili bi ga pridržavao mladi paž, osim u

prisutstvu kraljevske obitelji, kada bi šlep ostajao na podu. Korzet je dobio još važniju ulogu u

estetskom smislu, te je postajao sve bogatiji oramentima i dekoracijama. Njegov donji dio

produženog V-oblika često je bio ukrašavan nizom vrpci svezanih u mašne, a taj se način

ukrašavanja radi efekta “stepenica” nazivao échelle16 (Tierney,2002:25) Još od sredine 17.

stoljeća klasični je čipkasti ovratnik počeo izlaziti iz mode, a zamijenio ga je veliki

dekorativni, također čipkasti obrub oko izreza dekoltea koji je pratio liniju vrata, tzv. bertha17

obrub.

13 http://www.kipar.org/archive/baroque-costumes/costumes_female.html (21.04.2015.)14 Markiza od Maintenona, druga i tajna supruga Luja XIV., začetnica prvih škola za djevojčice iz manje imućnih plemićkih obitelji u Francuskoj.15 Danas ima značenje ogrtača, balonera.16 Fr. Échelle - stube, stepenice.17 Naziv po Bertradi od Laona (710./727.-783.), franačkoj kraljici i supruzi Pipina Malog)

10

Slika 6. Barokni manteau.

Slika 7. Échelle način ukrašavanja korzeta.

Slika 8. Bertha ovratnik.

Tkanina od koje je krojena ženska odjeća odnosila se, kao i kod muške odjeće, uglavnom na

teške materijale kao što su slojevi svile, brokata i baršuna. Što se boja tiče, uglavnom se kod

oba spola radilo o bogatim tamnim nijansama poput burgundski crvene, safirno plave,

grimizne, purpurno ljubičaste i smeđe, a žene su često nosile i odjevne predmete u bijeloj,

nebeski plavoj, bademasto zelenoj, ružičastoj, sivoj te boji kože, a upravo je već spomenuti

čipkasti bijeli bertha porub stvarao atraktivni konttrast s navedenim nijansama, osobito ako se

11

radilo o onim tamnijim.18

3.4. Šminka i frizura

Ženske su frizure u baroku po ekstravaganciji uglavnom upotpunjavale odjevni modni izričaj.

Omiljeni stil frizure bila je pundžica u kombinaciji s nekoliko kraćih nakovrčanih uvojaka

koji su s obje strane uokvirivali lice i tako ga zapravo ukrašavali, a upravo je bogata

dekorativnost, kao što je već ranije rečeno, i bila jedna od temeljnih odlika baroka. Ti su

elegantni uvojci zamijenili dotadašnje guste kovrče oko lica. Bogatije su dame kosu

ukrašavale i bisernim nakitom za kosu. Od 1680. godine pojavljuje se tzv. fontaž19 stil frizure,

a koji se odnosio na kosu skupljenu u visoku pundžicu ispod plisirane kapice ukrašene

čipkom i vrpcama. Jedna od novosti u uljepšavanju bilo je korištenje rumenila na usnama i

obrazima, što su do tog vremena uglavnom činile gotovo isključivo kurtizane. Zanimljiv je

podatak i da su ljudi tada smatrali da je voda loša za kožu, te su stoga često nanosili pretjerane

količine parfema kako bi prikrili neugodne tjelesne mirise.

Slika 9. Fontaž frizura.

4. Muška moda u baroku

4.1. Općenito o muškoj modi u baroku

18 https://historyofeuropeanfashion.wordpress.com/2012/04/07/the-baroque-period-in-all-its-grandiloquence/ (20.04.2015.)19 Naziv po vojvotkinji od Fontaža, koja je pokrenula trend kada joj je, prilikom kraljevskog lova, vjetar otpuhao šešir, te je ona skupila kosu uz pomoć svoje podvezice, te je od iste napravila mašnu čiji su krajevi padali sprijeda.

12

Kao što je već spomenuto, za mušku modu u baroku karakteristična je ekstravagancija s

velikom količinom detalja i ukrasa. Ukoliko mušku modu u baroku uspoređujemo s

današnjom, suvremenom modom, može se zaključiti kako su muškarci u baroknom razdoblju

znatno više pažnje posvećivali modi i odijevanju, s obzirom da je svaki odjevni predmet na

njima bio u potpunost usklađen s ostatkom modne kombinacije. Neki trendovi koji su danas

rezervirani isključivo za žene, u baroku su bili praćeni podjednako i od strane muškaraca. U

baroknom razdoblju modni trendovi su bili poprilično dinamični i rapidno su se mijenjali,

osobito kod muškaraca. Stoga, u potpoglavljima koja slijede, muška barokna moda razradit će

se, kao što je to bio slučaj i kod ženske mode, u dvije vremenske cjeline (razdoblje od 1650.-

1670. godine i od 1670.-1720. godine), a u posebnom potpoglavlju razradit će se barokne

cipele koje su kod muškaraca bile osobito zanimljive kao i perike koje predstavljaju jedan od

najpopularnijih trendova kod muškaraca u baroku.(Grau,2008: 59.)

4.2. Razdoblje od 1650. do 1670. godine

Po završetku Tridesetogodišnjeg rata, muška moda se znatno promijenila a dotadašnji

vojnički stil bio je zamijenjen novim trendovima. Strogoća u odijevanju razvila se u posve

slobodan i maštovit izbor pri odijevanju s naglašenim ukrasima i izmjenom dotadašnjih

klasičnih odjevnih predmeta. Muški kaputi, koji su dotada bili strogog i dužeg kroja, u ovom

razdoblju postali su znatno kraći i dopirali su samo do struka, dok su rukavi kaputa sezali

samo do laktova.20 Takav odjevni predmet, koji je bio veoma popularan među tadašnjim

muškarcima, posve nalikuje današnjem boleru. Muške hlače, tzv. breeches, koje su sezale od

struka do koljena, postale su znatno šire i bogatije materijalom, a takvim izgledom su se

naizgled doimale kao suknje.( Tierney,2002:9)

20 http://www.kipar.org/archive/baroque-costumes/costumes_male.html

13

Slika 10. Breeches

Važno mjesto kod odijevanja muškaraca nesumnjivo su zauzimali i brojni ukrasi, osobito

vrpce različitih oblika i boja. One su služile kao detalji na hlačama, cipelama i ramenima.

Općenito govoreći, muška moda u baroku se postupno prilagođavala trendovima koji su

dotada bili rezervirani samo za žene i odmaknula se od strogoće i jednostavnosti koje su

karakterizirale prethodna razdoblja u povijesti.

Vojnici su uglavnom imali slobodan izbor u odijevanju, međutim, otkad su oformljene trajne

vojne jedinice, njihova sloboda u odijevanju je završila te su se morali prilagoditi zahtjevima

pripadajuće vojske i poštivati norme koje su se tražile u području njihova odijevanja.(Grau,

2008: 61.) Takva usklađena odjeća i jednakost u odijevanju vojnika bila je omogućena naglim

razvojem velikog broja tvornica različitih vrsti tkanina, koje su omogućavale proizvodnju

dotad nezamislive količine odjeće iste kvalitete i istih svojstava. Iako su vojnici bili obvezni

nositi uniforme koje su im određene, za zapovjednike vojske i dalje je načelno vrijedila

sloboda u odijevanju te se nisu morali uniformno prilagođavati. Ipak, uskoro su i oni izgubili

slobodnu u odijevanju, te su svi muškarci koji su bili podanici kralja morali nositi jednaku

uniformu. Vojske su se uniformno međusobno razlikovale na način da je podstava uniforme

bila različite boje ovisno o tome o kojoj se vojsci radi i po vrsti materijala od kojeg je

uniforma izrađena.(Grau,2008:61)

4.3. Razdoblje od 1670. do 1720. godine

14

Usporedno s ulogom koju je zadobio kralj Luj XIV. uslijed svoje vladavine Francuskom i

utjecajem kojeg je u Europi imao u svim područjima a osobito u onom modnom, moda u

ovom razdoblju postala je iznimno ekstravaganta. Plemstvo njegova dvora kao i njegovi

suradnici odijevali su se vrlo raskošno, odjeća je bila izrađena od najskupljih materijala i

ukrašena vrpcama, gumbima, mašnama, čipkom itd.

Muški kaputi, koji su dotada bili širi i bez oblika, sada su postali znatno uži i prilagođeni

tijelu, slično kao i kod odijevanja žena. Tave nove verzije kaputa nazivale su se justaucorps.21

Klasične, visoko postavljene kragne zamijenjene su tzv. žabo ovratnicima i širokim kragnama

izrađenim od čipke i drugih materijala.22 Rukavi, koji su u prethodnim razdobljima bili vrlo

naglašeni i slojeviti, sada su postali jednostavnijeg, cjevastog oblika, od trenutka kada ih je

Luj XIV. prihvatio kao modno prihvatljive.(Grau, 2008:59) Nadalje, kaputi su sada bili

obogaćeni i džepovima koji su dotada bili nepoznanica kao i prorezima koji su omogućavali

zaštitu odjeće od gužvanja i oštećenja prilikom sjedenja i vožnje. Držač mača, koji se prije

nosio preko ramena, sada se pretvorio u remen koji se nosio oko struka. Ispod kaputa

muškarci su nosili veste koje su bile skoro jednako dugačke i jednakog materijala kao i sami

kaputi, a bile su izrađene od svile sa različitim uzorcima.23 Popularne breeches su također u

ovom razdoblju doživjele promjene s obzirom da se nisu uklapale s novim trendovima u

obliku i dužini kaputa (justaucorps) i odjeće koja se nosila ispod njega. Naime, znatna širina

breeches – a i naglašenost materijala nije se uklapala u odijevanje koje je bilo prilagođeno

tijelu i naglašavalo njegovu liniju. Breeches su tada postale normalne širine a dužina im je

sezala do koljena. Međutim, s obzirom da one uopće nisu dolazile do izražaja pored kaputa i

vesti nošenih ispod kaputa, može se reći kako su one činile potpuno nevažan dio u

cjelokupnom odijevanju muškaraca u tom razdoblju.24

21 Justaucorps – «just at the body» ili «uz tijelo»22 http://ourstrulyzhivali.com/2014/1/03/447 (20.04.2015.)23 http://www.kipar.org/archive/baroque-costumes/costumes_male.html (20.04.2015.)24 https://historyofeuropeanfashion.wordpress.com/2012/04/07/the-baroque-period-in-all-its-grandiloquence/ (21.04.2015.)

15

Slika 11. Primjer barokne odjevne kombinacije.

Slika 12. Primjer tzv. justaucorps-a.

4.4. Frizura i obuća

Muškarci su veliku pažnju posvećivali svojoj kosi koja je gotovo uvijek sezala barem do

ramena. Ono što je bilo osobito popularno kod muškaraca u baroku, svakako jesu perike.

Nakon što je Luj XI. počeo gubiti svoju prirodnu kosu, počeo je nositi perike i ujedno

nametnuo još jedan trend koi je postao općeprihvaćen i veoma popularan među muškarcima.

Muškarci su svoju kosu šišali posve kratko, a perike su ju potpuno zamijenile. Perike su

obično bile dužine do ramena i kovrčave. Iako se isprva perikama nastojao postići izgled

prirodne kose, s vremenom su one postale umjetnog efekta pa su uvojci perike dopirali i preko

ramena pa čak i do sredine leđa.25

25 http://ourstrulyzhivali.com/2014/1/03/447 (20.04.2015.)

16

Slika 13. Barokne perike.

Kada je o cipelama riječ, one su kod muškaraca u baroku bile nezamislivo drugačije nego što

su danas. Naime, cipele u ovom razdoblju su bile veoma ekstravagantne. Bile su izrađene od

baršuna, svile i drugih materijala. Bile su ukrašene umjetnim cvjetovima, vrpcama,

glomaznim mašnama pa čak i dragim kamenjem.26 Ono što se osobito ističe jest činjenica da

su i muške cipele često imale potpeticu, i to prilično visoku.

Slika 14. Barokne cipele.

5. Ukratko o rokokou

Kako bi se smisleno zaokružila tematska cjelina o modi u baroku, u ovom će se poglavlju

ukratko obraditi rokoko, razdoblje koje je uslijedilo neposredno nakon njega, a predstavlja

njegovu svojevrsnu nadogradnju i nadopunu. Zanimljivo je promotriti kako su se za vrijeme

rokokoa novi društveni slojevi integrirali u svijet pomodnog odijevanja. Uzrok promjenama

bili su sve veći utjecaj i moć obrazovanog buržujskog27 sloja u pariškim salonima i kavanama,

a koji su utrli put proboju modnih trendova do srednjih, pa čak i nižih slojeva društva.

26 http://marybawa.com/historic/baroque/baroque1.html (20.04.2015.)27 Građanskog.

17

Začetnicom mode u rokokou smatrala se Markiza od Pompadoura28, ljubavnica Luja XIV.,

ljubiteljica pastelnih nijansi i cvjetnih uzoraka, kasnije odrednica bezbrižnog, veselog stila

poznatog pod nazivom rokoko. Neke od za modu posebno važnih značajki rokokoa bile su sve

veća važnost uloge dizajnera i modnih časopisa, što je bilo u skladu sa sve većim interesom

raznih slojeva društva za modne trendove, a kojeg su šarene ilustracije spomenutih tiskovina

dodatno poticale.

U žensko odijevanje vratili su se obruči za suknje, što je dodatno pojačalo kontrast u odnosu

na gornji dio u obliku korzeta. Sredinom 18. stoljeća pojavili su se i tzv. pagoda rukavi, uski

od ramena do laktova, s čipkastim završetkom trapezastog oblika. Marija Antoaneta29, još

jedna od ikona stila u razdoblju rokokoa, uvela je tzv. chemise à la reine30, laganu bijelu

haljinu sa šarenim svilenim pojasem oko struka. Taj je odjevni predmet bio revolucionaran jer

gornji dio nije sadržavao korzet, što je konačno otkrilo stvarnu žensku figuru i simbolički

naglasilo postepeno oslobađanje i veću slobodu izražavanja žena. Muškarci su i dalje nosili

varijacije na temu habit à la française31, što je sadržavalo kaput, bogato dekorirani prsluk i

kratke hlače. Perike su i dalje bile popularne, najčešće u bijeloj boji. Došlo je do

popularizacije tzv. tricorne32 šešira, koji su često završavali pletenicom i bili ukrašavani

nojevim perjem. Razdoblje rokokoa, koje je uspjelo ujediniti dotad nespojive kontraste,

svijetle boje i teške materijale, aristokraciju i buržoaziju, završeno je Francuskom

revolucijom, no njegovi stilski utjecaji ostali su prisutni i tijekom narednih nekoliko

desetljeća, posebno u dizajnu namještaja.

Slika 15. Marija Antoaneta u chemise à la reine.

28 Jeanne Antoinette Poisson, kasnije markiza od Pompadoura, na dvoru Luja XIV. Provela 20 godina.29 Posljednja i zbog rasipnosti najomraženija supruga Luja XIV. i kraljica apsolutističke Francuske, pogubljena pod giljotinom za vrijeme Francuske revolucije 1793.30 Fr. chemise à la reine - haljina u kraljičinom stilu.31 Fr. habit à la française - kostim u francuskom stilu.32 Šešir koji ima tri ugla, što mu daje trokutast oblik.

18

Slika 16. Karikirani prikaz muškog odijevanja u rokokou.

6. Ostaci baroka u suvremenoj modi

Ostaci baroka se nesumnjivo mogu zamjetiti i u današnjoj modi. Naime, ekstravagancija koja

je prožimala barokne trendove, ostavlja puno prostora aktualnim modnim dizajnerima za

djelovanje u tim okvirima i potragom za inspiracijom upravo u nekim od baroknih odjevnih

predmeta, uzoraka ili modnih dodataka. Stoga, nije rijetkost da se na modnim revijama i

sličnim modnim manifestacijama susreću kolekcije inspirirane baroknim materijalima,

bojama i dodacima. Barok se idealno može uklopiti u današnji stil prvenstveno zbog raskoši i

dekorativnosti koje su u njemu prevladavale. Rakošni odjevni predmeti, slikovit dizajn,

svileni umeci i gobleni kao i pozlaćeni printevi i dezeni predstavljaju trendove koji su preuzeti

upravo iz baroka. Barokni stil se može kombinirati i sa mnogim drugim stilovima, tako da se

nerijetko mogu susresti kombinacije baroknog i romantičnog stila koji idealno spajaju

povijesne trendove i modnu ideju današnjice.33 Iz kontinuirane prisutnosti barokne inspiracije

u današnjoj modnoj umjetnosti, proizlazi da će barokni izričaj svoje mjesto u inspiraciji

dizajnera pronaći i u budućnosti.

33 http://www.marieclaire.com/fashion/advice/g1568/baroque-fashion-trend/ (20.04.2015.)

19

Slika 17. Kreacija Dolce&Gabbana–e inspirirana barokom

7. Zaključak

Barok kao širi pojam koji pokriva područje čitave umjetosti i stila življenja većinskog dijela

17. stoljeća, zanimljiv je stilski fenomem koji je svoj simbolički utjecaj ostavio u brojnim

aspektima društva, a upravo je moda jedan od njih na čijem se primjeru može promotriti odjek

životne filozofije koju je on propagirao. Odijevanje, kao svojevrsno ogledalo ljudskog načina

razmišljanja, te način izričaja, otkriva nam mnogo više od čisto estetskog dojma.

Ekstravagancija i pretjerivanje baroka izuzetno su se ocrtavali na vanjštini tadašnjih dama i

gospode, pa je tako upravo odjeća poslužila kao jedan od pokazatelja njihovog društvenog

položaja i moći. Ipak, ono što se može detektirati kao sociološki fenomen je izostanak

sudjelovanja nižih društvenih slojeva u pomodnom odijevanju baroka, što dodatno potvrđuje

skupocjenost tada korištenih boja i materijala za izradu raskošnih odjevnih predmeta.

Također, iz toga se vidi da je barok bio jedno od posljednjih razdoblja u kojima je dostupnost

svijetu modnih trendova imao isključivo manji, elitni sloj društva. Međutim, zanimljivo je

promotriti i naličje barokne kićenosti, ekstravagancije, bezbrižnosti, pa pomalo i paradiranja,

pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je većinski, no slabiji sloj društva to čitvo vrijeme

morao promatrati bez realne mogućnosti sudjelovanja u istom. Moguće je da su barok, pa i

20

moda za njegovo vrijeme, bili jedne od bezbroj malenih sjemenaka koje su potaknule rast

frustracije nižih slojeva, što je 1789. godine kulminiralo Francuskom revolucijom, događajem

koji je imao neslućene razmjere i odjek u ostatku svijeta te konačno donio jednakost,

neovisnost i slobodu svim slojevima pučanstva. Postavlja se pitanje je li aristokracija,

odjevena u svoje raskošne barokne oprave bila svjesna da će za nešto više od stotinjak godina

izgubiti svu svoju moć koju je toliko voljela pokazivati i dokazivati između ostalog i svojom

ekstravagantnom vanjštinom. To pitanje treba ostaviti sociolozima i povjesničarima. No, ono

što se ne može poreći, a što je vidljivo i u kolekcijama suvremenih dizajnera koji dio svoje

inspiracije pronalaze i u baroku, je to da je estetika tog razdoblja dokazala vječiti poriv većine

ljudi da se ukrašavaju, kite, ponekad se zanesu pa pretjeraju, ali da teže ka korištenju odjeće

kako bi dodatno naglasili svoju viziju ljepote umjetnosti izražavanja, što i jest, uz onaj

praktični, jedan od glavnih ciljeva mode.

8. Literatura:

1. Tierney, T.: French Baroque and Rococo fashions, Dover Publications, 2002.

2. Grau, Marie-Francois: Povijest odijevanja , Kulturno informativni centar naklada

Jesenski Turk, 2008.

3. McNeil, P.;.: The Art and Science of Walking: Gender, Space, and the Fashionable

Body in the Long Eighteenth Century, Fashion Theory: The journal of dress, body &

culture, volume 9 (2), 2005, :175-204.

4. Fashionhistory.zeesonlinespace.net

http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/baroque.html (20.04.2015.)

5. Marybawa.com http://marybawa.com/historic/baroque/baroque1.html (20.04.2015.)

6. Ourstrulyzhivali.com http://ourstrulyzhivali.com/2014/1/03/447 (20.04.2015.)

7. http://www.marieclaire.com/fashion/advice/g1568/baroque-fashion-trend/

(21.04.2015.) , Katie Connor, Marie Claire; Fashion advice, 2012.

8. Wikispaces.com https://europe1600s.wikispaces.com/Louis+XIV

%27S+Use+of+Fashion+to+Contro+and+Express+Power (20.04.2015.)

9. http://www.kipar.org

http://www.kipar.org/archive/baroque-costumes/costumes_male.html (20.04.2015.)

http://www.kipar.org/archive/baroque-costumes/costumes_female.html (20.04.2015.)

21

Slike:

Slika 1: http://wannabemagazine.com/wp-content/uploads/2011/04/28.jpg

Slika 2: http://kristenheaven.com/cdn/2015/05/11/photo-8206750.jpg

Slika3:http://impressivemagazine.com/wp-content/uploads/2013/07/palatul-versailles-

franta.jpg

Slika4:https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bb/

English_baroque_shoe,_possibly_from_America,_c._1730-1740s_-

_Bata_Shoe_Museum_-_DSC00117.JPG

Slika 5:

http://www.yourdressmaker.com/shop/images/Dress_03_red_baroque_aufm_01.jpg

Slika 6:

https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/736x/2b/59/5a/2b595a84418ef8ae7837b0a5298

9278d.jpg

slika 7: https://classconnection.s3.amazonaws.com/1879/flashcards/714064/jpg/

echelle.jpg

slika 8:

https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/236x/98/33/02/98330294247d04171bdcadf11b

80108e.jpg

slika9: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/43/Fontange_Kneller.jpg

slika 10:

https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/736x/0f/82/90/0f8290252661d70a351b1fc70cb

37d4f.jpg

slika 11:

https://historyofeuropeanfashion.files.wordpress.com/2012/04/baroqueman3.jpg

slika 12: http://www.historical-costumes.eu/04_Text_Barock/19_juste_au_corps_gro

%C3%9F.jpg

slika 13:

https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/236x/f9/32/e4/f932e4717e4bea0f4e30e5bc5e84

9725.jpg

slika 14:

https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/236x/c8/d5/3e/c8d53e2eda1408ebc4f95de2951

b45ad.jpg

22

slika 15:

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7d/Marie_Antoinette_by_Joseph_

Ducreux.jpg

slika 16:

https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/736x/72/58/53/7258530fcddb2727bc8b91a64e

130046.jpg

slika 17: http://she.hr/moda-inspirirana-barokom/

23