7 ana gabrijela sabic

7/22/2019 7 Ana Gabrijela Sabic

1/21

Diacovensia 1./1994.

KNIZEVI\[OKOMUNrr(ACTJSKTPRISTIJPU SUSRETUS BIBLUSKIMTEKSTOVIMAU RELIGIOZNOMODG,OJU I(ATEHEZT*Ana Gabriiela SabidZalto knjiZevnokomunikacijski pristup u susretu s biblijskim tek-

stovima, osobito ako je rijed o susretus biblijskim tekstovima u religioznomodgoju i katehezi?OdgovarajuCina to pitanje, najprije iemo podsjetiti na to Sto knjiZevno-komunikacijski pristup zna(i opdenito, a zatim iemo posebnu pozornostposvetiti knjiZevnokomunikacijskom pristupu odabranim biblijskim tek-stovima, osobito onima s kojima se susreiemo ili bismo se trebali susretatiu religioznom odgoju i katehezi s djecom, mladima i odraslima.L. O KNIZEVT\OKOML]r{rr(ACTJSKOMPRTSTUPUsusRETu s BTBLTJSKTMEKSTOVTMAOpcEr\-rTOGledajudiopienito, knjiZevnokomunikacijskipristup osobito proudavaglavna obiljelja umjetnidkoga teksta, specifidnosti ditateljeva odnosa premaumjetnidkome tekstu te zakonitosti u otkrivanju/uspostavljanju smislaumjetnidkoga teksta.KnjiZevnokomunikacijskimpristupom biblijskim tekstovimaproudavajuse osobito knjiZevnoumjetnidka obilie7ja biblijskih tekstova (npr. strukturabiblijskoga teksta naravpoetskoga iskaza e ostala obiljehja svakogapojedi-nadnoga teksta ili knjiZevne vrste) te specifidnosti ditateljevasudjelovanjaususretu s biblijskim tekstovima. U tom odnosu tekst - iitatelj posebno se

proudavaju zahtievi koje biblijski tekst postavlja ditatelju, stvaraladkosud-jelovanje ditateljau otkrivanju smisla biblijskoga teksta,mogudnostisvakogpojedinog dtatelja da osobno, uvijek iznova otkriva poruku biblijskihtekstova.Dakako, u cjelovitom pristupu biblijskim tekstovima knjiteuno- komu-nikacijski pristup treba promatarati kao jedan od aspekata, i to u komple-

' Ovaj je znanswen ad nastaona temeljupredavanjana ZimskojkatehetskojSkoli 1994. Zagrebu,Stoga je autoricaodrLala zajednos dr.JosipomBarideviiem i mr. Vlatkom Badurinom)u skloputenratske cjeline pod naslovont "Metodiiki pristupi odabranim tekstouima z luanoua euandelja".Mr. Badurina svoj je rad objavio u Katebezibr. 1/1.994.

146


2/21

Diacovensia t/lgg4.mentarnomsuodnosus ostalimaspektima:specifidnoegzegetskim,eolo5ko-dogmatskim, katehetsko-komunikacijskim, psiholo5ko-komunikacijskim iostalim vidovima proudavanjabiblijskih tekstovaodnosno komunicirania stim tekstovima.

Imajuii pred odima knjiZevnokomunikacijskiaspekt u susrerus biblii-skim tekstsovima podsje1amo na neke temeljne (a mnogima vjerojatno ipoznate) dinjenice.Biblijski tekst, zapravo biblijski tekstovi, kao nadahnura rije( Bolja,osfvarenisu u mnogolikoj ljudskoj rijedi,a pred ditateljemse takoder (kao iumjetnidki ekstoviopdenito) pojavljuju kao ofvorena vrlo sloZena truktura,desto najvi5e umjetnidke vrijednosti, koja poziva ditatelja na trajan, uvifekrzvoran proces otkrivanja najdubljeg vjernidkog smisla.Kratko podsje6am i na bitne zna(ajke knjiZevne komunikacije, srZnogapojma koji odreduje odnos umjetnidkoga eksta ditatelja.'KnjiZevna e komunikacija stvaraladki dinamidan proces otkrivanja ioswarivanja smisla umjetnidkoga teksta. Taj se proces, zapravo odnosizmedu teksta i ditatelja,oswaruje uvijek iznova, ali ne uvijek s istimintenzitetom i ne s istim rezultatima. Otkrivanje i oswarivanje smislaumjetnidkoga teksta dogadase u procesu (itanja, dakle u procesu aktivnogsuodnosa eksta ditatelja.Pritom je vrlo valno Stose stodobno s otkrivanjemi ostvarivanjem smisla umjetnidkoga teksta dogada i promjena Citateljevabi(a: njegovi se senzibiliteti bogate i produbljuju, ditatelj se otvara novim

iskustvima,ditatelj e tijekom literarne komunikacije pozvan da prevrednujesvoje stavove, mi5ljenja, spoznaie.1.1. Po iemu je umjetniiki tekst (u naiem sluiaju biblijski)prepoznat jiu i spe ifiian ?U umjetnidkome su tekstu zgusnuti bogati slojevi opieljudskog i, akoje o biblijskim tekstovimarije(., jernidkoga skustva.Svaki e umjetnidki tekstsloZenastruktura dak i onda kada nam se dini da je tekst vrlo jednostavan,razumliiv. Rezultati istra1ivanjapokazuju da se tekst i ditatelju prvoq ditanfu(susretu) ne razumijiu ili da se razumiju vrlo malo, tek podetno.' To sedogada i tada kada nam se tekst (tni razumljivim. Ve6 ovdje moram re6i dasmisaoteksta valjasustvarati ditanjem vi5eputa, dubljim poniranjem u tekst,smisao teksta valja susfvarati tako da on postane dio svakoga od nas,a ne

lelalnijep.pojmu, temeljnim sastavnicama e naravi knjiZevne komunikacije v. u: AnaGabriiela Sabii, Komunikacija s Biblijom kao knjiileunoimjetniikim djelom,'BogoslouskasmotrA,3-4, 7997,str. 232-242.V_tp, .opoldina Veronika Bana5:Estetskakomunikacija s knjiieunoumjetniikim tekstorn,Skolskenouine, Zagreb, 1991, str.91..

147


3/21

Diacovensia t/1994.da nam bude neka (povr5na netodna) nformacijao temi, o mislima u tekstu,o mjestu i vremenu nastanka eksta slidno.'

Umjetnidki ie tekst uvijek viSeznadanbogatiji i razliditod svakodneveswarnosti). Poiednostavlfeno edeno, umietndki fe tekst vi5eznadanpo prene-senim znadenjimarijedi, po slikovitosti izraLavanja njezinu znadenju, pospecifiinoj, poetskojulozi pojedinih rijedi, zraza,dijelovatekstau cjelini, pobogatstvu izralenth misli i osjeiaja, po svome razliditom djelovanju naditatelje, na njihova iskustva, potrebe, odekivanja. Upravo dimenziiaviSeznadnostidaje moguinost (ali i postavlja zahtjev) novome ditanju koje6e nam uvijek re6i vi5e o umjetnidkom odnosno biblijskome tekstu ali i onama samima.

Naglasimo akoder da je svaki umfetndki ekst edinswena,neponovljivaestetska stvarnost, po tome i jest estetsko bi6e koje posjeduje vlastitopostojanje, vlastiti svijet, koje posjeduje Livu, swaraladku snagu koja nasuvijek iznova poziva na osoban susret.

U knjiZevnoj komunikaciji umjetnidki nam tekst otkriva onoliko odsvogapostojanjakoliko napora stvaraladkih posobnostiuloZimo u ditanje,otkrivanje, zamilljanje, ponovno ditanje. U komunikaciji s umjetnidkimtekstom nije, kao Stosam staknula,dovoljno samo znatto demu tekst govori(povr5no shvaiena tema), nego je vrlo valno vidjeti i kako (kojim rijedima,slikama, pre5u6enim rijedima...) govori, jer o tome ovisi njegov cjelovitsmisao.1 .2. Kako iitati umjetniiki biblijski tekst?Polazimo od toga da su biblijski tekstovi, i starozavjetni novozavjetni,vrlo razliditi i po svome nastanku i po knjiZevnim vrstama, i po teolo5komodnosno vjernidkom smislu, i po zahtjevima koje postavljaju ditateljimatijekom stolje6a.Pripominjem takoder da su i tekstovi koji pripadaju, naprimjer, istim biblijskim knjigama ili istim knjiZevnim vrstama medjusobnodesto vrlo razliditi, svaki je od njih zapravo vlastita stvarnostkoja ima svojemjesto i ulogu u Bibliji kao cjelini.Stoga se u odgovoru na pitanje kako ditati biblijske tekstove sasvimpouzdano moZeprihvatitipoznato knjiZevnoteorijskonadeloo tome da svakitekst - svojom strukturom ili joS todnije svojom naravi - daje ditateljusvojevrstan znak za ditanie. Ili, slikovito redeno, tekst svojom strukturom,svojim bogatswom i svojom naravi poruduje ditatelju: upoznai me u mojojvlastitosti,da bi najdubljemogao naslutitiSto i govorim o onome Sto e iznadmene, o onome Stome nadilazi.Da bismo, dakle, dobro, stvaraladkiditali umjetnidki tekst, valja voditiraduna o naravi teksta, o njegovoj strukturi, o zahtjevima koje postavliaditatelju.To se na osobit nadin konkretizira u metodidkom oblikovanju - o

3 Usp. Georg Baudler, Einftibrung inPaderborn - Mr.inchen- rVien - Ztirich,

symbolis b e zci ende Tbeo ogie, F.Schdnngh,1982,str.45.

148


4/21

Diacovensia l/1994.vrsti i naravi teksta ovisi izbor metodidkih prisrupa, metodidkih sustava,metodidkih postupaka.

Upravo sam zato odabrala vile razLiaitih iblijskih tekstova u kojima 6u,poLazeCi d teorije knjiZevnosti, nazna(iti njihovu narav i mogu6i knjiZevno-komunikacijski odnosno metodidki pristup.

Konkretno, rijed e o besjedamaizlvanova evandelja,te o prispodobamao Kraljevstvu iz sinoptidkih evandelja. Te sam tekstove odabrala prvotnozbog njihove vrlo zanimljive knjiZevne strukture i cjelokupne naravi po-etskoga iskaza te, osobito, zbog vrlo specifidnih literarnokomunikacijskihzahtjeva koje postavljaju ditatel ima.2. PRTMJERT0''UrZEVI\OKOMUI\IKACUSKOG PRTSTUPABrBrrJsKrMTEKSTOVTMA2 .1. Knjiieunoteorijske i knjiieunokomunikacijske naznake oIsusouim besjedama u Iuanouu eunndeljuKao prva zna(ajka lvanova evandelja (u cjelini) gotovo se uvijek istidenjegovo leksidko siromaSrvo siromaSrvoodnosno malen broj upotrijebljenihrijedi), njegova ednostavnost. Istodobno se, takoder gotovo uvijek, istidedarifeii i izrazi u Ivanow evandelju imaju dubok teolo5ki smisao, da lvan rabinaiosobniji leksik (rjednik, izbor rijpdi) od svih novozavjetnih spisa, da je toiednostavnost oja vodi u dubinu.'

Ono Sto e takoder karakteristidno za lvanovo evandelje, a razlidito jeod sinoptidkih evandelja, est ritmizirana proza, osobito u besjedama.U timsu Ivanovim tekstovima desta vrlo znakovita ponavl anja:ponavljanja rijedi,rzraza,dijelova redenica dijelova teksta.Takvim ponavljanjemosfvarujese,dakako, isticanje (naglaSavanje)misli, produbljivanje smisla, osryaruje sevidljiva unutamja povezanost elemenata koji se ponavljaju u tekstu kaocjelini, a ditatelj se - sloZenim leksidko-sintaktidkim i ritmidkim znakovima -upuiuje na otkrivanje podteksta.Kako ditati takve tekstove?Ponavljam nadelo koje sam naznatila: da bismo dobro ditali umjetnidkei biblijske tekstove, valja slijediti znak koji nam ti tekstovi daju svojomstrukturom, svojim Bogatstvom.2.1 1 O specffiinomuremenuitanjaTekstovi besjeda u Ivanovu evandelju i ostala ritmizirana proza u istomevandelju traLe od ditatelja (i katehete ) spectfiino urijeme iitanja.Te tekstove ne moZemo ditati na brzinu, ne moZemo ono o demugovore (ili joS todnije: ono Stogovore) "uzeti na znanje", ne moZemo ih nabrzinu "shvatiti" ako ne udemo u prostore Sutnje,ako ne udemo u prostore

4 Usp. Giuseppe Segalla - komentari i uvod u Ivanovo evandelje u: Nuouissima uercionedella Bibblia. Giovanni, Edizione Paoline, Roma, 1984, sv.36, osobito str..78-79.

r49


5/21

Diacovensia l/1994.ponavljanja, ako ne udemo u prostore slikovitosti-refleksije-meditacije...inam tekstovi nude - i traLe od nas - vrijeme i prostor za nala sje1anja,prisje6ania, a na5a skustva,za nas kao osobe...

2.1.2 O ritmu besjed.akao literarnokomunikacijskom znakuJedan od osobitih literarnokomunikacijskihznakova, koji ditateljmoraprepoznati, jest ritam besjeda dijelova dijaloga u Ivanovu evandelju.Tijekom komunikacije s tim tekstovima valja slijediti ritam u njima,prepustiti se tome ritmu, ditati dijelove teksta koji se ponavljaju,vi5eputa ihditati - izdvojeno i u cjelini. U tim se tekstovima ne moZe iii predacem -kratko i na brzinu reii o demu je rijed. U Ivanovim proznim ritmiziranimtekstovima na specifidan se nadin - upravo ponavljanjima istovrsnih idjelomidno promijenjenih elemenata - u nama "odmata" zna(enje teksta.Pogledajmo sintaktiiko-ritmiiku mreiu ponavljanja u IV 15, 1-8, dabismo istidudi najizrazitije ritmidko-znadenjske elemente toga teksta - boljeuodili potrebu specifidnoga ditateljeva odnosa prema toj vrsti teksta.

Trs i loza (Iu 15, l-E'la sampravi trs,a Otac moi - vinogradar.Svaku ozu na meni koia ne donosi roda,on sijede,a svaku koia rod donosi,eisti,da vi5e roda donese.Vi ste vei odi56enipo rijedi koju sam vam zborio.Ostaniteu meni, i ia u vama.Kao Sto oza ne moZe donijeti roda samaod sebe,ako ne ostane na trsu,tako ni vi.ako ne ostaneteu meni.Ja sam trs,vi loze.Tko ostaje u meni i ja u niemutai donosi mnogo roda.Uistinu, bez mene ne moZete udiniti ni5taAko tko ne ostane u meni,izba(en je kao lozai osuSiose.Takve onda skupe i bace u oganj te gore.Ako ostaneteu meni,i rijedi moje ostanu u vama,Stogod hoiete, iStite,i bit ie vam.Ovime se proslavljaOtac moj:da donosite mnogo rodai da budete moji udenici .

Ja sam... rs,. . Otacmoj. . . .... ozu ....ne donosi oda..... od donosi.disti,.... oda donese.Vi ....odiSceni. . . i jed i . . . .Ostanite u meni, i ja u vama....... oza ne moZedoniieti oda......... ne ostane(na) trsu,... vi ... ne ostanete meni.Ja sam trs,vi loze.... ostajeu meni i ia u niemu,... donosi mnogo roda......ne ostaneu menl,

.... ostanete meni,, ."::,r, moie

(ako) ostanu u uamr

Otac moj:... dohositemnogo roda

r50


6/21

-****-** *,**,,,*,*g*y,,s*s***,*/*12,?*10;n,,,,,0,0,,,,,,,000**,,,,.,,,,**,,0,,,,,,0,,,,,,,0,,,,,,,,*,,,,,,,,,**Iz naznadene e sheme ponavljanja u Ivanovu tekstu odito da takvaminuciozna struktura ponavljanja kljudnih riied ea, tls, lozA, otac moj),rzraza (ne donosi roda/rod donosi), cjelovitih redenica i njihovih dijeloia'ostanite u meni, i a u uama./.,. ne ostaneteu meni/... ostaieu m"ni i a utt,femu) sfvara ritam iskaza koji pridonosi zgu5njavanju i gradacijsio-:rodubljivanju smisla cjelovitoga teksta Takva nas vrlo razviieia sintatiiko-ritmiika stntktura ponavliania izravno, literarnokomunikacijski produk-:ivno, uvodi u semantliku (tj. znadenjsku) mretu ponavljanja u kojoj, kao: pravoi mre2i, svaki dio nalazi svoju ulogu i zna&nte u cjelovitome smislu:eksta.Literarnokomunikacijski je pritom vrlo valno uoditi da se elementi kojise ponavljaju u Iv 75,7-8 nalazeu vrlo sloZenim eksidkim, sintaktidkim i:itmidkim odnosima, Stodakako stvaravrlo bog ate znadenjske dnose.To je ponajprije odnos cjeline i dijela: trs- loza.Tajje odnos zapravo:melj alegorijskoga zna(enia u ovome tekstu.

. Osobitoj ritmizaciii teksta i znadenjskom produbljivanju pridonosi,::dalje, dinamidna (viSestrukoponovljena) i vrlo kontrastna izmjena afirma_::\-noga skaza negacije:"... ne donosi roda,,/,,...od donosi,, usp. dalje: Ze,4b,5d, gb)"ostanite u meni, i a u uama."/,,(ako) ne ostaneteu meni,,(usp.dal je:5c,6a,7 a,7b) .

U tom je kontekstu znakovita i za razumijevanjestila i naravi Ivanovaskazavrlo vaLnasvojevrsnasintaktidka isprepletenost alegorijskoga ireflek-::\'noga odnosno duhovno-teolo5koga iskaza:"Ostanite u meni, i ja u uama.(Kao ito loza ne moie donijeti roda sama od sebe,)ako ne ostane na trsu;tako ni ui ako ne ostaneter.tmeni.,,

Zna(.enistri-i9, medutim, vjerojatno najzanimljiviji niz ponavlianja (vrlo--,zliditovariran) koji dini svojevrsnuokomicu teksta;Ja sam .... Otac moj...vi. . .j a , , ., . .u iJa sam,. .u i . . .... #t**oi

Da ie to zaistasredi5te znad,enja, tkrivamo vei u retku 9 i zapravo, sve- - kraja ove glave Ivanova evandelja.


7/21

Diacovensia l/1994.

Iz svega e odito da rijedi, zrazi dijelovi redenicakoji se ponavljajunisupuki zl>roj ijedi, nego uvijek - u razliditimmedusobnim odnosima - stvarajudublje, konotativno zna(enie(i znak ditatelju):zaustavljajuna5upozornost,naSemisli, slifedom tih raznoliko strukturiranih ponavljanjau nama se tkamisaona-fantazijska-emotivna veza medu tim ponovljenim i ponavljanimrijedima, dijelovi koji se ponavljaju istidu i produbljuju aspekte zna(enia,stvaraju bogatu i bremenitu unutarnju, podtekstovnu povezanost misaonihslojeva u tekstu. Tako ostvaren ritam organizira i sabire na5u pozornost,osjedaje,ma5tu,misli. Ritam e to koji vodi u dubinu, u dublje - uvijek Ziveslojeveevandeoskoga eksta- i u dublje slojeve spoznavanjana5egavlasti-toga bi6a.Takve tekstove,nesumnjivo,valja ditatipozorno i sabrano,meditativnoditati,ponavljati vi5eputa, er se tako silaziu dubinu smisla.Tijekom takvogaltanja otkrit iemo, osobito mi kao odrasli ditatelji,koliko je ritmidka strllkturau ovome Ivanovu tekstu te u ostalim besjedamadvrsto povezanas misaonimi emotivnim slojevima,koliko upravo ritam pridonosi stvaranju jelokupnogasmisla eksta.2.1 .3 O simbolima i rijeiima sprenesenim znaieniem u

Isusouim besjedamaU Isusovim besjedama u Ivanovu evandelju deste su i vrlo valne rijeiisimboli: npr. (voda) iiua uoda (4, L1.74); kruh iiuota (6,23 - 58); pastir

(10,7-18); ts, oza (15,1-8); ujetlo+ama 3,79-2I;8,72; 12,35-36.40...Takoder su veoma valne rijeii s prenesenim znaienjem: npr. bram(2,79.2I); rob (:8,34-3r; roditi se 3,3-7); spaua.ti probuduti se I1,1I-73); Piti(4,7.9-70);oiednjeti (4,73-14;6,3)... (Zanemarit 6emo u ovom kontekstudinjenicuda su neke od tih rijedi,na primjer, voda, pastir,vinograd, hram...vrlo poznate i valne teme iz starozavjetnemudrosne knjiZevnosti.)U susretu s tekstovima u kojima se pojavljuju snalni simboli te izrazi sprenesenim zna(enjem takoder nije dostatno samo konstatirati (znati) da jerijed o simbolu, a nije dostatno ni "znati" puno duhovno-teolo5ko zna(enietakvoga zraza.Yaljau sebi,Stocjelovitije,uprisutnitiptro, odnosno,slikovitoznadenje,da bi duhovno (preneseno)znadenjebilo Stobogatije,uvjerliivije,ukorjenjenifeu na5e skustvo.YaIiadakle uspostaviti Zivu i osobnu (za svakogaditateljavlastitu) vezuizmedu slike (slikovitoga izraza) i njezinoga zna(enja. Tu je rijed oneraskidivu odnosu izmedu oznadtelja r ozna(enoga: polazni5na slika,slikovit izraz jest oznaditelj duboke duhovne stvarnosti, oznadenoga.Dakako, ukoliko zanemarimo polazi5nu sliku - i to upravo kao sliku koja unama budi predodZbu, asocijacije, doLivliaj, pristajanie uz niu - i duhovnasfvarnostkoju ta slikaoznadujebit 6e za nasapstraktna,nesposobnada nadeodjeka u nama, u na5emupojedinadnom iskustvu i Zivotu. Poiednostavlienoredeno,neie nam "govoriti".

152


8/21

-*,,,,,,,,o,,,,,*,,,,,o*o*,,,*Ri**-"*1Y*?**S,k*#*??i;*,*",,,o,0*****,*n2.1.4 O bremenitim rijeiima u Isusouim besjedama u luanouu

uandeljuIsusovo besiede u Ivanovu evandelju karakteristidnesu i po rijedimakoje se desropojavljuju u ulozi kljuinih rijeii, koje bih (u nedostatku boljegatermina) oznailla kao bremenite rijeii. To su rtjeil/izrazi koji u Ivanovuevandelju nemaju (odnosno ne moraju imati) slikovito ili prenesenozna(enje, ali imaju vrlo duboko teoloSko,vjernidko znatenie: zna(enje kojedosiZe naive(e dubine evandeoskoga teksta r nalega pojedina aloggvjernidkoga aivota. Takve bremenite tileei jesu: ljubau-ljubiti-ljub-i (3,76;

5,ZO.4Z;0,I7; 12,25;74,15.27-24.28-37;5,9-I3.77; 76,27;17,24.26);' istina(4,23-24;8,32-40.44-46;77,7-79); ai (8,44-4); iiuot/iiuot ujeini, -t g Inomim za "kraljevstvo Bozje" (3,15-16.36; 4,14.36; 5,24.26.39-40;6,27.33.40.4751.54'.63; 0,10-1 15.7728; II ,25; 72,50; I5,I3; 77,2-3);sujed,oianstuo-ujed,oirti3,I7.32;5,31-32.37.39;8,13-18;0,25; I,24)...

Te bremenite rijedi izrazi,a i tekst u cjelini,nose u sebi velike prostoreti5ine(bjeline),unutarnjeneizredenedinamike, koja se u susretus ditateljemodituje kao po,ziv znak). Poziv ditatelju da sudjeluje u nastanjivanju e ti5ine(bjeline) - trb n"*5avaju6i biie teksta- da tu ti5inu ispuni svojim iskustvom,svojim sie|anjima, osie6ajima, pitanjima fazumijevanjima, rastom uvjeinidkom razumijevanju, svojim stvaraladkim pristaianiem na istinu kojumu tekst daruie. I da te rijedi, taj sadrlaj - tako oboga6en - uprisutni u svomeZivotu.KnjiZevnoteorijskipreciznije redeno, to bismo mogli re6i ovako: takviprortori ti5ine, prostori bleline zapravo su shematizirani aspekti/sbematizi--raniuid,ouikojiie u reksrupojavljuju kao najrzravntjrpozivditateljuda.svojim

iskustvom konkretizira/popuni/dovrSi dijelove (vidove, aspekte) teksta, ukojima je samo naznadensadrLaj.Cjelovito zna(enie teksta uspostavit 6e setek u susretu takvih shematizirani[ vidova (aspekata) i ditatelieva skustva,njegove osobne i ZivotnedoPune.oTakvim sudjelovanjem u literarnoj komunikaciji iitatelj zaprav-osustua,ra,oiiuljaua smisao teksta koji 6e mu, ukoliko izvana i nekritidki

pristupi, ostati neotkriven i nepozn t, zapravo neprepoznat kao dubokaqernidka sfvarnostod koje se Zivi. Vrlo Ziv i svjel primjer nedovoljno osobnei U ovom je kontekstuvaZno staknuticla e upravo ljubau ied?.a {. 1e1elj1l .1",1:, ::tiuot i sinrt) "sveukupnognaSeg eligioznoodgojnog, vangelizacijsklg.r,katenetsKogdielovania".V. etaljnile: osip Bariievi6, Obnoua eligioznogodgola katebeze nasoJCrkui,ui Bogoslousldamotra, /I984, osobitostr.50.6 O sbematiziranim aspektima v. osobito: Rainer\Tarning (Hrsg.), Rezeptionstk-tlr"liL- Tlteorie nd praxx. vrilhelmFinkverlag,Mr.inchen,2 979, tr.5I,90,-719,243, 53,447iii.; uii"iir" e.k.t' iurrn*gnu knjiielne Egrije,.SNi^b^er,agreb,1986, tr. 79;VlatkoPavletii:Kako itati poeziju,Skotstl knjiga,Zagrep,1988, tr.56.Napominiemda V. pavleiii upotrebljavllermiq ,sbematskobliiie,a Ante Stamaiza isti

"o[1nra5i termin sbematskinazor, i. ZdenkoSkreb- Ante Stamai, Uuodu knjiieunost.

Te'oriia,metdologija, Globus,Zagreb,4 7986,str. 583.153


9/21

Diacovensia 1./1994.i Live komunik acije s biblijskim tekstom nalazimo u katebets om modelu kojije osrvarenu 5. razredu edne osnovne Skoleu Zagrebu.Tema je susretabila"Ljubau - temeljni zakon Isusouanouoga kraljeustua",dakle komunikacija srv 13,7-77 rv 73,34-35(usp. vjeronaudni udZbenik Podjimo zajedno, str.135-136.).Udenici, potaknuti pitanjima koja ih nisu ohrabrila da se doistaosobno otvore i prepuste Isusovoj zapovijedi ljubavi, u prvome dijelu svojekomunikaciies evandeoskim ekstomostajuna opioj, nedovoljno uvjerljivoji neosobnoj razint.

Stoga, na pitanja "Kako sve moZemo pokazati ljubav? te "Sto uopiezna(i pokazati ljubav?" udenici odgovaraju:Ljubav moZemo pokazati:- Svakome koga sretnemo, ako ga i ne poznaiemo, ali ako vidimo da mune5to treba, mi iemo mu pomoii.- Starici na ulici, siroma5nom djetetu, prosjaku;- Susjedu koia Zivi sama uvijek iu ljubezno podraviti. Pitat 6u je treba li joipomodi.Pokazivati ljubav zna(i: ne praviti se vaZan; uvijek pomodi drugome; nerugati se; utje5iti onoga tko je Zalostan; nikoga ne vrijedati; radovati se kadje netko sretan; pomoii mami, tati, baki, susjedi iako niie uviiek ljubeznaprema meni; moliti; moliti za dmge.

Veiina onoga Sto stt djeca izrekla uvelike je predvidljivo, neosobno,opcenito - sve se to moZe ali i ne mora udiniti. Iz njihovih odgovora nevidimo da Isusove rijedi osjeiaju kao osoban poziv.Ta ista djeca (na istom vjeronaudnom susretu) ponukana da, nakonmeditativnoga ltanja Isusove zapovljedi ljubavi, premeditiraju - u vidu ispitasavjesti zna(.enie susove zapoviiedi jubavi za sebeosobno, piSusastavkeu kojima su vrlo osobni, u kojima otkrivamo da osjeiaju zapovijed ljubavikao poziv sebi, osjeiamo da su na putu da iz svoga skuswa postave pravapitania sebi, pitanja koja ih potidu na promiSljanje i prevrednovanje svojihstavova.

Udenici piSu:"Isuse,Gospodine moj,sada6u Ti reii sve 5to Zelim:lelim postati pr^va viemica.Molim Te, Isuse,da postanembolja,da vi5e ne grije5im,da vladaju Istina Ljubav."(Ana)

"Dragi Isuse, pomozi mi da ljubim nepriiatelja svoga, da pomalem ustvaranjuboljega svijeta.Pomozi mi i daj mi snage da prelivim u ovomsviietu rata mrlnje. Daj mi da lfubim druge kao StoTi ljubi5 nas.', Romana)"Volio bih biti bolii udenik. Htio bih biti kao Isus. Volio bih imati Isusovosrce, biti bolji u svemu. lelio bir biri Tvoi udenik." (Fedor)"Isuse,udini me svojim udenikom, da ne marim za bol i tugu. Da moguljubiti svoga nepriiatelia,da mogu moliti za niega,da budem vjeransamoTebi i da ne grije5im." Hrvoje)

r i) t3u

])_t:

E

1:-- l

2

154


10/21

Diacovensia l/1994.

"Isuse,molim te da prestanerat i da nam pomogne5da budemo kao Ti.Pomogni jtrdima koii gladuiu. KaZi nam kako 6emopostati kao Ti. MolimTe, Isuse,pokaZi nam 5to e ljubav "(Ivana)'Ja, Isuse, a bih htlela biti Tvoja udenica,makar upola i jesam.Ali, nekadse sretnems grijehom ne znamkako da ga ispravim. Znam, a sam samoTvoia polu-udenica." Ema)

2.2. Knjideunoteorijske i knjiieunokomunikacijske naznake oprispodobama o kraljeustuu BoijemuU ovoj skupini evandeoskih ekstovaposebnu emo pozornostposvetitiriihovoj strukturi (strukturi i naravi iskaza) te suodnosu slikovite knjiZeyne>rvarnosti njima i njihova duhovnoga zna(enja.Dakako, te iemo elemente

rromatrati kao svojevrsne iterarnokomunikacijske nakovelkodove ditateljuza kvalitetnu komunikaciju s evandeoskim ekstom.Evandeoske prispodobe o kraljevsvu BoZjemu posebna su vrstarroznih slikovitih tekstova koji upu6uju/poudavajuo Bogatoj duhovno-re-leksivnoj stvarnosti.Rijed e o posebnoj knjiZevnoj vrsti, vrlo destoju Zidovskoj krrjiZevnosti,,:rju neki teoretidaris pravomnazivajunarativnomprispodobom' , za razlikuC prispodobe ili usporedbe kao stilske igure u pjesnidkome li proznome-:kstu. Upravo su evandeoske prispodobe (i one kraljevstvu i one o::ilosrdu), kako istide A.Chouraqui, ostvarene kao cjelovita, dotjerana- iraciia.SU prispodobama se - postupkom usporedivanja neposredne stvarnostir3sto slikovite) i njezinogaprenesenogazna(enja - ditateljimaomoguduje']oznavanje bogate, do kraja neizrecive,otajswene stvarnosti. Podsjedam-,. podrijetlo rijedi prispodoba ili parabola: grdki paral>lllo znati postaviti:: 5to, baciti jedno do drugoga, usporedivati, a parabol znadi stavljanje':no do drugoga, usporedivanje,usporedba.)Gotovo je svaka prispodoba istodobno i jasna (todnije: bliska) i::onetna, a upravo taj suodnos bliskoga i zagonetnoga ima vrlb valnu-=:arnokomunikacijskuulogu: neposredno,osobno i iskusfveno angalira-ielja te ga potide na istra1ivanje otkrivanje, odgonetavanje smisla teksta.Bliskosti i privladnosti prispodoba o kralievswu BoZlemu pridonosi -rr u prvim fazama iterarne komunikacije - njihova tematika (mislim dakako'rnafprije na tematiku slikovitoga dijela u prispodobama) ali i njihova",=aravajuiaednostavnost, jepota njihovoga iskaza e gotovo uvijek prisutnaronekad i vrlo nagla5enaafektivnost dubina misli koje izridu.

- sp. osipKek-ez,Jsmenanjiieunost,lJ:Z. Skreb A. StamacUuod knjiieunosr,Globus,Ztgreb,41.986,tr .171.lndr Chouraqui L'uniuerc e a Bible,EditionsLidis,Paris,1985, v.VIII, str.94.

155


11/21

Diacovensia l/1994.

Pravu tajnu njihove dvadesetostoljetne privladnosti moZda moZemopotraliti i u razmi5ljanju A.Chouraquija koji, govoredi o prispodobama okraljevstvuBoZjemuu Matejevu evandeIju,kale: "Iza Matejevekompozicijete njegovadubokoga promi5ljanjau igri prikupljenih slika,nasludujemo susapjesnika, s njegovom o(aravaju6om imaginacijom, njegovom svedanomma5tom, njegovom izazovnom ogordenoSiu, njegovim osloboditeljskimprobojima. Svaka slika, pa i onda kada je pojedini redaktori preoblikuju(Marko, Matej, Luka ili prija5na pledaja), duva izvornost koja ne moZe a dane zadivi suvremenoga ditatelja. v)Smisao evandeoskih prispodoba o kraljevstvu BoZjemu, kao vaZnih ispecifidnih dijelova Isusova naudavanja, est poticanje iltatelja evandelja da- prema svojim moguinostima sluSanja, istraLivanja, razumijevanja i

spoznavanja - postupno otkrivaju otajsweni svijet Boljega kraljevstva t da,slobodno, prihvate ili odbiju Isusovu radosnuvijest o BoZjemukraljevstvu.Evandeoske prispodobe o kraljevstvuBoZjemu sadr7,e,,literarnokomunikacij-ski gledano, vrlo iasan nezaobilaziv znak (k6d) koji poziva i potide ditateljada aktivno, osobno (upravo kao pojedinadna osoba i zajedno s drugima) iuvijek iznovatrali, otkriva, spoznajesmisaoprispodobe da, takoderosobnoi angalirano, propituje svoj odnos prema sadrlaju (Isusovoj poruci) kojiprima. U tom kontekstuvalja dobro uoditi,kao posebanaspektnaznadenogaliterarnokomunikacijskoga znaka, i ulogu odnosno zna(enje glagolarazumjeti. Taj glagol (usp. Mt 13,73.74.75.19.23.51;k 4,L2.t3; Lk 8,10),naime, ne upu6uje samo na misaoni napor, nego na potrebu fl^a e ditateljcjelovito angaLirau odnosu na naslu6enuotajswenustvarnost.^"

Ili, kao Sto stide Xavier L6on-Dufour, "... prispodobe (se) ukazuju kaonuZno posredstvo da bi se raz:um otvorio vjeri: Sto vi5e vjernik pronidemisterijkoji se objavljuje, o viSeulazi u razumijevanjeprispodoba; obratno:Sto vi5e dovjek odbija Isusovu poruku, to mLl se vi5e zatvara pristupprispodobama o Kraljevstvu."2.2.1 Bitne stntkturne znaiajke prispodoba o KraljeustuuU evandeoskim prispodobama, kao vrlo dotjeranoj vrsti tekstova, vrloje vaLna struktura: svaka ima prepoznatljivo strukturiran podetak,sliku/primjer i kraj. U ovom iemo kontekstu detaljnije promotriti karakte-ristidne vrste podetaka i zavr5etaka u prispodobama te strukturu i naravdiskursa u prispodobama te u Isusovim tumaden ima prispodoba (osobito osijadu).

9 lbidem.ro Usp. ibidem.tt Xavier Ldon-Dufour: Rjeinih biblijske teologije,Kr5danskasada5njost,Zagreb,1969, stupac

994-995.

'-t a

, l:os t

156


12/21

Diacovensia l/1994.

a) TiPiine urstepoietaka u prispodobama o KraljeustuuU sinoptidkim evandeljima nailazimo na nekoliko tipianih vrsta

:'oietaka u prispodobama o Kraljevswu.- Najde5de e, osobito u Mateja, podetnom redenicom izravno uvodi u-:rspodobu."Kraljeustuoe nebesko ao kad..." (u Mateja su te prispodobe o kukolju,- rnr5idinuzrnu, kvascu, blagu i dragocjenom biseru, ribarskoj mreZi,ali i o.inrtnome duZniku, radnicima posljednjega sata,deset djevica;u Marka jeprispodoba o sjemenu koje s6mo raste).Takav podetak, odito, sugerira- :: citanja, tj. na(.in ditanja i razumijevaniaprispodobe.- Vrlo je slidan podetak i nekih prispodoba u Marka (prispodoba o

: rruSidinu zrnu) te u Luke (takoder prispodoba o goruSidinu zrnu te o:.-,'2ISCU)time Stonjima prethodi pitanje "Kako da prispodobimo kraleustuo.:ebesko li u kojoj da ga prispodobi iznesemo?" Mk 4,30-31) ili "Cemu e.:ino kraljeustuoBotje?"(Lk 13,78 73,20).Tim se pitanjima potiae zanimanie.ratelja a postupak otkrivanja.- Posebni su, knjiZevnokomunikacijski vrlo zanimljivi, podeci prispo---:bau kojima Isus izravno, unaprijed izride glavnu poruku, a nakon toga-.riedi prispodoba. Takve podetke prispodoba nalazimo u Mt 24,32 i Mk' 3.28, a najizrazitiji je ovaj: uPazite Bdijte, jer ne znate kada ie ias.Kao kad ono ioujek neki, polazeii na put...'(Mk, 33-34).- Vi5eprispodoba,osobitoonih u kojima se abula temelji na situaciiama- ljudskoga Livota, podinju karakteristidnim redenicama: 'Bijaie neki: rrtAiin..." (Mt 21,33), "ioujek neki..." (Lk 14,16); "Nekiugledan ioujek..."-i 19,72), "ioujek neki posadi uinograd..." (Lk 20,9); "Tko i je onaj ujerni i; umni sluga... (Mt 24,45); DoistA,kao kad ono neki ioujek...'(Mt 25,14).Takvi podeci prispodoba takoder su prepoznatljiv k6d za narav komu-i-icije koju ditatelj Llspostavlja evandeoskim tekstom. Izravnim, naime,.,zna(avanjem lavnoga ika, destoxz neodredenuzamjenu neki,otvara se:teljima prostor za identifikaciju (poistovledenje) s glavnim likom il i

-::lim (sporednim) likovima, prostor za prosudbu likova, za suprot-'-,r-ljanjeliku/likovima i za u(vrifvanie/osvje5iivanje vlastitih stavova,za. oku osobnu i angaliranu komunikaciju s prispodobom.eestaupotreba neodredene zamjenicenekiu naznadavanju lavnog lika

" uvodnim redenicama) joS Sire,bogatije otvara identifikacijski prostot za-,kogaod nas:prispodobom se, odito, ne Zeli naglasitineodredenost,nego_ziv da tu neodredenost svatko od nas osobno konkretizira, najde56e-rstitomZivotnom situacijom.Pripominjem tako der da su ove prispodobe najde56e abulativno puno:r-ijenijeod prispodobas tematikomrzprirode te da u sebinose alegorijske:mente.

r57


13/21

Diacovensia l/1994.- Vrijedi joSspomenuti i podetak prispodobe,gotovo identidanu sva trievandelja,kojom se ditateljiuvode u svijetprispodoba.Rijed e o prispodobio sijadu.Ona podinje vrlo jednostavno neposredno,pozivom na gledanje:

"Gle, zide, sijai sijati." (Mt 73,1;Mk 4,2-3; Lk 8,4).b) O zaurietcima u prispodobama o KraljeustuuSto se zaurietaka prispodoba tide, uodavamo veliku misaonu, struk-turnu i stilsku raznolikost te raznolikosts obzirom na literarnokomunikacij-sku ulogu zavrletka u cjelini prispodobe. I tu moZemo uoditi nekolikokarakteristidnih ipova- Ponajprije, istidem prispodobe u kojima zavrietak nije eksplicitnoizreien, usp. na primjer prispodobu o goruSidinu rnu (Mt,Mk i Lk), o kvascu(Mt i Lk), o dragocjenom biseru (Mt), o sjemenu koje s6mo raste(Mk).- U nekim se prispodobama njihov smisao izri(e na kraju nouom slikomili primjerom. Na primjer, prispodoba o ribarskoj mreli (Ut 13,49-50)zavr\ava ovom slikom:"Tako ie biti na svrSetksu svijeta. Iziii ie andeli, odiieliti zle odpravednih, i baciti ih u pei ognjenu, gdje ie biti plad i Skrgut zuba;'U Lukinoj pak (drugoj) prispodobi o svjetiljci (Lk 11,33-36) nailazimona zavrieuk izredenprekrasnom slikom/refleksijom upravo prosvijetljenombogatim znadenjima i suodnosima klludnih rijedi: tijelo - sujetiljka - suijetlo -sujetlo - sjaj - rasujetljuje."Ako ti, dakle, cijelo tijelo bude svijetlo, bez djeliCa ame, bit ie svijetlocijelo, kao kad te svjetiljka svojim sjajemrasvjetljuje." Lk 77,36)- U prispodobi o vinogradarima ubojicama u sva se tri sinoptidkaevandelja u zavrietku prispodobe pojavLjuje jesniiki psalmski tekst: KamenStoga odbaci5e graditelji/postade kamen zaglavni. Gospodnje je to djelo -/kakvo dudo u odima na5im " kojim se ovoj prispodobi "daje kristolo5kismisao.eitatelj krSianin neie ovdje vidjeti samo nagovje5taj susove smrti:njegov se nteresneie toliko zadrZatina sudbini kraljevswakoliko na divnomdjelu Boga koji je uskrisio svojegaSina."12- Posebno valja istaknuti zavrSetkeu vi5e prispodoba koji su izredenipravom mudrom izrekom. Te mudre izreke veoma duboko i dojmljivosaLimajupoantu (mislim da ie knjiZevnoteorijski ovdje potpuno opravdanauporaba toga termina) cijele prispodobe, a desto - upravo svojom zgus-nuto5iu, ljepotom i snagom iskaza prerastajukontekst pojedine prispodobei poprimaju gotovo samostalno zna(enje. Evo nekoliko takvih rzreka:"Tako6e posljednjibiti prvi, a prvi posljednji." Mt 27,76) Doista,mnogo je zvanih.malo izabranih." Mt 22,14) "Bdijte,dakle, jer ne zn te ni dana ni dasa " Mt25,13) "Kome je god mnogo dano, od njega 6e se mnogo iskati. Kome je

tz Noui zaujet - s uvodima i biljeSkama Ekumenskog prijevoda Biblije, Kr5danska sada5njost.Zagreb,1992,str.88.

158


14/21

Diacovensia 1/1994.mnogo povjereno, viSe6e se od njega skati." (:Lk12,48) PaziteSto slu5ate.Mjerom kojom mjerite mjerit 6e vam se. I nadodat 6e vam se."(Mk 4,24)

- U viSe prispodoba zakljudak je izre(en kao izravna, desto moralnointonirana, pouka' upozorenje, opomena:"Tako 6e Otac moj nebeski udiniti svama,ako svatkood srcane oprostisvomebratu."(Mt 18,35)"A kaZem vam; nijedan od onih pozvanih neie okusiti moje vedere."(Lk 14,24)"'Zaista,ka1emvam,Stogod ne udiniste ednome od najmanjih,ni menine udiniste.'I oti6i ie ovi u muku vjednu,a pravednici u Livot vjedni."(Mt 25,45-46)"Pazite,dakle, kako sluSate.Doista,onome tko ima, dat Cese, a onometko nema, oduzet6e se i ono Stomisli da ima." (Lk 8,16-18; usp. Mk 4,24)- Vrlo je zanimljiv ivaZan zavrletakbesjeda u prispodobama u Matejevuevandelju (13,5I-52) u kojemu se - ponovno slikovitim, dakle, polusk-rivenim govorom - naznatuje ujerniiko ponaianje, staLt, onoga koji jerazumio,spoznao i prihvatio Isusovo naudavanjeo kraljevstvuBoZjemu.'Jesteli sve ovo razumjeli?"Odgovore mu: 'Jesmo".A on ie im: "Stogasvakipismoznanacupuien u kraljevstvonebeskosliian je dovjekudomadinukoii iz svoje riznice iznosi novo i staro."c) KratkoCa i jednostaunost u prispodobama o KralieustuuVe6ina e prispodoba o Kralfevstvuu sva tri sinoptidkaevandeliakratkai, uvjetno redeno, asna(razumljiva),StonaZalostmnoge ditateljenavodi napovr5nos . Krat koi a i ednostaunosfprispodoba pridonose njihovoj zagonet-nosti i takoder sr: svojevrstan iterarnokomunikacijskiznak ditatelju:u njimaiemo otkriti onoliko koliko istraZujemo.Znakovito je da se ta knjilevno-komunikacijska naznaka ditatelju izrijekom navodi Ll evandeoskim tek-stovima,osobito redenicom "Tko ma uii, neka iujettr (Mt 73,9;usp. Mk 4,9i Lk 8,8), ali i redenicama: Mnogim takvimprispodobama najve5diva5em Rijed,kako ueCmogahu sluiati'. (Mk 4,33) ilPazite, dakle, kako sluiate."(Lk 8,8).Proudavajuii cjelovitu strukturuprispodobao Kraljevstvu,uodavamodasu one kompozicijski udo doradene, todnije: cjelouite i zgusnute, a rskaz imje dotjeran. Mnoge se prispodobe, osobito one s tematikom iz prirode,pojavljuju kao autentidne, zuzetno zgusnute bliske (pjesnidke)slike s vrlobogatim zna(.enjem.Neke su od njih, dak i po svome iskazu, a osobito politerarnokomunikacijskim zahtjevima koje postavljaju ditateljima, gotovoslidnije poeziji nego prozL Skupina prispodoba kojih se fabula temelji nasituacijama iz ljudskoga Zivota, fabulativno je razvijenija, rskaz m je manjepoetski nabijen, u njima se nalazivi5edinamike, dak i alegorijskihelemenata,ali im je zna(enje takoder vrlo bremenito i orvoreno - gotovo svevremensko.- Odito je da prispodobe, dak ni one u kojima je fabula jedan od va1nihnositelja znatenia - gotovo nikada nisu optereiene suuiinim pripoujednim

r59


15/21

Diacovensia l/1994.d.etaljima.Sto su kraie, struktura im je minucioznlja. U njima nema ne-potrebnih opisa, digresija, ukrasa, u njima svaka pojedinost sudjeluje uswaranju cjelovitog smisla. U prispodobama su, nadalje, prisutni mnogisbematizirani aspekti, molda bi ih u ovom sludaju bolje bilo ozna(itiprostorimaslobode i komunikacijskogapoziva svakom ditateljuda u susretus takvim "mjestima neodredenosti, sudjeluje u stvaranill bogatih slojevaznadenja. Gotovo nas zaduduie da tako kratki tekstovi nose u sebi, kaonroguinost koju valja aktivnom i kvalitetnom komunikacijom s tekstomoswariti, toliko bremenite i Ziveslojeve zna(enia.

d) Isusoua tumaienja prispodobaKao posebni, vrlo vaZni, strukturni dijelovi prispodoba poiavljuju seIsusoua umaienja prispodobe o sijadr ( u sva tri evandelja) i prispodobe okukolju (u Mateja) e refleksivnidijelovi koji odgovaraju na pitanjezaSto susgovori u prispodobama usp. Mt 13,70-77. 4-35.51-52;Mk 4,70-72; k 8,9-10) .Tumadenjaprispodoba pojavljuju se kao svojevrstank6d (ili joS odnijeparadigma) za razumijevanje i ostalih prispodoba. Rijed ie o refleksiuno-sli-kouitom diskursu koji istodobno tumadi, rasvjetljujesmisao i upuiuje nauspostavljanjeosobnoga odnosa prema shvaienom smislu. Literarnokomu-nikacijski gledano, rijed je o izuzetno dourienoj/odredenoj i, istodobno, vrlootuorenojstntkturi. Odredenoj jer je u tekstu jasno i autoritativno nazna(ennjegov smisao,a otvorenoj jer je svaki taj primjer, dak i svojom formulacijom(npr. "svaki onaj...", "to je onaj..."),snaZan iterarnokomunikacijskipozivsvakome ditatelju za unoSenje najosobnijih Zivotnih iskustava, za pre-poznavanje sebe u nekoj od naznadenih situacija, za dublju identifikaciju iza dublje osobno vjernidko prosudivanje- u svjetlu izredenoga umadenjasvoga Zivotnoga odnosa prema kraljevstvr-rBoZjemu.Razumjeti,dakle, prispodobu - a da paradoks bude veii: razumjeti injezino tumadenje - ne moZemo bez ponovnoga tralenja i otkrivanja.Tralenja i otkrivanja u evandeoskome tekstu, traZenja otkrivanja u svomeZivottt,u svome srcu. Takvim suodnosom izredenoga,odredenoga u tekstui neizredenoga, to neizredenou pravom su smislu iterarnokomunikacijski

produktivna "prazna mjestA't tekstu,prispodobe i njihova tumadenjadoisupoziuaju ditateljada traii, da - nalazed - rAste,da - spoznavajuii prispodobu- dublje otkriua i sebe i otajstveni svijet Boljega kraljevstva.Kako Lrneposrednoj praksi (u vjeronaudnom li nekom drugom radu)slijediti te knjiZevnoteorijske literarnokomunikacijskenaznake,da bi namevandeoski ekst Sto osobnije progovorio?Evo primjera u kojemu se - uvalavaiud suodnos odredenoga- neo-dredenoga, izre(enoga-neizredenoga tekstu te slijede6i jasnu naznaku otrlozi i mjestu dtatelia/tralitelia - nastoji ostvariti osobna i aktivna vjernidkakomunikacija dtatelja, u ovom sludaju udenika 6. razreda osnovne Skole, ievandeoskoga teksta. Rijed je o komunikaciji s prispodobom o sijadu iz

160


16/21

Diacovensia l/1994.-\latejeva evandelja te o komunikaciji s tumadenjem te prispodobe kako jepredloZeno u katekizmu "Put u slobodu,,:

"*eitaite prispodobu o sijaiu i zamislite razli(ite prizorc iz prispodobe.Zamislite ("gledajte" u maSti) sjeme kojepada kraj puta i propada, onokoje pada na kamenrto lo i umire, ono koje ne moie izrasti zato Sto ezaguieno korouom... , napokon, zamislite sjeme koje pada na dobruzemlju,..* Prepustite e nekoliko trenutaka promatranju"zamiSljenih lika, a nakontog^ proditajte Isusovo rumadenje prispodobe. Koji ste dio Isusovatumatenia naisnalniie doiiujeli i najbolie razumjelil( . . . )*U kratkoj se meditaciji (molda uz tihu glazbu) prepustite razmiSljanjuoprispodobi (o njezinim slikama o njezinu znadenfu) e o prqoznauanjusebeu pofedinim slikama. Kada se mi osjecamo kao "kamenito tlo ili kao"put"s koiega ptice pobiru sjeme,kada kao zemljaprepuna trnja i koroua,a kada kao "dobrazemljd'...?Odaberiteneku od tih sinracija onu u kojojse,moZda,najdeSieprepoznajete,zbog kojeZalite, onu zakoju bisteZeljelida se ostvari u vaSemZivotu...), razmiiliaite o sebi, o svojim ieliama,odlukama,postupcima...( . .*Poku5ajtezaiednidki ormulirati glaune misli u prispodobi o sijadu.*Proiitajte z^tim prau turdnju (p-u todku) iz saietka pod naslovom "itonary Isys2ue,pri:4oql\e otkriuaju o Boijem kralieustut|". Porazgovorireozna(enju te tvrdnje.""

2.2.2 Slikouit gouor u prispodobama o KraljeustuuSlikouit gouor i gouor s prenesenim znaienjem, glavne konstituante. retskoga iskazau prispodobama, nedvosmisleno se i vrlo jasno naznaduju::lavljuju) karakteristidnimveznikom kao. Taj veznik, prislrtan u gotovo".':m prispodobama, sluZi ditatelju kao pouzdan literarnokomunikacijski:':Ak da valia otkriti ono Sto je iznad slike, primjera ili (uvietno redeno)'::-ltke pripoviiesti, valja otkriti ono Sto ranscendira, valia otkriti poruku na'. 1uupu6uje prispodoba.Znakje to ditateljuda u procesotkrivanja zna(enja::rspodobe ude ne samo mislima nego i onom swarala(kom snagom kojaI vjeku na zadivljujuii nadin omoguiu je da otkriva i uspostavlja duboke:ze izmedu dviju naizglednespojivih swarnosti, na primjer, zrna goruSidinairalievstva BoLjega. Rijed je, dakako, o ljudskoj maSti.A o produktivnoj:,zi rijedi kao u pokretanju ljudske ma5te. A. Brton kale: rrli{e (ie)-, zanosniia riie( kojom raspolalemo, bilo da je izgovorena ili pre5uiena..rravo preko nje ljudska imaginVcijapokazuje svoju snagu i preko nje se-.graui najvila sudbina duhal'l4 '' _r:'^p^aaridevi6 Ana Gabrijela abii, Put u slobodu.Katekizam , Kr5ianska ada5njost, :,993,tr.171.- ::rano.qrym| AnaGabriielaSabieMetodiihi modeti tirshapezija u razrednoinastaui,z Diklje - D. Rosandii - c. Sabii, Doziui i odziui tirchepi"r*i, peaasolko_tiiiT.iii--'-r - Zavodza unapredivanje dgoja obrazovanja rvatske,zagreb, lgg, rti. dt- '

r61


17/21

nsia l/1994.

Slikovit govor u prispodobama ima kao Sto sam istaknula,vrlo valnuliterarnokomunikacijsku ulogu upravo kao jedna od glavnih konstituantipoetskoga rskaza kao jedan od glavnih nositelja cjelokupnoga zna(enja unjima. On, naime, stodobno otkriva i prikriva. Stoga e u prispodobamavrlovaLan suodno s izredenoga i neizredeno alpre5u6enoga, Stostva a spec fidnudinamidnost u razvojumisli u prispodobama.

Neizreieno/preiueeno (svojevrsni shematrziram aspekti) u prispodo-bama otuara ditatelju prostor za njegovu ma5tu, osjedaje,pitanja i misli,poziva g da Zivo ude u tekst. Odgonetavanje te vje5te igre izmeduizredenoga i neizredenoga emeljni je uvjet ditatelju za spoznavanjeprispo-dobe: glavna poruka ponekad dak i nije izredenau prispodobi (usp. naprimjer prispodobeo kvascu,sjemenukoje sdmoraste...)."Za razumijevanjeknjiZevne komunikacije s evandeoskim prispodobamavalja promotriti odnos oznaiitefa i oznaienoga.. Oznaditelj - slika, dioiskustvenestvarnosti upuiuje na oznadeno, ono Sto destonije eksplicitnoizredeno, ono Sto je pravi smisao prispodobe, upuduje na dio mistidnestvarnosti koji je, kao Sto smo isticali, uvijek do kraja neizreciv (inespoznatljiv).Sto god se, literarnokomujnikacijski gledano, osobnije, intenzivnije icjelovitije prepustimo slikouitomdijeluprispodobe, oznaditelju, ako da doistapostane {io nas (ili moZda; mi njegov dio), na5a spoznaia zna(enja (smisla)prispodobe bit ce osobnija, bogatija i uvjerlfivija.Napominjem da mnogi

diutelji ne uspijevaju iterarnokomunikacijskiosmi5ljeno vjernidki svrhovitouspostaviti uvjerljivu, uzajamno proZetu i literarnokomunikacijskiproduk-tivnu vezu izmedu ozna(rtelia oznadenoga.Takvi ditatelji najde5ie reduci-raju zna.(enie prispodoba na jednoznadan pojmovni govor koji se neukorjenjuje u njihovom opdeljudskom vjerniikom iskustvu.Koliko maita - koja nam omoguiu je zamisljanjeslikovite stvarnosti,koja desto potide i naSu afektivnost , opienito, naSpojedinadan,osoban idestonepredvidiv put u literarnu komunikaciju - doista sudjelujeu otkriuanjui sustuaranju cjelouitoga smisla teksta, shvatit 6emo svaki put kada senademo pred tekstom kao Sto su evandeoske prispodobe o Kraljevstvu. Ne

zaborav'imopritom da 6emo cjelovito doZivljen i zamiSljen ekst, onaj dakleu kojemu smo sudjelovali i doZivljajima ma5tom,dublje i osobnije spoznati.A u prispodobama ie to,,kao 5to sam isticala,od presudne vaZnosti:samona temelju aktivnog osobnog susrsetas oznaditeljem, otvorit iemo prostorza komunikaciju s oznadenim.O ulozi ma5te u oiiuljauanju pjesniikib slika (u na5em sludajuprispo-doba) i srnisla teksta Georges Jean, rancuski metodihr knjilevnosti, kale:"Neka slika,neka metafora to je ponekad kao kamen koji pada na blje5tavu

15 Usp. Parabole (pr6sentation par Daniel Marguerat), tematski broj dasopisa CabiersEuangile,Paris,br. 75.18

r62


18/21

Diacovensia t/1994.povr5inu vode i izaziva niz koncentridnih nabora koji naskoro zahvatesavbazen. Neka slika, neka metafora koje padnu na povr5inu tog dubokogzrcala,na5e maginacije,ompguiuju kasnijeda se svapjesma prolme, zahvatismislom slike ili metafore.""Evo nekoliko sugestija(primjera) za uspostavljanje kvalitetne komuni-kacije s prispodobama u kojima je nagla5ena slikovitost i u kojima nijeeksplicitno zredensmisao.

"Sjeme* Uz tihu glazbu promatrajtefotografiju pieniina zrnakoje kliia i raste(nastr. 169).Promatrajte ovu, mladu biliku koja nastaie z tog siiu5nog zrna.ZamiSliaite njezin livot i rast do saznjevanja.* eitalte nakon toga prispodobu o sjemenu te se ponovno vratitezamiSlienimslikama. Poku5ajtenaslutiti tajnovitu snagu toga si6u5nogsiemena,nastajanje ove bilike i njezin Zivotkoji se "dogada"...- Kofa vam se slika ili misaonamedenakon ditanja te prispodobe?- Sto nam ova slika govori o kraljeustuuBotjem: prisjetite se slika kofe stezami5liali pokuSaite, lastitimrijedima, zre(i glaunu misao.( . . . )Goruiiiino zrnoNapomena: - Gontiica je jednogodi5nja bilika. Upotrebliava se za proiz-vodnju ulja i sladice senfa).U prispodobi e vjerojarno ijedo cmojgoruiicikoja ima sitne tamne crvenosmedesjemenke, a kad naraste,bilike suvisoke oko 1,5m, a ponekad mogu narasti do 4,5 m.* Proditajtenaiprije napomenu o gondic| a zatim ditajte prispodobu ogoruiiiinu zrnu. Zamislite klijanje i rast toga sjemena,prerastanieostalihbiljaka...Opi5ite svoie zami5ljene slike, a nakon toga pokulaite ulastitimrijeiima dopuniti i protumaditi misao: "Kraljeustuoe nebeskokao...". (Nakakvo nas zna(enie upuiuje slika goruSidina zma?)( . . . ) ' 1 7

Odito ie, i na temelju ovih primjera i - nadam se - na temelju teorijskihtumaden a,da prispodobe svojom strukturom i naravi svoga diskursa,osobitodinamikom izmedu izredenoga i neizredenoga, uvjerljivo pokreiu na5aiskustva, osjeeaje, pitanja, misli, sposobnost otkrivanja. A upravo tajstvaraladki spoj zadanoga u tekstu i osobno otkrivenoga jest ono pravozna(enje prispodoba, ono koje je implicitno prisutno ali koje nije izredenou njima samima. Prispodobe, upravo svojom zagonetno5du i namjernomnedoredeno5du, dtatelja vode prema istini koja je najdublji misterij, onenam otkrivaju iskuswo - upravo iskustvom odgonetavanja, skrivanja otkri-vania - da Boga ne moZemo otkrivati neposredno, ,flgkraljevswo BoZje nemo1,emo do kraja (niti jednom zasvagda) spoznati.'o Stoga se, i teorijski iiskustveno, priklaniam mi5ljenju A.Chouraquija koji istideda nas prispodobe16 Citiranoprema:Ana GabrijelaSabii,Uienik i lirika, Skolskenovine, 1997,str.55.rz JosipBaridevii- Ana Gabrijela abi6,Put u slobodu,Katekizam6, str. 777-172.rs Usp.Euangile,br.75,tr 11,50.

r63


19/21

Diacovensia l/1994.bolje uvode u misterij - dodajmo: upravo zato Stogovore"gjelinina5egabi6a- nego definicije, teolo5ke formule, pravila ili tumadenia.''

2.2.3 Katebetski saieci - uaini sadrEaji metakomunikacijeo prispod,obamaU cjelovitoj knjiZevnoj komunikaciji oditnju se dva temeljna aspekta,kvalitetno razlilta i medusobno vi5estrukopovezana.Rijed e o neposrednoj,primamoj komunikaciji ditateljas tekstom te o metakomunikaciji - komu-nikacifi o tekstu dopunjenoj tumadenjima,podatcima,stminom literaturom.Odnos neposrdnekomunikacije i metakomunikactie azli(.ite, ovisno o vrstiteksta, dobi ditatelja,ciljevima komunikaclje (osobito ako mislimo na lite-rarno-pedago5kuodnosno katehetskukomunikaciju). Najde5ieneposredna

komunikacliaprethodi metakomunikaciji, al i se ponekad elementi meta-komunikacije pojavljuju prije neposredne komunikacije (kao svojevrsniuvodi, tumadenja, okalizactie) li se pak integriraju(dak u viSe segmenata)u proces neposrednekomunikacije. No, pritom je valno da se ta dva vidajedinswene iterarnekomunikacije isprepleiu te da se u takvom vi5estrukomi dinamidnom odnosu neposredne metakomunikrqtl. produbljuje kvalitetai ditateljeva dolivljavanja i njegove spoznaje teksta.'"Katebetskisaieci vrlo su vaZni i specifidni sadrlaii metakomunikacije. Ioni se, kao i veCina ostalih metakominikacijskih sadrlaja, ukljuduju ukatehetsko- komunikacijski proces nakon slojevite neposredne, osobne

komunikacije svih sudionika - pojedinadne i zajednidke - s biblijskimtekstom.Upravo sena taj nadin u katehetske aZetkeponudene ili zajednidkiformulirane) literarnokomunikacijskiosmi5ljenoukljuduju rezultati (zapravoditateljevadollvllavanja, fantazijska spoznajna skustvaneposredne, osobnekomunikacije s biblijskim tekstom. Takvim proZimanjem rezultata nepos-redne komunikacije s biblijskim tekstom i katehetskih saZeuka kao spe-cifidnih metakomunikacijskih sadrlaja oswaruju se literarna komunikacijakao jedinstvenstvaraladkiproces.Procesu kojemu se produktivno - Zivotnouvjerljivo - prepli6u, stapaju iskustva i rezultati osobnoga otkrivanja ispoznavanja eksta "udenja"o tekstu.Potkrijepimo to primj erom litenrnokomun ikacijski osmiSlje ih ka ehet-skih saZetaka prispodobama o Kraljevstvu z katekizma "Put u slobodu";'5To NAM ISUSovE pRISpoDoBE oTKRIVAJU o BoZJEMUKRALJEVSTVU?Premdanije mogu6edo kraja potpunoiasnoizreli duboko znadenjeIsusovih riSpodoba BoZjemuraljevstvu,pakmoZemo ardjelomidnoizre1iStonam one otkrivajuo tainamaBoLiega raljevstva:

t9 Andr6 Chouraqui L'uniuers de la Bible, sv. MII, str. 184.20 Usp. Ana Gabrijela Sabii: Komunikacija s Biblijom kao knjiieunoumjetniikim djelom,

Bogoslouska motra, 3-4, 799I, str. 240.164


20/21

Diacovensia t/1994.

SllJEylryg,: g?JE"..gra.gocj9noZJrDARkoji rreba adosnopremno pRIMITI:kao bto "prod-no o" prim'a F;;... ". KRAL-IEVS*O it B9?JE naidragaocjenijeBLAGO koje treba radosno iusrrajnorneZtr, kao sio trg"'"r.?* a za ,,riiepimbiseriem,,.... KRALJEVSTO i" B}ZJE destosKzuvENo nasim ljudskim ocima i onose SIRITIHO i NENAMETLJIVo:kaoSto syeme-ino-'G-o rasre,kao Stosesitno goruSidinozrno raiviiau razgranato tablo,k"tlto kvasacprozimai preobralava tijesto...* SVI SMO POZVANI U BOaJEKRATJEVSTVO i DOBRI i ZLI. ZATOCPOITCbNOIryILJrVqi S LI^UB-AVLJUOCU FP';;iVRIJEME i NACINda.PRESUDI ko je Dosrolazu dizi.g kraljevstva:kao sro rreba dekativrijeme Zeweda se razdvoji kukolj oi [Senice...* IsusovPOnv u BoZ.JnKRATJEVSTVOrebashvatitiozBILJNo: jer BoZieie-kraljevsrvokao "-r.?3" lz


21/21

Diacovensia l/1994.

APPROCHE DE COMfuIUNICANON T:ITIERAIRE DANS IARENCONTRE AVEC LES TEXTES BIBUQUES EN EDUCANONRELIGILIESE ET EN CATECHESEA RCsumdDans une premidre panie de cet article, sous le titre "Surl'approche decommunication littdraire dans la rencontre avec es textes bibliques en g6nral",I'autrice rappelle - dans le contexte des acquis et la nature de la communicationavec les textes bibliques comme des textes litt6raires.Dans une deuxidme partie, intitule "Exemples de I'approche de commu-nication l itt6raire dans a rencontre avec es textes bibliques", on Clabore selonles caract6ristiquesde la structure littdraire et la nature du discours po6tique,selon les exigences sp6cifiques de communication litt6raire qui se posentdevant le lecteur aussi - les discours de J6sus dans I'Evangile de Jean et lesparaboles sur le Royaume dans les 6vangiles synoptiques.Les discours de J6sus dans I'Evangile de Jean, comme des textes sp6ci-fiques en prose rythm6e, contiennent, de manidre plus cach6eou plus explicite,des codes trds importants pour le sens de I'ensemble du texte, que le lecteurest oblig6 de d6couvrir au cours de la communication avec ces textes.Un de ces codes de communication littdraire, c'est le temps spcifiquede lecture: une lecture lente, une lecture pendant laquelle le lecteur s'aban-donne aux courants de I'imagination- rflexion-m6ditation. Un autre code, trdsreconnaissable dans les discours du J6sus dans I'Evangile de Jean, c'est lerythme. Parmi les 6lments qui contribuent ) la constitution d'un tel rythmeporteur de sens, ce sont surtout des r6p6titions carateristiques r6p6titions desmots-clefs, des expressions, des phrases entidres et de ses parties); ce sontaussi des rapports lexiques, syntactiques et s6mantiques trds complexes entreles parties du discoursqui se r6pdtent.Dans I'exemple deJn 15,1-8,on a montrcombien le rythme peut contribuer d I'approfondissement gradu6 du sens.D'autres signes/codes dans les discours de J6sus dans I'Evangile de Jean, trdsimportants au point de vue de communication litt6raire, ce sont surtout desmots symboles, des mots au sens figur6 et des mots "porteurs de sens" d'unemanidre trds particulidre.Dans les paraboles dvang6liques sur le Royaume sont analys6es leurscomposantes structurelles les plus marques et d'autres caractCristiquesdudiscours dans ces paraboles.parmi les composantes structurelles principales,ce sont des commencements et des fins typiques de ces paraboles, aussi bienque leur interprdtation parJ6sus. On traite aussi e langage m6taphorique, unedes caracrt6ristiques les plus reconnaissables dans les paraboles sur leRoyaume, et les exigences de communication litt6raire, que ce type dediscours pose devant le lecteur.D'une manidre particulidre, on analyse aussi des formulations/synthdsescat6chdtiquescomme des contenus/aspects mportants de mtacommunicationqui contribuent essentiellement I'int6gralit6 de la communication personnelleprimaire (directe) du lecteur.

7 ana gabrijela sabic

Documents