INTERNACIONALNI UNIVERZITETEKONOMSKI FAKULTET

TRAVNIK

Seminarski rad iz nastavnog predmeta:Računovodstvo

Mentor StudentDoc.dr. Husnija Bibuljica Mario Vrebac 24/09-II

2

Sadržaj:

I Uvod................................................................ 2

II Planski bilans stanja i uspjeha..................... 3

2.1 Osnovne karakteristike finansijskih izvještaja....................... 3

2.2 Bilans stanja............................................................................4

2.2.1 Sadržaj bilansa stanja......................................................... 7

2.3 Bilans uspjeha.........................................................................9

2.3.1 Sadržaj bilansa uspjeha..................................................... 112.4 Konkretan primjer bilanse stanja i uspjeha......................... 14

III Zaključak..................................................... 23

IV Literatura...................................................... 24

3

I Uvod

Upravljanje preduzećem sačinjeno je od skupa operacija koje se manifestuju u toku cjelokupnog života preduzeća, radi postizanja cilja koji je određen od strane vlasnika. Pošto je jedinstveno, upravljanje se mora podijeliti zbog praktičnih motiva, pravnih i fiskalnih, po obračunskim periodima koji nose naziv “poslovanje”.

Operacije upravljanja se mogu odvijati unutar ili van preduzeća. Operacije koje se odvijaju unutar, predstavljaju interne faktore ili faktore transformacije. Operacije koje se odvijaju van preduzeća predstavljaju eksterne faktore ili faktore razmjene. Eksterni i interni faktori upravljanja određuju proces odlučivanja u preduzeću.

Aktivnosti upravljanja preduzećem se mogu posmatrati sa više aspekata. U cilju našeg izlaganja, korisno je razlikovati, prije svega, finansijski i ekonomski aspekt. Sa finansijskog aspekta, upravljanje prouzrokuje izlaze i ulaze gotovine, preko kojih se ostvaruju naplate i isplate. Sa ekonomskog aspekta upravljanje pruzrokuje troškove i prihode koji proizilaze iz svake izvršene operacije.

Sve aktivnosti preduzeća najjednostavnije se sagledavaju iz bilansa stanja i bilansa uspjeha. Naime, javnosti je dostupan skup osnovnih informacija o preduzeću sadržan u ovim finansijskim izvještajima, koji su sastavljeni u skladu sa međunarodnim računovodtsvenim standardima.

Bazičnim finansijskim izvještajima se smatraju bilans stanja i bilans uspjeha.

4

II Planski bilans stanja i uspjeha

Analiza ove teme pokazat će osnove karakteristike bazičnih finansisjkih izvještaja. Međutim, prije nego se krene sa dubljom analizom, ključno je dati neke osnovne naznake o finansijskim izvještajima.

2.1 Osnovne karakteristike finansijskih izvještaja

Finansijske izvještaje čine:

- bilans stanja,- bilans uspjeha,- izvještaj o promjenama na kapitalu,- izvještaj o tokovima gotovine i - napomene1.

Cilj sastavljanja finansijkih izvještaja jeste pružanje informacija o finansijkom položaju, uspješnosti i promjenama u finansijkom položaju privrednog subjekta, koje su korisne širokom krugu korisnika za donošenje ekonomskih odluka.

Finansijski izvještaji takođe pokazuju rezultate načina na koji rukovodstvo upravlja ili način na koji rukovodstvo polaže račune za resurse koji su mu povjereni. Oni korisnici koji žele da ocjene način upravljanja i način polaganja računa rukovodstva čine to radi donošenja ekonomskih odluka (npr.da li da se zadrže ili prodaju ulaganja u privredni subjekt, da li da ponovo imenuju ili zamjene rukovodstvo privrednog subjekta).

U praksi je uobičajeno da se pod pojmom bilans podrazumjevaju dva finansijska izvještaja: bilans stanja i bilans uspjeha. Dalja analiza ove teme ide upravo u ovom smjeru – analiza bilansa stanja i uspjeha.

1 Vrste finansijskih izvještaja propisuje MPS 1 – Prikazivanje finansijskih izvještaja

5

2.2 Bilans stanja

Bilans stanja2 predstvalja jedan od instrumenata knjigovodstva3. Za bilans stanja možemo reći da predstavlja «sliku» imovine preduzeća u određenom trenutku.Osnovni cilj sastavljanja bilasna stanja jeste utvrđivanje ili mjerenje finansisjke strukture, tj.imovinske sistuacije preduzeća na određeni dan. Aktiva i pasiva, kao knjigovodstveni načini posmatranja imovine, zajedno čine bilans stanja preduzeća. Dakle, strukturu bilansa stanja čine njegova dva bilansna agregata: aktiva i pasiva. S obzirom da aktiva i pasiva prikazuju jednu istu stavr, tj.imovinu preduzeća4 ( sa različitih aspekata), prirodno je da zbir aktive, kvantitativno, odgovara zbiru pasive:

AKTIVA = PASIVA

Ili, prikazano u obliku proširene bilansne jednačine, to izgleda:

Stalna sredstva + Obrtna sredstva = Sopstvena izvori + Pozajmljeni izvori

Bilans stanja preduzeća se sastavlja:

- redovno – na kraju poslovne godine na dan 31.12. i - vanredno – tokom poslovne godine, zbog:× statusnih promjena (podjela, sanacija, spajanje),× promjene oblika organizovanja ili prodaje pravnog lica,× vlasničke transformacije,× prestanak rada pravnog lica i dr.

Forme za prikazivanje bilansa stanja mogu biti:

- horizontalni tabelarni pregled i

2 Smatra se da naziv «bilans» potiče od latinske riječi «bi» - dvostruki i «lanx» - tas na vagi3 Knjigovodstveni instrument je sredstvo sa kojim knjigovodtsvo izvršava svoje zadatke. 4 Ovdje treba napomenuti da između imovine i aktive kao dijela bilansa stanja može postojati razlika. Naime, u aktivi se pored imovine može nalaziti i pozicija izgubljene imovine, odnosno nepokriveni gubitak.

6

- vertikalni tabelarni pregled.

Horizontalni prikaz bilasna stanja ima sledeći izgled:

Pozicije bilansa stanja, prikaz bilansa stanja – horizontalni prikaz

A K T I V A P A S I V A Neuplaćeni upisani kapital Dugoročna sredstva (osnovna, stalna sredstva, osnovna sredstva u obliku prava) Troškovi istraživanja i razvoja:

Patenti i licenceImidž (marke proizvoda)Plaćeni avansi

Opredmećena dugoročna sredstva (osnovna sredstva u obliku stvari) Zemljišta Zgrade Oprema Plaćeni avansi i nedovršenjaDugoročna finansijske ulaganja

Ulaganja u kapital drugih Dati dugoročni zajmovi i kreditKratkoročna obrtna sredstva Zalihe Materijal Nedovršena proizvodnja Proizvodi Trgovinska robaPotraživanja u poslovanju Potraživanja od kupaca Ostala potraživanjaKratkoročna finansijska ulaganja Ulaganja kapitala drugih Dati kratkoročni zajmoviAktivna vremenska razgraničenjaGotovina

UKUPNO

Kapital Osnovni kapitalRezerve Preneseni dobitak i gubital Dobitak i gubitak u godiniDugoročna rezervisnja za rizike i troškove(dugoročna pasivna vremenska razgraničenja)

Dugoročne obaveze Dobijeni dugoročni zajam i kreditKratkoročne obaveze Kratkoročni zajmovi i kreditiTekuće obaveze prema dobavljačima Ostale tekuće obavezePasivna vremenska razgraničenja

UKUPNO

Kao što se uoačva, ukoliko se bilans prikazuje u obliku horizontalnog tabelarnog prikaza, aktiva se stavlja na desnu stranu a pasiva na lijevu.

Ukoliko se bilans stanja prikazuje u obliku vertikalnog tabelarnog prikaza, aktiva prethodi pasivi, kao što je prikazano na sledećem primjeru:

7

Pozicije bilansa stanja, prikaz bilansa stanja – vertikalni prikaz

A K T I V A Neuplaćeni upisani kapital Dugoročna sredstva (osnovna, stalna sredstva, osnovna sredstva u obliku prava) Opredmećena dugoročna sredstva (osnovna sredstva u obliku stvari)Kratkoročna obrtna sredstva Potraživanja u poslovanju Kratkoročna finansijska ulaganja Aktivna vremenska razgraničenja

Gotovina

UKUPNO P A S I V A

Kapital Rezerve Dugoročna rezervisnja za rizike i troškove(dugoročna pasivna vremenska razgraničenja)

Dugoročne obaveze

Kratkoročne obaveze

Tekuće obaveze prema dobavljačima

Pasivna vremenska razgraničenja

UKUPNO

Stepen detaljisanja i redoslijeda prikazivanja imovinskih pozicija u bilansu stanja zavisi od konkretnog korisnika bilansa stanja i namjena za koje se koristi5.

5 MRS 1 – Prikazivanje finansijskih izvještaja propisuje minimum stavki bilansa stanja.

8

Pozicije u bilansu stanja mogu biti poredane:

- njihovim klasifikovanjem na dugoročna i obrtna (tekuća sredstva), odnosno dugoročne izvore

- saglasno principu likvidnosti i - kombinovanjem prethodna dva kriterijuma, pri čemu se stavke primarno klasifikuju

na dugoročne i kratkoročne, a zatim se u okviru dugoročnih i kratkoročnih vrši dalje klasifikovanje po principu likvidnosti.

U prethodnom primjeru, stavke su poredane saglasno principu likvidnosti, s tim da je za ređanje pozicija u aktivi primjenjen princip rastuće likvidnsoti, dok je u pasivi primjenjen princip opadajuće dospjelosti6:

- princip rastuće likvidnosti znači da se na prvo mjesto u aktivi stavljaju «najnelikvidnija» sredstva, odnosno sredstva koja se najduže koriste, odnosno ona kojima, u normalnim uslovima poslovanja, najviše vremena treba da se transformišu u novčani oblik. Na posldnje mjesto se stavljaju najlikvidnija sredstva, a to je novac na žiro računu i blagajni;

- princip opadajuće dospjelosti znači da se na prvo mjesto u pasivi stavljaju izvori sredstavfa sa najdužim rokom vraćanja,a to su trajni, tj.sopstveni izvori sredstava. Na posldnje mjesto se stavljaju izvori sredstava (obaveze) sa najkraćim rokom vraćanja, kao naprimjer obaveze prema dobavljačima.

2.2.1 Sadržaj bilansa stanja

Bilans stanja je pregled imovine, obaveza i kapitala firme na određeni dan. Elementi bilansa su imovina, obaveze i kapital.

Imovina predstavlja resurse pod kontrolom pravnog lica ili poduzetnika koji su stečeni putem pribavljanja druge imovine, razmjene za drugu imovinu, izmirivanja obaveza ili raspodjele vlasnicima.

Obaveze predstavljaju plative iznose po osnovu ranijih poslovnih događja nastalih zbog sticanja ekonomskih koristi, za čijim izmirenjem se zahtjeva odliv resursa pravnog lica ili poduzetnika u vidu isplate gotovine, prenossa druge imovine, isporuke roe i pružanja usluga, zamjene jedne obaveze drugom ili konverzije u kapital.

6 Petrović,Z., «Računovodtsvo», Bijeljina, 2007. godine, str. 57.

9

Kapital je ostatak imovine koji pripada vlasnicima poslije odbitka svih obaveza.Naime, iz bilasna stanja, uočava se struktura preduzeća. U tom smislu, prvi podaci koji se iz bilansa stanja uočavaju jesu stanje sredstava i izvora preduzeća te njihova struktura.

Važno je reći da struktura aktive nije ista kod svih preduzeća – ona je uslovljena njihovom djelatnošću. Bez obzira na njihovu raznovrsnost, svi elementi aktive se mogu podijeliti u tri grupe:

- stvari,- novac i - prava (potraživanja od fizičkih i pravnih lica, tj.svi krediti koje je preduzeće dalo

drugim fizičkim i pravnim licima).

Nezavisno od toga kojoj skupini pripadaju, zajednička karakteristika pozicija aktive jeste u tome što sve one izražavaju vlasništvo, odnosno pripadnost nekom preduzeću.

Visina angažovanih sredstava u pojeidne elemente (pozicije) aktive, prije svega, zavisi od obima poslovanja konkretnog preduzeća.

Za razliku od lijeve strane bilansa (aktive) na kojoj se iskazuju konstitutivni elementi imovine preduzeća, na njegovoj desnoj strani se konstituišu elementi, odnosno izvori sredstava. Bez obzira na brojnost pozicija pasive, sve one se mogu svrstati u dvije osnovne grupe:

- kreditne izvore i - sopstvene izvore.

I jedni i drugi, zajedno, čine ukupne izvore sredstava preduzeća. naravno, ukupnost izvora mora da odgovara ukupnosti sredstava iskazanih u aktivi. Ova ravnoteža predstavlja osnovnu odliku bilansa (bilansna ravnoteža), postoji u svakom momentu, tj.kako u početnom tako i u svakom drugom bilansu stanja, koji se, inače, može sastaviti nakon knjiženja jednog poslovnog događaja.

10

2.3 Bilans uspjeha

Bilans uspjeha ili račun dobitka – gubitka je pregled prihoda, rashoda i finansijskog rezultata kao razlike među njima, ostvarenih u utvrđenom obračunskom periodu. Po svojoj suštini, račun uspjeha je drugi sastavni dio godišnjeg zaključka, ali za razliku od bilansa koji je orjentisan na prikazivanje imovine, njegova funkcija je utvrđivanje ostvarenog uspjeha po vrstama, visini i izvorima.

U bilansu stanja se takođe prikazuje uspjeh, ali kao globalna veličina (bruto princip) ili kao dio ukupnog rezultata ostvarenog u jednom obračunskom periodu, što ne zadovoljava interese vlasnika, povjerioca, radnika i drugih interesnih grupa. Njihove zahtjeve za dubljim uvidom u položaj uspjeha preduzeća može da ispuni samo račun u kome su, u formi konta ili liste prikazani svi prihodi i svi rashodi obračunskog perioda na način koji omogućuje da se stekne uvid u vrstu, visinu i izvore ostvarenog rezultata posmatranog obračunskog perioda.

Bilans uspjeha predstavlja osamostaljeni i razvijeni podkonto sopstvenog kapitala na kome su u formi konta ili štrafelno obuhvaćeni i međusobno suprostavljeni svi rashodi i prihodi jednog obračunskog perioda, raščlanjeni prema odgovarajućim načelima, čija rezultatnta predstavlja uspjeh (rezultat) koji se inkorporira u bilansu stanja, bilo kao smanjenje kapitala, ako je gubitak, ili kao povećanje kapitala , za dio dobitka koji ostaje neraspoređen i obaveza prema fiskusu, radnicima, akcionarima, itd...

Rezultat koji je ostvaren pokazuje neto promjenu sopstvenog kapitala prikazanog u pasivi bilansa, koji se uključuje u bilans stanja kao njegovo povećanje ili smanjenje.

Komponente svakog bilansa uspjeha jesu: prihodi, rashodi, poslovni rezultat.

Bilans uspjeha (njemačko – francuski koncept)

TROŠKOVI PRINOSI

11

Smanjenje zaliha proizvoda i nedovršene proizvodnjeTroškovi materijala i uslugaTroškovi personalaAmortizacija i otpisi kratkoročnih sredstavaOstali troškovi poslovanjaOtpisi finansijskih ulaganjaDati kamatni i slični troškoviPorez na dobit redovne djelatnostiVanredni rashodiOstali poreziČisti dobitak poslovne godine

UKUPNO

Neto prihodi iz prodaje Povećanje zaliha proizvoda i nedovr. proiz. Aktivirani sopstveni učinciOstali prihodi poslovanja Prihodi iz ulaganja u kapital drugih Primljena kamataDobitak ili gubitak djelatnosti po odbitku poreza Vanredni prihodi Gubitak poslovne godine

UKUPNO

Bilans uspjeha preduzeća se sastavlja:

- redovno na kraju poslovne godine, na dan 31.12. i - vanredno u toku poslovne godine zbog:× statusnih promjena (podjela, sanacija, spajanje),× promjene oblika organizovanja ili prodaje pravnog lica,× vlasničke transformacije,× prestanak rada pravnog lica i dr.

U računovodstvenoj teoriji i praksi koriste se dvije metode za bilansiranje uspjeha:

- metoda ukupnih troškova i - metoda troškova prodatih učinaka.

Od izabrane metode zavisi sadržina bilansa uspjeha. Finansijski rezultat je isti bez obzira na primjenjenu metodu. Forme za prikazivanje bilansa uspjeha mogu biti:

- horizontalni dvostrani pregled,- vertikalni dvostrani pregled.

Horizontalni pregled može da ima sledeći izgled:

12

r.b. Naziv rashoda Iznos r.b. Naziv prihoda Iznos1.2.3.4.

N.V.realne robeRashodi finansiranjaNeposlovni rashodiDobit

1.000,00 200,00 100,00 300,00

1.600,00

1.2.3.

Prih. od realne robePrihodi od finansiranjaNeposlovni prihodi

1.400,00 100,00 100,00

1.600,00

Bilans uspjeha prikazan u vidu liste bimogao imati sledeći izgled:

r.b. Naziv pozicije Iznos

1234

N.V.realne robeRashodi finansiranjaNeposlovni rashodi

Dobit

1.000,00200,00100,00300,00

Ukupno rashodi 1.600,00

123

Prih. od realne robePrihodi od finansiranjaNeposlovni prihodi

1.400,00100,00100,00

Ukupno prihodi 1.600,00

2.3.1 Sadržaj bilansa uspjeha

Sadržinu bilansa uspjeha čine prihodi i rashodi. Za prihode možemo reći da su pozitivan tok vrijednosti, a za rashode da su negativan tok vriejndosti. U Okviru za pripremanje i prikazivanje finansijskih izvještaja prihodi i rashodi su definisani na sledeći način7:

- prihodi su povećanja ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili povećanja sredstava, odnosno smanjenja obaveza, što dovodi do povećanja sopstvenog kapitala, izuzev onih koja su povezana sa doprinosima učesnika u kapitalu;

- rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza, što dovodi do smanejnja

7 Petrović,Z., «Računovodtsvo», Bijeljina, 2007. godine, str.58.

13

sopstvenog kapitala, izuzev onih koja su povezana sa raspodjelom učesnicima u kapitalu.

Razlika prihoda i rashoda predstavlja finansijski rezultat. Prihodi i rashodi u krajnjoj liniji predstavljaju obrazloženje zašto je i kako u određenom vremenskom periodu došlo do promjene sopstvenih izvora finansiranja, tj.do promjene neto imovine preduzeća (do nastanka dobiti, čijom se raspodjelom i formalno povećavaju sopstveni izvori, odnosno do nastanka gubitka, čijim se pokrivanjem i formalno smanjuju sopstveni izvori).

Prihodi i rashodi po svom karakteru se mogu se mogu podijeliti na poslovne, finansijske, vanredne prihode i rashode.

Poslovni prihodi i rashodi su rezultat osnovne djelatnosti preduzeća, te se kod izrade finansijskog plana naglasak stavlja na njih i osnovnu djelatnost preduzeća. Oni su stalnog karaktera. U realnim uslovima tržišnog privređivanja udio poslovnih prihoda u ukupnim prihodima bi trebao biti dominantan. Ukoliko je ujednačen nivo njihovog ostavrenje, onda je to znak stabilnosti poslovanja preduzeća. Neujednačen nivo njihovog ostvarenja znak je nestabilnosti poslovanja preduzeća. Poslovni prihod se formira na osnovu realizacije proizvoda i usluga. Njihov obračun se vrši ili po osnovu fakturisane ili po osnovu naplaćene realizacije. Faktori koji determinišu svaki poslovni prihod jesu: količina proizvoda i prodajna cijena. Faktori koji opredjeljuju obim proizvodnje jesu: proizvodni kapaciteti, broj zaposlenih radnika i stepen njihovog iskorištenja.Kod planiranja prihoda od poslovanja veoma je važno realno sagledati stepen mogućeg iskorištenja kapaciteta, nivo cijena koji se može postići na domaćem i ino tržištu i mogući obim realizacije gotovih proizvoda.

Poslovne rashode jednog obračunskog perioda čine troškovi sadržani u proizvodima i usluigama prodatim u tom obračunskom periodu, kao i nabavna vriejdnost trgovinske robe, takođe prodate u tom obračunskom periodu , i koje treba pokriti prihodma tog obračunskog perioda.

Finansijski prihodi i rashodi su promjenljivog karaktera i nastaju kao rezultat finansijskih transakcija preduzeća sa okruženjem. Udio prihoda od finansiranja u ukupnom prihodu treba planirati u skromnom iznosu, iz razloga što se transakcijama novca trebaju obavljati osnovne poslovne aktivnosti čiji je rezultat poslovni prihod, a ne rashod od finansiranja.Finansisjke rashode čine uglavnom kamate po dobijenim zajmovima i kreditima.

Vanredni prihodi i rashodi su rezultat vanrednih aktivnosti preduzeća i promjenljivog su karaktera.Učešće vanrednih prihoda u ukupnim prihodima je najčešće simbolično i odraz je neurednog poslovanja.

14

Analiza rashoda treba da pokaže učešće pojedinih vrsta rashoda (poslovnih, finansijskih, vanrednih) u ukupnim rashodima preduzeća.

Finansijskim planom treba predvidjeti realne mogućnosti plasmana slobodnih novčanih sredstava, baz da isti budu visoko rizični kao i realne potrebe za zaduženjem uz ostvarenje što povoljnijih kamatnih i ostalih finansijskih uslova. Analiza finansijskog rezultata preduzeće ukazuje da isti može biti pozitivan i negativan. Pozitivan finansijski rezultat je prisutan u slučajevima kada su prihodi preduzeća veći od rashoda i obrnuto.Finansijskim planom je moguće predvidjeti pozitivan finansijski rezultat i planski predvidjeti njegovu raspodjelu. Ocjena finansijske situacije preduzeća analizom bilansom uspjeha predstavlja dokument komplementaran sa bilansom stanja, a od posebnog je značaja za ocjenu finansijske situacije, posmatrane dinamički, u nizu operativnih perioda.

15

III Zaključak

Poslovanje preduzeća se nemože zamisliti bez adekvatnih finansijskih izvješaja. Obaveza svakog preduzeća jeste da redovno sastavlja obračune (godišnje i polugodišnje) i da iste dostavlja nadležnim organima. U strukturi tih izvještaja ključni su bilans stanja i uspjeha. Prethodna analiza je jasno ukazala na osnovne karakteristike ovih finansijskih izvještaja. U skaldu sa tim istuču se sledeći zaključci:

Bilans stanja je statički prikaz stanja sredstava i izvora sredstava preduzeća (aktive i pasive) na određeni dan. On pokazuje stranje imovine preduzeća. u strukturi aktive ukazuje se imovina preduzeća, njena veličina, potraživanja društva i novčana sredstva. Sa druge strane, pasiva pokazuje izvore sredstava, odnosno pokazuje porijeklo imovine koja je prikazan u aktivi. Logično, aktiva i pasiva moraju biti u jednakosti. Struktura aktive i pasive preduzeća nije kod svakog subjekta identična – ona zavisi od vrste djelatnosti i samog načina poslovanja društva. Pozicije aktive i pasive, odnosno bilans se uvijek prikazuje tabelarno, pri čemu je moguće isti prikazati u vidu dvostranog pregleda – horizontalno, gdje se na lijevoj strani prikazuje aktiva a na desnoj pasiva. Kod vertikalnog prikaza stavke se ređaju jedne ispod drugih – prvo pozicije aktive pa potom pasiva.

Pozicije u bilansu stanja (aktiva i pasiva) mogu biti poredane:

- njihovim klasifikovanjem na dugoročna i obrtna (tekuća sredstva), odnosno dugoročne izvore

- saglasno principu likvidnosti i - kombinovanjem prethodna dva kriterijuma, pri čemu se stavke primarno klasifikuju

na dugoročne i kratkoročne, a zatim se u okviru dugoročnih i kratkoročnih vrši dalje klasifikovanje po principu likvidnosti.

Bilans stanja se sastvalja obavezno na kraju godine, 31.12. što predtvalja redovan bilans. Takođe, u vanrednim situacijama, poput:

- statusnih promjena (podjela, sanacija, spajanje),- promjene oblika organizovanja ili prodaje pravnog lica,- vlasničke transformacije,- prestanak rada pravnog lica i dr.

takođe je potrebno izvršiti sastavljanje bilansa stanja.

Bilans uspjeha, sa druge strane, iskazuje rezultat poslovanja preduzeća, dobit ili gubitak. Samim tim, u svoju analizu bilans uspjeha uključuje sve prihode i rashode:

- iz redovne aktivnosti (poslovni prihodi i rashodi)

16

- rezltat finansijskih aktivnosti preuzeća (prihodi i rashodi)- vanredne aktivnosti i - revalorizacioni prihodi i rashodi.

Dakle, funkcija bilansa uspjeha je utvrđivanje ostvarenog uspjeha po vrstama, visini i izvorima.Šema bilansa uspjeha takođe, kao i kod bilansa stanja, može biti horizontalna i vertikalne. Na desnoj strani, u sluačju horizontalnog prikaza, unose se rashodi a na desnoj prihodi. Ukoliko se bilans uspjeha sastvalja po vertikalnom princpiu, prvo se uose stavke rashoda pa potom prihoda.

Razlika prihoda i rashoda predstavlja finansijski rezultat. Veći prihodi ukazuju da je preduzeće poslovalo ispješno, i obrnuto, veći rashodi ukazuju ne negativno poslovanje. Prihodi i rashodi u krajnjoj liniji predstavljaju obrazloženje zašto je i kako u određenom vremenskom periodu došlo do promjene sopstvenih izvora finansiranja, tj.do promjene neto imovine preduzeća (do nastanka dobiti, čijom se raspodjelom i formalno povećavaju sopstveni izvori, odnosno do nastanka gubitka, čijim se pokrivanjem i formalno smanjuju sopstveni izvori).Bilans uspjeha se kao i bilans sanja sastavlja redovno – na kraju poslovne godine, i u vanrednim okolnostima.

Bez postojanja ovih izvještaja preduzeće ne bi bilo u mogućnosti adekvatno pratiti svoj rad, svoja sredstva, ne bi bilo u mogućnosti izraditi druge finansijske izvještaje, odnosno, ne bi se vidjelo u kom smjeru se odvija poslovanje. Samim tim, ne bi se mogle vidjeti eventualne promjene u poslovanju.

17

IV Literatura

Beslać,S., “Osnove računovodstva”, Banja Luka, 2007. godine;

Radović,R., Petrović,Z., “Računovodstvo”, Bijeljina, 2006. godine;

Marcikić, S., “Računovodstvo”, Subotica, 20000. godine;

Romić,L., “Teorija i analiza bilansa”, Subotica, 2003. godine;

Petrović,Z., “računovodstvo#, Bijeljina, 2007. godine;

18