10. Siromatvo i drutvena iskljuenost doc.dr.sc. Sanja Stanid

Definiranje siromatvaSiromatvo se oituje se na razliite naine: 1. nedostatak sredstava za odranje egzistencije 2. glad, neuhranjenost, slabo zdravlje 3. nedostupnost obrazovanja i drugih usluga 4. povedana smrtnost i smrtnost od bolesti 5. neodgovarajudi stambeni prostor 6. nesigurnost, diskriminacija i izolacija 7. nesudjelovanje u odluivanju i opdenito ivotu zajednice (politikom, kulturnom) Ne postoji jedinstvena i opdeprihvadena definicija siromatva Ljudi su siromani ako nemaju dovoljno sredstava za svoje materijalne potrebe i ako ih uvjeti iskljuuju iz aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobiajenim u drutvu (Scottish Poverty information Unit, 2005)

Dva pristupa odreivanju siromatva: apsolutno i relativno siromatvo1. Apsolutno siromatvo - siromatvo na rubu opstanka Postotak stanovnitva koje ivi ispod odreenog iznosa dohotka procijenjenim za odranje ivotne egzistencije. Taj odreeni iznos je granica siromatva, oznaava minimalni ivotni standard i temelji se na tono utvrenoj potroakoj koarici prehrambenih proizvoda (minimalne potrebe za ouvanje zdravlja) uvedana za nune trokove (stanovanje, odjeda). Apsolutna granica siromatva moe se znatno razlikovati od zemlje do zemlje. 2. Relativno siromatvo - siromatvo uslijed nejednakosti Siromatvo u odnosu prema nacionalnom ivotnom standardu nekog drutva. Bez obzira na apsolutne potrebe ljudi se mogu smatrati siromanima ako je njihov standard znatno nii od standarda drugih u promatranoj zemlji. Relativna granica siromatva utvruje se kao postotak prosjenog dohotka kudanstva. Svjetska banka (2000) odreuje siromatvo prema prosjenog dohotka kao osnovi za meunarodne usporedbe. Prosjena neto plaa u RH za lipanj 2010. iznosila je 5.415,00 kn

Novo siromatvo Siromatvo kao posljedica ekonomske krize i ekonomskih promjena koje su uvjetovale bitne promjene u drutvu Novo siromatvo oznaava situacije u kojima obitelji nisu u stanju odrati dosadanju razinu ivotnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog ivota u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale Procesi koji uvjetuju novo siromatvo: 1. erodiranje sustava socijalne sigurnosti 2. masovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje 3. financijska nesigurnost i zaduenost 4. ranjivi tipovi obitelji

Tent city novi domovi ljudi koji su izgubili posao i imanje zbog posljedica ekonomske krize

Mjerenje siromatva1. Objektivno mjerenje mjerenje siromatva putem razliitih statistikih podataka odreuju se razine dohotka/potronje ispod koje pojedince smatramo siromanima npr. linije odreene na temelju koarice dobara, statistiki pokazatelji kao primanje socijalne pomodi i sl.)

2. Subjektivno mjerenje - mjerenje siromatva ispitivanjem populacije - osobna procjena vlastitog siromatva, subjektivni osjedaj

Primjer objektivnog mjerenja siromatva Potroaka koarica - Nezavisni Hrvatski sindikati http://www.nhs.hr/sindikalna_kosarica

Primjeri subjektivnog mjerenja siromatva1. Pitanje o minimalnom dohotkuKoliki bi minimalni neto mjeseni dohodak bio potreban vaem kudanstvu da bi moglo sastaviti kraj s krajem? 2. Pitanje o procjeni dohotka Koju biste razinu mjesenog dohotka, u vaim okolnostima, smatrali: vrlo loom, loom, nedovoljnom, dovoljnom, dobrom, vrlo dobrom (izraeno u kn) 3. Pitanje o procjeni na ekonomskoj ljestvici Zamislite ljestvicu s 9 stupnjeva, gdje se na dnu nalaze najsiromaniji, a na vrhu najbogatiji. Na kojem ste stupnju vi danas? 4. Razliita pitanja: ivotni stil, stanovanje, prehrambene navike, rad, slobodno vrijeme, drutvene aktivnosti

Istraivanje siromatva u Hrvatskoj Zapostavljenost istraivanja siromatva (provode se od 2000.; za cjeloviti uvid potrebna su longitudinalna istraivanja) DZS: od 2001. do 2005. godine stope siromatva nisu se bitno mijenjale; Broj siromanih osoba kretao se izmeu 17 i 18% (novani i naturalni dohodak), odnosno izmeu 19 i 22% ukoliko se uzima u obzir samo novani dohodak Prema slubenoj liniji siromatva EU u Hrvatskoj je poetkom 2004. bilo 27% kudanstava koja su ivjela ispod praga siromatva. Broj siromanih pojedinaca bio je 26,6% Centar za istraivanje trita istraivanja o prihodima i trokovima kudanstava na temelju subjektivnih percepcija ispitanika. Prema ovim podacima, stope subjektivnog siromatva u 1990-im godinama kretale su se izmeu 84% i 90%. 2003. godine preko 80% ispitanika smatralo se siromanima; oko 82% njih bilo je miljenja da svojim mjesenim prihodima ne mogu pokriti osnovne trokove kudanstva

Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost: Program UN za razvoj, 2006.

Stope siromatva u RH 2001.-2003. bile su izmeu 17% i 18%

2001. siromatvo u Hrvatskoj nije bilo znatno izraenije nego u zemljama EU

Grupe u RH koje imaju najvedi rizik od siromatva

Odnos raspoloivog i najnieg dohotka potrebnog za ivot bez tekoda(udur, 2006.)90,0%

80,9%80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% Raspoloivi dohodak manji od potrebnogIzvor: UNDP, 2006.

17,6% 1,5%Raspoloivi dohodak isti Raspoloivi dohodak vei kao potrebni od potrebnog

Moe li mjesenim dohotkom vae kudanstvo podmiriti svoje potrebe40,0%

35,1%35,0% 30,0% 25,0% 20,0% 15,0%

18,0% 10,9%

18,7% 12,6%

10,0% 5,0% 0,0% Vrlo lakoIzvor: UNDP, 2006.

4,0% 0,7%Lako Prilino lako Uz male Uz tekoe Uz velike tekoe tekoe Ne zna

Smatrate li se siromanim35,0% 30,0% 25,0% 20,0% 15,0%

31,8%

31,7%

18,7%

11,0%10,0% 5,0% 0,0% Uope neIzvor: Caritas i CPSNC, 2004.

4,6% 2,2%Uglavnom Ponekad da, Uglavnom ne ponekad ne da Da, u poptunosti Ne zna

Stope apsolutnog siromatva s obzirom na obrazovanje glave kudanstva (2004.)35 30 25 20 15 10 5 0 Bez OIzvor: WB, 2006

32

21

7 2 Zavrena O 2-3 raz. srednje 4 raz. srednje 0 V ili VSS

ivotni uvjeti stanovnitva i siromanih (2004.)Pokazatelji Manje od 10 m2 stambenog prostora po osobi Nema tople vode Nema centralno grijanje Nema kupaonicu kao zasebnu prostoriju Nema WC u stanu Nema elektrine instalacije Nema vodovodne instalacije Nema kanalizacijske instalacije Nema automobil Nema TV u boji Nema osobno raunalo Nema perilicu rublja Nema perilicu posua Nema hladnjak ili zamrziva Manjak prostora Vlanost stana Nedovoljno svjetla i topline Dotrajali zidovi i podovi Dotrajala vrata i prozori Nedostatak namjetaja i nunih kuanskih aparataNapomena: linija siromatva = 60% medijana nacionalnog dohotka.

Svi 1,8 8,4 60,6 5,4 4,6 1,0 7,0 23,2 33,5 3,6 66,1 9,2 76,2 1,8 20,2 14,6 12,0 21,4 25,0 18,6

Siromani 2,7 18,2 71,7 11,0 9,3 1,8 12,3 30,0 50,3 10,2 77,3 20,6 84,5 4,1 19,4 19,3 12,8 30,5 29,6 24,6

Politika prema siromatvu1. ekonomski rast i zapoljavanje 2. razvoj ljudskog kapitala 3. progresivni porezni sustav 4. dohodovna potpora (socijalni transferi)

Objanjenja siromatva1. Teorije koje smatraju siromane odgovornima za vlastito siromatvo Teorije o kulturi siromatva Oscar Lewis meu siromanima postoji kultura siromatva; siromatvo je posljedica ireg drutvenog i kulturnog ozraja u kom se socijaliziraju siromana djeca. Kultura siromatva prenosi se s generacije na generaciju, jer mladi ne vide svrhu tenje neem viem, te se mire sa ivotom u siromatvu Charles Murray kultura ovisnosti socijalna drava stvorila je supkulturu koja umanjuje znaenje ambicije; umjesto da tee boljem ivotu ljudi postaju ovisnici o socijalnoj pomodi; socijalna pomod oslabila je ambicije ljudi2. Teorije koje smatraju da siromatvo proizvodi i reproducira drutvo Teorije strukturalnih objanjenja uzroke siromatva vide u irim drutvenim procesima klase, rod, etnika pripadnost, profesionalni poloaj, obrazovanje, oblikuju raspodjelu dobara. Nedostatak ambicije (kultura ovisnosti) posljedica je teke situacije, a na njezin uzrok. Smanjenje siromatva nije stvar promjene pojedinca nego politikih mjera ka pravednijoj raspodjeli (djeji doplatak, , minimalni dohodak)

Drutvena iskljuenost razliiti naini na koje su pojedinci odvojeni od potpunog sudjelovanja u irem drutvu nesudjelovanje u drutvenim aktivnostima, nedostatku drutvenih veza i modi, te dezintegriranosti koja marginalizira i prikraduje

Dimenzije socijalne iskljuenostiIskljueni ne sudjeluju u raspodjeli drutvenih dobara koja su kombinacija institucionalnih (mogudnost kolovanja, pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama), kulturnih (oblikovanje identiteta, konzumiranje kulturnih proizvoda), socioekonomskih (zaposlenost kupovna mod) i interpersonalnih resursa (razmjena emocija) 1. Trajna prikradenost nesudjelovanje pojedinaca u raspodjeli drutvenih dobara ima trajno obiljeje 2. Viestruko uvjetovana prikradenost - nesudjelovanje nije nuno posljedica osobnih nedostataka iskljuenih, njihove linosti, lijenosti, nesposobnosti ili drugih mana, nego je uvjetovana strukturalnim imbenicima (institucionalnim nejednakostima) 3. Viedimenzionalna prikradenost pojedinac je uvijek pogoen viestrukim nedadama, npr. kad osoba izgubi posao onda gubi i mreu prijatelja i poznanika, gubitak emocionalne potpore i (neformalnog), izvora informacija o mogudnostima ponovnog zapoljavanja, uz sve veda financijska ogranienja, smanjuju vjerojatnost izlaska iz novonastalog stanja vie nego gubitak posla sam po sebi.

Socijalna iskljuenost se najede poima kao zaarani krug koji ima tri sastavnice: nezaposlenost, siromatvo i socijalnu izolaciju

Spiralni efekt - sastavnice socijalne iskljuenosti utjeu jedna na drugu i stvaraju spiralu nesigurnosti

Tenzije u Reduciranje socijalnih veza obiteljskim Oteano i branim sudjelovanje i socijalna odnosima u drutvenim izolacija Tekode u Pogorani aktivnostima traenju posla i odnosi s dugotrajna prijateljima, Pogoravanje nezaposlenost susjedima, ivotnog srodnicima Gubitak standarda i rizik od posla siromatva

Skupine kod kojih postoji povedani rizik od socijalne iskljuenosti1. Iskljuenost s obzirom na ekonomski status: Siromani, nezaposlene, posebice dugotrajno nezaposlene osobe, beskudnici, kudanice, povratnici, raseljene osobe, migranti. 2. Iskljuenost s obzirom na obiteljsku strukturu: jednolana kudanstva, jednoroditeljske obitelji, djeca bez roditeljske skrbi, parovi s troje ili vie djece. 3. Iskljuenost s obzirom na identifikaciju: nacionalne/etnike/rasne/vjerske manjine, seksualne manjine, osobe s alternativnim stilom ivota 4. Iskljuenost s obzirom na dob: mlade osobe u dobi izmeu 15 i 29 godina, starije osobe (65 i vie godina) i umirovljenici

5. Iskljuenost s obzirom na poinjenje zloina: Zatvorenici, bivi zatvorenici, maloljetni delikventi, rtve zloina. 6. Iskljuenost s obzirom na obrazovanje: osobe s niim stupnjevima obrazovanja 7. Iskljuenost s obzirom na zdravstveno stanje: osobe s posebnim potrebama, osobe s mentalnim bolestima, osobe zaraene HIV/AIDS-om i hepatitisom C, osobe s problemom ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama, osobe oboljele od genetskih i kroninih bolesti. 8. Iskljuenost s obzirom na invaliditet: osobe s tjelesnim i senzorikim invaliditetom, osobe s mentalnim/intelektualnim tekodama

Istraivanje socijalne iskljuenosti Izvjede o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti UN 2006 http://www.undp.hr/upload/file/104/52134/FILENAME/Siromastvo,%20neza poslenost%20i%20socijalna%20iskljucenost.pdf

Tri kljuna prostora prikradenosti nezaposlenost, siromatvo i izolacija generiraju i reproduciraju jedna drugu, a time i socijalnu iskljuenost

Socijalna iskljuenost je regionalno uvjetovana - via od nacionalnog prosjeka je u Slavoniji, dok najvii stupanj ukljuenosti, nalazimo u zagrebakoj regiji, Primorju i Istri

Rizik SI smanjuje se za 85 % ako je ispitanik zavrio srednju kolu, a gotovo nestaje ima li viu ili visoku naobrazbu

Zakljuci istraivanja 15% populacije pripada skupini socijalno iskljuenih (siromani, neumreeni, bez posla) Meu socijalno iskljuenima natprosjeno su zastupljene ene i osobe koje ive u seoskim sredinama (vjerojatnost socijalne iskljuenosti 2,24 je puta veda meu ispitanicima koji prebivaju u seoskoj zajednici) Oni koji su ostali nezaposleni povedali su stupanj svoje socijalne izolacije tijekom godine dana, a oni koji su se zaposlili vidno su je smanjili Nemaju svi nezaposleni jednaku vjerojatnost zapoljavanja, jer njihove razliite karakteristike mogu utjecati na vjerojatnost njihova zapoljavanja; npr. bogatiji imaju dvostruko vede izglede da de dobiti posao od siromanih, osobe dobrog zdravlja imaju dvostruko vede izglede da de dobiti posao od osoba loeg zdravlja, mlae osobe imaju priblino tri puta vede izglede za zapoljavanje od starijih osoba

Politika ukljuivanja drutvene mjere s ciljem smanjivanja problema trebaju biti usmjerene prema najugroenijim pojedincima, a to su osobe starije od 45 godina, manjkave naobrazbe, siromane, dugotrajno nezaposlene te pojedinci naruenog psihikog i fizikog zdravlja

Uspjena politika ukljuivanja ima dva uporita: 1. oslabljivanje mehanizama prikradivanja (gospodarskog, radnog i sociokulturnog) - drutvene mjere koje potiu zapoljavanje, rast ivotnog standarda i socijalnu suradnju 2. smanjivanju rizika da de djeca socijalno iskljuenih i sama zavriti kao iskljuena drutvene aktivnosti usmjerene na socijalno iskljuene obitelji