iskljuČenost i koncepti socijalnog ukljuČivanja
DESCRIPTION
ISKLJUČENOST I KONCEPTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA. Zoran Šućur, prof. dr. sc. Tel: 4895 818 E-mail: [email protected] Konzultacije: soba 17 Ponedjeljak: 13-14 Četvrtak: 12-13. KONCEPTI I LINIJE SIROMAŠTVA. APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na rubu opstanka”). KONCEPTI SIROMAŠTVA. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ISKLJUČENOST I ISKLJUČENOST I KONCEPTI SOCIJALNOG KONCEPTI SOCIJALNOG
UKLJUČIVANJAUKLJUČIVANJAZoran Šućur, prof. dr. sc.
Tel: 4895 818E-mail: [email protected]
Konzultacije: soba 17Ponedjeljak: 13-14Četvrtak: 12-13
KONCEPTI SIROMAŠTVAKONCEPTI SIROMAŠTVA APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na rubu opstanka”)
nemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati manje od objektivno definiranog minimuma)
Prednosti:
Nedostaci:
transparentnost i razumljivostodražava bazične potrebejednostavna evaluacija programa
arbitrarno definiranje osnovnih potreba i koncepta opstankazanemaruju se potrošačke navike, običaji, klimatski uvjeti, regionalne razlike, stupanj urbanizacije
RELATIVNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo uslijed nejednakosti”)
nemogućnost zadovoljenja potreba ili sudjelovanja u aktivnostima koje čine dio prihvatljivog (pristojnog) životnog standarda (imati manje od drugih u društvu)
Prednosti:
Nedostaci:
promatra ljudske potrebe kao socijalno konstruiranestandardi za mjerenje siromaštva mijenjaju se tijekom vremenaomogućava usporedbu siromaštva među industrijskim zemljama
teško je doći do norme o pristojnom životnom standardu koja bi vrijedila za cijelo društvoopasnost brkanja siromaštva i nejednakostistope siromaštva vrlo osjetljive ako se koristi samo jedna linija siromaštva
““NOVO” SIROMAŠTVONOVO” SIROMAŠTVOProcesi povezani s pojavom novog siromaštva:
erodiranje sustava socijalne sigurnosti
Pristupi novom siromaštvu:
Definicija:
siromaštvo kao nemogućnost zadovoljenja “postmaterijalističkih” potreba siromaštvo kao posljedica krize industrijskog sustava
novo siromaštvo označava situacije u kojima obitelji nisu u stanju održati dosadašnju razinu životnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog života u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale
financijska nesigurnost i zaduženostmasovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje
ranjivi tipovi obitelji
LINIJE SIROMAŠTVALINIJE SIROMAŠTVADefinicija:
razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince smatramo siromašnima
Vrste linija siromaštva:linije određene na temelju košarice dobara (budžetska metoda)statističko-relativne linijesubjektivne linijeslužbene ili pravno-političke linije
linije utemeljene na indeksima deprivacije
1911
442 234558 725
5506
1923
1638
473
254 56
7 743
5597
1639
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
Prehrana Stanovanje Prijevoz Higijena Odijevanje Obrazovanje ikultura
Ukupno
5./'05. 10./'06.
Potrošačka košara
5628
5312
5715 57
93
5470
5439 55
06
5771
5420
5545
5976
5452
5601
5597
4800
5000
5200
5400
5600
5800
6000
6200
Zg i Zgžupanija
Slavonija iBaranja
Sjeverozap.Hrvatska
Jugozap.Hrvatska
SredišnjaHrvatska
Dalmacija RH
5./'05. 10./'06.
Potrošačka košara prema regijama
Primjer izračuna Engelovih koeficijenata A B C
Ukupni dohodakIzdaci za hranuEngelov koeficijent
20008000,40
500010000,20
30009000,30
Dob Dnevne energetske potrebe (Kcal) Ž M
Ekvivalentna ljestvicaŽ M
1-23-56-89-1112-1415-1920-5051+
13001600210024002100210020001800
13001600210024002700280027002400
0,4810,5930,7780,8890,7780,7780,7410,667
0,4810,5930,7780,8891,0001,0371,0000,889
Nutricionističke potrebe i nutricionistička ekvivalentna ljestvica
Pitanja o subjektivnom siromaštvuPitanje o minimalnom dohotku (MIQ – minimum income question) “Koliki bi minimalni neto mjesečni dohodak bio potreban vašem kućanstvu da bi moglo sastaviti kraj s krajem”?
Pitanje o procjeni dohotka (IEQ – income evaluation question) “Koju biste razinu mjesečnog dohotka, u vašim okolnostima, smatrali:
vrlo lošom …………………..knlošom …………………..knnedovoljnom …………………..kndovoljnom …………………..kndobrom …………………..knvrlo dobrom …………………..kn
Pitanje o procjeni na ekonomskoj ljestvici (ELQ – economic ladder question) “Zamislite ljestvicu s 9 stupnjeva, gdje se na dnu nalaze najsiromašniji, a na vrhu najbogatiji. Na kojem ste stupnju vi danas?
Nužne potrepštine (V. Britanija, 1983.) Proizvodi/usluge/aktivnosti* % ispitanika smatra
ih nužnimaGrijanjeWC u zatvorenomStan koji nije vlažanKupatiloSvaka osoba ima svoj krevetJavni transportTopli kaputTri objeda dnevno za djecuNezavisno stanovanjeDva para cipelaPosebne spavaće sobe za djecu preko 10 g.ZamrzivačIgračke za djecuTepisi u dnevnoj i spavaćim sobamaProslave određenih događajaPečeno jelo jednom tjednoPerilica za rubljeNova, nerabljena odjećaHobi ili zabavne aktivnostiDva topla obroka dnevno za odrasleMeso ili riba svaki drugi danDarovi za prijatelje ili obitelj (1 godišnje)Tjedan odmora izvan kućeOprema za zabavu za djecuVrt TV
9796969494888782797877777170696767646464636363575551
* Većina nije smatrala nužnima telefon, automobil, cigarete, svaka dva tjedna imati noćni izlazak. U istraživanju 1990. nužnim potrepštinama su smatrane: telefon, izleti za djecu, svečana odjeća i sl.
EKVIVALENTNE LJESTVICEEKVIVALENTNE LJESTVICEDefinicija:
skup indeksa koji variraju ovisno o broju članova kućanstva, dobnoj ili spolnoj strukturi članova. Funkcija je ekvivalentnih ljestvica omogućiti usporedbu blagostanja kućanstava s različitim demografskim obilježjima
OECD-ove ljestvice“stara” ljestvica modificirana “nova”
ljestvica nositelj kućanstva 1 1
ostale odrasle osobe 0,7 0,5
djeca 0,5* 0,3** *<=15 godina **<=13 godina
Stope apsolutnog siromaštva u RH(linija siromaštva izvedena iz minimalne ishrane)
10,0%
11,2%12,4%
11,1%
0,0%
2,0%
4,0%
6,0%
8,0%
10,0%
12,0%
14,0%
1998. 2002. 2003. 2004.Izvor: WB, 2006
1.290 1.783 1.811 1.845 Linija siromaštva za jednočlano kućanstvo (kn/mj)
Stope apsolutnog siromaštva u RH i odabranim zemljama (%)(linija siromaštva: 4,3$ dnevno po osobi u PPP)
(HR=2004.; ostale zemlje=2002./03.)
85
71
58 58
42 4135 33
27 26 24 24 22 2117
124
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90M
oldo
va
Alb
anija
Rum
unjs
ka
Turs
ka
Srb
ija
Rus
ija
BiH
Bug
arsk
a
Pol
jska
Est
onija
Mak
edon
ija
Litv
a
Ukr
ajin
a
Bje
loru
sija
Latv
ija
Mađ
arsk
a
HR
Izvor: WB, 2006
Stope relativnog siromaštva u RH (2001.-2005.)(60% medijana nacionalnog dohotka)
17,5%
16,7%16,9%
17,2%
18,2%
15,5%
16,0%
16,5%
17,0%
17,5%
18,0%
18,5%
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.Izvor: DZS
Stope relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (2003.)18
%21
%21
%19
%19
%19
%18
%18
%17
%15
% 16%
12%
15%
17%
15%
10%
13%
12%
10%
15%
12%
11%
11%
10%
8%21
%16
%16
%15
%
0%
5%
10%
15%
20%
25%H
rvat
ska
Irsk
a
Grč
ka
Portu
gal
Italij
a
Špan
jolsk
a
Esto
nija
V. B
ritan
ija Litv
a
Cipa
r
Latv
ija
Fran
cusk
a
Mal
ta
Poljs
ka
Belg
ija
Luks
embu
rg
Aus
trija
Niz
ozem
ska
Slov
enija
Nje
mač
ka
Dan
ska
Fins
ka
Šved
ska
Mađ
arsk
a
Češk
a
Slov
ačka
EU 2
5
EU 1
5
EU 1
0
Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)
Odnos raspoloživog i najnižeg dohotka potrebnog za život bez teškoća(2006.)
80,9%
1,5%
17,6%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
80,0%
90,0%
Raspoloživi dohodakmanji od potrebnog
Raspoloživi dohodak istikao potrebni
Raspoloživi dohodak većiod potrebnog
Izvor: UNDP, 2006.
Može li mjesečnim dohotkom vaše kućanstvo podmiriti svoje potrebe
4,0%
10,9%
18,0%
35,1%
18,7%
12,6%
0,7%0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
40,0%
Vrlo lako Lako Priličnolako
Uz maleteškoće
Uz teškoće Uz veliketeškoće
Ne zna
Izvor: UNDP, 2006.
Smatrate li se siromašnim
18,7%
31,8% 31,7%
11,0%
4,6%2,2%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
Uopće ne Uglavnomne
Ponekad da,ponekad ne
Uglavnomda
Da, upoptunosti
Ne zna
Izvor: Caritas i CPSNC, 2004.
Stope siromaštva po županijama (2002.-2004.)(%)(apsolutna linija siromaštva)
33,8
28,3
21,7
20,8
19,9
19,8
19,2
16,4
16,3
15,6
13,6
10,2
8,9
8,2
8 6,6
6,2
4,4
3,4
2,7
2,5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Kar
lova
čka
Sis
.-mos
l.
Bje
.-bilo
g.
Kop
r.-kr
iž.
Osi
j.-ba
r.
Vir.
-pod
r.
Kra
p.-z
ag.
Bro
d-po
s.
Vuk
.-srij
.
Var
aždi
nska
Šib
.-kni
nska
Pož
.-sla
v.
Spl
it-da
lm.
Zada
rska
Međ
imur
ska
Zagr
ebač
ka
Dub
r.-N
er.
Ista
rska
Prim
.-gor
an.
Gra
d Zg
Ličk
o-se
njsk
a
Izvor: WB, 2006
RegionalRegionalna karta Hrvatskena karta Hrvatske
HrvatskaSjeverni Jadran
Južni Jadran
SredišnjaZagrebačka r.
IstočnaHrvatska
Definicija regijaDefinicija regijaRegija Županije
Središnja Hrvatska
Krapinsko-Zagorska, Sisačko-Moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-Križevačka, Bjelovarsko-Bilogorska, Međimurska
Istočna Hrvatska
Virovitičko-Podravska, Požeško-Slavonska, Brodsko-Posavska, Osiječko-Baranjska, Vukovarsko-Srijemska
Zagrebačka regija Grad Zagreb, Zagrebačka županija
Sjeverni Jadran Primorsko-Goranska, Ličko-Senjska, Istarska
Južni Jadran Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-Dalmatinska, Dubrovačko-Neretvanska
Stope siromaštva prema regijama (2002.-2004.)(apsolutna linija siromaštva)
21,2%
17,5%
3,8% 3,7%
9,1%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
SredišnjaHrvatska
IstočnaHrvatska
Zagrebačkaregija
SjeverniJadran
Južni JadranIzvor: WB, 2006
Udio siromašnih prema regijama (2002.-2004.)(apsolutna linija siromaštva)
42,5%
30,0%
8,2%4,0%
24,9%
12,7%
19,4%15,2%
19,8%23,2%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
40,0%
45,0%
SredišnjaHrvatska
IstočnaHrvatska
Zagrebačkaregija
SjeverniJadran
Južni Jadran
Udio među siromašnimaUdio u stanovništvu
Izvor: WB, 2006
Stope siromaštva, prema regijama i razini urbanizacije (2002.-2004.)
(apsolutna linija siromaštva)
2,6%2,8%4,5%
24,7%22,4%
8,4%5,4%
14,6%
6,2%
18,3%
12,1%14,3%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%S
red.
Hrv
atsk
a (u
rb.)
Ist.
Hrv
atsk
a (u
rb.)
Zg re
gija
(urb
.)
Sj.
Jadr
an (u
rb.)
Juž.
Jad
ran
(urb
.)
Sre
d. H
rvat
ska
(rur
.)
Ist.
Hrv
atsk
a (r
ur.)
Zg re
gija
(rur
.)
Sj.
Jadr
an (r
ur.)
Juž.
Jad
ran
(rur
.)
Urb
ana
podr
učja
Rur
alna
pod
ručj
a
Izvor: WB, 2006
Rizične skupine
Starije osobe i umirovljenici
Nezaposleni
Osobe bez obrazovanja
Samačka kućanstva Jednoroditeljske obitelji
Obitelji s većim brojem djece
Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na obrazovanje glave kućanstva (2004.)
32
21
7
20
0
5
10
15
20
25
30
35
Bez OŠ Završena OŠ 2-3 raz.srednje
4 raz.srednje
VŠ ili VSS
Izvor: WB, 2006
Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na dob glave kućanstva (2004.)
39
19
62
7
0
10
20
30
40
50
60
70
16-30 31-49 50-64 65 i više(mirovina)
65 i više (bezmirovina)
Izvor: WB, 2006
Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na zaposlenički status glave kućanstva (2004.)
2 2
9
26
106
18
23
28
47
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Zaposlen Samozaposlen Umirovljenik Nezaposlen Ostali neaktivni
Urbana područjaRuralna područjaNacionalni prosjek
Izvor: WB, 2006
Životni uvjeti stanovništva i siromašnih (2004.) Pokazatelji Svi SiromašniManje od 10 m2 stambenog prostora po osobiNema tople vodeNema centralno grijanjeNema kupaonicu kao zasebnu prostorijuNema WC u stanuNema električne instalacijeNema vodovodne instalacijeNema kanalizacijske instalacijeNema automobilNema TV u bojiNema osobno računaloNema perilicu rubljaNema perilicu posuđaNema hladnjak ili zamrzivačManjak prostoraVlažnost stanaNedovoljno svjetla i toplineDotrajali zidovi i podoviDotrajala vrata i prozoriNedostatak namještaja i nužnih kućanskih aparata
1,88,4
60,65,44,61,07,0
23,233,53,6
66,19,2
76,21,8
20,214,612,021,425,018,6
2,718,271,711,09,31,812,330,050,310,277,320,684,54,119,419,312,830,529,624,6
Napomena: linija siromaštva = 60% medijana nacionalnog dohotka.
Glavni instrumenti politike spram siromaštva
ekonomski rast i zapošljavanje
razvoj ljudskog kapitala
progresivni porezni sustav
dohodovna potpora (socijalni transferi)
HistorijatHistorijat
- nastao 1970-ih godina u Francuskoj- nastao 1970-ih godina u Francuskoj
- termin “isključeni (les exclus)- termin “isključeni (les exclus) pripisuje se R. Lenoir-u pripisuje se R. Lenoir-u
- Mentalno retardirani- Mentalno retardirani
- eurocentrični koncept- eurocentrični koncept
- Fizički neprilagođeni- Fizički neprilagođeni- Socijalno neprilagođeni- Socijalno neprilagođeni
Socijalna isključenost i slični Socijalna isključenost i slični konceptikoncepti
siromaštvosiromaštvo (relativna) deprivacija(relativna) deprivacija marginalnostmarginalnost potklasapotklasa
Isključenost/ marginalnost/ potklasa
Koncepti Marginalnost Isključenost Potklasa
Tip dihotomije
Centar/periferija
Unutra/izvan
Gore/dolje
relativnost multidimenzionalnost dinamički proces djelovanje
obuhvatnost
Socijalna isključenost i siromaštvo
neuspjeh u više socijetalnih sustava
Definicija isključenosti:
demokratsko-pravni (građanska integracija)radno-tržišni (ekonomska integracija)sustav socijalne dobrobiti (socijalna integracija) obiteljski sustav i lokalna zajednica (interpersonalna integracija)
nejednakosti
Izvori (uzroci) socijalne isključenosti
siromaštvo (besperspektivna, slabo razvijena geografska područja)
životne okolnosti i razvojne životne faze
dinamika društvenih promjena
Autori Dimenzije isključenostiEU (Laekenski indikatori) (2001.) 1. Financijsko siromaštvo
2. Tržište rada (zaposlenost)3. Zdravlje4. Obrazovanje
Burchardt i sur. (2002.) 1. Potrošnja2. Proizvodnja3. Politički angažman4. Socijalna interakcija
Böhnke (2001.) 1. Tržište rada2. Životni standard3. Financijsko siromaštvo4. Stanovanje5. Obrazovanje6. Rezidencijalno područje7. Socijalni odnosi8. Politički angažman9. Anomija10. Anksioznost11. Dugoročno loši životni uvjeti
Gallie i Paugam (2004.) 1. Tržište rada2. Siromaštvo3. Socijalna izolacija
Primjeri operacionalizacije socijalne isključenosti (dimenzije)
Tsakloglou i Papadopoulos (2002.b) 1. Financijsko siromaštvo2. Životni uvjeti3. Nužne životne aktivnosti i potrepštine4. Socijalni odnosi
Poggi (2003.) 1. Bazične potrebe2. Dohodak3. Kvaliteta života4. Stanovanje5. Socijalni odnosi6. Zdravlje7. Ekološki uvjeti8. Tržište rada
Kunz (2003.) 1. Financijski kapital2. Ljudski kapital3. Socijalni kapital4. Fizički kapital
Kronauer (1998.) 1. Isključenost iz tržišta rada2. Ekonomska isključenost3. Kulturna isključenost4. Socijalna izolacija5. Prostorna isključenost6. Institucionalna isključenost
Primjeri operacionalizacije socijalne isključenosti (dimenzije) - nastavak
Laekenski indikatori (2001.)Dimenzije Indikatori
FinancijskoSiromaštvo
1. Stopa rizika od siromaštva (prema starosti, spolu, ekonomskoj aktivnosti, tipu kućanstva, stambenom statusu)
2. Nejednakost distribucije dohotka (odnos kvintila S80/S20)3. Rizik od trajnog siromaštva prema spolu (60% medijana)4. Relativni jaz siromaštva5. Disperzija oko praga rizika od siromaštva6. Stopa rizika od siromaštva u jednoj vremenskoj točki7. Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera8. Nejednakost distribucije dohotka – Gini koeficijent9. Stopa rizika od trajnog siromaštva prema spolu (50% medijana)
Tržište rada(nezaposlenost)
10. Regionalna kohezija (disperzija regionalnih stopa zaposlenosti)11. Stopa dugotrajne nezaposlenosti12. Osobe koje žive u kućanstvima gdje nitko ne radi13. Udio dugotrajno nezaposlenih osoba14. Stopa vrlo duge nezaposlenosti
Zdravlje15. Očekivano trajanje života pri rođenju16. Zdravstveni status kako ga osoba sam definira, prema visini
dohotkaObrazovanje 17. Osobe koje rano napuštaju školu
18. Osobe s niskom školskom spremom
Operacionalizacija socijalne isključenosti (I)
Napomena: Strelice s punim linijama ukazuju na čvršću prirodu veze, dok strelice s isprekidanim linijama označavaju slabije i varijabilne veze.
Siromaštvo Socijalna izolacija
Nezaposlenost
“Začarani krug” socijalne isključenosti
Stope siromaštva nezaposlenihStope siromaštva nezaposlenih
Zemlja Stanovništvo 18-65 g.
Nezaposleni
BelgijaDanskaFrancuskaNjemačkaGrčkaIrskaItalijaNizozemskaPortugalŠpanjolskaV. Britanija
9,17,0
12,07,3
16,110,313,49,8
18,816,89,6
33,917,839,030,232,127,836,332,125,337,142,8
(( 60% medijana dohotka - 1996.) 60% medijana dohotka - 1996.)
Razine društvenosti (socijabilnosti)Razine društvenosti (socijabilnosti)
sekundarna društvenost
primarna društvenost
tercijarna društvenost
Socijabilnost dugotrajno nezaposlenihSocijabilnost dugotrajno nezaposlenihZemlja Žive sami Viđaju
prijatelje većinu tjedna
Članovi klubova i
organizacija BelgijaDanskaFrancuskaNjemačkaGrčkaIrskaItalijaNizozemskaPortugalŠpanjolskaV. Britanija
7,930,210,317,23,77,12,4
23,51,11,5
15,7
41,939,355,230,455,859,062,031,139,367,448,4
18,747,633,029,510,421,011,839,09,3
21,633,0
Zaposlenički status i samački životZaposlenički status i samački životZemlja Nezap.'94.
Nezap.'95.Zap.'94.
Nezap.'95.Zap.'94.Zap.'95.
Ukupno
NjemačkaDanskaNizozemskaBelgijaFrancuskaV. BritanijaIrskaItalijaGrčkaŠpanjolskaPortugal
18,818,623,07,99,215,25,32,51,51,81,4
12,017,611,59,84,78,42,81,92,80,52,6
13,310,79,66,58,85,56,15,03,63,41,2
13,311,810,26,68,86,05,74,53,52,91,2
Zaposlenički status prijatelja zaposlenih Zaposlenički status prijatelja zaposlenih i nezaposlenih (EU - 1996.) i nezaposlenih (EU - 1996.)
% nezaposlenih prijatelja
Zaposleni Nezaposleni
SviVećinaPolovicaNeki od njihNitko
Pola i više
0,83,65,942,045,0
10,3
2,819,016,745,212,5
38,5
Operacionalizacija socijalne isključenosti (II)
Isključenost kao kombinacija materijalnih i nematerijalnih dimenzija
Materijalne dimenzije Objektivno siromaštvo
Stambeni uvjeti i potrošna dobra
Nematerijalne dimenzije Socijalne veze
Subjektivna percepcija siromaštva
Objektivno siromaštvoObjektivno siromaštvoObjektivno siromašni su oni čiji je mjesečni ekvivalentni dohodak manji od 60% medijana nacionalnog ekvivalentnog dohotka.
Subjektivna percepcija siromaštvaSubjektivna percepcija siromaštva
Stambeni uvjeti i potrošna dobraStambeni uvjeti i potrošna dobra
Socijalne vezeSocijalne veze
Subjektivno siromašni su oni koji su izjavili da “stalno” ili “uglavnom” žive u siromaštvu.
Među deprivirane ulaze svi oni pojedinci čiji su ukupni deprivacijski bodovi u ovom području životnog standarda manji od 80% medijana bodovne distribucije.
Deprivirane osobe su one koje ne sudjeluju ni u sekundarnoj ni u tercijarnoj društvenosti
1. Topla voda2. Centralno grijanje3. Kuhinja zasebna prostorija4. Kupaonica zasebna prostorija5. WC u stanu/kući6. Električne instalacije7. Vodovodne instalacije8. Kanalizacijske instalacije9. Telefonske instalacije10. Kablovska ili satelitska TV11. Vrt ili terasa/lođa12. Automobil13. TV u boji14. Hi-fi uređaj, DVD kućno
kino, videorekorder15. Osobno računalo ili portable
16. Perilica rublja17. Perilica posuđa18. Hladnjak ili zamrzivač19. Mikrovalna pećnica20. Manjak prostora21. Buka22. Vlažnost23. Nedovoljno svjetla i topline24. Dotrajalost objekta25. Dotrajalost zidova i podova26. Dotrajalost vrata i prozora27. Zagađenost zraka28. Potpuno dotrajali namještaj29. Nedostatak namještaja i kućanskih aparata
Pokazatelji u području stambenih uvjeta i potrošnih dobara
Nesudjelovanje u sekundarnim i tercijarnim socijalnim odnosima
17,3%
11,1%
58,4%
66,2%
72,7%
5,2%
53,0%
0,0% 10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
80,0%
Ne provodi vrijeme s rodbinom
Ne provodi vrijeme s prijateljima
Ne provodi vrijeme s kolegama s posla izvan radnogvremena
Ne provodi vrijeme s ljudima u vjerskim objektima
Ne provodi vrijeme s ljudima u klubovima idobrovoljnim organizacijama
Ne sudjeluje u sekunadarnim socijalnim odnosima
Ne sudjeluje u tercijarnim socijalnim odnosima
Dimenzije i pokazatelji deprivacije (Udio deprivirane populacije na pojedinim dimenzijama)
27,0%
12,8%15,5%
3,9%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
1. Objektivnosiromaštvo
2. Subjektivnapercepcija siromaštva
3. Stambeni uvjeti ipotrošna dobra
4. Socijalne veze
Pokazatelji kumulativne depriviranosti
60,7
25,9
8,3 4,8 0,313,5
2,10
10203040506070
Nisudepriviranini na jednoj
dimenziji
Depriviranina 1
dimenziji
Depriviranina 2
dimenzije
Depriviranina 3
dimenzije
Depriviranina 4
dimenzije
"Višestrukodeprivirani"
"Socijalnoisključeni"
“Višestruko deprivirani” = deprivirani barem na 2 dimenzije, bez obzira na kombinaciju dimenzija. “Socijalno isključeni” = višestruko deprivirani pojedinci koji su deprivirani na dimenziji socijalnih veza i na barem jednoj od preostale tri dimenzije.
Višestruka deprivacija u Hrvatskoj i Višestruka deprivacija u Hrvatskoj i nekim zemljama EUnekim zemljama EU
(deprivirani na 2, 3 ili 4 dimenzije)(deprivirani na 2, 3 ili 4 dimenzije) 18,5
15,913,5 13,2
11,5 11,49,8 9,7
8,1 7,7 7,3 6,2 5,6 5,53,7
02468
101214161820
Grč
ka
Portu
gal
Hrv
atsk
a
V. B
ritan
ija Irsk
a
Italij
a
Špan
jols
ka
Fran
cusk
a
Bel
gija
Aus
trija
Nje
mač
ka
Fins
ka
Niz
ozem
ska
Luks
embu
rg
Dan
ska
Zaključno o socijalnoj Zaključno o socijalnoj isključenostiisključenosti
iskustva isključenosti ograničena na uske skupine ljudi
uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i isključenosti su sličniisključenosti su slični
ključna uloga radno-tržišnog i obrazovnog sustava
MODEL OTVORENE KOORDINACIJE- MODEL OTVORENE KOORDINACIJE- OMCOMC
(pet elemenata modela otvorene koordinacije)
1. Zajednički ciljevi u području siromaštva i socijalne isključenosti - dogovoreni na samitu u Nici u prosincu 2000. Ti ciljevi definiraju politiku unutar koje se zemlje članice obvezuju da će “poduzeti korake kako bi učinile odlučan napor prema iskorjenjivanju siromaštva” do 2010. godine.
2. EU pokazatelji socijalne uključenosti - za vrijeme belgijskog predsjedanja EU u drugoj polovici 2001. iniciran je proces stvaranja pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti. Poznati su kao laekenski pokazatelji jer su prvotno odobreni na samitu Europskog vijeća u Leakenu u prosincu 2001. Dogovoreno je da obuhvaćaju tri razine: (1) deset primarnih pokazatelja financijskog siromaštva i materijalne deprivacije, zaposlenosti, zdravlja i obrazovanja; (2) sekundarni pokazatelje, koji dopunjuju primarne, ali ih i detaljnije razrađuju; (3) pokazatelji što ih zemlje same odluče dodati u svoje nacionalne akcijske planove, a koji im pomažu u tumačenju primarnih i sekundarnih pokazatelja i/ili osvjetljavaju specifičnosti pojedinog područja.
3. Zajednički memorandumi o socijalnoj uključenosti (Joint Inclusion Memorandum - JIM) – prethode procesu izrade nacionalnih akcijskih planova, a oslikavaju situaciju i političke prioritete vezane za siromaštvo i socijalnu isključenost u novim članicama prije njihova punopravnog članstva. Proces izrade JIM-a ostaje na snazi za sve zemlje koje se pridružuju EU.
4. Nacionalni akcijski planovi protiv siromaštva i socijalne isključenosti - glavni kanali putem kojih države članice preciziraju svoj odgovor na zajednički dogovorene ciljeve. Nacionalni akcijski planovi slijede dogovorenu strukturu i pokrivaju dvogodišnje razdoblje. Prve je planove 15 članica EU donijelo u lipnju 2001, a druge u lipnju 2003. godine. Deset novih članica obvezno je u srpnju 2004. podastrijeti prve planove o uključenosti za razdoblje do sredine 2006. godine
5. Zajedničko izvješće o socijalnoj uključenosti - odgovor različitih tijela EU na nacionalne akcijske planove. Prvo je takvo izvješće podneseno na laekenskom Europskom vijeću u prosincu 2001, a drugo, mnogo detaljnije, usvojeno je u ožujku 2004. godine. Osim toga, stručno osoblje Komisije objavilo je u lipnju 2004. godine radni dokument o socijalnoj uključenosti u novim članicama, što je konsolidirani sintetički odgovor na 10 JIMs-ova. Dokument je također osvijetlio najvanije probleme u budućem razvoju politike socijalne uključenosti EU kao cjeline.
1. GOSPODARSTVO I TRŽIŠTE RADA (opća gospodarska kretanja, stanje na tržištu rada,
izdaci za socijalnu zaštitu
2. DEMOGRAFSKA I SOCIJALNA SITUACIJA(karakteristike stanovništva, zdravlje, obrazovanje,
stanovanje, siromaštvo i dohodovne nejednakosti, uloga socijalne zaštite u prevenciji i ublažavanju siromaštva, usluge
u socijalnoj skrbi, višestruko deprivirana geografska područja, prijevoz, ranjive skupine)
ZAJEDNIČKI MEMORANDUM O SOCIJALNOMUKLJUČIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE
3. KLJUČNI IZAZOVI1. povećati razinu zaposlenosti i stvoriti veće mogućnosti
zapošljavanja za dugotrajno nezaposlene i druge ranjive skupine na tržištu rada;
2. poboljšati obrazovnu strukturu populacije, uskladiti obrazovanje sa zahtjevima tržišta rada te poticati obrazovanje odraslih;
3. financijski stabilizirati zdravstveni sustav bez ugrožavanja jednakosti pristupa zdravstvenim uslugama;
4. proširiti mrežu socijalnih usluga, razvijati sustav izvaninstitucionalnih usluga i unaprijediti pristup uslugama;
5. olakšati pristup stanovanju za socijalno ugrožene skupine;6. promicati rodnu jednakost u suzbijanju siromaštva i socijalne
uključenosti uzimajući u obzir rodnu razliku kod donošenja odluka i njihove provedbe;
7. omogućiti revitalizaciju i održivi razvoj depriviranih područja te promicati uravnoteženi regionalni razvoj Hrvatske.
4. PRIJEDLOZI MJERA
Pospješivanje sudjelovanja u svijetu rada
Pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne zaštite
Pospješiti dostupnost stabilnog i kvalitetnog zapošljavanja, aktivna politika zapošljavanja i osposobljavanja
Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada
Mirovinski sustavDavanja djeci i obiteljima te skrb o djeci
Socijalna pomoćSocijalne usluge
Zdravstvene uslugeObrazovanjeStanovanje
Mobiliziranje svih relevantnih dionika i resursa
Deprivirana područja i regionalne razlike
Pomoć najranjivijim skupinamaOsobe s invaliditetom
Izbjeglice, prognanici i povratniciRomi
Druge ranjive skupine
Uključivanje u informatičko društvo i društvo znanjaJačanje i očuvanje obitelji
Sprječavanje prezaduženosti
Sprječavanje rizika isključenosti
5. PROMICANJE RAVNOPRAVNOSTI MEĐU SPOLOVIMA U BORBI PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
6. STATISTIČKO PRAĆENJE SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
7. PROJEKTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA FINANCIRANI KROZ PREDPRISTUPNE FONDOVE
8. ZAKLJUČCI(prioriteti)
• povećati razinu zapošljivosti onih skupina koje su najviše pogođene dugotrajnom nezaposlenošću; posebnu pozornost prilikom zapošljavanja posvetiti uklanjanju diskriminacije prema ženama; osigurati punu provedbu propisa o zapošljavanju manjina iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama; voditi evidenciju o sudjelovanju korisnika socijalne pomoći u programima aktivne politike tržišta rada;• proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja; reformirati strukovno obrazovanje radi usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada; više ulagati i sustavno poticati cjeloživotno učenje;• proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom; izraditi akcijski plan o deinstitucionalizaciji usluga za djecu i osobe s invaliditetom; izraditi strategiju decentralizacije socijalnih usluga; poticati suradnju lokalnih zajednica i udruga u pružanju usluga; pružiti korisnicima usluga mogućnost izbora; potaknuti bolju usklađenost između rada i privatnog života, posebice za žene, ulaganjem u ustanove dječjeg odgoja i obrazovanja;
•veće napore usmjeriti na prevenciju bolesti ili invaliditeta (češći liječnički pregledi); omogućiti jednaki pristup zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo (posebice onima koji žive na otocima i planinskim područjima);•definirati i razvijati koncept socijalnog stanovanja; razvijati primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći za kućanstva s lošom stambenom situacijom; proširiti kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava;•mjerama gospodarske i fiskalne politike potrebno je sustavno raditi na smanjenju regionalnih razlika; razvijati gospodarske projekte prilagođene lokalnim prilikama; pružati bolju financijsku potporu onim programima nevladinih organizacija koji se odnose na višestruko deprivirana područja; •dogovoriti dugoročno i održivo rješenje problema siromaštva među starijim građanima te ih zaštititi tijekom prijelaznog razdoblja ciljanim programima socijalne pomoći; •kako bi se svima osigurao pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama potrebno je pratiti i evaluirati provedbu „Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006.-2011.“ s aspekta njenog utjecaja na ublažavanje siromaštva i socijalne isključenosti.