-jeziik-jezik-epa-šta-je
TRANSCRIPT
Lektor
Aleksandra Markovi}
Prevela s norve{kog
i adaptirala
Tatjana Radanovi} -Felberg
Autor
Helene Uri
Stru~ni redaktor
Vladan Jovanovi}
Izdaje
Kreativni centarGradi{tanska 8, Beograd
tel.: 011 / 3820 464, 3820 483, 2440 659
e-mail: [email protected]
[tampa
Publikum
Tira`
3.000
ISBN 978-86-7781-599-8
Ilustrovao
Ivica Stevanovi}
Tehni~ki urednik
Neboj{a Miti}
Grafi~ki dizajn
Jelena Reqi} Copyright © 2000 N. W. DAMM&SØN AS
Copyright © 2008 Kreativni centar,
za izdawe na srpskom jeziku
Kwiga je objavqena uz finansijsku podr{ku Agencije NORLA.
Urednik
Qiqana Marinkovi}
Redakcija prevoda
Nata{a Ristivojevi} -Rajkovi} Sofija Bilanxija
Naslov originala
Helene Uri: Den store faktaboka om sprak
Za izdava~a
Qiqana Marinkovi}
Prevela i adaptirala
Tatjana Radanovi]-Felberg
Ilustrovao
Ivica Stevanovi}
Helene Uri
SADR@AJ
Predgovor.....5
1. ^emu nam slu`i jezik.....7
2. Brojawe na raznim jezicima i brojawe jezika.....10
3. ... Razli~iti, ali u su{tini sli~ni.....14
4. Od usta do uva, od ruke do oka.....20
5. Govor tela.....29
6. Pisma, rebusi i tajne.....34
7. De~aci, devoj~ice i jezik.....43
8. Korwa~ina jaja, riba i lukave lisice.....47
9. Kako je sve po~elo.....51
10. Kad od jednog jezika nastane vi{e wih.....53
11. O srpskom jeziku.....60
12. Dijalekti.....69
13. Hvala na pozajmici!.....76
14. Majkl Xekson, Wiwar, Dolovo i Rim.....81
15. Jezik beba.....86
16. Mozgawe o mozgu.....93
17. Da li Tom i Xeri mogu da govore? A ^ita?.....97
18. Jezik i svet.....102
19. Nauka o jeziku.....107
Indeks.....115
Literatura.....117
Ovo je kwiga o jeziku, a svi qudi govore nekim jezikom. Koji
je tvoj materwi jezik? Najverovatnije srpski, ~im mo`e{ da
~ita{ ove re~i. A mo`da zna{ i neke druge jezike: engleski,
ma|arski, albanski, ruski, romski ili italijanski? Ili neki
tajni jezik?
Ako voli{ ~asove srpskog i engleskog u {koli i ako u`i va{
u mewawu glagola i imenica, ovo je kwiga za tebe. A ako nikad
nisi mogao da razume{ za{to se uop{te analiziraju re~enice i
bubaju re~i, onda je ova kwiga naro~ito dobra za tebe. Zato {to
} e{, zahvaquju} i woj, saznati o jeziku ne{to {to sigurno ne zna{
i {to se ne u~i u {koli.
U ovoj kwizi } emo brojati jezike i brojati na raznim
jezicima, a sazna}emo i koliko re~i ima u na{em jeziku. Nau ~i-
} e mo ne{to o geografiji mozga i o tome kako razgovara ju p~ele.
De li } e mo je zik na delove i sazna} emo da li de ~aci govo re
dru ga~ije od de voj ~ica. Prou ~a va } e mo ime na
qudi, `i votiwa i mesta,
sa zna } emo kako su
pisa li Vikinzi i
kako su engle ski
kola~i po sta li
srpski keks.
Vi de } emo {ta
se to u stvari
de {a va kad deca
u~e da govore.
Poku{a} emo da
sa znamo da li spo-
sobnost govora ima ju
i majmuni, da li fran-
cuske ma~ke mjau~u na isti
na~in kao na{e i jo{ mnogo toga.
Na kraju ove kwige na la zi se in-
deks, koji }e ti pomo}i da lak{e na|e{ ono {to te zanima. Kwigu
mo ̀ e{ ~itati redom, od po~etka do kraja, a mo ̀ e{ ~itati i svako
poglavqe zasebno, kao u nekoj enciklopediji.
7
^udotvorni burek
Stoji{ i pri~a{ sa Draganom. Odjednom ti se prijede
vru} , mirisan burek. „Ho} emo li da odemo u pekaru
na burek?“, pita{. Ti glasovi koji izlaze iz tvojih usta i dopiru
do Draganinih u{iju prebacili su tvoju misao o bureku
u Draganin mozak, a ona se tamo pretvorila u Draganinu misao.
Kada ustima proizvodi{ glasove (ili linije i ta~ke na papiru),
svoje ideje mo`e{ da prebacuje{ u glave drugih qudi!
To je pravo ~udo! Mi svakog dana govorimo i slu{amo, pi{emo
i ~itamo, tako da o jeziku ne razmi{qamo kao o ne~emu
~udnom i neuobi~ajenom, ve} kao o ne~emu sasvim normalnom
i uobi~ajenom – ako uop{te ikada razmi{qamo o jeziku…
Jezik nam slu`i za sporazumevawe.
Jezik koristimo kada jedni drugima {a -
qe mo poruke, ne{to obe} avamo i zabra-
wu jemo.
Jezik nam slu`i za razmi{qawe.
Jezik nam je potreban kad raz mi -
{qamo o budu} nosti i pro{losti, kad
`e limo ne{to da planiramo ili da za-
pam timo ne{to {to se ve} desilo. Pomo } u
jezika mo`emo ne{to da nau~imo o dru-
gim mestima i vremenima.
Jezik koristimo kako bismo se
upoznali sa drugim qudima. Na{ jezik
govori drugima ne{to o nama. Na~in na
koji govori{ kazuje mnogo o tome odakle
si, koliko godina ima{ i da li si de~ak
ili devoj~ica.
Jezik kazuje i ne{to o tome {ta `e -
li{ da postane{. Mo`da neke re~i ko ri-
sti{ samo kad si sa prijateqima, u svom
odeqewu ili fudbalskom klubu. Jezik,
naime, stvara grupe. Oni koji govore
istim jezikom ose} aju da pripadaju istoj
grupi. I ti sam mo`e{ da odlu~i{ da
govori{ na neki odre|eni na~in kako bi
sebi i drugima pokazao gde pripada{.
1. ^EMU NAM SLU@I JEZIK
Da li biste, molim vas, bili tako qubazni
da mi dodate ~iniju s krompir-pireom?
Da li biste mi, najlep{e vas molim,
dodali ~iniju s krompir-pireom?
Da li biste mi, molim vas,
dodali ~iniju s krompir-pireom?
Dodajte mi malo krompir-pirea,
molim vas!
Mogu li da dobijem malo krompir-pirea?
Odmah da si mi dala ~iniju s pireom!
Ovamo s tim krompir-pireom!
Dodaj mi krompir-pire.
Jede mi se jo{ pirea!
Daj mi taj pire!
Pire ovamo!
Pire, sad!
Pire!
Postoji mnogo razli~itih na~ina na koje nekoga
mo`e{ da zamoli{ da ti doda krompir-pire...
… ili mo`e{ samo da poka`e{ prstom
krompir-pire.
8
9
Eci, peci, pec,ti si mali zec,a ja mala prepelica, eci, peci, pec.
En, den, dinu,sava raka tinu,sava raka, tika-taka,elem, belem, buf,trif, traf, truf.
Eniki, beniki,sinaki sa,eniki, beniki, ba!
Par-nepar,cica-maca,rundov-bundov,ras-par-di{.
Jezik mo`e da slu`i i za igru. U svim zemqama i na svim
jezicima postoje bajke i pri~e koje se pri~aju zabave radi.
Tako|e postoje i razbraja lice, tap{alice i pesmice u kojima
re~i ne zna~e ni{ta posebno, ali dobro zvu~e kad se izgova-
raju i slu{aju. Sigurno zna{ ove:
Razume{ li ove jezike?
Ra-pa-zu-pu-me-pe{ li-pi
o-po-ve-pe re-pe-~i-pi?
Vozdra, `edru! Koka si?
[emu il ad {a~irp
ek~apoan?
Giviri{ li cipiripi
jizik?
10
Ovo poglavqe govori o brojevima i jezicima. U wemu
} e{, izme|u ostalog, na} i odgovor na pitawa o tome koliko
jezika postoji na svetu, da li je mogu} e brojati re~i, na koje
slovo naj~e{} e po~iwu re~i u srpskom jeziku i koje su
najuobi~ajenije re~i u na{em jeziku.
Da li si se nekad zapitao koliko
jezika postoji na svetu? Odgovor je:
„Mo`da ~itavih 6.628 jezika!“ Do tog
broja je do{la jedna velika organizacija
koja se bavi prevo|ewem Biblije. Zapo-
sleni u toj organizaciji `ele da omogu} e
svim qudima na svetu da ~itaju Bibliju na
svom materwem jeziku i zbog toga `ele da
je prevedu na {to vi{e jezika. Broj 6.628
nije sasvim precizan. Takve bro je ve uvek
treba uzimati s rezervom. Na ime, veoma
je te{ko ta~no izbrojati koliko jezika
postoji na svetu. Brojevi 6.629 ili 6.627
tako|e su pribli`no ta ~ni, pa ~ak nije
pogre{no re} i ni da ima 6.000 ili 7.000
jezika. Prilikom brojawa te{ko je odre-
di ti {ta je dijalekat, a {ta jezik. Razmi-
sli malo. Na primer, nor ve {ki i {vedski
su toliko sli~ni da bismo ih naj-
verovatnije smatrali jednim je zi kom da
su Norve{ka i [vedska jedna dr`ava.
Srpski i hrvatski tako|e su veoma sli~ni,
ali sada se smatraju pos ebnim je zicima,
zato {to su Srbija i Hrvatska dve dr ̀ ave.
Kad kom{ije govore
razli~itim
jezicima…
Papua Nova Gvineja je zemqa koja
se nalazi nedaleko od Australije.
Mnogo je ve} a od Srbije, ali u woj
`ivi mnogo mawe qudi. A tamo
se govori vi{e od 800 jezika!
Koliko jezika postoji na svetu
Razlike izme|u norve{kog i {ved-
skog jezika mawe su od razlika izme|u
nekih norve{kih dijalekata. Takva je
situacija i kod nas – srpski i hrvatski
standardni jezici su sli~niji nego, re-
cimo, srpski dijalekat kojim se govori u
Beogradu i onaj kojim se govori u Vrawu.
2. BROJAWE NA RAZNIM JEZICIMA I BROJAWE JEZIKA
11
Mo`emo i da stvaramo nove re~i.
One su potrebne svakom jeziku. Razmisli
samo o tome koliko je novih re~i nastalo
otkad su tvoji prababa i pradeda bili ma-
li: ve{-ma{ina, avion, mikrotalasna pe}-
ni ca, kompjuter, mini-linija i mnoge dru-
ge. Nove re~i za stvari moramo ili da
stvo rimo ili da pozajmimo iz drugih jezi-
ka. Mo`emo odmah da smislimo jednu. Na
primer – vejavicobran! Ta re~ ne postoji u
re~niku srpskog jezika, iako bi bilo pri-
rodno i ba{ zgodno da tako nazovemo neki
veliki ki{obran kojim bismo se za {ti-
tili od vejavice. Svakodnevno nastaju no ve
re~i. A kako } emo wih da izbrojimo?
Mo`da ste novog nastavnika mate-
matike prozvali Nosowa zato {to ima
veliki nos. Da li treba da brojimo i re~i
koje koristi samo mali broj qudi? A {ta
s re~ima koje mo`emo da prona|emo samo
u nekim starim kwigama i koje su toliko
stare da ih niko vi{e ne koristi?
Koliko re~i ima u na{em jeziku
Iako smo upravo videli da je te{ko
izbrojati jezike, mo`e nam se u~initi da
je lak{e izbrojati re~i u nekom jeziku.
Jedna re~ je jedna re~, a kad mo`emo da
brojimo ovce i slatki{e, mo`emo, vaqda,
da brojimo i re~i. Pa, i mo`emo! Evo, u
ovoj re~enici ima sedam re~i (probajte
da izbrojite sami, sad je broj porastao na
sedamnaest).
U stvari, nije tako lako prona} i od-
govor na pitawe o tome koliko re~i ima u
na {em jeziku. Jer jedna re~ nije uvek samo
jedna re~. A da bismo mogli da brojimo
re~i, moramo prvo da znamo {ta je re~.
Pogledaj ove re~enice: „Ona ima lepu ko-
su“ i „On o{tri svoju kosu.“ Da li je kosa
iz prve re~enice ista re~ kao i kosa iz
druge re~enice? Mo`da je tvoj odgovor ne.
A {ta je s re~ima lep i lepa? Hm, mo`da
je te{ko odgovoriti na to pitawe. Ali
~etrnaest je jedna re~, zar ne? A {ta
} emo sa trista ~etrnaest? [ta misli{?
Ako je tako, odgovor na pitawe koliko
re~i ima u na{em jeziku je – beskrajno
mnogo. Jer, ako su svi brojevi re~i, onda
ima beskrajno mnogo re~i. Ne postoji gra-
nica do koje mo`emo da brojimo, samo ako
imamo vremena i `eqe.
Veliki i mali jezici
Kineski je materwi jezik najve} em broju qudi na svetu.
Me|utim, jezik koji se najvi{e koristi najverovatnije je
engleski. To je zato {to mnogi qudi pored svog materweg jezika znaju
i engleski. Nekim jezicima govori veoma mali broj qudi. Jezici
stalno umiru – to zna~i da wima nema vi{e ko da govori. Uz obalu
Velike Britanije nalazi se ostrvo koje se zove Man.
Tu se nekad govorilo jezikom koji se zvao manski. Pre 100 godina bilo
je 5.000 govornika tog jezika. Godine 1950. ostalo je samo nekoliko
staraca koji su znali manski, a posledwi je umro 1974. godine. Drugi
primer imamo u kom{iluku. Dalmatski je bio romanski jezik
dalmatinske obale. Tone Udina, posledwi ~ovek koji je govorio tim
jezikom, preminuo je na ostrvu Krku 1898. godine.