zlatni rast
DESCRIPTION
Zlatni rast. Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu. Zagreb, 4 . -5 . lipnja 2012. Europski gospodarski model. Trgovina. Financije. Poduzetništvo. Inovacije. Rad. Država. Postignuća. Trgovina. K onvergencij ski stroj. Financije. Poduzetništvo. E urop a kao brand. Inovacije. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Zlatni rastVraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu
Zagreb, 4.-5. lipnja 2012.
2
Europski gospodarski model
Trgovina
Financije
Poduzetništvo
Inovacije
Rad
Država
3
Postignuća
Trgovina
Financije
Poduzetništvo
Inovacije
Rad
Država
Konvergencijskistroj
Europakao brand
Supersila životnog stila
4
Europa —“Konvergencijski stroj ”
5
Konvergencijski stroj
Prikaz 1: U Europi postoji brza konvergencija životnog standarda—drugdje to baš nije slučaj
(godišnji rast potrošnje po stanovniku između 1970. i 2009., prema razini potrošnje u 1970.)
Napomena: n = broj zemalja. *** statistički značaj na 1 posto.
Izvor: izračun djelatnika Svjetske banke koji se temelji na Penn World Table 7.0 (Heston, Summers i Aten 2011.); vidi Poglavlje 1.
Corr. = -0.80***n = 26
-2
0
2
4
6
8
0 3 6 9 12 15
Europa
Corr. = -0.21n = 15
0 3 6 9 12 15
Istočna Azija
Corr. = -0.25n = 22
0 3 6 9 12 15
Latinska Amerika
God
išn
ji ra
st p
otro
šnje
po
stan
ovni
ku19
70.
-200
9.,
post
o
Početna razina potrošnje po stanovniku, 1970.PKM, tisuće međunarodnih dolara iz 2005.
6
Razmjena (robna)
Prikaz 2: Gotovo polovica globalne robne razmjene uključuje Europu
(robna razmjena u 2008. godini, milijarde USD)
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na WTO (2009.); vidi Poglavlje 2.
Ukupni iznos robne razmjene (u mrd. USD)
Udio robne razmjene ostvaren
unutar regijes drugim regijama
Transregionalni tokovi robne razmjene (u mrd. USD)
7
Trgovina (usluge)
Prikaz 2.19: Indija i Sjedinjene Države imaju sofisticiraniji izvoz usluga nego Europska Unija
(EXPY za usluge, 1990.–2007. (lijevo) i udjeli u EXPY, 2007. (desno))
Izvor: Lundstrom Gable i Mishra (2011.); vidi Poglavlje 2.
SuvremeniOstalo poslovanjeTantijemi/licenceRačunala/informacijeFinancijskiOsiguranjeKomunikacije
TradicionalniKulturni/rekreativniGrađevinarstvoPutovanjaTransport
8
Razmjena novih članica postala je raznolikija
Prikaz 2.3: Nove članice Europske Unije su važniji partneri za zemlje EU-15, dok su zemlje EU-15 manje važne za nove članice (udjeli regionalne razmjene za EU15 i EU10, 1996.–2008.)
Napomena: EU10 uključuje nove zemlje članice koje su se pridružile EU-u 2004. godine.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade; vidi Poglavlje 2.
udio razmjene s EU-10 udio razmjene s EU-15
Svi proizvodi:Izvoz Uvoz
9
Udjeli razmjene sa zemljama EU-15 su se smanjili
Prikaz 2.3: Nove članice Europske Unije su važniji partneri za zemlje EU-15, dok su zemlje EU-15 manje važne za nove članice (udjeli razmjene sa zemljama EU-15 za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku, 1995.–2010.)
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade; vidi Poglavlje 2.
40
50
60
70
1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010
Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska
Svi proizvodi: Izvoz Uvoz
10
Tvornica Europa je postala pametnija
Prikaz 2.9: Napredna Europa i Europa ‘u nastajanju’ sve više trguju sofisticiranijim intermedijarnim dobrima (indeks EXPY za intermedijarna dobra, u tisućama USD, 1996.–2008.)
Napomena: Trgovina intermedijarnim dobrima definirana je BEC nomenklaturom
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade i WDI-u; vidi Poglavlje 2.
14.0
14.5
15.0
15.5
16.0
16.5
17.0
1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008
Izvoz Uvoz
EU10 s EU15 svijet Svijet sa EU15Trgovina intermedijarnim dobrima u:
11
Trgovina intermedijarnim dobrima između Hrvatske i novih članica EU-a postaje sofisticiranija
Figure 2.9: Napredna Europa i Europa ‘u nastajanju’ sve više trguju sofisticiranijim intermedijarnim dobrima (EXPY indeks za trgovinu intermedijarnim dobrima s EU15, u tisućama USD, 1996.–2008.)
Napomena: Trgovina intermedijarnim dobrima definirana je BEC nomenklaturom. EXPY indeks za razmjenu s ostatkom svijeta slijedi sličan obrazac.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade i WDI-u; vidi Poglavlje 2.
10
11
12
13
14
15
16
17
1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008
Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska
Trgovina intermedijarnim dobrima: Izvoz Uvoz
12
Financijska integracija
Prikaz 3.2: Tijekovi kapitala u Europi ‘u nastajanju’ su posebno veliki
(postotak BDP-a; prosjek razdoblja središnjih vrijednosti skupine)
Napomena: “EU coh.” se odnosi na kohezijske zemlje EU-a, “EU cand.” zemlje kandidatkinje za EU, “E. prtn.” se odnosi na zemlje istočnog partnerstva s EU-om, “LAC” se odnosi na Latinsku Ameriku i regiju Kariba. CA se odnosi na tekući račun, a FX na devizne rezerve i razmjenu.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.
13
Veće povećanje izravnih stranih ulaganja i drugih kapitalnih priljeva
Prikaz 3.2: Kapitalni priljevi u Europi ‘u nastajanju’ su posebno veliki
(postotak BDP-a; prosječne vrijednosti za razdoblje za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku)
Napomena: CA označava tekući račun.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska
2001-2004 2005-2008
FDI Portfelj Ostalo Ukupni tokovi kapitala CA bilance Devizne rezerve, razmjena
14
Financijski tokovi su pomogli Europi ‘u nastajanju’
Prikaz 4: U Europi je strani kapital potaknuo rast u gospodarstvima u nastajanju
(deficiti tekućeg računa i godišnji rast po stanovniku, 1997.–2008., prema skupinama zemalja, postotak)
Napomena: Prosječne stope rasta izračunate koristeći 3 četverogodišnja razdoblja između 1997.-2008.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.
Deficit tekućeg računa:više od 10 posto
Deficit tekućeg računa:manje od 10 posto
Suficit tekućeg računa:manje od 10 posto
Suficit tekućeg računa:više od 10 posto
Rea
lni r
ast B
DP
-a p
o st
anov
niku
po
sto
Kandidati za EU Istočno partnerstvo Neeuropska gospodarstva u nastajanju
15
Više tokova vlasničkog kapitala prema istoku, više dužničkog kapitala na jugu
Prikaz 3.14: Južna Europa više izložena dužničkom, a istočna vlasničkom financiranju (ukupna vanjska neto izloženost vlasničkom i neto izloženost dužničkom kapitalu, postotak BDP-a, 2002.–09.)
Napomena: Strelice počinju u 2002., a završavaju u 2009. Strelice za svaku regiju su središnje vrijednosti. Točka je središnja vrijednost za referentnu skupinu. Irska je isključena iz neto pozicije budući da su njezini podaci iskrivljeni jer se sredstva međunarodnih investicijskih fondova u Irskoj bilježe kao pozitivni neto dug, iako ti resursi nisu vezani uz domaće gospodarstvo.
Izvor: Ažurirana i proširena verzija kompleta podataka koji su izradili Lane i Milesi-Ferretti (2007.); vidi Poglavlje 3.
EU12
EU kandidatkinje
Istočno partnerstvo
EU kohezija
Hrvatska
Slovenija
Bugarska
RumunjskaAzija (2009.)
LAC (2009.)
-10
-20
-30
-40
-60
-80
-100
Ne
to p
ozi
cija
vla
snič
kog
ka
pita
la,
20
02
.-0
9.
-100 -80 -60 -40 -20 0 20 40Neto pozicija dužničkog kapitala, 2002.-09.
16
Potrebna je realna integracija
Prikaz u okviru 1: Europa je u proteklom desetljeću imala više monetarnu i financijsku, a ne realnu integraciju (strelice počinju u 1997. i završavaju u 2008.; porijeklo ukazuje na punu nominalnu i realnu integraciju)
Napomena: Prikaz pokazuje opseg gospodarske integracije. Vertikalna os u jednom indeksu različitosti kombinira tri pokazatelja nominalne integracije – promjenjivost deviznog tečaja, konvergenciju stopa inflacije te konvergenciju kamatnih stopa. Horizontalna os radi to isto s tri pokazatelja realne integracije – opseg sinkroniziranja poslovnih ciklusa mjereno prema indeksima industrijske proizvodnje, trgovinske integracije i dohotka po stanovniku. Bugarska nije prikazana, budući da nisu na raspolaganju podaci na polazišnoj točki.
Izvor: Sugawara i Zalduendo (2010.).
EU12
EU kandidatkinje
Istočno partnerstvo
HrvatskaSlovenija
Rumunjska
EU15
0
1
2
3
4
5
6
7
Nom
inal
na in
tegr
acija
(0
= p
una
inte
grac
ija)
0 1 2 3 4
Realna integracija (0 = puna integracija)
17
Europski radnici su manje mobilni
Prikaz15: Europljani su manje mobilni, čak i unutar svojih vlastitih zemalja
(Mobilnost radne snage, udio stanovništva radne dobi koji su preselili, 2000.-05.)
Izvor: Bonin i ostali (2008.); i OECD (2005. i 2007.); vidi Poglavlje 6.
Pre
kogr
anič
na m
obiln
ost r
adne
sna
ge
2000
.-05
. po
stot
ak s
tano
vniš
tva
radn
e do
bi
država
regijerazine TL-2
država/teritorija
regijeunutarzemalja
provincija/ teritorija
regijeunutarzemalja
i 9 drugih provincija
putovanje na posao preko granice
zemalja
Europska konvergencija
VidiSpotlight One.
Stopa rasta(godišnji prosječni rast BDP-a po stanovniku, posto)
Zapadna Europa konvergira prema životnom standardu Sjedinjenih Država
Sjeverna i Južna Europa konvergiraju prema razinama dohotka kontinentalne Europe
Istočna Europa konvergira prema dohotku i institucijama Zapadne Europe
19
“Europa”— globalni brand
20
Stvaranje “Europe kao branda”
Tablica 1: Ustrajan rast u Sjedinjenim Državama, oživljavanje u Aziji i poslijeratno čudo u Europi
(prosječne godišnje složene stope rasta, BDP po stanovniku, 1820.–2008., USD 1990. Geary-Khamis procjene pariteta kupovne moći (PKM))
Napomena: Regionalne ukupne vrijednosti su ponderirane prema stanovništvu; radi pojedinosti vidi Spotlight One.
Izvor : Maddison (1996.); i Konferencijski odbor (2011.).
21
Stvaranje “Europe kao branda”
Prikaz 5: Europska poduzeća su otvorila radna mjesta, povećala produktivnost i izvoz
(rezultati europskih subregija i zemalja koje su uzete kao mjerilo, 1995.–2009.)
Napomena: Stope rasta u zapošljavanju i produktivnosti su složene i godišnje stope rasta. Prikazane su prosječne vrijednosti prema skupinama. Kina i Japan, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Hrvatska također su uključene u izračun odgovarajućih regionalnih prosjeka.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na WDI-u i ILO-u (2010.); vidi Poglavlje 4.
1.3
1.3
0.4
0.9
-0.1
-1.3
0.6
-0.0
-0.1
1.2
-0.1
1.0
1.7
2.4
1.4
1.0
3.0
3.5
2.5
3.4
3.6
2.8
6.6
1.6
1.2
7.8
2.0
0.4
50.2
49.4
57.5
58.2
47.9
31.3
31.2
35.7
38.7
11.2
13.4
26.7
64.0
23.2
EFTA
EU15
EU12
Slovenija
Bugarska
Rumunjska
EU kandidatkinje
Hrvatska
Istočno partnerstvo
Sjedinjene Države
Japan
Kina
Istočna Azija
Latinska Amerika
-1 0 1 2 0 2 4 6 8 0 20 40 60
Rast zaposlenosti, postotak Rast produktivnosti, postotak Izvoz, postotak BDP-a, 2009.
22
Dva jaza produktivnostiSjever prema jugu i EU prema SAD-u
Prikaz 5.1: Pazite na jaz: konvergencija praćena usporavanjem europske produktivnosti u odnosu na Sjedinjene Države
(BDP po broju sati rada u Geary/Khamis dolarima, Sjedinjene Države=100)
Napomena: EU15 Sjever = Danska, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo; EU15 kontinentalna E. = Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka i Nizozemska; EU15 Jug = Grčka, Italija, Portugal i Španjolska.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Konferencijskom odboru; vidi Poglavlje 5.
23
Različite razine produktivnosti u Europi – kako se i očekivalo
Prikaz 6a: Većina Europe postaje produktivnija, ali jug zaostaje
(Razina produktivnosti radne snage u 2002., u tisućama USD iz 2005.)
Napomena: Za Belgiju, Grčku i Norvešku, razine produktivnosti odnose se na 2003. Tri linije pokazuju prosječne vrijednosti za zemlje pokrivene svakom linijom.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.
Pro
dukt
ivno
st r
adne
sna
ge, 2
002.
, u
tisuć
ama
US
D iz
200
5.
24
Rast produktivnosti – ne sasvim kako se očekivalo
Prikaz 6b: Velik dio Europe postaje produktivniji, ali jug zaostaje
(Rast produktivnosti rada, 2002.–08., godišnje povećanje u postocima)
Napomena: Razmatrano razdoblje nije isto: Belgija i Norveška (2003.–08.), Grčka (2003.–07.), Češka Republika, Francuska, Latvija, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo (2002.–07.). Tri linije pokazuju prosječne vrijednosti za zemlje pokrivene svakom linijom. Očekivani rast za zemlje EU15 na jugu dobiven je računanjem jaza u razinama produktivnosti između zemalja EU15 na jugu i svake od dvije druge skupine te zatim primjenom tih udjela na razliku u rastu između prve (tj. EFTA, EU15 sjever, i kontinentalni dio EU15) i treće (EU12) skupine.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.
Ras
t pro
dukt
ivno
st r
adne
sna
ge,
2002
.-20
08. u
pos
toci
ma
25
Poduzetničke strukture moraju biti primjerene za veliko tržište
Prikaz 7: Manje tvrtke čine polovinu dodane vrijednosti u skupini EU-15 jug, ali u drugim skupinama samo trećinu vrijednosti (doprinos dodanoj vrijednosti prema veličini poduzeća, 2009.)
Napomena: Brojevi u zagradama predstavljaju ukupnu dodanu vrijednost izraženu u milijardama konstantnih USD iz 2005. EU15 obuhvaća Dansku, Finsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever); Austriju, Belgiju, Francusku, Njemačku i Nizozemsku (kontinentalni dio) te Grčku, Italiju, Portugal i Španjolsku (jug). EU12 obuhvaća Estoniju, Latviju i Litvu (sjever), Češku Republiku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku Republiku i Sloveniju (kontinentalni dio) te Bugarsku i Rumunjsku (jug).
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.
Dod
ana
vrije
dnos
t pre
ma
velič
ini t
vrtk
e,20
09.,
u po
stoc
ima
26
Izravna strana ulaganja su se okrenula prema istoku, a udaljila od juga
Prikaz 8: Zapadno-europski ulagači gledaju prema istoku, ne jugu
(dotok izravnih stranih ulaganja u Europi, postotak, 1985., 1995., 2005. i 2008., posto)
Napomena: Brojke u zagradama predstavljaju iznos dotoka izraženo u milijardama USD.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UNCTAD-u (2010.); vidi Poglavlje 4.
Udi
o do
toka
izra
vnih
str
anih
ula
ganj
a u
Eur
opi,
u po
stoc
ima
27
Poslovanje je sada teže u zemljama EU-15 na jugu
Prikaz 9: Južna i Istočna Europa moraju olakšati poslovanje
(indeks glavnih sastavnica lakoće poslovanja u 2011., na ljestvici od 0 [loše] do 100 [izvrsno])
Napomena: Prosjeci su izračunati koristeći analizu glavnih sastavnica. Ovdje EFTA obuhvaća sljedeće zemlje: Island, Norveška i Švicarska. EU15: Danska, Finska, Irska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska (kontinentalni dio); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). EU12: Estonija, Latvija i Litva (sjever); Češka Republika, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija (kontinentalni dio); te Bugarska, Cipar i Rumunjska (jug).
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na izvješću Doing Business; vidi Poglavlje 4.
90.7
82.879.5
76.0
87.2
74.4
64.469.4
74.5
68.0 65.7 66.5 68.9
61.657.4
0
30
60
90
USA JPN EFTA EU15 North Conti-nental
South EU12 North Conti-nental
SVN South BGR ROM HRV
28
Raste još jedan jaz produktivnosti – između EU-15 i SAD-a
Prikaz 10: Rast produktivnosti u najvećim gospodarstvima Europe je usporio od sredine 1990.-tih
(EU15 produktivnost radne snage, indeksirano prema SAD-u i Japanu)
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na OECD-ovoj Bazi podataka o produktivnosti; vidi Poglavlje 5.
Pro
du
kti
vn
os
t ra
dn
e s
na
ge
EU
-1
5
29
Europa se specijalizira u starim sektorima, SAD u novim
Prikaz 11: Sjedinjene Države se specijaliziraju za novije proizvode, intenzivnije u smislu istraživanja i razvoja (relativna tehnološka prednost i napori koje mladi i inovativni predvodnici ulažu u istraživanja i razvoj u SAD-u, Europi i ostatku svijeta)
Napomena: Intenzitet istraživanja i razvoja mjeri se kao omjer rashoda za R&D prema ukupnom prometu, za tvrtke koje su osnovane nakon 1975. (mladi predvodnici inovacije ili “Yollies”) ili prije 1975. (“Ollies”). Relativna tehnološka prednost izračunava se kao udio svake regije ili zemlje (recimo Europe) u R&D-u određenog sektora (primjerice Internet) razmjerno udjelu Europe u svjetskim istraživanjima i razvoju; vrijednosti veće od 1 ukazuju da regija ima specijaliziranu tehnologiju u sektoru.
Izvor : Bruegel i izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Tablici rezultata R&D-a Instituta Europske komisije za buduće tehnološke studije; vidi Poglavlje 5.
Relativna tehnološka prednost u sektorima rasta koji se temelje na inovacijama
Intenzitet istraživanja i razvoja (R&D)Omjer R&D prema ukupnom prometu
30
Neka gospodarstva imaju dobre rezultate ali su mala
Prikaz 5.3: Europski predvodnici ulažu u inovacije jednako kao i SAD i Japan
(rashodi za R&D iz poslovnog i javnog sektora, u postotku BDP-a)
Napomena: Podaci se ne odnose na iste godine po zemljama.
Izvor: Europska komisija (2011b) i UNESCO; vidi Poglavlje 5.
poslovni sektor
javni sektor
31
Vodstvo SAD-a u najkvalitetnijem tercijarnom obrazovanju raste
Prikaz 5.16: Europa zaostaje za SAD-om prema rezultatima u odnosu na najbolja sveučilišta
(najboljih 100 svjetskih sveučilišta)
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na podacima sa Sveučilišta Jiao Tong u Šangaju i Thomson Reuters/Times; vidi Poglavlje 5.
32
Europa – supersila životnog stila
33
Supersila životnog stila
Prikaz 12: Troši više od ostatka svijeta
(rashodi opće države za obranu [Sjedinjene Države] i socijalnu zaštitu [Europa], 2004.–09., udio ukupne svjetske potrošnje)
Napomena: Zbog raspoloživih podataka, rashodi za socijalnu zaštitu predstavljaju prosjek u razdoblju 2004.–09. po zemljama. n je broj zemalja uključenih u izračune. Podaci pokrivaju opću državu, ali – ako to nije dostupno – onda samo središnju državu.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Stockholm International Peace Research Institute (2011.), IMF GFS, WDI, Baza podataka o socijalnoj zaštiti Svjetske banke za regiju Europe i Središnje Azije, te Weigand i Grosh (2008).
SjedinjeneDržave
43%Ostataksvijeta
57%
Vojska (n=124)2010
Europa(n=36)
58%
Ostataksvijeta
42%
Socijalna zaštita (n=96)2004-09
Rashodi državepostotak ukupnog svjetskog iznosa
34
Manje radnika u Europi
Prikaz 14: Radna snaga u Europi će se smanjiti, dok će se u Sjevernoj Americi povećati za četvrtinu (kumulativna projekcija promjene u stanovništvu radne dobi, 2010.–50., u postocima)
Napomena: Sjeverna Amerika je SAD i Kanada; Sjeveroistočna azija uključuje Kinu, Hong Kong SAR, Kinu, Japan, Macao SAR, Kinu, Republiku Koreju i Tajvan, Kinu. Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska također su uključene u Europu u nastajanju.
Izvor : U.S. Census Bureau, međunarodna baza podataka; vidi Poglavlje 6.
Sjeverna Amerika
Sjevernoistočna Azija
Zapadna EuropaEuropa u nastajanju
Slovenija
Bugarska
Rumunjska
Hrvatska
-50
-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
Sta
novn
ištv
o ra
dne
dobi
, 20
10.=
0
2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050
35
Europljani žive dulje i odlaze u mirovinu ranije
Prikaz 13: Mirovinski sustavi Europe moraju uzdržavati ljude mnogo veći broj godina (promjene u očekivanom trajanju života u dobi od 60 godina i efektivna dob odlaska u mirovinu, 1965.–2007.)
Source: OECD (2011) and updated data from OECD (2006).
Pro
mje
na
od
19
65
. d
o 2
00
7.,
u
go
din
am
a
Očekivano trajanje života u dobi od 60 godina, muškarci
Dob odlaska u mirovinu, muškarci
36
Europske državne uprave troše oko 10 posto BDP-a više
Prikaz 16: Državne uprave u Europi su velike
(Svijet, prikaz veličina prema državnoj potrošnji u dolarima, 2009.)
Izvor: Djelatnici Svjetske banke koristeći IMF WEO.
37
Rashodi za socijalnu zaštitu su (jedini) razlog
Prikaz 17: Socijalna zaštita objašnjava razliku u veličini državnih uprava između Europe i usporedivih zemalja (državna potrošnja, izražena u postotku BDP-a, 2007.–08.)
Napomena: “Socijalna zaštita” uključuje naknade za bolest i invaliditet, starost, članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost i stanovanje. Zapadna Europa: Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska (Sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo (središnja Europa); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug).
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na IMF GFS i IMF WEO; vidi Poglavlje 7.
Drž
av
na
po
tro
šn
ja 2
00
7.-
08
.,u
po
sto
tku
BD
P-a
Socijalna zaštita Obrazovanje Zdravstv
oNesocijalna potrošnja
38
Hrvatska je jednako velika kao i zemlje EU12, ali je manja od zapadnih zemalja
Prikaz 17: Socijalna zaštita objašnjava razliku u veličini državne uprave između Europe i usporedivih zemalja
(državna potrošnja, postotak BDP-a, 2007.–08.)
Napomena: “Socijalna zaštita” uključuje naknade za bolest i invaliditet, starost, članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost i stanovanje. Podaci za Hrvatsku nisu za 2007.-08. već za druga razdoblja, uzeta iz Odabranih pokazatelja u izvješću.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na IMF GFS i IMF WEO; vidi Poglavlje 7.
17.6
6.6
4.6
13.7
18.8
6.6
4.5
16.9
17.1
2.53.4
8.0
15.4
5.9
6.3
15.7
17.6
3.7
4.2
10.7
16.1
4.3
3.8
11.3
16.7
6.8
6.7
21.1
18.3
7.0
4.6
18.5
13.6
6.2
4.0
19.9
0
10
20
30
40
50
Hrvatska Srbija Albanija Slovenija RumunjskaBugarska Švedska Italija Njemačka
Socijalna zaštita Obrazovanje Zdravstvo Nesocijalna potrošnja
39
I ostali subvencioniraju starije stanovništvo, ali niti izbliza tako dugo
Prikaz 18: Male razlike u godišnjim mirovinama po korisniku, velike u općim rashodima za mirovine (javni rashodi za mirovine u 2007.)
Napomena: Pokazane su središnje vrijednosti prema skupinama. Zapadna Europa: Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska (Sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo (središnji dio); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). Anglo-saksonski svijet: Australija, Kanada, Novi Zeland i Sjedinjene Države.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu i OECD-ovoj mirovinskoj statistici; vidi Poglavlje 7.
Javni rashodi za mirovine postotak BDP-a
Realne javne mirovine po starijoj osobi, PKM, u tisućama međunarodnih dolara
40
Slijede velike prilagodbe zbog postojećih neuravnoteženosti i budućih troškova zdravstva
Prikaz 19: Zapadna Europa mora smanjiti fiskalni deficit za 6 posto BDP-a, a Europa ‘u nastajanju’ za manje (ilustracija potreba za fiskalnom prilagodbom, 2010.–30., u postotku BDP-a)
Napomena: Nedostaju podaci o fiskalnim učincima starenja na mirovinske sustave i sustave zdravstvene skrbi za zemlje kandidatkinje EU-a i zemlje istočnog partnerstva. Kod ovog prikaza se pretpostavilo da je zbroj prilagodbi u potrošnji za zdravstvenu skrb isti kao i za nove države članice. Pretpostavlja se da je prilagodba rashoda vezanih uz mirovine ista kao za južnu Europu. Radi sastava zemalja u svakoj skupini vidi bilješku za prikaz 17.
Izvori: Izračuni djelatnika Instituta za strukturna istraživanja u Poljskoj i Svjetske banke, temeljeno na IMF WEO; vidi Poglavlje 7.
Potrebna prilagodba
Ciklički prilagođeni primarni saldo, 2010.-20.
Promjene u mirovinama i zdravstvenoj skrbi, 2010.-30.
41
Imperativi
Prema ‘zelenijem’ gospodarskom modelu
See Spotlight Two.
Emisije
Karte pokazuju emisije CO2 po stanovniku iz sagorijevanja goriva. Podaci za 1990. i 2008. po zemljama su podaci Međunarodne agencije za energiju, dokumenta Energy Outlook 2010. Karta za 2030. temelji se na scenariju IEA koji ograničava koncentraciju CO2 u atmosferi na 450 dijelova na milijun (ppm), u skladu s povećanjem globalne temperature za 2 stupnja po Celsiusu
Vrlo visokoVisoko
Srednje
Nisko
43
Zadržavanje postignutog
• Ponovno pokretanje konvergencijskog stroja : Usluge• Olakšati trgovinu poslovnim uslugama• Ojačati regulatornu koordinaciju financija
• Ponovna izgradnja Europe kao branda: Produktivnost• Ponovno pokrenuti konvergencijski stroj• Unaprijediti poduzetništvo tamo gdje se rast produktivnosti usporio• Preuzeti “ubojite aplikacije” (“killer apps”) inovacija iz Sjedinjenih
Država
• Ostati supersila životnog stila: demografija• Ponovno pokrenuti konvergencijski stroj• Ponovno izgraditi Europu kao brand• Poboljšati konkurentnost tržišta radne snage• Učiniti državnu upravu učinkovitijom ili ju smanjiti
44
Imperativi, prednosti i nedostaci
Država
Rad
Inovacije
Poduzetništvo
Financije
Trgovina
Demografska kretanja
Rast produktivnosti
Suvremene usluge
45
Primjera za to je već bilo (u Europi)
Tablica 8.1: Zemlje koje predstavljaju mjerilo za odabrane politike
Izvor: Iwulska (2011.), dostupno na www.worldbank.org/goldengrowth.
Područje politikeOdabrane zemlje
Europa Svijet
1 Restrukturiranje privatnog duga Švedska Republika Koreja
2 Upravljanje financijskim stranim izravnim ulaganjima (EU) Poljska (Izvan EU) Hrvatska
3 Financijska integracija koja odolijeva krizi Češka Republika Kanada
4 Povećanje dodane vrijednosti Slovačka Singapur
5 Stvaranje radnih mjesta Irska Novi Zeland
6 Stvaranje izvoza Njemačka Republika Koreja
7 Politika istraživanja i razvoja Švicarska Sjedinjene Države
8 Tercijarno obrazovanje Ujedinjeno Kraljevstvo Sjedinjene Države
9 Kvaliteta rukovodstva Švedska Sjedinjene Države
10 Unutarnja mobilnost Irska Sjedinjene Države
11 Radno zakonodavstvo Danska Sjedinjene Države
12 Politike useljavanja Švedska; Ujedinjeno Kraljevstvo Kanada; Sjedinjene Države
13 Socijalna sigurnost Island Japan
14 Pružanje socijalnih usluga Finska Singapur
15 Smanjenje javnog duga Turska Novi Zeland
16 Politike zelenog rasta Njemačka Kalifornija (SAD)
46
Dostupno na
www.worldbank.org/goldengrowth