Istraživački rad za natjecanje iz biologije

siječanj, 2014.

Ines Trkulja, 2.d

Luka Ignac, 2.d

Mentor:

prof. Vlatka Kuhar

Zdravlje adolescenata

digitalne generacije

VII. gimnazija

Križanićeva 4, Zagreb

7.gimnazija-zg@zg.t-com.hr

01/4611 741

Grad Zagreb

2

Istraživački rad za natjecanje iz biologije

siječanj, 2014.

2.d

2.d

Zdravlje adolescenata

digitalne generacije

3

SADRŽAJ

1.UVOD………………………………………………………………………………4-5

2.OBRAZLOŽENJE TEME………………………………………………………….6-7

3.MATERIJAL I METODE RADA………………………………………………….8-9

4.REZULTATI…………………………………………………………………….10-19

5.RASPRAVA……………………………………………………………………..20-21

6.ZAKLJUČCI………………………………………………………………………..22

7.SAŽETAK………………………………………………………………………….23

8.POPIS LITERATURE……………………………………………………………24-25

4

1. UVOD

Masmediji su sredstva javnih komunikacija koji djeluju na velik broj osoba. Danas ih

možemo grupirati u sljedeće skupine: tiskani (časopisi, novine, knjige) elektronski

(televizija, film, audio mediji), novi mediji (internet, mobitel). Funkcije masmedija

podijeljene su na: informacijske, selekcijske, eksplikacijske , edukacijska, zabavne te

estetske. Upravo to razlog je poticanja na razmišljanje kako sve te informacije

masmedija koje nas svakodnevno „bombardiraju“ djeluju na naše zdravlje. Prema

istraživanju koje je na uzorku od 2700 djece 2008. godine proveo Hrabri telefon i

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, pokazano je kako se 91% djece služi

internetom, od čega 49% svakodnevno. No, zabrinjavajući podatak je bio što svega

2,5% djece koristi internet uz prisutnost roditelja, od čega 49% djece roditelji nikada ne

nadziru. Učestala dnevna uporaba interneta kroz neko vrijeme može rezultirati i

stvaranjem ovisnosti. Jedna od rizičnih skupina za razvitak ovisnosti su adolescenti, a

ranom adolescencijom smatra se razvojno razdoblje viših razreda osnovne škole.

Upravo ti podatci bili su razlog i povod početka ovog istraživanja među adolescentima

naše gimnazije, generacije 2009. godine. Elektronički mediji koji su danas sastavni dio

našeg života imaju važnu ulogu u emocionalnom razvoju, ponašanju i intelektualnom

funkcioniranju čovjeka s apostrofiranjem adolescenata. Utjecaji masmedija pokazuju

pozitivne uloge u odgojno obrazovnom procesu zbog brzog i jednostavnog pristupa

informacijama te bi trebali imati pozitivan učinak kod komunikacije i razumijevanja

među ljudima. Cilj im je i poticanje misaonih procesa i poboljšavanje koordinacije

pokreta. Uz napisane mnogobrojne dobre i korisne strane te primjene masmedija postoje

i neke potencijalne opasnosti. No, najnovija istraživanja ukazuju i na mnogobrojne

štetne učinke. Iako su učenici u stanju obraditi značajno veću količinu informacija od

prijašnjih generacija, zbog smanjene pažnje pamćenje je manje kvalitetno. Smanjen

opseg opažanja otežava rješavanje problemskih i kompleksnijih zadataka koji

zahtijevaju pažnju i koncentraciju. To je ujedno povezano sa slabijim uspjehom u školi

(J. M. Healy, 1998.). Uslijed povećane aktivnosti mozga koju izazivaju masmediji,

mozak postaje preopterećen što povećava i vjerojatnost razvijanja poremećaja ponašanja

(depresija, anksioznost i dr.), pada imunološkog sustava, slabijeg sna i gubitka

koncentracije (C. Rowan, 2009.). Razvija se potreba za većom količinom podražaja iz

okoline i potreba za traženjem uzbuđenja (I. Jukes, A. Dosay 2006.). Brojne studije

pokazale su kako izloženost djece nasilnim igrama povećava agresivno ponašanje, a

5

prema jednoj od studija dovoljno je samo 10 minuta igranja nasilne videoigre da se u

testu raspoloženja izmjeri kao agresivna osoba (J. Nikoll, K. M. Keiffer, 2005.).

Prikazujući nasilje bez ikakvih posljedica, mladima se šalje negativna poruka. Nasilje

na TV-u djeluje štetno na mentalno zdravlje mladih, ali roditelji mogu pratiti sadržaj na

TV-u zajedno s djecom i pritom im ukazati na to što se prikazuje. Kod videoigara je

drukčije. Kada ih igramo, dio smo njih, što znači da i sami sudjelujemo u nasilju (E.

Carll, 2005.). Upravo to cilj je ovog istraživanja. Želimo pokazati koliko su adolescenti

„priviknuti“ na stres, kojeg bi kod njih trebalo izazvati prikazivanje jednog

uznemiravajućeg videozapisa (https://www.youtube.com/watch?v=jt6Ou3xP-Kg), o

posljedicama napada na ljude, a posebice na djecu kemijskim oružjem u Siriji.

Usporedbom rezultata i spoznajama tijekom četverogodišnjeg razdoblja trebalo bi doći

do kontinuiranog porasta antropometrijske varijable. Vrijednosti bi trebale biti

izraženije kod dječaka u odnosu na djevojke. Dječaci češće koriste videoigre, a djevojke

Facebook. To potvrđuju do sada objavljeni rezultati stručnih istraživanja prema kojima

se ukupna tjelesna masa značajno povećava tijekom adolescencije, tako da je u dobi od

14 do 16 godina (predmet ovog istraživanja) dva puta veća u djevojaka (Mišigoj-

Duraković, 2008.b). Adolescencija ili mladenaštvo traje od početka spolne zrelosti do

završetka rasta i razvoja, u naših djevojaka u prosjeku između 16. i 18. godine, a

mladića u prosjeku između 18. i 20. godine (Dumić i Mardešić, 2003.) Adolescencija je

razdoblje velikih fizičkih i psihičkih promjena. Fizičke promjene započinju adolescentni

proces. Najčešće se dijeli na ranu adolescenciju koja počinje pubertetom (od 10. do 13.

godine), srednju adolescenciju (od 13. do 15. godine) i kasnu adolescenciju čiji je kraj

teško procijeniti (do 18. godine u djevojaka, a do 20. godine u mladića). Prehrana

značajno utječe na rast djece. Zapaženi trend promjene načina prehrane i stila življenja,

osobito u gradskim sredinama, odražava se na povećanje broja pretile djece. Razlike u

tjelesnoj masi su manje, a ovise o prehrani, načinu života i fizičkoj aktivnosti. Tjelesna

aktivnost, vježbanje i sport, utječu značajno na rast i razvoj, funkcionalnu sposobnost i

ranu prevenciju kroničnih bolesti u odrasloj dobi (Prebeg, 1980., Barišić i sur. 1994.,

Dumić i Mardešić, 2003., Mišigoj-Duraković, 2008.c.). Za dugoročni nadzor rasta

djeteta koriste se tjelesna visina i težina, kao i indeks tjelesne mase (ITM), koji se

uspoređuju s odgovarajućim mjerama u tablicama ili centilnim krivuljama za istu

kronološku dob, spol, težinu ili visinu iste populacije djece (Dumić i Mardešić, 2003.).

6

2. OBRAZLOŽENJE TEME

Od najranijeg djetinjstva multimedijsko okruženje utječe na doživljaj nas samih i

svijeta koji nas okružuje, na naš život i zdravlje te sustav vrijednosti.

Pitamo se koliki je i kakav njihov stvarni utjecaj na nas. Dobre televizijske

emisije, sadržajno prihvatljive i dobi primjerene videoigre kao i svrhovito služenje

internetom, imaju pozitivan utjecaj na percepciju i ponašanje djece i odraslih u

svakodnevnom životu i odgojno obrazovnom procesu. Tema rada zanimljivija je i zbog

toga što su Nacionalni institut za zdravlje, istraživači fakulteta Yale i Medicinski centar

California Pacific, analizirali 173 istraživanja iz područja utjecaja medija na zdravlje

djece i adolescenata te zaključili kako izloženost već prije navedenim medijima

dugoročno negativno utječe na zdravlje kralježnice, no i cijelog organizma izazivajući

brojne izlječive, ali i neizlječive bolesti. Prema istraživanju na uzorku od 2700 djece

2008. godine, provedeno od strane Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada

Zagreba, pokazano je kako se 91% djece služi internetom, od čega 49% svakodnevno.

Također, svakodnevno čitamo o riziku srčanih bolesti, moždanih udara, dijabetesa te

svjedočimo brojnim poremećajima prehrane koji su potaknuti neprestanim nametanjem

tuđih stajališta o savršenom izgledu putem medija.

Ne smijemo zaboraviti ni štetne utjecaje mnogih medijskih sadržaja te poruka na

djecu i mladež s nepovoljnim posljedicama: propušteno vrijeme za druge životne

aktivnosti, loš uspjeh u školi, nedovoljno razvijene socijalne vještine, agresivno

ponašanje, smanjena tjelesna aktivnost te fizičke i psihološke promjene vezane uz

ovisnost o njima.

Cilj je ovog rada istražiti i utvrditi praćenjem razvoja antropometrijskih

karakteristika (težine), tlaka, pulsa i znojenja kod adolescenata generacije 2009 i 2013.,

postoje li razlike u zdravlju djevojaka i mladića, te rezultate usporediti sa standardima

za određenu dob, u praksi korištenih tablica težina i podataka tlaka i bila.

Do rezultata će se doći preko podataka kojim će se utvrditi vrste i učestalost

korištenja medijskih sredstava među adolescentima, njihovu povezanost sa spolom,

školskim uspjehom ispitanika i obrazovanjem njihovih roditelja kao i utjecajem na

tjelesnu težinu i nastanak određenih zdravstvenih poteškoća.

7

Hipoteza je da će tijekom četverogodišnjeg razdoblja doći do kontinuiranog

porasta antropometrijske varijable. Ako je zdravlje adolescenata (zavisna varijabla)

povezano s vrijednošću krvnog tlaka i tjelesnom težinom (nezavisna varijabla), onda će

se pretpostaviti da će više vrijednosti tlaka prije puštanja uznemiravajućeg sadržaja biti

povezane s prekomjernom težinom uslijed učestalog korištenja medija, nezdrave

prehrane i ne boravka u prirodi. Isto tako ako je zdravlje adolescenata (zavisna

varijabla) povezano s vrijednošću bila i znojenjem (nezavisna varijabla) poslije

prikazivanja uznemiravajućeg sadržaja onda će se pretpostaviti da će više vrijednosti tih

nezavisnih varijabli biti povezane uz djevojke i osobe koje su u manjoj ovisnosti o

medijima a više vremena provode s roditeljima. Osobe koje pokazuju veću ovisnost o

medijima bit će u stalnom stanju stresa, imat će kontinuirano sve parametre povišene što

znači u većem stresu, a to povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja i metaboličkog

sustava. Konačna hipoteza (pretpostavka) rada je ukazati na sve češći porast korištenja

masmedijskih sredstava od strane ispitanika generacije 2013. replikatni uzorak u odnosu

na generaciju ispitanika 2009. kontrolnog uzorka kao i razlike po njihovim vrstama u

odnosu na spol. Ukazat će se i na negativni utjecaj dužine boravka uz masmedijsko

sredstvo na lošiji uspjeh u školi, razvoj nepovoljnih fizičkih promjena i porast tjelesne

težine kod ispitanika, te kako vrijeme provedeno uz medije ima značajan utjecaj na

zdravstvene poteškoće; medijski sadržaj može utjecati na promjene krvnog tlaka,

srčanog pulsa i mjerenje znojenja pomoću otpora kože.

8

3. MATERIJAL I METODE RADA

Uzorak

Istraživanje je provedeno na 133 učenika drugih razreda naše gimnazije školske

godine 2013./2014. u prisutnosti mentora. Ovo je istraživanje nastavak istraživanja

utjecaja masmedija na zdravlje učenika započeto s generacijom učenika rođenih 1993.

godine. Provedeno je četverogodišnje prospektivno istraživanje među učenicima naše

gimnazije. U ispitivanje su uključeni učenici koji su školske godine 2008./2009. započeli s

prvim razredom svog gimnazijskog obrazovanja, u životnoj dobi od prosječno 15 godina

(anketirano: 64 (34,8%) mladića i 140 (65,2%) djevojaka) i učenici koji su školske godine

2012./2013. započeli s prvim razredom gimnazijskog obrazovanja, u istoj životnoj dobi

(anketirano: 51 (38,3%) mladića i 82 (61.7%) djevojaka). U svrhu istraživanja napisan je

anketni listić (prilog 1) u koji ispitanici unose podatke u vidu pisanih odgovora ili

zaokruživanja jednog ili više ponuđenih odgovora.

Anketa je zamišljena kao dobrovoljna i anonimna bez iznošenja osobnih

podataka. U podatke o tjelesnoj težini i tjelesnoj visini unošene su njima poznate

vrijednosti iz mjerenja tijekom tekuće školske godine na satu tjelesne i zdravstvene

kulture.

Postupak podjele upitnika i upoznavanje s anketom provedeni su osobno.

Istraženoj skupini učenika ponuđen je na satu biologije anketni listić, objašnjeni su im

razlozi, cilj i tematika istraživanja kao i način, točnost i ozbiljnost ispunjavanja ovog

anonimnog listića.

Iz anketnog su listića ocjenjivani podatci o spolu, tjelesnim mjerama, uspjehu u

školi i navikama ispitanika. Analizirana je povezanost ovih podataka i zaokupljenost

ispitanika medijskim sredstvima. Analizirano je dnevno i vikendom provedeno vrijeme

uz medije, roditelje ili u prirodi i sportu, vrste i sadržaji medija (televizijski sadržaji,

zastupljenost vrsta video igara, zastupljenost korištenja internetskih sadržaja), životnim

i prehrambenim navikama prilikom korištenja masmedija, školskom uspjehu i

zdravstvenim tegobama nakon dugotrajnog korištenja masmedija (nervoza, napetost,

agresivnost, glavobolja, nesanica, bol u vratu, leđima, rukama, smetnje vida, mjerenje

tjelesne visine i težine i izračunavanje indeksa tjelesne mase).

Anketni upitnik koristi se kao dopuna za potpunije tumačenje rezultata u kojima se

prikupljena baza podataka koristi za povezivanje problema prekomjerne uporabe

masmedija i zdravlja adolescenata praćenog kroz mjerenje srčanog pulsa, krvnog tlaka i

9

mjerenje znojenja pomoću otpora kože, prije i nakon uznemirujućeg video sadržaja.

Mjesto obavljanja mjerenja i ispitivanja je gimnazija. Ispitanici prije mjerenja srčanog

pulsa i krvnog tlaka 10 minuta miruju u sjedećem položaju i tako ostaju do završetka

mjerenja. Prvo su mjerne vrijednosti krvnog tlaka i puls. Krvni tlak i puls mjere se

pomoću digitalnog tlakomjera tipa M6 tvrtke Omron.

Mjerenje krvnog tlaka i broja otkucaja srca

Tlakomjer (slika 2.) se svakom ispitaniku stavlja iznad lijevog lakta na visini srca. Pri

završetku mjerenja tlakomjer na ekranu ispiše vrijednosti koje se zatim upisuju u

anketni listić.

Mjerenje znojenja pomoću otpora kože

Otpor kože ovisi o znojenju, mjeri se pomoću digitalnog mjerača M3800.(slika 3.)

Mjerač je baždaren za mjerenje veličine od 20 mΩ. U uređaj su spojene ekstenzije koje

ispitanik pritisne palcem. Kada se uređaj uključi, ispitanik lijevim palcem pritisne crnu,

a desnim palcem crvenu ekstenziju. Nakon 5 sekundi uređaj prikaže stabilnu vrijednost,

otpor kože, koja se zabilježi. Vrijednost otpora mijenja se ovisno o znojenju. Pojačano

znojenje vlaži kožu i otpor postaje manji.

Za prikaz rezultata kvantitativnih vrijednosti navedenih testova korištene su

aritmetička sredina i standardna devijacija (X±SD), a kvalitativnih vrijednosti apsolutna

vrijednost (n) i/ili relativna vrijednost (%). Rezultati ispitivanja testirani su metodom

multivarijatne analize varijance (MANOVA), a razlika između istraživanih skupina za

kvalitativne podatke testirana je χ2-testom i za kvantitativne podatke Fisher-ovim

testom programskog paketa SPSS vr. 11.5, uz razinu značajnosti p<0,05.

Rezultati su prikazani u tablicama i slikama. Rad je pisan prema naputcima

Državnog povjerenstva za natjecanje i smotru mladih biologa 2014.

10

4. REZULTATI

Istraživanje je provedeno na ukupno 337 učenika (115 (34,12%) mladića i 222

(65,88%) djevojaka) u životnoj dobi od prosječno 15 godina. Od toga je 133 učenika

(anketirano: 64 (34,8%) mladića i 140 (65,2%) djevojaka) drugih razreda naše gimnazije

školske godine 2013./2014. te 204 učenika koji su školske godine 2012./2013. započeli s

prvim razredom gimnazijskog obrazovanja, u istoj životnoj dobi (anketirano: 51 (38,3%)

mladića i 82 (61.7%) djevojaka). U svrhu istraživanja napisan je anketni listić (prilog 1.)

u koji ispitanici unose podatke u vidu pisanih odgovora ili zaokruživanja jednog ili više

ponuđenih odgovora.

4.1 Obrada rezultata anketa

4.1.1. Zaokupljenost ispitanika pojedinim medijima

U tablici 1. prikazane su prosječne vrijednosti, kao i razlike prosječnih vrijednosti

ispitanika o pojedinim medijima.

Tablica1. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. o zaokupljenosti pojedinim medijima

% mladići 2009

djevojke

2009

ukupno

2009

mladići

2013

djevojke

2013

ukupno

2013

televizija/kino 18,8 15,0 16,3 16,4 16,8 16,2

računalo 67,2 53,3 58,2 54,4 52,8 53,2

mobilni

telefon

3,1 15,8 11,4 89,9 92,3 90,2

radio/glazba 7,8 11,7 10,3 14,3 23,3 19,3

knjiga 3,1 4,2 3,8 2,8 3,7 3,5

Tijekom četverogodišnjeg razdoblja vidljivo je kako je ispitanike 2009. godine najviše

zaokupljalo računalo (p<0,05), no djevojke su bile znatno zaokupljenije mobilnim

telefonom 15.8% (p<0,05). Ispitanici 2013. godine znatnije su zaokupljeni mobilnim

telefonom (p<0,05). (Prilog 2., Slika 4.).

11

4.1.2. Učestalost gledanja pojedinih televizijskih sadržaja

Poboljšanje rezultata gledanja obrazovnih emisija vidljivo je kod mladića (14,3%) i

djevojaka (23,3 %), dok kod djevojaka dolazi do porasta svih rezultata u odnosu na

rezultate iz 2009. godine. I ovdje mladići imaju značajno bolje rezultate (p<0,05) u

odnosu na djevojke (Prilog 2.,Slika 5.)

Tablica 2. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./ 09. i generacije 2012. /13. o učestalosti gledanja pojedinih televizijskih sadržaja

%

mladići

2009

djevojke

2009

ukupno

2009

mladići

2013

djevojke

2013

ukupno

2013

filmovi 43,8

7

2,6

62,

5

5

0,1

7

3,4

6

6,8

DVD 4,7 5 4,9

1

2,3

1

5,4

1

3,2

sapunice 1,6

1

0,8 7,6 1

4

4,4

3

0,2

obrazovne

emisije 7,8

3,

3 4,9

1

4,3

2

3,3

1

9,3

sport 42,2

8,

3

20,

1

6

7,7

1

2,5

3

3,5

Učestalost gledanja sporta kod mladića pet puta je veća na početku istraživanja u

odnosu na djevojke (8,3% vs. 42,2%). Učestalost raste tijekom četiri godine kada

postaje pet i pol puta veća u odnosu na djevojke (12,5% vs. 67,7%). Kod djevojaka

učestalost unutar dva perioda istraživanja također raste. (Prilog 2., Slika 5.).

U odnosu na djevojke, učestalost praćenja sapunica kod mladića nešto je veća u drugoj

polovini istraživanja, dok je učestalost kod ispitanika u gledanju najčešće filmova

(p<0,05), kod djevojka u gledanju filmova (p<0,05) a mladića u praćenju sportskih

12

emisija (p<0,05) podjednaka tijekom cijelog četverogodišnjeg razdoblja (Prilog 2., Slika

5.).

4.1.3. Zastupljenost vrsti videoigara

Postoji stalni porast učestalosti igranja agresivnijih igrica. Mladići su češće zaokupljeni

„pucačinama“ (p<0,05) tijekom istraženog razdoblja. Tijekom cijelog istraženog

razdoblja učestalost korištenja igrica je u porastu, izuzev videoigrica koje u drugom

dijelu ispitivanja pokazuju znatniji pad (17,9% prema 9,4%), (Prilog 2., Slika 6.)

Tablica 3: Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti zaokupljenosti pojedinih vrsta video igara

% mladići 2009

djevojke 2009

ukupno 2009

mladići 2013

djevojke 2013

ukupno 2013

strategija 26,6 35 32,1 23,3 43,2 39,3

„pucačine“ 28,1 14,2 19 62,3 21,1 43,3

videoigre 9,4 22,5 17,9 6,4 13,1 9,4 sportske igrice 35,9 28,3 31 32,4 12,2 22,4

4.1.4. Zastupljenost korištenja internetskih sadržaja

Usporedbom rezultata istraživanja pokazano je kako ispitanici provode najviše vremena

koristeći internet (p<0,05). Od svih sadržaja Facebook u prvom dijelu istraživanja, a

Instgram i Twitter u drugom dijelu istraživanja, najdraži su internetski sadržaj (p<0,05).

Porast korištenja chat/forum/e-mail-a je gotovo deset puta veća tijekom cjelokupnog

istraživanja (4,9% vs. 40,8%) kao i kockanje koje je kod mladića u porastu za gotovo

pet i pol puta (Prilog 2., Slika 7.)

Tablica 4: Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti zastupljenosti korištenja internetskih

sadržaja

% mladići 2009

djevojke 2009

ukupno 2009

mladići 2013

djevojke 2013

ukupno 2013

chat/forum/e-mail 4,7 5 4,9 35,5 43,4 40,8

surfanje/informacije 17,2 5 4,9 12,3 15,4 13,8

skidanje glazbe/filmova 7,8 15 12,5 4,3 2,1 2,8

Twiter/Whatsapp/Facebook 56,2 65,9 62,4 89,9 93,4 91,4

13

videoigre 9,4 0 3,3 2,4 0 0,8

kockanje 4,7 0,8 2,2 26,6 0,6 23,8

4.1.5. Vrijeme, dnevno provedeno radnim danima uz medije i roditelje/sport

Adolescenti tijekom radnog tjedna najčešće provode vrijeme uz medije. U drugom

dijelu istraživanja djevojke češće koriste mobitel (p<0,05), dok je boravak u prirodi kao

i sport za 50% vremena smanjen.

Tablica 5 : Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. po dnevno provedenom vremenu radnim danima uz

medije i roditelje/sport

sat mladići 2009

djevojke 2009

ukupno 2009

mladići 2013

djevojke 2013

ukupno 2013

TV/DVD/kino 1,6 1,9 1,8 1,1 1,1 1,9

video igre 0,7 0,3 0,5 0,5 0,1 0,2

mobitel 1,3 1,5 1,4 4,3 3,6 3,4

internet 1,7 1,7 1,7 2,4 2,5 2,4

roditelj/prijatelj 2,4 3 2,3 2 3,5 2,4

priroda/sport 1,8 1,4 1,5 1 1 1

Mladi uz medije provode gotovo 8 sati i 31 minutu, što je u značajnom porastu u odnosu

na prvo razdoblje istraživanja kada su provodili 5 sati i 42 minute. Boravak

adolescenata s roditeljima i prijateljima ili u prirodi i baveći se sportom s 4 sata i 24

minute koje su zabilježene u prvom razdoblju ispitivanja smanjene su na 3 sata i 40

minuta. Mladići češće igraju videoigre, borave u prirodi i bave se sportom (p<0,05)

(Prilog 2., Slika 8).

4.1.6. Vrijeme, dnevno provedeno vikendom uz medije i roditelje/sport

Vrijeme dnevno provedeno uz medije vikendom ukupno je duže od onoga provedenog

tijekom radnih dana (7 h 42 min prema 5 h 42 min).

14

Tablica 6: Vrijeme dnevno provedeno uz medije vikendom mladića i djevojaka upisne

generacije 2008./09. i generacije 2012./13.

sati mladići 2009

djevojke 2009

ukupno 2009

mladići 2013

djevojke 2013

ukupno 2013

roditelji/sport ukupno tjedno 36,5 37,8 37,3 16,4 16,8 16,2

mediji ukupno tjedno 48 44,6 45,6 54,4 52,8 53,2

Mladići tijekom čitavog tjedna prosječno dnevno duže vremena provode uz medije u

odnosu na djevojke (6 h i 54 min prema 6 h i 18 min, p<0,05). Niti jedan od ispitanika

nije bio dnevno manje od 3 h uz medije, dok ih je 81,0% bilo više od 5 h. (Prilog 2.,

Slika 9.)

4.1.7. Zdravstvene tegobe nakon dugotrajnog korištenja masmedija

Tablica 7 : Zdravstvene tegobe nakon dugotrajnog korištenja masmedija mladića i

djevojaka upisne generacije 2008./09. i generacije 2012./13.

Zdravstvene tegobe nakon

dugotrajnog korištenja

masmedija

mladići

2009

Djevojke

2009

ukupno

2009

mladići

2013

Djevojke

2013

ukupno

2013

bez tegoba 7,8% 0,8% 3,3% 5,6% 1,3% 2,4%

nervoza/napetost/agresivn

-ost

4,7% 4,2% 4,3% 5,3% 4,9% 5.1%

glavobolja/nesanica 12,5% 8,3% 9,9% 14,2% 15,4% 14,9%

poremećaj prehrane 1,2% 0,8% 1,0% 0,9% 0,6% 0,7%

bol u

vratu/leđima/rukama

9,4% 16,8% 14,1% 13,4% 16,6% 15,4%

15

smetnje vida 3,1% 7,5% 6,0% 6,0% 9,3% 8,8%

glavobolja/nesanica//bol u

vratu/leđima/rukama

43,6% 45,8% 45,1% 53,2% 55,4% 54,8%

smetnje vida/poremećaj

prehrane

1,6% 0% 0,5% 1% 0,4% 0,3%

glavobolja/nesanica/bol u

vratu/leđima/rukama/por

emećaj vida

9,4% 8,3% 8,8% 12,4% 10,3% 10,8%

bol u

vratu/leđima/rukama/por

emećaj vida

1,6% 4,2% 3,2% 1,4% 4,4% 4,1%

nervoza/napetost/agresivn

ost/glavobolja/nesanica/bo

l u vratu/leđima/rukama

6,3% 1,7% 3,3% 12,2% 12,8% 12,6%

nervoza/napetost/agresivn

ost/glavobolja/nesanica

0% 0,8% 0,5% 0,1% 0,5% 0,4%

Ispitanici koji su uz medije provodili dnevno više od 5 h imali su brojnije zdravstvene

tegobe (p<0,05).

16

4.1.8. Tjelesna težina ispitanika drugog razdoblja istraživanja (generacija 2013.)

Slika 1. Centilne krivulje tjelesne težine za učenike i učenice u Hrvatskoj

od šeste do 19. godine (Prebeg, 2002.)

Za određivanje normalne tjelesne težine i indeksa tjelesne mase za dob i spol korištene

su CDC krivulje rasta. Normativi za tjelesnu težinu učenika i učenica u Hrvatskoj

prikazani su u tablicama prosječnih vrijednosti i centila tjelesne visine i težine u dobi od

šeste do 19. godine života (Prebeg, 2002.), (Sl. 3., 4.). Prema vrijednosti centila tjelesne

težine učenici i učenice su podijeljeni u tri skupine, smanjene (<3. centile), uredne (3.-

97. centila) i prekomjerne (>97. centile) tjelesne težine (Prilog.4. Tab. 2.). U istraživanje

je bilo uključeno 140 učenica i 64 učenika, odnosno 65,2% učenica i 54,8% učenika, što

čini razliku značajnom (χ2=47,858; p=0,0001).

(Tablica 6.) prikazuje učestalost učenika i učenica smanjene (<3. centile), uredne (3.-97.

centile) i prekomjerne (>97. centile) tjelesne težine u životnoj dobi od 15 godina.

Podjednak je broj učenika i učenica sa smanjenom i urednom tjelesnom težinom.

Značajno je veća učestalost učenika (43,8%) s prekomjernom tjelesnom težinom u

odnosu na učenice (16,4%), (p=0,010).

Tab. 6. Učestalost učenika i učenica prema centilama tjelesne težine

* χ2=6,535; p=0,010

Centile tjelesne

težine

Učenici

n (%)

Učenice

n (%)

<3. 1 (1,6) 4 (2,8)

3.-97. 35 (54,7) 113 (80,7)

>97. 28 (43,8)* 23 (16,4)

17

4.2. Mjerenje krvnog tlaka i broja otkucaja srca i otpora kože kod ispitanika

4.2.1. Mjerenje krvnog tlaka i broja otkucaja srca

Kod mladića i djevojaka, izmjeren je krvni tlak i srčani puls (Prilog 2., slika 10.-11.) u

mirovanju prije i nakon prikazivanja uznemirujuće internetskog sadržaja, digitalnim

tlakomjerom (slika 2., prilog).

Tablica 8: Srednje vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka (mm Hg) i

srčanog pulsa (u minuti) prije (1) i nakon (2) prikazivanja sadržaja.

mladići

2009

djevojke

2009

mladići

2013

djevojke

2013

puls 1 73,7 72,5

76,7 75,6

puls 2 82,3 81,2 78,4 79,3

dijastolički 1 76,5 74,9 72,3 72

dijastolički 2 83,2 83,2 76,4 76,4

sistolički 1 121,8 117 113,6 108,4

sistolički 2 128,6 124,6 115,1 119,1

Značajan porast sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka (tablica 8.), kao i porast broja

otkucaja srca (p<0,05), primijećen je kod ispitanika prvog razdoblja istraživanja. Kod

ispitanika drugog razdoblja istraživanja primijećene su niže vrijednosti krvnog tlaka.

Puls je u porastu kod obje skupine ispitanika (p<0,05), s manjim odstupanjima u odnosu

na prvo razdoblje istraživanja kod mladića.

18

4.2.2. Mjerenje znojenja pomoću otpora kože

Otpor kože koji ovisi o znojenju se mjerio pomoću digitalnog mjerača M3800 (Slika

3.prilog). Mjerač je bio namješten za mjerenje od 20 mΩ. Mjerenje otpora provodilo se

na isti način kao i prethodno mjerenje, prije i nakon puštanja uznemiravajućeg sadržaja,

samo za generaciju ispitanika 2013. godine. Rezultati (tablica 9.) aritmetičkih sredina

otpora kože nakon gledanja uznemiravajućeg sadržaja u svim su mjerenjima niže u

odnosu na kontrolni test, pri gledanju sadržaja (0.8). Međutim, samo djevojke postižu

statistički značajnu razliku, u drugom testu na nivou značajnosti p nižom od 0.05.

Tablica 9: Vrijednosti otpora kože za generaciju ispitanika 2013.

mΩ mladići 2013 djevojke 2013

ukupno 2013

prije gledanja

0,9 0,78 0,85

nakon

gledanja 0,8 0,52 0,72

19

5. RASPRAVA

Zdravlje adolescenata povezano s vrijednošću krvnog tlaka i tjelesnom težinom. Više

vrijednosti tlaka prije puštanja uznemiravajućeg sadržaja povezane su prekomjernom

težinom koja se javlja uslijed učestalog korištenja medija, nezdrave prehrane i

neboravka u prirodi (tablica 7). Postoji stalni porast učestalosti prekomjerno uhranjenih

mladića (4,5% do 11,9%) i djevojaka (5,3% do 9,6%), te značajan porast sistoličkog i

dijastoličkog krvnog tlaka, kod ispitanika prvog razdoblja istraživanja. Kod ispitanika

drugog razdoblja istraživanja primijećene su općenito niže vrijednosti krvnog tlaka, no

značajno je veća učestalost učenika (43,8%) s prekomjernom tjelesnom težinom u

odnosu na učenice (16,4%), (p=0,010). Niže vrijednosti krvnog tlaka nije moguće

tumačiti nepreciznošću digitalnog tlakomjera zato što je u oba razdoblja istraživanja

korišten isti tip digitalnog tlakomjera. Općenito, unatoč manjim oscilacijama krvnog

tlaka koji je zabilježen kod ispitanika drugog razdoblja istraživanja, značilo bi da je i

stanje stresa manje, a time se ne mijenja drastično šećer u krvi, pa bi generacije trebale

biti manje izložene porastu šećerne bolesti. Manje stanje stresa posebice kod dječaka

drugog istraživanog razdoblja, povezana su s porastom učestalosti igranja agresivnijih

igrica. Mladići su češće zaokupljeni „pucačinama“ (p<0,05) čime se razvija tolerancija

na stres u skladu s rezultatima (I. Jukes, A. Dosay 2006.), igranjem njih i sami sudjeluju

u nasilju (E. Carll, 2005.). To znači da nije nađena povezanost dužine boravka uz

masmedije s promjenom vrijednosti tlaka, ali postoji povezanost s indeksom tjelesne

mase: (p>0,05) zbog dnevno provedenog vremena uz medije koje je ukupno duže od

onoga provedenog tijekom radnih dana (tablica 6). No, mladići provode više vremena u

sportu od djevojaka (tablica 5) a nemaju poremećaj prehrane. Usporedbom rezultata

istraživanja provedenog među učenicima VII. gimnazije u Zagrebu, kroz četiri školske

godine (2008/2009., 2009/2010., 2010/2011., 2011/2012.), učestalost nedovoljno

uhranjenih mladića dva i pol puta je manja na početku istraživanja u odnosu na djevojke

(3,0% - 7,6%) u skladu s rezultatima (Šegregur D., Kuhar V. 2012.). Povezanost

masmedija i intenzivnije korištenje Facebook-a kod djevojka pokazuje uglavnom

smanjenu i urednu tjelesnu težinu (rezultati anketa), značajno je veća učestalost učenika

(43,8%) s prekomjernom tjelesnom težinom u odnosu na učenice (16,4%), (p=0,010),

što nije u skladu s do sada objavljenim rezultatima stručnih istraživanja (Mišigoj-

Duraković, 2008.). Prema njima ukupna se količina tjelesne mase značajno povećava

20

tijekom adolescencije, tako da je u dobi od 14 do 16 godina (predmet ovog istraživanja)

dva puta veća u djevojaka. Mogući razlozi odstupanja su i prikupljanje podataka preko

ankete što bi moglo ukazati na moguće nedostatke provedenog istraživanja.

Zdravlje adolescenata povezano je s vrijednošću bila i znojenjem nakon prikazivanja

uznemiravajućeg sadržaja. Više vrijednosti tih varijabli povezane su uz djevojke (tablica

8) i osobe koje su u manjoj ovisnosti o medijima a više vremena provode s roditeljima.

Puls je u porastu kod obje skupine ispitanika (p<0,05), s manjim odstupanjima u odnosu

na prvo razdoblje istraživanja kod mladića. Razlog odstupanja vezan je uz nižu

vrijednost tlaka iste skupine ispitanika jer srce upumpava manje krvi. No, moguće je

povezati niže vrijednosti tlaka s vjerojatnošću razvijanja poremećaja ponašanja

depresije i anksioznosti (C. Rowan, 2009.). Nije nađena povezanost dužine boravka uz

masmedije sa školskim uspjehom (p>0,05) što nije u skladu s rezultatima (J. M. Healy,

1998.). negativnih utjecaja dužine boravka uz masmedijsko sredstvo na lošiji uspjeh u

školi. Iako su učenici smanjene pažnje a time i smanjenog opsega opažanja, što otežava

rješavanje kompleksnijih zadataka koji zahtijevaju pažnju i koncentraciju. Učenici

slabiji uspjeh u školi opravdavaju nemarom.

6. ZAKLJUČCI

Osobe koje su pokazale višu ovisnost o medijima u stalnom su stanju stresa.

Porast korištenja masmedijskih sredstava od strane ispitanika generacije 2013. u odnosu

na generaciju ispitanika 2009. kontrolnog uzorka.

Pronađena je ovisnost porasta vrijednosti tlaka prije puštanja uznemiravajućeg sadržaja

povezane su preko mjerenom težinom uslijed nezdrave prehrane i ne boravka u prirodi.

Opadanje razine stresa kod dječaka drugog istraživanog razdoblja, povezano je s

porastom učestalosti igranja agresivnijih igrica, „pucačinama“.

21

Ravnodušnost sprječava drastične promjene šećera u krvi, a time i manju izloženost

porastu šećerne bolesti.

Dnevno provedeno vrijeme uz medije vikendom ukupno je duže od onoga provedenog

tijekom radnih dana.

Značajno je veća učestalost učenika s prekomjernom tjelesnom težinom iako provode

više vremena u sportu od djevojaka.

Puls je u porastu kod obje skupine ispitanika.

Niža vrijednost tlaka skupine ispitanika 2013 godine povezana je sa sporijim radom

srca, ali i većom vjerojatnošću razvijanja depresije i anksioznosti.

Nije nađena povezanost dužine boravka uz masmedije sa školskim uspjehom.

22

7.SAŽETAK

Osobe koje su pokazale višu ovisnost o medijima u stalnom su stanju stresa i

kontinuirano će imati sve parametre povišene. Veći stres povećava rizičnost

kardiovaskularnih oboljenja i metaboličkog sustava. Porast korištenja masmedijskih

sredstava od strane ispitanika generacije 2013. u odnosu na generaciju ispitanika 2009.

kontrolnog uzorka. Više vrijednosti tlaka prije puštanja uznemiravajućeg sadržaja

povezane su s prekomjernom težinom koja se javlja uslijed učestalog korištenja medija,

nezdrave prehrane i neboravka u prirodi. Postoji stalni porast učestalosti prekomjerno

uhranjenih mladića te značajan porast sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka kod

ispitanika prvog razdoblja istraživanja.

Kod ispitanika drugog razdoblja istraživanja primijećene su općenito niže vrijednosti

krvnog tlaka, no značajno je veća učestalost učenika s prekomjernom tjelesnom

težinom. Opadanje stanje stresa kod dječaka drugog istraživanog razdoblja, povezana su

sa porastom učestalosti igranja agresivnijih igrica, „pucačinama“. Ravnodušnost

sprječava drastične promjene šećera u krvi, a time i manju izloženost porastu šećerne

bolesti. Dnevno provedeno vrijeme uz medije vikendom ukupno je duže od onoga

provedenog tijekom radnih dana. Mladići provode više vremena u sportu od djevojaka.

Puls je u porastu kod obje skupine ispitanika, s manjim odstupanjima u odnosu na prvo

razdoblje istraživanja kod mladića. Nižu vrijednost tlaka skupine ispitanika 2013 godine

povezana je sa sporijim radom srca, ali i većom vjerojatnošću razvijanja depresije i

anksioznosti. Nije nađena povezanost dužine boravka uz masmedije sa školskim

uspjehom.

23

8. POPIS LITERATURE

Barišić I., Kurjak A., Zergollern Lj. 1994. Rast i razvoj djeteta, Zergollern Lj. (ur.),

Pedijatrija 1, Naprijed, Zagreb, str. 65-139.

Dumić M., Mardešić D. 2003. Rast i razvoj, Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, str. 25-

45..

Guyton C. 1965. Medicinska fiziologija, Medicinska knjiga, Zagreb, str. 321- 482 .

Jukes I., Dosay A. 2006. Civil recourse as mutual accountability, Florida States

university, Vol 39.

Healy J.M., 1998. Temporal profiles of physical health in family members of heart

transplant

recipient, Florida States university

Mišigoj-Duraković M. 2008b. Sastav tijela, Mišigoj-Duraković M. (ur.),

Kinantropologija: Biološki aspekti tjelesne vježbe, Kineziološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zelina, str. 65-94.

Mišigoj-Duraković M. 2008c. Rast, sazrijevanje i razvoj, Mišigoj-Duraković M. (ur.),

Kinantropologija: Biološki aspekti tjelesne vježbe, Kineziološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zelina, str. 129-224.

Prebeg Ž. 1980. Tjelesni rast i razvoj, Drobnjak P. (ur), Ginekologija dječje i

adolescentne dobi, Jumena, Zagreb, str. 35-56.

Prebeg Ž. 2002. Kako su rasla školska djeca u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima

drugog milenija. Liječnički vjesnik 124: 3-9.

Rowan C., Rowan L, Bigum, C., (2009) “What’s Your Problem?” ANT reflections on a

research project studying Girls enrolment in Information Technology subjects in

postcompulsory education. International Journal of Actor-Network Theory and

Technological Innovation (IJANTTI) 1.4, pp. 1-20.

Rudan V. 2004. Normalni adolescentni razvoj. Medix 52 (10): 36-39.

24

Šegregur D., Kuhar V. 2012. Odstupanaj antropometrijskih i motoričkih obilježja

gimnazijalaca od uobičajeno korištenih normativnih vrijednosti. Hrvatski

Športskomedicinski Vjesnik 27: 42-51.

Online URL: https://www.youtube.com/watch?v=jt6Ou3xP-Kg (medijski sadržaj)

25

PRILOZI

Prilog 1.

Anketni listić – ''Zdravlje adolescenata digitalne generacije'' (stranica 1.)

26

Anketni listić – ''Zdravlje adolescenata digitalne generacije'' (Stranica 2.)

27

Slika 2. Digitalni tlakomjer za mjerenje krvnog tlaka i pulsa

Slika 3. Digitalni mjerač za mjerenje otpora kože

Prilog 2. Grafička obrada rezultata anketa

28

Slika 4. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. o zakupljenosti pojedinih medija

Slika 5. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti gledanja pojedinih televizijskih sadržaja

29

Slika 6. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti zaokupljenosti pojedinih vrsta video igara

Slika 7. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti zakupljenosti korištenja internetskih

sadržaja

30

Slika 8. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije

2008./09. i generacije 2012./13. dnevno provedenim vremenom radnim danima uz

medije i roditelje/sport

Slika 9. Vrijeme dnevno provedeno uz medije vikendom mladića i djevojaka upisne

generacije 2008./09. i generacije 2012./13.

31

Slika 10. Srednje vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka (mm Hg) prije (1) i

nakon (2) prikazivanja sadržaja

Slika 11. Srednje vrijednosti srčanog pulsa (u minuti) prije i poslije prikazivanja

sadržaja

32

Prilog 3. Provođenje istraživanja

Slika 12. Mjerenje krvnog tlaka ispitanicima pomoću digitalnog tlakomjera tipa M6

tvrtke Omron.

33

Slika 13. Mjerenje krvnog tlaka ispitanicima pomoću digitalnog tlakomjera tipa M6

tvrtke Omron

Slika 14. Ispitanici odgovaraju na pitanja postavljena u anketi

34

Slika 15. Mjerenje tlaka ispitanicima pomoću digitalnog tlakomjera tipa M6 tvrtke

Omron

Prilog 4.

Tab. 2. Granične centilne vrijednosti za smanjenu, urednu i prekomjernu tjelesnu

težinu za učenike i učenice u 15. godini života

Granične vrijednosti

Centila

Tjelesna težina (kg)

Učenici Učenice

<3. <40,0 <42,0

3.-97. 40,0-79,0 42,0-72,8

>97. >79,0 >72,8