12066. analiza troskova i koristi - vezbe

Upload: okicaaa

Post on 17-Oct-2015

45 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

prezentacije

TRANSCRIPT

  • Analiza trokova i koristi

  • Analiza trokova i koristiPojamNiz postupaka koji su zasnovani na ekonomiji blagostanja, a slue kao smernice prilikom odluivanja o javnim rashodima

    Metode za ocenu ekonomske isplativnosti investicionih projekata

    Problemi sa analizom trokova i koristi u javnom sektoruIzbor diskontne stopeVrednovanje trokova i koristiPitanje raspodele

  • Sadanja i budua vrednost novca

    R0 = $1000R1 = $1000*(1+.01) = $1010R2 = $1010*(1+.01) = $1020.10R2 = $1000*(1+.01)2 = $1020.10RT = R0*(1+r)T

    R0 = $1000R1 = $1000*(1+.01) = $1010R2 = $1010*(1+.01) = $1020.10R2 = $1000*(1+.01)2 = $1020.10RT = R0*(1+r)T

    Projektovanje sadanjih dolara u budunostiProjektovanje buduih dolara u sadanjosti

  • Diskontna stopa i diskontni faktorsadanja vrednostdiskontna stopadiskontni faktorDiskontna stopaKamatna stopa koja se koristi za izraunavanje sadanje vrednostiDiskontni faktorBroj kojim neki iznos budueg dohotka treba da se podeli kako bi se izraunala njegova sadanja vrednost. Ako je kamatna stopa r, a prihod se moe ostvariti kroz T perioda u budunosti, diskontni faktor je (1 + r)T.

  • Sadanja vrednost novanog tokaSadanja vrednost novanog toka

    Sadanja vrednost novanog tokauz uraunavanje inflacije

    Nominalni vs. realni iznosi

  • Ocena projekata privatnog sektora

  • Kriterijumi zasnovani na sadanjoj vrednostiProjekat je prihvatljiv samo ako je sadanja vrednost pozitivnaKada se dva projekta meusobno iskljuuju, poeljniji je onaj s veom sadanjom vrednou

  • Interna stopa prinosaInterna stopa prinosaDiskontna stopa pri kojoj je neto sadanja vrednost projekta jednaka nuli.Kriterijum:Projekat je prihvatljiv ako je interna stopa prinosa vea od oportunitetnih trokova sredstava firme, r.

  • Odnos koristi i trokovaOdnos koristi i trokova = B/C- Projekat prihvatljiv kad je B/C>1

    MetodBCB/CI$250$1002.5II$200$1002.0I: Oduzimanje $40 od B$210$1002.1I: Dodavanje $40 na C$250$1401.79

  • Diskontna stopa za dravne projekteStope zasnovane na prinosima u privatnom sektoru

    Drutvena diskontna stopa Stopa po kojoj je drutvo spremno da sadanju potronju zameni za buduu

    Diskontovanje od strane drave u praksi

  • Vrednovanje javnih koristi i trokovaTrine ceneKorigovane trine ceneCena u senci:Stvarni drutveni granini troak nekog dobra.MonopolPoreziNezaposlenostPotroaev viak

  • Vrednovanje javnih koristi i trokovaDaSadA0Sa$1.35$2.89bcgA1epotroaev viak

  • Specifina pitanja kod analize trokova i koristi u javnom sektoruVrednovanje vremena

    Vrednovanje ivotaIzgubljena zaradaVerovatnoa smrti

    Vrednovanje nematerijalnih dobara

    Igre koje igraju analitiari trokova i koristi:Igra lanane reakcijeIgra zapoljavanjaIgra duplog raunanja

  • Razmatranja raspodeleHicks-Kaldorov kriterijumProjekat treba da se realizuje ako ima pozitivnu neto sadanju vrednost, bez obzira na distributivne posledice.

    Izbegavanje problema raspodele drava da ispravi sve nepoeljne distributivne aspekte projekta To podrazumeva odgovarajui transfer izmeu dobitnika i gubitnika.

  • Neizvesnost i sigurni ekvivalentSigurni ekvivalent - Vrednost neizvesnog projekta merena iznosom sigurnog dohotka kojeg bi pojedinac bio spreman da se odrekne u zamenu za neizvesne ishode koje generie projekat.

    ProjekatKoristVerovatnoaOekivana vrednostX$1,0001.00$1,000Y00.50$1,000$2,0000.50

  • Zadatak 6, str. 190Pretpostavimo da drava raspravlja o tome da li e danas potroiti 100 milijardi $ na reavanje problema koje izazivaju klimatske promene. Prema procenama, ovim bi se izbeglo 700 milijardi dolara $ tete, ali bi se koristi ostvarile tek kroz sto godina. Jedan kritiar ovog predloga kae da bi bilo mnogo bolje investirati 100 milijardi $ uz prosean realni prinos od 5% godinje i te prihode kroz 100 godina iskoristi za saniranje tete od klimatskih promena. Da li je ovaj kritiar u pravu?

  • Zadatak 5, str. 190Bil se vozi podzemnom eleznicom za 75 centi po vonji, ali bi promenio nain prevoza ukoliko bi se cena poveala. Jedinu drugu mogunost predstavlja autobus koji putuje pet minuta due, ali kota samo 50 centi. Bil se vozi 10 puta godinje. Grad razmatra rekonstrukciju sistema podzemne eleznice, to e putovanje skratiti za 10 minuta, ali e radi pokrivanja trokova poveati cene za 40 centi po vonji. Poveanje cene i smanjenje vremena vonje dogodie se iste godine i trajae zauvek. Kamatna stopa je 25%.to se tie Bila, kolike su sadanje vrednosti koristi i trokova od projekta?U gradu ivi 55.000 pripadnika srednje klase, koji se ni po emu ne razlikuju od Bila, i 5.000 siromanih. Siromani su ili nezaposleni ili rade u blizini svojih kua, tako da uopte ne koriste javni prevoz. Kolike su ukupne koristi i trokovi od projekta za grad u celini? Kolika je neto sadanja vrednost projekta?

  • Zadatak 5, str. 190Neki lanovi gradskog vea predlau alternativni projekat koji se sastoji od direktnog poreza u iznosu 1,25 $ po pripadniku srednje klase, u cilju obezbeenja besplatnih pravnih usluga za siromane tokom naredne dve godine. Ocenjuje se da pravne usluge siromanima vrede ukupno 62.500 $ godinje (Pretpostavite da se ovaj iznos prima na kraju svake godine.) ta je sadanja vrednost projekta? Ako grad mora da bira izmeu podzemne eleznice i projekta pruanja pravnih usluga, ta bi trebalo da izabere? Koji je ponder raspodele svakog dolara koji dobije neka siromana osoba, koji obezbeuje da sadanje vrednosti dva projekta budu jednake? Dakle, koliko svaki dolar dohotka namenjen siromanom oveku treba da se ponderie u odnosu na dolar namenjen pripadniku srednje klase? Objasnite svoj odgovor.

  • Zadatak 4, str. 190Pretpostavimo da planirate da za godinji odmor proputujete Sjedinjene Drave na biciklu. Neko je raspoloen da vam proda nov bicikl za 500 $. Na kraju godine, oekujete da ete taj bicikl prodati za 350 $. Korist za vas od upotrebe bicikla iznosi 170 $. a) Kolika je interna stopa prinosa? b) Ako je diskontna stopa 5%, da li bi trebalo da kupite taj bicikl?

  • Zadatak 9, str. 191Prema Kariju i Gruberu [Currie and Gruber, 1996], osamdesetih godina je zahvaljujui irenju programa Medikejd dolo do smanjenja smrtnosti dece za 5,1%. Oni su izraunali da trokovi irenja programa po spasenom ivotu iznose oko 1,6 miliona $.

    Kako biste utvrdili da li bi irenje programa Medikejd prolo test trokova i koristi?

    **one click per line*5 lines visible1st click 6th line7th click Present Value8th click discount rate9th click discount rate arrow disappears, bracket appears, discount factor*******1st click left-hand side text line-by-line2nd click - axes and labels, D, S, A, d, and g3rd click S, A1*1st click left-hand side text line-by-line2nd click - axes and labels, D, S, A, d, and g3rd click S, A1********