LUCIJA KUELIKI MARINA SUPIID

JERKO GRGURICA STEFAN BELASID Rijeka, 23.12.2008.

IZRADILI:

- KASTAVSKI STATUT 1400. godina

- 1946 godina organizirano ienje gradskih povrina

O T P A D KOMUNALNI OTPAD

INDUSTRIJSKI OTPAD AMBALINI OTPAD

GRAEVINSKI OTPAD

ELEKTRONIKI OTPAD

OTPADNA VOZILA I GUME

275 Kg OTPADA PO STANOVNIKU

94.000 TONA OTPADA GODINJE

STOPA RASTA U RAZDOBLJU OD 5 GODINA: + 1800 TONA / GODINJE

Povrina: 7990,57 km2

Populacija: 305,505 stanovnika

Naseljenost: 85,3 st/ km2

Pokrivenost 95% subjekata

Nesortirani otpad kontejneri i kante

Eko - otoci papir, plastika, staklo i limenke

1. ODLAGALITE VIEVAC 2. ODLAGALITE OSOJNICA 3. ODLAGALITE DUPLJA 4. ODLAGALITE PRID 5. ODLAGALITE KALVARIJA 6. ODLAGALITE TRESKAVAC 7. ODLAGALITE SORINJ 8. ODLAGALITE CETIN 9. ODLAGALITE PETERKOV LAZ 10. ODLAGALITE SOVID LAZ

1) NEOPASNI PROIZVODNI OTPAD 227 prijavljenih tvrtki Ukupna koliina: 54.151 tona 17.500 tona iz brodogradilita 15 tvrtki ima dozvole za postupanje s

otpadom

2) OPASNI PROIZVODNI OTPAD Ukupna koliina: 12.471 tona

ODLAGALITE PROIZVODNOG OTPADA - INA RAFINERIJA NAFTE NA URINJU

POVRINA OD 3500 m2

KAPACITET SKLADITENJA OD 7.000 m3

ODLAGALITE PROIZVODNOG OTPADA - DINA PETROKEMIJA U OMILJU - 1995. 2000. g.

POVRINA OD 2500 m2

KAPACITET SKLADITENJA OD 859 tona OTPADA

85% SU ANORGANSKI MULJEVI IZ KANALA I TALONIH BAZENA

ODLAGALITE OPASNOG TEKUDEG OTPADA SOVJAK

Upotreba: 1956. 1980. godine

SPECIFIKACIJE ODLAGALITA OTPADA SOVJAK: DUBINA: 30 metara

SADRAJ ODLAGALITA: 110.000 m3 KISELOG GUDRONA IZ RAFINERIJE 30.000 m3 OTPADNOG KATRANA IZ KOKSARE 35.000 m3 ACETILENSKOG MULJA IZ BRODOGRADILITA 15.000 m3 TALOGA SPREMNIKA ZA NAFTU 30.000 m3 OTPADNIH ULJA I OTAPALA 30 m3 RABLJENOG ULJA I BUNKERA IZ BRODOGRADILITA NEPOZNAT BROJ IVOTINJSKIH LEINA

AMBALAA I AMBALANI OTPAD OTPADNI ELEKTRINI I ELEKTRONIKI UREAJI I OPREMA OTPADNA VOZILA OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI OTPADNE GUME OTPAD IZ RUDARSTVA I EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA OTPADNA ULJA OTPAD IZ INDUSTRIJE TITANOVOG DIOKSIDA POLIKLORIRANI BIFENILI I POLIKLORIRANI TERFENILI OTPAD KOJI SADRI AZBEST MEDICINSKI OTPAD GRAEVINSKI OTPAD

1996. godine upanija je usvojila novi suvremeni sustav gospodarenja otpadom iji se koncept temelji na integralnom, regionalnom sustavu s jedinstvenom centralnom zonom za gospodarenje otpadom (CZGO). U skladu s donesenom odlukom Skuptine, Prostornim planom Primorsko-goranske upanije odreeno je da sustav gospodarenja otpadom sainjava CZGO, reciklana dvorita i transfer stanice, te da se uspostavom novog sustava postojeda odlagalita u upaniji moraju sanirati i zatvoriti.

POVRINA: 42,5 ha radna zona 5,5 ha odlagalina ploha 21 ha zatitna zona 11,5 ha

Mijeani komunalni otpad prolazi kroz proces mehaniko bioloke obrade. Iskoristivi dio bi trebao biti alternativno gorivo, a neiskoristivi dio de zajedno sa neopasnim proizvodnim otpadom zavriti na odlagalitu.

SVRHA: prihvat komunalnog otpada iz naselja koja gravitiraju pretovarnoj stanici, a nalaze se na udaljenosti vedoj od 40 km od CZGO.

1. Pretovarna stanica Krk 2. Pretovarna stanica Cres 3. Pretovarna stanica Rab 4. Pretovarna stanica Novi Vinodolski 5. Pretovarna stanica Delnice

Kapaciteti stanica ovisit de o koliini otpada koja nastaje na podruju koje gravitira stanici, i broju i efikasnosti reciklanih dvorita.

Reciklano dvorite predstavlja nadzirano i posebno opremljeno mjesto za izdvojeno odlaganje korisnog dijela komunalnog otpada.

Prostornim planom predvia se ureenje 17 reciklanih dvorita.

Eko otok je mjesto na javnoj povrini na kojem se nalazi vie spremnika ili posuda za odvojeno skupljanje: - PET ambalae - metalne ambalae - papira - stakla - baterija

RECIKLIRANJE LIMENKI

RECIKLIRANJE STAKLA

RECIKLIRANJE I GLAZBA

RECIKLIRANJE I UMJETNOST

Za komunalni otpad prijevoz se dijeli na sljedede cjeline: prijevoz od mjesta skupljanja do CZGO prijevoz od mjesta skupljanja do pretovarnih stanica prijevoz od pretovarnih stanica do CZGO

GORSKI KOTAR Krupni otpad, posebne kategorija otpada, veliki trokovi zbrinjavanja otpada, i nepostojanje ili niska razina svijesti ljudi (mjetana i turista) o vanosti ouvanja prirode.

OTOCI Divlja odlagalita, neujednaena koliina otpada tijekom godine, nedostatak reciklanih dvorita. Posebne kategorije otpada ije je zbrinjavanje najvei problem na otocima su redom: graevinski otpad, ivotinjski otpad, velike koliine ambalanog otpada, elektrini i elektroniki ureaji i oprema.

PRIOBALJE Kapaciteti postojeih odlagalita su popunjeni, a jo nije zapoela izgradnja CZGO Mariina i postojanje velikog broja neureenih odlagalita i otpadom oneienog tla. Nadalje, tu je problem nedostatka pojedinih usluga, nemogunost sankcioniranja poinitelja koji zagauju okoli, nepotivanje komunalnog. Posebne kategorije otpada ije je zbrinjavanje najvei problem su: graevinski otpad, otpadna vozila, odbaeni kuanski aparati i ureaji, elektrini i elektrotehniki ureaji i oprema.