SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

DARIJO HAVOJIĆ

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA

GEOTEHNIČKOM FAKULTETU VARAŽDIN

ZAVRŠNI RAD

VARAŽDIN, 2012.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA

GEOTEHNIČKOM FAKULTETU VARAŽDIN

KANDIDAT: MENTOR:

DARIJO HAVOJIĆ mr.sc. VITOMIR PREMUR

VARAŽDIN, 2012.

SADRŽAJ:

1. UVOD...........................................................................................................................1

2. POJAM I KLASIFIKACIJA OTPADA....................................................................2

2.1. Katalog otpada........................................................................................................4

3. GOSPODARENJE OTPADOM................................................................................5

3.1. Pojam gospodarenja otpadom.................................................................................5

3.2. Cjelovito gospodarenje otpadom............................................................................6

3.3. Ciljevi gospodarenja otpadom................................................................................7

3.4. Načela i koncept gospodarenja otpadom................................................................8

3.5. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07).........................................9

3.6. Propisi koji uređuju gospodarenje otpadom u RH................................................10

3.7. Planski dokumenti gospodarenja otpadom...........................................................11

4. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM..................................................................12

4.1. Plan gospodarenja otpadom proizvođača / posjednika otpada.............................12

4.1.1. Obrazac PGO – PO........................................................................................13

4.2. Vođenje i dostavljanje podataka o otpadu............................................................15

4.3. Očevidnik o nastanku i tijeku otpada....................................................................15

4.3.1.Obrazac očevidnika (ONTO)..........................................................................16

4.3.2. Prateći listovi.................................................................................................17

5. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA GFV-u..............................................19

5.1. O fakultetu............................................................................................................19

5.2. Pregled postojećeg stanja gospodarenja otpadom................................................22

5.2.1. Nastanak otpada.............................................................................................22

5.2.2. Trenutne količine i procjena budućih količina otpada...................................26

5.2.3. Način zbrinjavanja otpada..............................................................................28

5.3. Mjere za održivo gospodarenje otpadom na GFV-u.............................................31

6. ZAKLJUČAK............................................................................................................35

7. LITERATURA:.........................................................................................................36

8. PRILOZI....................................................................................................................37

1. UVOD

Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo,

Zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio

okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog

djelovanja. [1]

Šteta koja se nanosi okolišu raste iz dana u dan zbog sve više zahtjeva koji dovode

do crpljenja prirodnih sirovina i zagađenja tla, vode i zraka. Glavni uzrok tome su

jačanje industrije i nezaustavljivi rast svjetske populacije, što dovodi do stvaranja sve

većih količina otpada.

Otpad nastaje u svim sverama ljudske djelatnosti, od svakodnevnog života u

kućanstvima do otpada iz proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Problemi vezani uz otpad

nisu novi, oni su samo s razvojem velikih naselja i industrijalizacijom postali veći i teže

riješivi. Razne grane industrije opterećuju okoliš emisijom štetnih tvari u zrak, tlo, vode

i mora, te negativno utječu na okoliš, biljke, životinje, ljude i ljudsko zdravlje. Unazad

nekoliko desetljeća počela je jačati svijest za brigom za okoliš, pa zbog toga i sve više

organizacija nastoji shvatiti na koji način i u kojoj mjeri one utječu na okoliš. Svjesni

svih vrsta šteta u okolišu i potrebe za sprečavanjem daljenjeg negativnog djelovanja

zajedno sa potrebom saniranja čitavih područja, razvile su se mjere i aktivnosti, donjeli

propisi, te su se osnovale institucije u kojima stručnjaci diktiraju pravila ponašanja, te

provode mjere zaštite okoliša i održivog razvoja. Problem otpada mora se rješavati u

sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se izbjegle nepoželjne

posljedice za okoliš i društvo u cjelini.

U ovom radu je svrha i cilj pružiti pregled postojećeg stanja na Geotehničkom fakultetu

u Varaždinu u smislu gospodarenja otpadom i to na način da se utvrdi sljedeće:

djelatnosti iz kojih nastaje otpad, vrste otpada koje nastaju iz gornjih djelatnosti

karakteristike otpada, tokovi otpada, količina otpada, način sakupljanja te postupanje s

otpadom, te da se na temelju dobivenih podataka predlože mjere za održivo

gospodarenje otpadom.

1

2. POJAM I KLASIFIKACIJA OTPADA

Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim

provedbenim propisom Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora

odbaciti. [2]

Otpad nastaje kao rezultat ljudskih aktivnosti u domaćinstvima, u raznim privrednim

djelatnostima te posebno u industriji. Njegovo djelovanje može uzrokovati emisije u

vode, zrak i tlo, koje pak mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi i okoliš. Koliki će taj

utjecaj biti, ovisi o količini i svojstvima otpada te načinu na koji se njime gospodari.

Točno određivanje vrste otpada je važan korak jer se na osnovi tog podatka kreće u

osiguravanje optimalnog postupanja s tim otpadom.

Otpad se svrstava u grupe prema:

svojstvima

mjestu nastanka.

Klasifikacija otpada prema svojstvima

S obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš, otpad se klasificira kao:

inertni otpad,

neopasni otpad,

opasni otpad.

Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim

promjenama. Inertni otpad nije topljiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno

ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv. S tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje

tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje

dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom

ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti

zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću

površinskih ili podzemnih voda. [3]

2

Neopasni otpad je otpad koji nema niti jedno svojstvo opasnog otpada, neopasni

otpad ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, on je

netopiv u vodi, nije goriv, nije reaktivan niti biorazgradiv. [3]

Opasni otpad je otpad određen kategorijama (generičkim tipovima) i sastavinama, a

obvezno sadrži jedno ili više od svojstava, utvrđenih Listom opasnog otpada. [3]

Plan gospodarenja otpadom predviđa da se opasni otpad mora odvojeno sakupljati.

Proizvodač opasnog otpada obvezan je osigurati skladištenje opasnog otpada. Prostor,

oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada mora udovoljavati propisane

tehničko-tehnološke uvjete. Spremnik u kojemu je opasni otpad označava se natpisom

„Opasni otpad“ i sa pripadajućim nazivom vrste otpada. Opasni otpad ne smije se

prevoziti zajedno sa drugim kategorijama otpada.

Proizvođač je dužan sakupljaču predati prateći list s podacima o vrsti, mjestu nastanka,

količini i načinu pakiranja opasnog otpada. Uz to proizvodač je dužan sakupljaču

predati i Izvješće o ispitivanju fizikalno-kemijskih svojstava otpada.

Klasifikacija otpada prema mjestu nastajanja (porijeklu)

Prema prijeklu odnosno nastanku otpad se klasificira kao:

komunalni otpad,

proizvodni otpad,

posebna kategorija otpada.

Komunalni otpad je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodnje i/ili uslužnih

djelatnosti koji je po svojim svojstvima, karakteristikama i sastavu sličan otpadu

nastalom u domaćinstvu. [2]

Ovaj otpad nastaje tijekom svakodnevnih životnih aktivnosti, te je radi svojeg obima

jedan od najvećih problema jedinica lokalnih samouprava. Isto tako problem je i sastav

samog otpada, te selektiranje njegovih komponenti, kojim bi se uvelike mogao smanjiti

obujam otpada. Ukoliko bi iz takvog otpada selektirano izdvajali papir, plastiku, staklo,

volumenski bi se sastav otpada smanjio, i umjesto smeća (pomiješanog otpada),

dobivamo sirovine koje se daju reciklirati i ponovno iskoristiti.

3

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, a po svojstvu i sastavu se razlikuje od komunalnog otpada.

Proizvodnim otpadom se smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se ne koriste u

proizvodnom procesu istog proizvođača. [2]

Posebna kategorija otpada jest otpad za kojeg se gospodarenje propisuje posebnim

propisom iz članka 104. Zakona o otpadu, a tu spada:

ambalaža i ambalažni otpad,

električni i elektronički otpad,

otpadna vozila,

otpadne baterije i akumulatori,

otpadne gume i dr. [3]

Indetifikacija otpada vrši se temeljem „ Uredbe o kategorijama, vrstama i

klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09)“.

2.1. KATALOG OTPADA

Prema katalogu otpada određujemo ključni broj i naziv otpada. On sadrži popis više

od 800 vrsta otpada sistematiziranog prema svojstvima i mjestu nastanka otpada po

grupama od 01 do 20, koje označavaju djelatnost iz koje potječe otpad. Svaka grupa

sadrži podgrupe kojima se otpad razvrstava prema procesu u kojem je nastao.

Podgrupom otpad se razvrstava u vrste prema dijelu procesa u kojem je nastao. [4]

Katalogom otpada određuju se ključni brojevi za sav opasni i neopasni otpad.

Opasni otpad u Katalogu otpada ima oznaku zvjezdice * (npr. 16 01 07* - filtri za ulje).

Pri određivanju ključnog broja otpada uvijek treba koristiti onaj ključni broj čiji opis što

točnije odražava svojstva otpada, vodeći računa o grupi i podgrupi, te postupku

razvrstavanja navedenom u uvodnom dijelu Kataloga otpada. U nekim (rjeđim)

slučajevima biti će potrebno zanemariti naziv grupe i podgrupe u Katalogu otpada kako

bi se odabrao prikladniji ključni broj na drugom mjestu u Katalogu jer on daje jasniji i

točniji opis otpada. Odabirom takvog ključnog broja koji nedvosmisleno opisuje otpad

biti će osigurano da se njime gospodari na odgovarajući način. [4]

4

3. GOSPODARENJE OTPADOM

3.1. POJAM GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

Sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog

utjecaja na okoliš,

Obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u

svezi s otpadom te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

Skrb za odlagališta koja su zatvorena. [2]

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko

zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice

kako bi se izbjeglo:

Rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka,

Pojave buke,

Pojava neugodnih mirisa,

Ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta,

Štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,

Nastajanje eksplozije ili požara. [2]

U Republici Hrvatskoj zakonom su propisani pravilnici i postupci koji se moraju

poštivati prilikom sakupljanja i obrade otpada. Zakon o gospodarenju otpadom određuje

da se otpad mora obrađivati, oporabljivati i/ili zbrinjavati na način da ne ugrožava

ljudsko zdravlje korištenjem postupaka koji ne štete okolišu ili mu štete u najmanjoj

mogućoj mjeri. Također određuje da građevina za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje

otpada mora udovoljavati propisima o gradnji te ostalim posebnim propisima ovisno o

postupku obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i svojstvu tvari koja je sastavni dio

otpada. Zakonom o otpadu (NN, br. 178/04) donešeno je niz odredbi kojima se, između

ostalog, uređuju načela i ciljevi gospodarenja, dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u

svezi s gospodarenjem otpadom.

5

3.2. CJELOVITO GOSPODARENJE OTPADOM

Cjelovito gospodarenje otpadom podrazumijeva više međusobnih radnji i aktivnosti

kojima se nastoji postići smanjenje nastajanja otpada već na samom izvoru nastanka što

uključuje višekratnu uporabu proizvoda. Otpad je prije svega potrebno klasificirati

prema katalogu otpada i listom opasnog otpada. Ukoliko otpad nastaje isti je potrebno

obraditi bilo kojom poznatom i prihvatljivom metodom. Tamo gdje je nemoguće

primjeniti ovakve metode otpad se može spaliti sa korištenjem otpadne energije i

konačno, preostali dio otpada se može odlagati na uređena odlagališta.

U gospodarenju otpadom imamo nekoliko koraka i radnji:

skupljanje otpada

skladištenje otpada

recikliranje otpada

obrada otpada

odlaganje otpada

oporaba otpada

U svim navedenim aktivnostima pojavljuju se četiri osnovne pravne i fizičke osobe

koje definiramo kao:

PROIZVODAČ OTPADA je pravna ili fizička osoba čijom djelatnošću nastaje

otpad i/ili čijom se djelatnošću prethodne obrade, miješanja ili drugih postupaka,

mijenja sastav ili svojstva otpada.

SAKUPLJAČ OTPADA je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava i/ili

miješa otpad, u svrhu prijevoza na obrađivanje ili odlaganje.

POSJEDNIK OTPADA je proizvođač otpada i pravna ili fizička osoba koja ga

posjeduje.

OBRADIVAČ OTPADA je e pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnosti

obrađivanja ili odlaganja otpada. [2]

6

Da bi se cjeloviti sustav gospodarenja otpadom mogao što kvalitetnije pratiti, a time

i kontinuirano poboljšavati uvedeni su i neki indikatori koji kvalitativno i kvantitativno

određuju postupak gospodarenja otpadom na razini države:

osnovni indikatori ili proizvedene količine

indikatori postupanja ili prevencije, oporabe, obrade i odlaganja

ekonomsko-financijski indikatori

Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju

biti usklađeni sa Strategijom gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja

otpadom RH, te sa Strategijom zaštite okoliša RH i programima zaštite okoliša. [2]

3.3. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

Opčenito, glavni ciljevi gospodarenja otpadom su izbjegavanje i smanjenje

generiranja otpada te izbjegavanje i smanjenje njegovih opasnih osobina.

Globalno uvriježena hijerarhija postupanja sa otpadom (poznata i kao piramida otpada)

preferira kako slijedi:

1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava

otpada, i to posebice:

razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora,

tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u

najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i

opasnosti onečišćenja,

razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u

otpadu namijenjenom oporabi,

2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno

drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu

otpada u energetske svrhe.

3. zbrinjavanje otpada na propisani način,

4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša. [2]

7

Uz navedeno ne treba izostaviti i načelo supstitucije u hijerarhiji koje nalaže svaki

materijal koji proizvodi opasan otpad treba zamijeniti sa materijalom koji generira

neopasan otpad ako je to moguće. U ostvarivanju navedenih ciljeva uzimat će se u obzir

najučinkovitije raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s načelima

gospodarenja otpadom.

Slika 1. Piramida otpada

3.4. NAČELA I KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM

Načela gospodarenja otpadom su izrazito važna u procesu planiranja, stoga će se

ovdje sažeto navesti.

Prema čl.6 Zakona o otpadu (NN 178/04), gospodarenje otpadom se temelji na

uvažavanju općeprihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima,

poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih

spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima:

1. onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i

mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni

prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu

preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je

mogao prouzročiti otpad,

8

2. odgovornost proizvođača – proizvođač proizvoda od kojega otpad potječe

odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima

proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i

uporabu najbolje dostupne tehnologije,

3. blizina – oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbližoj

odgovarajućoj građevini ili uređaju, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost

i prihvatljivost za okoliš.

Koncept gospodarenja otpadom, utvrđen Strategijom gospodarenja otpadom RH

(NN 130/05), za opći cilj ima smanjivanje količine otpada koji će se trajno odložiti i

koji će biti inertan kako bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko zdravlje. [5]

3.5. PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM (NN 23/07, 111/07)

Pravilnik je donešen kako bi se sve radnje u prethodnim poglavljima odvijale

sukladno propisima.

Ovim pravilnikom se u osnovi propisuju:

1. postupci oporabe i zbrinjavanja otpada

2. kategorije otpada

3. tehničko-tehnološki uvjeti kojima moraju udovoljavati građevine za obavljanje

poslova skladištenja

4. oporaba i zbrinjavanje otpada

5. način vodenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom

Pravilnikom se posebno propisuje i gospodarenje opasnim otpadom, što se smatra

djelatnošcu od interesa za Republiku Hrvatsku. [8]

9

3.6. PROPISI KOJI UREĐUJU GOSPODARENJE OTPADOM U RH

1. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08)

2. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada, NN 50/05.

3. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09)

4. Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06)

5. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

6. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09)

7. Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću

posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih

osoba koje se bave djelatnošcu izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)

8. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odredivanja iznosa naknade vlasnicima

nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06)

9. Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske

svrhe u 2006. godini (NN 64/06)

10. Uredba o nadzoru prekogranicnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07, 39/09)

11. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09)

12. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09)

13. Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09)

14. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)

15. Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske

svrhe u 2007. godini (NN 36/07)

16. Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN42/07)

17. Pravilnik o načinu i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07)

18. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07)

19. Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektricnim i elektronickim uredajima i

opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09)

20. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. – 2015.

godine (NN 85/07)

10

21. Odluka o Nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u 2008. godini

(NN 82/07)

22. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07)

23. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

24. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se

mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

25. Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan – dioksida (NN 70/08)

26. Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08)

27. Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima

(NN105/08)

28. Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih

sirovina (NN 128/08)

3.7. PLANSKI DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. – 2015. g.

- županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom

Grada Zagreba

- gradski, odnosno općinski planovi gospodarenja otpadom,

- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada. [2]

11

4. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

Plan gospodarenja otpadom predstavlja sveobuhvatni dokument koji u potpunosti

definira cjelovito gospodarenje otpadom, poštujući pri tom načela zaštite okoliša.

Plan gospodarenja otpadom kao dokument je zapravo instrument kojim se nastoji

postići održivo gospodarenje otpadom. [5]

Njegova svrha je pružiti pregled postojećeg stanja na terenu i to na način da se

detaljno utvrdi slijedeće:

- djelatnosti iz kojih nastaje otpad

(sukladno Uredbi o kategorijama i vrstama otpada NN 50/05)

- vrste otpada koje nastaju iz gornjih djelatnosti (sukladno Uredbi 50/05)

- karakteristike otpada,

- tokovi otpada

- količina otpada

- način sakupljanja te postupanje sa otpadom

- planirana financijska sredstva koja su potrebna za održivo gospodarenje otpadom

4.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM PROIZVOĐAČA/POSJEDNIKA

OTPADA

Sve pravne i fizičke osobe koje godišnje proizvedu više od 150 tona neopasnog

otpada i/ili više od 200 kilograma opasnog otpada, obveznici su izrade Plana

gospodarenja otpadom proizvodača otpada. [2]

Plan gospodarenja otpadom proizvodača otpada (PGO-PO), proizvođač otpada je

dužan izraditi za rok od četiri godine. Ispunjava se zasebno za svaku organizacijsku

jedinicu i svaku vrstu otpada. Podaci se popunjavaju u tri primjerka i dostavljaju

nadležnom uredu u županiju i Agenciji za zaštitu okoliša, dok jedan primjerak zadržava

proizvodač otpada. [6]

12

4.1.1. OBRAZAC PGO – PO

Obrazac plana gospodarenja otpadom proizvodača otpada (PGO-PO) sadrži :

1. Podatke o proizvodaču/posjedniku otpada :

Naziv proizvođača posjednika – upisuje se naziv proizvođača i/ili posjednika

otpada

Djelatnost/podskupina – upisuje se NKD podrazred i pripadajući naziv

djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

Adresa organizacijske jedinice na lokaciji – upisuje se naziv ulice i kućni broj,

naziv grada/općine, naselja i županije u kojoj se nalazi organizacijska jedinica na

lokaciji

Matični broj subjekta (MBS) ili matični broj obrta (MBO) – upisuje se matični

broj subjekta iz registra kojeg vodi nadležni Trgovački sud ili matični broj obrta

iz obtnog registra kojeg vodi nadležni ured u županiji odnosno gradski ured

Grada Zagreba

Redni broj tehnološke jedinice – upisuje se jedinstvena brojčana oznaka koju je

proizvođač i/ili posjednik pridružio organizacijskoj jedinici na lokaciji

Kontakt osoba / email / telefon / faks – upisuje se ime, prezime, telefon / faks, te

e mail adresa osobe zadužene za izradu Plana gospodarenja otpadom na razini

organizacijske jedinice na lokaciji. Na kraju obrasca se upisuje mjesto i datum

ispunjavanja te čitljivo ime i prezime odgovorne osobe, ime i prezime

rukovoditelja, potpisi istih i pečat

Djelatnost nastanka – upisuje se šesteroznamenkasti broj jedne od dvadeset

djelatnosti iz popisa djelatnosti koje generiraju otpad prema Uredbi o

kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN br. 50/05)

Šifra procesa – upisuje se četveroznamenkasti broj šifre u okviru djelatnosti koja

generira otpad prema katalogu otpada iz Uredbe o kategorijama, vrstama i

klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN br. 50/05)

Proces nastanka – upisuje se naziv pored šifre procesa prema katalogu otpada iz

Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

listom opasnog otpada (NN br. 50/05)

Za razdoblje od četiri godine – upisuje se od datuma popunjavanja pa do istog

datuma nakon četiri godine.

13

2. Podatke o otpadu :

Ključni broj otpada – upisuje se šesteroznamenkasti ključni broj otpada prema

katalogu otpada (Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s

katalogom otpada i listom opasnog otpada NN br. 50/05)

Vrsta otpada (naziv) - upisuje se puni naziv otpada prema katalogu otpada

(Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

listom opasnog otpada NN 50/05)

Sadašnji proces nastanka – upisuje se postojeće stanje u smislu godišnje količine

otpada za tekuću godinu

Planirani trend nastajanja – upisuje se planirani trend nastajanja u smislu

godišnjih količina otpada koje se predviđaju u planu gospodarenja otpadom

Mjere sprečavanja ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti – upisati

mjere koje se poduzimaju da bi se spriječilo ili smanjilo nastajanje otpada i

njegova štetnost

Postojeći način oporabe / zbrinjavanja – upisuje se odgovarajuća oznaka

postupka oporabe otpada R / zbrinjavanje otpada D

(Pravilnik o gospodarenju otpadom, čl. 4. NN br. 23/07)

Vlastite građevine – upisuju se podaci o postojećim vlastitim građevinama za

gospodarenje otpadom s upisanim nazivima i adresama građevina

Vlastiti uređaji – upisuju se podaci o postojećim vlastitim uređajima za

gospodarenje otpadom s upisanim nazivima i adresama uređaja

Predviđeni način oporabe / zbrinjavanja – upisuje se odgovarajuća oznaka

postupka oporabe otpada R / zbrinjavanje otpada D

(Pravilnik o gospodarenju otpadom, čl. 4. NN br. 23/07)

Vlastite građevine – upisuju se podaci o planiranim vlastitim građevinama za

gospodarenje otpadom s upisanim nazivima i adresama građevina

Vlastiti uređaji – upisuju se podaci o planiranim vlastitim uređajima za

gospodarenje otpadom sa upisanim nazivima i adresama uređaja [6]

Obrazac plana gospodarenja otpadom proizvodača otpada (PGO PO), propisan je

Dodatkom I. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07). [6]

U prilozima se nalaze redom ispunjeni obrasci PGO – PO za miješani komunalni

otpad, papir i karton, električni i elektronski otpad te inertni otpad koji se odnose na

otpad koji je nastao na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

14

4.2. VOĐENJE I DOSTAVLJANJE PODATAKA O OTPADU

Zakonom o otpadu, članak 20, propisano je da osoba koja proizvodi i gospodari

otpadom mora voditi i čuvati propisanu dokumentaciju o nastanku i tijeku otpada te

periodički dostavljati podatke na propisanim obrascima nadležnim tijelima.

Pojedine obveze dostavljanja podataka vezane su uz propisane granične vrijednosti

nastalih količina otpada. Tako Plan gospodarenja otpadom ne moraju izrađivati tvrtke

koje stvaraju manje od 200 kg opasnog otpada i 150 tona neopasnog otpada godišnje.[4]

Proizvodač otpada dužan je voditi očevidnike za svaku pojedinu vrstu otpada iz

kojih je vidljivo o kojoj vrsti otpada se radi, koje količine su sakupljene i zbrinute, koje

količine se trenutno nalaze na skladištu, način zbrinjavanja pojedinog otpada te

zbrinjavatelj.

Prilikom svakog zbrinjavanja pojedinog otpada proizvodač je dužan voditi prateće

liste. Podaci na obrascima su propisani sljedečim propisima:

Zakon o otpadu

Pravilnik o gospodarenju otpadom

Uredba o nadzoru prekograničnog otpada

Pravilnici o posebnim katagorijama otpada [4]

4.3. OČEVIDNIK O NASTANKU I TIJEKU OTPADA

Svaka osoba koja proizvodi, posjeduje, skuplja, prevozi, posreduje, skladišti,

obrađuje, oporabljuje, ili zbrinjava otpad, prema Zakonu o otpadu (članak 20.) dužna je

voditi propisani očevidnik o nastanku i tijeku otpada. [4]

Očevidnik se sastoji od dva dijela:

obrazaca očevidnika (ONTO)

obrazaca pratećih listova

15

Očevidnike je potrebno voditi za svaku pojedinu vrstu otpada posebno, a podaci se

čuvaju pet godina. Iznimno za miješani komunalni otpad (ključni br.20 03 01) podatke

vodi i prijavljuje skupljač kumunalnog otpada, a nije dužan i proizvodač otpada. [4]

4.3.1.OBRAZAC OČEVIDNIKA (ONTO)

Obrazac očevidnika sadrži podatke o:

1. Proizvodaču/posjedniku otpada, djelatnost, naziv tvrtke, adresa

2. Sakupljaču otpada, djelatnost, naziv tvrtke, adresa

3. Prijevozniku otpada, djelatnost, naziv tvrtke, adresa

4. Posredniku otpada, djelatnost, naziv tvrtke, adresa, ukoliko isti postoji u lancu

gospodarenja otpadom [4]

Isto tako očevidnik nam daje podatke o otpadu:

- ključni broj otpada prema katalogu otpada

- naziv vrste otpada

- djelatnosti i procesu u kojoj je nastao otpad, te o porijeklu otpada, što se

dokazuje primjerkom pratećeg lista.

- karakteristikama otpada

- agregatno stanje otpada

- predviđeni postupci oporabe i zbrinjavanja

- način pakiranja otpada

U obrascu moraju biti precizirane količine i datumi ulaska, izlaska i stanja otpada na

skladištu proizvodača otpada. Isto tako mora biti precizirano ime i prezime odgovorne

osobe za vođenje očevidnika. Svi podaci u očevidniku moraju biti potkrijepljeni sa

pripadajućim pratećim listama, za pojedine unesene datume i količine navedenog

otpada. Očevidnik se vodi za svaku pojedinu vrstu otpada. [4]

16

4.3.2. PRATEĆI LISTOVI

Proizvodač/posjednik opasnog, neopasnog i inertnog otpada te sakupljač komunalnog

otpada obvezan je uz svaku pošiljku otpada koju predaje ovlaštenoj osobi predati

ispunjeni obrazac Pratećeg lista i to:

- prateći list za neopasni/inertni otpad – (obrazac PL-No/Io)

- prateći list za opasni otpad – (obrazac PL-Oo)

- prateći list za komunalni otpad – (obrazac PL-Ko) [4]

Obrazac pratećeg lista sadrži podatke o:

1. Proizvodaču/posjedniku otpada :

- ime proizvodača odnosno naziv firme

- adresa

- kontakt osoba i telefon

- matični broj subjekta MBS

2. Otpadu:

- ključni broj otpada prema katalogu otpada

- vrsta otpada, naziv

- količina otpada

- agregatno stanje

- opis djelatnosti u kojoj je nastao otpad

- vrsta prijevoznog sredstva kojim se otpad transportira

- predviđene operacije obrade, oporabe i/ilizbrinjavanja

3. Skupljaču/prevozniku otpada :

- ime skupljača odnosno naziv firme

- adresa

- matični broj subjekta MBS

- odgovorna osoba i telefon

- datum utovara

17

4. Ovlaštenoj osobi za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada :

- naziv pravne osobe i građevine

- adresa i telefon

- klasa dozvole za obavljanje djelatnosti

- matični broj subjekta MBS

- datum preuzimanja

- odgovorna osoba [4]

Prateći list ispunjava se u šest primjeraka različitih boja:

1. (bijeli) osoba za obradu/oporabu/zbrinjavanje šalje u AZO.

2. (crveni) zadržava osoba za obradu/oporabu/zbrinjavanje

3. (plavi) osoba za obradu/oporabu/zbrinjavanje vraća proizvodaču/posjedniku

4. (zeleni) osoba za obradu/oporabu/zbrinjavanje zadržava nakon potpisa

5. (žuti) nakon potpisa osobe za obradu/oporabu/zbrinjavanje zadržava prevoznik

ili posrednik

6. (bijeli) s potpisom skupljača/prijevoznika/posrednika zadržava

proizvodač/posjednik otpada

Svi prateći listovi otpada moraju biti priloženi očevidnicima za svaku pojedinu vrstu

otpada posebno. Plavi list br.3 sa svim potrebnim potpisima koji se vraća

proizvodaču/posjedniku otpada, zajedno sa bijelim listom br.6, odgovorna osoba je

dužna čuvati zajedno sa pripadajućim očevidnikom otpada pet godina. [4]

18

5. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA GFV-u

5.1. O FAKULTETU

Geotehnički fakultet je javno visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu koje

ustrojava i izvodi sveučilišne studije (preddiplomski studij, diplomski studij i

poslijediplomski studij), znanstveni i visokostručni rad u znanstvenom i obrazovnom

interdisciplinarnom području tehničkih znanosti koje obuhvaća geotehniku,

hidrotehniku i inženjerstvo okoliša. [7]

Tradicija visokoškolske nastave bilježi svoj početak 1969. godine kada je osnovana

Viša tehnička rudarska geoistraživačka škola. Godine 1975. dolazi do preimenovanja u

Višu geotehničku školu, koja djeluje u okviru Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu do 1990. godine. Iste godine Viša geotehnička škola prerasta u

Geotehnički fakultet koji postaje sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstvena, znanstveno-nastavna, stručna i druga djelatnost fakulteta odvija se putem

ustrojbenih jedinica i to: Zavoda za opće znanosti, Zavoda za geotehniku, Zavoda za

hidrotehniku te Zavoda za inženjerstvo okoliša. Fakultet raspolaže geotehničkim

laboratorijem, laboratorijem za oplemenjivanje sirovina, laboratorijem za geokemiju

okoliša, informatičkim centrom za GIS-edukaciju, a primjereno je opremljen i za

terenske istraživačke radove.

Fakultet danas djeluje u vlastitoj zgradi na adresi Hallerova aleja 7 u Varaždinu.

Prostorni uvjeti i opremljenost laboratorija na razini su europskog visokoškolskog

prostora. Na raspolaganju je 8 predavaonica s 580 sjedećih mjesta, velika predavaonica

aula magna sa 256 sjedećih mjesta, 2 vijećnice, 33 kabineta za nastavnike, tri

laboratorija, knjižnica i čitaonica, kompjuterska učionica, studentska referada, restoran,

kopiraona i drugi prateći sadržaji. Nastavu izvodi 60 nastavnika i suradnika.

19

Slika 2. Geotehnički fakultet

Djelatnosti Fakulteta su:

- ustroj i provedba preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog sveučilišnog

studija u interdisciplinarnom području tehničkih znanosti koje obuhvaća geotehniku,

hidrotehniku i inženjerstvo okoliša,

- ustroj i provedba znanstvenog i stručnog rada u interdisciplinarnom području tehničkih

znanosti koje obuhvaća geotehniku, hidrotehniku i inženjerstvo okoliša,

- ustroj i provedba različitih oblika stručnog i znanstvenog usavršavanja radi praćenja

novih stručnih i znanstvenih dostignuća (cjeloživotno obrazovanje),

- ustroj i provedba znanstvenih i razvojnih projekata,

- izrada ekspertiza i studija te konzultacije, vještačenje i nadzor,

- ustroj i provedba znanstvenih kolokvija, seminara, konferencija, kongresa i drugih

znanstvenih i stručnih skupova,

- izdavačka djelatnost: periodike, znanstvene i stručne publikacije, monografije,

udžbenici, priručnici, skripta i dr. – prodaja za potrebe obavljanja djelatnosti Fakulteta,

- izrada programa istražnih radova, provedba istražnih radova i interpretacija rezultata

za geotehničke i hidrotehničke zadatke te za zadatke inženjerstva okoliša,

- izrada geotehničkih i hidrotehničkih projekata te projekata u području inženjerstva

okoliša,

20

- geološka, hidrogeološka i inženjerskogeološka istraživanja,

- provođenje pokusa u geotehničkom i hidrotehničkom laboratoriju,

- izrada i revizija projekata o rezervama, eksploataciji i preradi mineralnih sirovina,

- izrada geografskih informacijskih sustava za potrebe geotehničkog modeliranja i

projektiranja,

- mjerenja i projektiranje u geodeziji,

- istražno bušenje za potrebe geotehničkih, geoloških, hidrogeoloških,

inženjerskogeoloških i geofizičkih istraživanja,

- istraživanja i zaštita vodnih resursa,

- hidrološka mjerenja i modeliranje,

- projektiranje, izrada i nadzor nad izvođenjem zdenaca i drugih objekata za

eksploataciju podzemnih i površinskih voda,

- izrada vodnogospodarskih osnova,

- upravljanje vodnim resursima,

- izrada programa i provedba istraživanja te interpretacija rezultata za slučajeve ocjene

stanja kakvoće zraka, vode i tla,

- istraživanja za odlagališta otpada,

- projektiranje odlagališta otpada,

- projektiranje građevina u inženjerstvu okoliša,

- planiranje i projektiranje regionalnih centara za gospodarenje i oporabu otpada,

- izrada studija utjecaja na okoliš,

- izrada planova organizacije komunalnih sustava u gradovima, općinama i županijama,

- izrada studija kakvoće zraka i emisija u zrak. [7]

21

5.2. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA GOSPODARENJA OTPADOM

Kako bi se odredili ciljevi Plana gospodarenja otpadom potrebno je napraviti

pregled postojećeg stanja gospodarenja otpadom. Predmetno služi kao polazište te

identificira potrebu za daljnjim razvojem sustava.

U ovoj se fazi skupljaju i analiziraju svi podaci i informacije vezane uz trenutnu

situaciju na području gospodarenja otpadom. Potom se ocjenjuje postojeći sustav

gospodarenja otpadom, tj. identificiraju se problemi kao i moguća rješenja.

5.2.1. NASTANAK OTPADA

Geotehnički fakultet kao visokoškolska ustanova stvara razmjerno manje količine

otpada, od kojeg su najvećim dijelom komunalni otpad i inertni otpad a manjim dijelom

električni i elektronski otpad. Znanstvena, znanstveno-nastavna, stručna i druga

djelatnost fakulteta odvija se putem ustrojbenih jedinica odnosno zavoda. Svaki zavod

svojom djelatnošću stvara određene vrste i količine otpada

Zavod za opće znanosti

Nastavna djelatnost Zavoda obuhvaća kolegije Matematika I, II i III, Nacrtna

geometrija, Fizika I i II, Opća i anorganska kemija, Organska kemija, Mikrobiologija

okoliša, Zaštita abiotskih resursa, Tehnička mehanika, Otpornost materijala, Mehanika

fluida, Računalno projektiranje, Računalni praktikum, Socijalna ekologija te Engleski i

Njemački jezik.

Znanstvena djelatnost Zavoda obuhvaća istraživanja iz području prirodnih (matematika,

fizika, kemija i biologija) i tehničkih znanosti (tehnička mehanika).

U ovom zavodu zbog vrsta djelatnosti koje se obavljaju unutar njega nastaje

komunalni otpad, koji se sastoji uglavnom od papira.

22

Zavod za inženjerstvo okoliša

Zavod za inženjerstvo okoliša (ZIO) najmlađa je ustrojbena jedinica Geotehničkog

fakulteta osnovana 2011. godine sa svrhom provedbe znanstvene, znanstveno-nastavne,

stručne i druge djelatnosti u području inženjerstva okoliša. Djelovanje ZIO je

multidisciplinarno i usmjereno je na rješavanje inženjerskih problema u zaštiti okoliša,

posebno kod gospodarenja otpadom, upravljanja otpadnim vodama, remedijacije tla i

zaštite zraka.

Budući da je Zavod za inženjerstvo okoliša mlada ustrojbena jedinica, nema još svoj

laboratorij te ne vrši analize otpada. Otpad koji nastaje njegovim djelatnostima sastoji se

od mješovitog komunalnog otpada i papira.

Zavod za geotehniku

U sklopu zavoda djeluje geotehnički laboratorij, koji se bavi određivanjem

geomehaničkih parametara tla za potrebe temeljenja, stabilnosti kosina, izrade nasipa,

odlagališta otpada, cestogradnje i drugih geotehničkih zahvata.

Geomehanička ispitivanja koja izvodi laboratorij:

- Opća fizikalno-mehanička svojstva tla,

- Klasifikacijska ispitivanja,

- Ispitivanje čvrstoće tla,

- Deformacijska svojstva tla

- Određivanje posebnih svojstava tla

Tokom godine u laboratoriju nastane oko 2000 kg inertnog otpada koji se sastoji od

zemlje, šljunka, pijeska, ilovače, gline, kamena itd. Zavod za geotehniku posjeduje i

kamion sa bušaćom garniturom koji služi za terenske istražne radove. Prilikom

redovnog godišnjeg servisa kamiona također nastaju manje količine otpada kojeg

ovlašteni serviser zbrinjava na zakonom propisani način.

23

Slika 3. – Geotehnički laboratorij

Zavod za hidrotehniku

Zavod za hidrotehniku bavi se istraživanjem, upravljanjem i zaštitom podzemnih

voda primjenom GIS-a, primjenom geokemijskih i izotopnih tehnika i metoda u

istraživanju površinskih i podzemnih voda.

U sklopu ovog zavoda djeluje laboratorij za geokemiju okoliša.Osnovan je 2006. godine

sa znanstvenom, stručnom i obrazovnom svrhom. Smješten je na 100 m2 prostora i

opremljen modernom i sofisticiranom opremom za provedbu geokemijskih terenskih i

laboratorijskih ispitivanja. Sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima te u nastavi.

Opremljen je instrumentima i pratećom opremom za prikupljanje uzoraka tala,

sedimenata, prirodnih i otpadnih voda. Vrši terenske i laboratorijske analize

prikupljenih uzoraka. Ispituje svojstva prirodnih i otpadnih voda prema važećim

pravilnicima, vrši ispitivanja sastava eulata sa odlagališta otpada.

U suradnji sa Varaždinskom županijom obavlja analize agrokemijskih analiza tla u

svrhu racionalizacije gnojidbe, modernizacije poljoprivredne proizvodnje, povećanje

prinosa i zaštite prirodnih resursa.

Budući da je laboratorij još u uhodavanju ne generira se nikakav opasni otpad nego

samo manje količine mješovitog komunalnog otpada, te papira i kartona.

24

Slika 4. - laboratorij za geokemiju okoliša

Kako se na fakultetu koriste moderne tehnologije u nastavnim, znanstveno-

nastavnim i stručnim djelatnostima koriste se i različiti električni i elektronski uređaji.

Prestankom rada odnosno odbacivanjem tih uređaja nastaje električni i elektronski

otpad (EE otpad).

U sklopu fakulteta djeluje i kafić, kopiraona, knjižnica i čitaonica, studentska

referada i računovodstvo gdje također nastaje mješoviti komunalni otpad, te papir i

karton.

Najveće količine mješovitog komunalnog otpada te papira i kartona koje nastaju na

Geotehničkom fakultetu posljedica su svakodnevnog rada i boravka studenata i

nastavnika u prostorima fakulteta.

25

5.2.2. TRENUTNE KOLIČINE I PROCJENA BUDUĆIH KOLIČINA OTPADA

Trenutne količine otpada na koji nastaje na Geotehničkom fakultetu na način opisan

u prethodnom poglavlju dane su u Tablici 1. Navedene količine otpada procjenjene su

na temelju informacija dobivenih od zaposlenika Geotehničkog fakulteta. Budući da se

ne vrše vaganja otpada navedene količine su okvirne.

Tablica 1. – Količine otpada na GFV-u

OTPAD GODIŠNJA KOLIČINA (kg)

Mješoviti komunalni otpad 3000

Inertni otpad 2000

Papir i karton 1000

Električni i elektronski otpad 140

UKUPNO 6140

Iz Tablice 1. vidimo da se na Geotehničkom fakultetu najviše stvara mješovitog

komunalnog otpada, zatim slijedi inertni otpad koji se generira u geotehničkom

laboratoriju te papir i karton koji se sakupljaju odvojeno radi reciklaže, dok je

električnog i elektronskog otpada najmanje.

Procjena budućih količina otpada uvelike ovisi o broju studenata koji će studirati na

geotehničkom fakultetu. Veći broj studenata znači i veće količine otpada koji će se

stvarati njihovim boravkom i radom na fakultetu. Tako će se temeljem podataka o broju

studenata u protekle četiri godine dobivenih iz arhive fakulteta procjeniti trend porasta

ili smanjenja broja studenata, a time i nastanka količina otpada.

U Tablici 2. su navedeni podaci o broju studenata u protekle četiri godine.

26

Tablica 2. Broj studenata u protekle četiri godine

AKADEMSKA GODINA BROJ STUDENATA

2008./2009. 190

2009./2010. 239

2010./2011. 210

2011./2012. 250

Iz Tablice 2. je vidljivo da broj studenata iz godine u godinu raste osim akademske

godine 2010./2011. kada je bio blagi pad broja studenata. U prilog procjeni daljnjeg

rasta broja studenata ide i početak izvođenja novog studijskog programa „inženjerstvo

okoliša“ akademske godine 2012./2013.

Usporedno sa procjenom rasta broja studenata ide i procjena rasta količine otpada

koji se generira na geotehničkom fakultetu. Budući da studenti svojim svakodnevnim

radom i boravkom na fakultetu najviše stvaraju mješoviti komunalni otpad i papir, za

očekivati je da će se u buduće količine tih vrsta otpada povećavati usporedno s brojem

studenata. U Tablici 3. dana je okvirna procjena nastanka budućih količina otpada na

Geotehničkom fakultetu.

Tablica 3. Procjena budućih količina otpada

OTPAD GODIŠNJA KOLIČINA (kg)

Mješoviti komunalni otpad 3500

Inertni otpad 2000

Papir i karton 1500

Električni i elektronski otpad 140

UKUPNO 7140

27

5.2.3. NAČIN ZBRINJAVANJA OTPADA

Papir se na GFV-u koristi svakodnevno pa tako i nastaje oko 1000 kg godišnje

otpada od starog iskorištenog papira. Sakupljanje papira vrši se na način da su po

hodnicima u fakultetskoj zgradi postavljene posebne reciklažne kutije u koje se taj papir

sakuplja.

Slika 5. – kutija za sakupljanje papira

Sakupljeni papir fakultet daruje centru za djecu s posebnim potrebama Centar Tomislav

Špoljar. Tamo sav prikupljeni papir štičenici centra marljivo sortiraju i stavljaju u

kontenjer. Kada se kontenjer napuni tvrtka Hamburger Recycling d.o.o. vrši otkup i

odvoz tog papira na preradu. Novac dobiven od prodaje papira omogućuje centru da

financira svojim štičenicima izlete ili stvari koje su im potrebne.

Slika 6. – Sortiranje papira u CTŠ –u Slika 7. – Stavljanje papira u kontenjer

28

Da bi naglasili važnost recikliranja papira dovoljno je samo pogledati brojke. U

svijetu se godišnje za printanje potroši oko 50 milijuna tona papira, a za svaku tonu

papira potrebno je oko 20 stabala. Recikliranjem jedne tone starog papira spašava se 20

stabala, a troši se i dvostruko manje električne energije i čak tisuću puta manje vode

nego što bi se utrošilo u proizvodnju nerecikliranog papira.

Organiziranim sakupljanjem papira na Geotehničkom fakultetu radi se višestruka

korist, pomaže se djeci iz Centra Tomislav Špoljar a ujedno se čuva okoliš i njegovi

resursi.

Osim kutija za papir po fakultetskoj zgradi su postavljeni i koševi u koje se sakuplja

mješoviti komunalni otpad.

Slika 8. – Koš za mješoviti komunalni otpad

Koševi se svakodnevno prazne, a mješoviti komunalni otpad se stavlja u za to

predviđeni kontenjer koji se nalazi u dvorištu zgrade fakulteta.

Odvoz vrši komunalno poduzeće Varkom d.d. iz Varaždina prema prethodnom

dogovoru.

Slika 9. i slika 10. – kontenjer za komunalni otpad

29

Mješoviti komunalni otpad, te papir i karton koji nastaju djelatnošću kafića, kopiraone,

knjižnice i čitaonice, studentske referade i računovodstva sakupljaju se na isti način.

Inertni otpad iz geotehnčkog laboratorija koji se sastoji od zemlje, šljunka, pijeska,

ilovače, gline, kamena itd. sakuplja se u prostorima laboratorija, te se prema potrebi

odvozi kamionom Geotehničkog fakulteta na odlagalište otpada Totovec, koje se nalazi

5 km južno od grada Čakovca.

Godišnje se na taj način zbrine oko 2000 kg inertnog otpada nastalog iz uzoraka nad

kojima se vrše geomehanička ispitivanja.

Također otpad koji nastaje prilikom redovnog godišnjeg servisa kamiona

(staro ulje, filteri, gume, akumulator, razni potrošni dijelovi...), ovlašteni serviser

zbrinjava na zakonom propisani način.

Električni i elektronski otpad koji nastaje na fakultetu sakuplja se odvojeno od

komunalnog i ostalih vrsta otpada. Sa njime se postupa prema Pravilniku o

gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom.

EE otpad u Republici Hrvatskoj sakuplja i predaje na oporabu koncesionar

Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja sa svojom mrežom sakupljača u svim

županijama. Za sve vrste otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme ukupne

mase veće od 30 kg za cijelo područje Republike Hrvatske građani i tvrtke mogu

naručiti besplatan odvoz.

Elektronski i elektronički otpad koji nastaje na fakultetu zbrinjava ovlašteni

sakupljač za Varaždinsku županiju „DUMA ELEKTRONIKA“.

30

5.3. MJERE ZA ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM NA GFV-u

Jedan od osnovnih ciljeva postupanja s otpadom propisanih Zakonom o otpadu

(Narodne novine,broj 178/04) je izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i

smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti.

Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja

nastanka otpada, vrednovanja otpada, čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna,

biološka i energetska reciklaža) te odlaganja otpada, koji se ne može drugačije

iskoristiti. Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u praksi se vrlo teško postiže, ali

treba tome težiti.

Suština izbjegavanja nastanka otpada sadržana je u izreci: "Najbolji otpad je onaj,

koji uopće ne nastane". Pod tim se podrazumijeva činjenica, da otpad koji se izbjegne

ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili

odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište

"povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača mogu

se smanjiti količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti.

Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada plana sa

programom mjera za izbjegavanje nastanka otpada te načina njegovog provođenja.

Mjere i aktivnosti koje se mogu poduzeti u cilju smanjenja količina nastalog otpada

razlučuju se na mjere dobrog gospodarenja koje gotovo ne zahtijevaju financijska

ulaganja i sustavne, dugoročne mjere koje obuhvaćaju intervencije u proizvodnom

procesu, opremi i slično, te ih prate veća financijska pa čak i organizacijska ulaganja.

Da bi gospodarenje otpadom na Geotehničkom fakultetu bilo bolje i učinkovitije,

potrebno je donijeti određene mjere kojima će se to postići. Mjere za gospodarenje

otpadom na Geotehničkom fakultetu koje ćemo preporučiti ovim planom, u potpunosti

su sukladne konceptu gospodarenja otpadom „ IVO“ (Izbjegavanje, vrednovanje,

odlaganje), koji je propisan Strategijom gospodarenja otpadom RH.

31

U daljnjem tekstu bit će predložene mjere za što bolje i učinkovitije gospodarenje

otpadom na Geotehničkom fakultetu .

1. Podizanje ekološke svijesti i odgovornosti prema okolišu kod svih zaposlenika i

studenata na Geotehničkom fakultetu

Prvi korak u pravilnom gospodarenju otpadom je provedba sustavne ekološke

edukacije. Ekološkom edukacijom omogućit će se stjecanje ekoloških znanja i vještina s

ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u

provođenju sustava gospodarenja otpadom. Provedba ekološke edukacije u pojedincu će

razvijati nova saznanja i izgrađivati nove vrijednosti koje će ga upućivati na promjene u

ponašanju.

2. Odvojeno sakupljanje otpada i njegova reciklaža

Zašto odvojeno skupljati otpad? Održivi razvoj zahtijeva postupanje s otpadom

sukladno načelima zaštite okoliša, društvene prihvatljivosti i ekonomičnosti. Najbolje

rješenje bi bilo da se stvaranje otpada može u cijelosti izbjeći. Otpad koji se ne može

izbjeći treba, koliko god je to moguće, ponovno uporabiti uz uravnotežene ekološke i

ekonomske uvjete. U tu ga je svrhu posebno važno odvojeno skupljati (po vrstama) na

mjestu njegovog nastanka, s dvostrukom namjenom:

1. izdvajanje iskoristivog dijela (papir, staklo, karton, biootpad, plastika i dr.) s

ciljem recikliranja, te

2. izdvajanje opasnog otpada (ulja, baterija, EE otpada, kemikalija i dr.) s ciljem

detoksikacije i recikliranja.

Odvojenim se skupljanjem i recikliranjem otpada izbjegava njegovo odlaganje.

Time se omogućuje iskorištavanje mnogih korisnih sastojaka, jer se odvojeno

prikupljene vrste otpada lako koriste kao sirovine za dobivanje novih proizvoda. Pritom

se smanjuje onečišćenje okoliša, a posebno štedi energija. Osim toga, odvojenim se

skupljanjem i recikliranjem otpada ostvaruju i druge gospodarske koristi kao npr.

32

smanjenje uvoza sekundarnih sirovina (npr. staklo, papir i metal), zapošljavanje

radnika, smanjenje troškova odlaganja i dr.

Reciklaža otpada je proces kojim se omogućuje ponovna oporaba otpada u

proizvodnom procesu. Tu ubrajamo preradu materijala koji su već korišteni u nove

proizvode, te materijali koji se još mogu koristiti da se ne bacaju nego se koriste u nekoj

novoj proizvodnji. Samim time smanjuje se korištenje novih sirovina, energije, te

zagađenje zraka i vode.

Primarna reciklaža i odvojeno skupljanje otpada provodi se za one otpadne tvari

koje se mogu tehnički i financijski vratiti u kružni tok. Temeljna zadaća odvojenog

sakupljanja otpada je smanjivanje potencijala komunalnog otpada koji treba odložiti na

odlagališta otpada, odnosno obraditi i energetski iskoristiti prije odlaganja.

Da bi se postigao cilj odvajanja komunalnog otpada na mjestu nastanka i reciklaža

nastalog otpada, potrebno je osigurati posebne reciklažne spremnike za sakupljanje

biootpada, papira i kartona, plastike i limenki, stakla, metala, opasnog otpada. Za svaku

pojedinu vrstu otpada je točno određena veličina, vrsta i boja spremnika.

Slika 11. – Odvojeno sakupljanje otpada

3. Smanjenje količine otpadnog papira

Papir je neizostavni dio naše svakodnevnice. Gotovo u svim djelatnostima

Geotehničkog fakulteta koristi se papir. Količine otpadnog papira mogu se smanjiti

njegovim racionalnijim korištenjem, uvođenjem modernijih tehnologija koje ne koriste

papir, korištenjem recikliranog papira gdje je to moguće, te odvajanjem otpadnog papira

od ostalog otpada radi ponovnog recikliranja.

33

4. Odvojeno sakupljanje električnog i elektroničkog otpada od komunalnog i drugih

vrsta otpada te njegovo pravilno zbrinjavanje

Električni i elektronički otpad ( EE otpad) je otpadna električna i elektronička

oprema i uređaji koji su za svoje pravilno djelovanje ovisni o električnoj energiji ili

elektromagnetskim poljima. [2]

Otpadni električni i elektronički uređaji (EE otpad) predstavljaju opasan otpad i

štetni su za zdravlje ljudi i okoliš. Takvi uređaji sadrže nekoliko stotina različitih

materijala. Neki od njih su nakon uporabnog vijeka uređaja ponovno iskoristivi, no

mnoge tvari mogu biti vrlo štetne ako se s elektroničkim otpadom postupa nepravilno.

Kako bi se spriječio štetan utjecaj tih tvari na okoliš i zdravlje ljudi, vrlo je bitno da se

EE otpad sakuplja odvojeno od komunalnog otpada i zatim zbrinjava na ekološki

prihvatljiv način.

34

6. ZAKLJUČAK

U uvjetima današnjeg življenja obaveza i dužnost svakog poduzeća i pojedinca je

briga o Zemlji. Brinuti se možemo na različiti načine, a jedan od načina je i stvaranje što

manje količine otpada te pravilno zbrinjavanje otpada koji proizvedemo.

Cilj Plana gospodarenja otpadom je da u skladu s odredbama zakona, nacionalnom

strategijom, programom zaštite okoliša te dobrom industrijskom praksom predloži i

ostvari optimalna rješenja u području postupanja s otpadom s ciljem izbjegavanja i

smanjenja nastajanja otpada na način da se izbjegne opasnost za ljudsko zdravlje, biljni i

životinjski svijet.

Budući da se na Geotehničkom fakultetu godišnje proizvede manje od 150 tona

neopasnog otpada i manje od 200 kilograma opasnog otpada, prema Zakonu o otpadu

fakultet nije obvezan izrade Plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada.

U ovom radu je bila svrha i cilj pružiti pregled postojećeg stanja na Geotehničkom

fakultetu u Varaždinu u smislu gospodarenja otpadom i to na način da se utvrdi

sljedeće: djelatnosti iz kojih nastaje otpad, vrste otpada koje nastaju iz gornjih

djelatnosti karakteristike otpada, tokovi otpada, količina otpada, način sakupljanja te

postupanje s otpadom, te da se na temelju dobivenih podataka predlože mjere za

održivo gospodarenje otpadom.

Na temelju dobivenih podataka zaključujem da je gospodarenje otpadom na

geotehničkom fakultetu u skladu sa zakonom i načelima održivog razvoja.

Mjesta za poboljšanja još uvijek ima tako da su mjere predložene ovim radom smjernice

za daljnje napredovanje u smislu održivog gospodarenja otpadom na Geotehničkom

fakultetu.

35

7. LITERATURA:

[1] ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA – NN br. 110/07

[2] ZAKON O OTPADU – NN br. 178/04 i NN br. 111/06

[3] UREDBA O KATEGORIJAMA, VRSTAMA I KLASIFIKACIJI OTPADA S

KATALOGOM OTPADA I LISTOM OPASNOG OTPADA -

NN br. 50/05 i NN br 39/09

[4] PRIRUČNIK ZA VOĐENJE PODATAKA O OTPADU –

Agencija za zaštitu okoliša, listopad 2011.god.

[5] SMJERNICE ZA PRIPREMU LOKALNOG PLANA GOSPODARENJA

OTPADOM – ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, srpanj 2007.

[6] UPUTE ZA POPUNJAVNJE OBRASCA PGO-PO – Agencija za zaštitu okoliša

[7] STATUT GEOTEHNIČKOG FAKULTETA

[8] PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM – NN br. 178/04 i

NN br. 111/06

36

8. PRILOZI

37

38

39

40

41