SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET
DARIJO HAVOJIĆ
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA
GEOTEHNIČKOM FAKULTETU VARAŽDIN
ZAVRŠNI RAD
VARAŽDIN, 2012.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET
ZAVRŠNI RAD
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA
GEOTEHNIČKOM FAKULTETU VARAŽDIN
KANDIDAT: MENTOR:
DARIJO HAVOJIĆ mr.sc. VITOMIR PREMUR
VARAŽDIN, 2012.
SADRŽAJ:
1. UVOD...........................................................................................................................1
2. POJAM I KLASIFIKACIJA OTPADA....................................................................2
2.1. Katalog otpada........................................................................................................4
3. GOSPODARENJE OTPADOM................................................................................5
3.1. Pojam gospodarenja otpadom.................................................................................5
3.2. Cjelovito gospodarenje otpadom............................................................................6
3.3. Ciljevi gospodarenja otpadom................................................................................7
3.4. Načela i koncept gospodarenja otpadom................................................................8
3.5. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07).........................................9
3.6. Propisi koji uređuju gospodarenje otpadom u RH................................................10
3.7. Planski dokumenti gospodarenja otpadom...........................................................11
4. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM..................................................................12
4.1. Plan gospodarenja otpadom proizvođača / posjednika otpada.............................12
4.1.1. Obrazac PGO – PO........................................................................................13
4.2. Vođenje i dostavljanje podataka o otpadu............................................................15
4.3. Očevidnik o nastanku i tijeku otpada....................................................................15
4.3.1.Obrazac očevidnika (ONTO)..........................................................................16
4.3.2. Prateći listovi.................................................................................................17
5. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA GFV-u..............................................19
5.1. O fakultetu............................................................................................................19
5.2. Pregled postojećeg stanja gospodarenja otpadom................................................22
5.2.1. Nastanak otpada.............................................................................................22
5.2.2. Trenutne količine i procjena budućih količina otpada...................................26
5.2.3. Način zbrinjavanja otpada..............................................................................28
5.3. Mjere za održivo gospodarenje otpadom na GFV-u.............................................31
6. ZAKLJUČAK............................................................................................................35
7. LITERATURA:.........................................................................................................36
8. PRILOZI....................................................................................................................37
1. UVOD
Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i
čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo,
Zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio
okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog
djelovanja. [1]
Šteta koja se nanosi okolišu raste iz dana u dan zbog sve više zahtjeva koji dovode
do crpljenja prirodnih sirovina i zagađenja tla, vode i zraka. Glavni uzrok tome su
jačanje industrije i nezaustavljivi rast svjetske populacije, što dovodi do stvaranja sve
većih količina otpada.
Otpad nastaje u svim sverama ljudske djelatnosti, od svakodnevnog života u
kućanstvima do otpada iz proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Problemi vezani uz otpad
nisu novi, oni su samo s razvojem velikih naselja i industrijalizacijom postali veći i teže
riješivi. Razne grane industrije opterećuju okoliš emisijom štetnih tvari u zrak, tlo, vode
i mora, te negativno utječu na okoliš, biljke, životinje, ljude i ljudsko zdravlje. Unazad
nekoliko desetljeća počela je jačati svijest za brigom za okoliš, pa zbog toga i sve više
organizacija nastoji shvatiti na koji način i u kojoj mjeri one utječu na okoliš. Svjesni
svih vrsta šteta u okolišu i potrebe za sprečavanjem daljenjeg negativnog djelovanja
zajedno sa potrebom saniranja čitavih područja, razvile su se mjere i aktivnosti, donjeli
propisi, te su se osnovale institucije u kojima stručnjaci diktiraju pravila ponašanja, te
provode mjere zaštite okoliša i održivog razvoja. Problem otpada mora se rješavati u
sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se izbjegle nepoželjne
posljedice za okoliš i društvo u cjelini.
U ovom radu je svrha i cilj pružiti pregled postojećeg stanja na Geotehničkom fakultetu
u Varaždinu u smislu gospodarenja otpadom i to na način da se utvrdi sljedeće:
djelatnosti iz kojih nastaje otpad, vrste otpada koje nastaju iz gornjih djelatnosti
karakteristike otpada, tokovi otpada, količina otpada, način sakupljanja te postupanje s
otpadom, te da se na temelju dobivenih podataka predlože mjere za održivo
gospodarenje otpadom.
1
2. POJAM I KLASIFIKACIJA OTPADA
Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim
provedbenim propisom Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora
odbaciti. [2]
Otpad nastaje kao rezultat ljudskih aktivnosti u domaćinstvima, u raznim privrednim
djelatnostima te posebno u industriji. Njegovo djelovanje može uzrokovati emisije u
vode, zrak i tlo, koje pak mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi i okoliš. Koliki će taj
utjecaj biti, ovisi o količini i svojstvima otpada te načinu na koji se njime gospodari.
Točno određivanje vrste otpada je važan korak jer se na osnovi tog podatka kreće u
osiguravanje optimalnog postupanja s tim otpadom.
Otpad se svrstava u grupe prema:
svojstvima
mjestu nastanka.
Klasifikacija otpada prema svojstvima
S obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš, otpad se klasificira kao:
inertni otpad,
neopasni otpad,
opasni otpad.
Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim
promjenama. Inertni otpad nije topljiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno
ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv. S tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje
tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje
dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom
ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti
zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću
površinskih ili podzemnih voda. [3]
2
Neopasni otpad je otpad koji nema niti jedno svojstvo opasnog otpada, neopasni
otpad ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, on je
netopiv u vodi, nije goriv, nije reaktivan niti biorazgradiv. [3]
Opasni otpad je otpad određen kategorijama (generičkim tipovima) i sastavinama, a
obvezno sadrži jedno ili više od svojstava, utvrđenih Listom opasnog otpada. [3]
Plan gospodarenja otpadom predviđa da se opasni otpad mora odvojeno sakupljati.
Proizvodač opasnog otpada obvezan je osigurati skladištenje opasnog otpada. Prostor,
oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada mora udovoljavati propisane
tehničko-tehnološke uvjete. Spremnik u kojemu je opasni otpad označava se natpisom
„Opasni otpad“ i sa pripadajućim nazivom vrste otpada. Opasni otpad ne smije se
prevoziti zajedno sa drugim kategorijama otpada.
Proizvođač je dužan sakupljaču predati prateći list s podacima o vrsti, mjestu nastanka,
količini i načinu pakiranja opasnog otpada. Uz to proizvodač je dužan sakupljaču
predati i Izvješće o ispitivanju fizikalno-kemijskih svojstava otpada.
Klasifikacija otpada prema mjestu nastajanja (porijeklu)
Prema prijeklu odnosno nastanku otpad se klasificira kao:
komunalni otpad,
proizvodni otpad,
posebna kategorija otpada.
Komunalni otpad je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodnje i/ili uslužnih
djelatnosti koji je po svojim svojstvima, karakteristikama i sastavu sličan otpadu
nastalom u domaćinstvu. [2]
Ovaj otpad nastaje tijekom svakodnevnih životnih aktivnosti, te je radi svojeg obima
jedan od najvećih problema jedinica lokalnih samouprava. Isto tako problem je i sastav
samog otpada, te selektiranje njegovih komponenti, kojim bi se uvelike mogao smanjiti
obujam otpada. Ukoliko bi iz takvog otpada selektirano izdvajali papir, plastiku, staklo,
volumenski bi se sastav otpada smanjio, i umjesto smeća (pomiješanog otpada),
dobivamo sirovine koje se daju reciklirati i ponovno iskoristiti.
3
Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i
drugim procesima, a po svojstvu i sastavu se razlikuje od komunalnog otpada.
Proizvodnim otpadom se smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se ne koriste u
proizvodnom procesu istog proizvođača. [2]
Posebna kategorija otpada jest otpad za kojeg se gospodarenje propisuje posebnim
propisom iz članka 104. Zakona o otpadu, a tu spada:
ambalaža i ambalažni otpad,
električni i elektronički otpad,
otpadna vozila,
otpadne baterije i akumulatori,
otpadne gume i dr. [3]
Indetifikacija otpada vrši se temeljem „ Uredbe o kategorijama, vrstama i
klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09)“.
2.1. KATALOG OTPADA
Prema katalogu otpada određujemo ključni broj i naziv otpada. On sadrži popis više
od 800 vrsta otpada sistematiziranog prema svojstvima i mjestu nastanka otpada po
grupama od 01 do 20, koje označavaju djelatnost iz koje potječe otpad. Svaka grupa
sadrži podgrupe kojima se otpad razvrstava prema procesu u kojem je nastao.
Podgrupom otpad se razvrstava u vrste prema dijelu procesa u kojem je nastao. [4]
Katalogom otpada određuju se ključni brojevi za sav opasni i neopasni otpad.
Opasni otpad u Katalogu otpada ima oznaku zvjezdice * (npr. 16 01 07* - filtri za ulje).
Pri određivanju ključnog broja otpada uvijek treba koristiti onaj ključni broj čiji opis što
točnije odražava svojstva otpada, vodeći računa o grupi i podgrupi, te postupku
razvrstavanja navedenom u uvodnom dijelu Kataloga otpada. U nekim (rjeđim)
slučajevima biti će potrebno zanemariti naziv grupe i podgrupe u Katalogu otpada kako
bi se odabrao prikladniji ključni broj na drugom mjestu u Katalogu jer on daje jasniji i
točniji opis otpada. Odabirom takvog ključnog broja koji nedvosmisleno opisuje otpad
biti će osigurano da se njime gospodari na odgovarajući način. [4]
4
3. GOSPODARENJE OTPADOM
3.1. POJAM GOSPODARENJA OTPADOM
Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
Sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog
utjecaja na okoliš,
Obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u
svezi s otpadom te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,
Skrb za odlagališta koja su zatvorena. [2]
Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko
zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice
kako bi se izbjeglo:
Rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka,
Pojave buke,
Pojava neugodnih mirisa,
Ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta,
Štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,
Nastajanje eksplozije ili požara. [2]
U Republici Hrvatskoj zakonom su propisani pravilnici i postupci koji se moraju
poštivati prilikom sakupljanja i obrade otpada. Zakon o gospodarenju otpadom određuje
da se otpad mora obrađivati, oporabljivati i/ili zbrinjavati na način da ne ugrožava
ljudsko zdravlje korištenjem postupaka koji ne štete okolišu ili mu štete u najmanjoj
mogućoj mjeri. Također određuje da građevina za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje
otpada mora udovoljavati propisima o gradnji te ostalim posebnim propisima ovisno o
postupku obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i svojstvu tvari koja je sastavni dio
otpada. Zakonom o otpadu (NN, br. 178/04) donešeno je niz odredbi kojima se, između
ostalog, uređuju načela i ciljevi gospodarenja, dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u
svezi s gospodarenjem otpadom.
5
3.2. CJELOVITO GOSPODARENJE OTPADOM
Cjelovito gospodarenje otpadom podrazumijeva više međusobnih radnji i aktivnosti
kojima se nastoji postići smanjenje nastajanja otpada već na samom izvoru nastanka što
uključuje višekratnu uporabu proizvoda. Otpad je prije svega potrebno klasificirati
prema katalogu otpada i listom opasnog otpada. Ukoliko otpad nastaje isti je potrebno
obraditi bilo kojom poznatom i prihvatljivom metodom. Tamo gdje je nemoguće
primjeniti ovakve metode otpad se može spaliti sa korištenjem otpadne energije i
konačno, preostali dio otpada se može odlagati na uređena odlagališta.
U gospodarenju otpadom imamo nekoliko koraka i radnji:
skupljanje otpada
skladištenje otpada
recikliranje otpada
obrada otpada
odlaganje otpada
oporaba otpada
U svim navedenim aktivnostima pojavljuju se četiri osnovne pravne i fizičke osobe
koje definiramo kao:
PROIZVODAČ OTPADA je pravna ili fizička osoba čijom djelatnošću nastaje
otpad i/ili čijom se djelatnošću prethodne obrade, miješanja ili drugih postupaka,
mijenja sastav ili svojstva otpada.
SAKUPLJAČ OTPADA je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava i/ili
miješa otpad, u svrhu prijevoza na obrađivanje ili odlaganje.
POSJEDNIK OTPADA je proizvođač otpada i pravna ili fizička osoba koja ga
posjeduje.
OBRADIVAČ OTPADA je e pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnosti
obrađivanja ili odlaganja otpada. [2]
6
Da bi se cjeloviti sustav gospodarenja otpadom mogao što kvalitetnije pratiti, a time
i kontinuirano poboljšavati uvedeni su i neki indikatori koji kvalitativno i kvantitativno
određuju postupak gospodarenja otpadom na razini države:
osnovni indikatori ili proizvedene količine
indikatori postupanja ili prevencije, oporabe, obrade i odlaganja
ekonomsko-financijski indikatori
Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju
biti usklađeni sa Strategijom gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja
otpadom RH, te sa Strategijom zaštite okoliša RH i programima zaštite okoliša. [2]
3.3. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM
Opčenito, glavni ciljevi gospodarenja otpadom su izbjegavanje i smanjenje
generiranja otpada te izbjegavanje i smanjenje njegovih opasnih osobina.
Globalno uvriježena hijerarhija postupanja sa otpadom (poznata i kao piramida otpada)
preferira kako slijedi:
1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava
otpada, i to posebice:
razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora,
tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u
najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i
opasnosti onečišćenja,
razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u
otpadu namijenjenom oporabi,
2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno
drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu
otpada u energetske svrhe.
3. zbrinjavanje otpada na propisani način,
4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša. [2]
7
Uz navedeno ne treba izostaviti i načelo supstitucije u hijerarhiji koje nalaže svaki
materijal koji proizvodi opasan otpad treba zamijeniti sa materijalom koji generira
neopasan otpad ako je to moguće. U ostvarivanju navedenih ciljeva uzimat će se u obzir
najučinkovitije raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s načelima
gospodarenja otpadom.
Slika 1. Piramida otpada
3.4. NAČELA I KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Načela gospodarenja otpadom su izrazito važna u procesu planiranja, stoga će se
ovdje sažeto navesti.
Prema čl.6 Zakona o otpadu (NN 178/04), gospodarenje otpadom se temelji na
uvažavanju općeprihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima,
poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih
spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima:
1. onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i
mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni
prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu
preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je
mogao prouzročiti otpad,
8
2. odgovornost proizvođača – proizvođač proizvoda od kojega otpad potječe
odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima
proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i
uporabu najbolje dostupne tehnologije,
3. blizina – oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbližoj
odgovarajućoj građevini ili uređaju, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost
i prihvatljivost za okoliš.
Koncept gospodarenja otpadom, utvrđen Strategijom gospodarenja otpadom RH
(NN 130/05), za opći cilj ima smanjivanje količine otpada koji će se trajno odložiti i
koji će biti inertan kako bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko zdravlje. [5]
3.5. PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM (NN 23/07, 111/07)
Pravilnik je donešen kako bi se sve radnje u prethodnim poglavljima odvijale
sukladno propisima.
Ovim pravilnikom se u osnovi propisuju:
1. postupci oporabe i zbrinjavanja otpada
2. kategorije otpada
3. tehničko-tehnološki uvjeti kojima moraju udovoljavati građevine za obavljanje
poslova skladištenja
4. oporaba i zbrinjavanje otpada
5. način vodenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom
Pravilnikom se posebno propisuje i gospodarenje opasnim otpadom, što se smatra
djelatnošcu od interesa za Republiku Hrvatsku. [8]
9
3.6. PROPISI KOJI UREĐUJU GOSPODARENJE OTPADOM U RH
1. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08)
2. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada, NN 50/05.
3. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09)
4. Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06)
5. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
6. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09)
7. Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću
posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih
osoba koje se bave djelatnošcu izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)
8. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odredivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06)
9. Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske
svrhe u 2006. godini (NN 64/06)
10. Uredba o nadzoru prekogranicnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07, 39/09)
11. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09)
12. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09)
13. Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09)
14. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)
15. Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske
svrhe u 2007. godini (NN 36/07)
16. Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN42/07)
17. Pravilnik o načinu i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07)
18. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07)
19. Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektricnim i elektronickim uredajima i
opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09)
20. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. – 2015.
godine (NN 85/07)
10
21. Odluka o Nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u 2008. godini
(NN 82/07)
22. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada (NN 117/07)
23. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
24. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se
mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)
25. Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan – dioksida (NN 70/08)
26. Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08)
27. Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima
(NN105/08)
28. Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih
sirovina (NN 128/08)
3.7. PLANSKI DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM
- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. – 2015. g.
- županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom
Grada Zagreba
- gradski, odnosno općinski planovi gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada. [2]
11
4. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM
Plan gospodarenja otpadom predstavlja sveobuhvatni dokument koji u potpunosti
definira cjelovito gospodarenje otpadom, poštujući pri tom načela zaštite okoliša.
Plan gospodarenja otpadom kao dokument je zapravo instrument kojim se nastoji
postići održivo gospodarenje otpadom. [5]
Njegova svrha je pružiti pregled postojećeg stanja na terenu i to na način da se
detaljno utvrdi slijedeće:
- djelatnosti iz kojih nastaje otpad
(sukladno Uredbi o kategorijama i vrstama otpada NN 50/05)
- vrste otpada koje nastaju iz gornjih djelatnosti (sukladno Uredbi 50/05)
- karakteristike otpada,
- tokovi otpada
- količina otpada
- način sakupljanja te postupanje sa otpadom
- planirana financijska sredstva koja su potrebna za održivo gospodarenje otpadom
4.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM PROIZVOĐAČA/POSJEDNIKA
OTPADA
Sve pravne i fizičke osobe koje godišnje proizvedu više od 150 tona neopasnog
otpada i/ili više od 200 kilograma opasnog otpada, obveznici su izrade Plana
gospodarenja otpadom proizvodača otpada. [2]
Plan gospodarenja otpadom proizvodača otpada (PGO-PO), proizvođač otpada je
dužan izraditi za rok od četiri godine. Ispunjava se zasebno za svaku organizacijsku
jedinicu i svaku vrstu otpada. Podaci se popunjavaju u tri primjerka i dostavljaju
nadležnom uredu u županiju i Agenciji za zaštitu okoliša, dok jedan primjerak zadržava
proizvodač otpada. [6]
12
4.1.1. OBRAZAC PGO – PO
Obrazac plana gospodarenja otpadom proizvodača otpada (PGO-PO) sadrži :
1. Podatke o proizvodaču/posjedniku otpada :
Naziv proizvođača posjednika – upisuje se naziv proizvođača i/ili posjednika
otpada
Djelatnost/podskupina – upisuje se NKD podrazred i pripadajući naziv
djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti
Adresa organizacijske jedinice na lokaciji – upisuje se naziv ulice i kućni broj,
naziv grada/općine, naselja i županije u kojoj se nalazi organizacijska jedinica na
lokaciji
Matični broj subjekta (MBS) ili matični broj obrta (MBO) – upisuje se matični
broj subjekta iz registra kojeg vodi nadležni Trgovački sud ili matični broj obrta
iz obtnog registra kojeg vodi nadležni ured u županiji odnosno gradski ured
Grada Zagreba
Redni broj tehnološke jedinice – upisuje se jedinstvena brojčana oznaka koju je
proizvođač i/ili posjednik pridružio organizacijskoj jedinici na lokaciji
Kontakt osoba / email / telefon / faks – upisuje se ime, prezime, telefon / faks, te
e mail adresa osobe zadužene za izradu Plana gospodarenja otpadom na razini
organizacijske jedinice na lokaciji. Na kraju obrasca se upisuje mjesto i datum
ispunjavanja te čitljivo ime i prezime odgovorne osobe, ime i prezime
rukovoditelja, potpisi istih i pečat
Djelatnost nastanka – upisuje se šesteroznamenkasti broj jedne od dvadeset
djelatnosti iz popisa djelatnosti koje generiraju otpad prema Uredbi o
kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada (NN br. 50/05)
Šifra procesa – upisuje se četveroznamenkasti broj šifre u okviru djelatnosti koja
generira otpad prema katalogu otpada iz Uredbe o kategorijama, vrstama i
klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN br. 50/05)
Proces nastanka – upisuje se naziv pored šifre procesa prema katalogu otpada iz
Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada (NN br. 50/05)
Za razdoblje od četiri godine – upisuje se od datuma popunjavanja pa do istog
datuma nakon četiri godine.
13
2. Podatke o otpadu :
Ključni broj otpada – upisuje se šesteroznamenkasti ključni broj otpada prema
katalogu otpada (Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada NN br. 50/05)
Vrsta otpada (naziv) - upisuje se puni naziv otpada prema katalogu otpada
(Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada NN 50/05)
Sadašnji proces nastanka – upisuje se postojeće stanje u smislu godišnje količine
otpada za tekuću godinu
Planirani trend nastajanja – upisuje se planirani trend nastajanja u smislu
godišnjih količina otpada koje se predviđaju u planu gospodarenja otpadom
Mjere sprečavanja ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti – upisati
mjere koje se poduzimaju da bi se spriječilo ili smanjilo nastajanje otpada i
njegova štetnost
Postojeći način oporabe / zbrinjavanja – upisuje se odgovarajuća oznaka
postupka oporabe otpada R / zbrinjavanje otpada D
(Pravilnik o gospodarenju otpadom, čl. 4. NN br. 23/07)
Vlastite građevine – upisuju se podaci o postojećim vlastitim građevinama za
gospodarenje otpadom s upisanim nazivima i adresama građevina
Vlastiti uređaji – upisuju se podaci o postojećim vlastitim uređajima za
gospodarenje otpadom s upisanim nazivima i adresama uređaja
Predviđeni način oporabe / zbrinjavanja – upisuje se odgovarajuća oznaka
postupka oporabe otpada R / zbrinjavanje otpada D
(Pravilnik o gospodarenju otpadom, čl. 4. NN br. 23/07)
Vlastite građevine – upisuju se podaci o planiranim vlastitim građevinama za
gospodarenje otpadom s upisanim nazivima i adresama građevina
Vlastiti uređaji – upisuju se podaci o planiranim vlastitim uređajima za
gospodarenje otpadom sa upisanim nazivima i adresama uređaja [6]
Obrazac plana gospodarenja otpadom proizvodača otpada (PGO PO), propisan je
Dodatkom I. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07). [6]
U prilozima se nalaze redom ispunjeni obrasci PGO – PO za miješani komunalni
otpad, papir i karton, električni i elektronski otpad te inertni otpad koji se odnose na
otpad koji je nastao na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.
14
4.2. VOĐENJE I DOSTAVLJANJE PODATAKA O OTPADU
Zakonom o otpadu, članak 20, propisano je da osoba koja proizvodi i gospodari
otpadom mora voditi i čuvati propisanu dokumentaciju o nastanku i tijeku otpada te
periodički dostavljati podatke na propisanim obrascima nadležnim tijelima.
Pojedine obveze dostavljanja podataka vezane su uz propisane granične vrijednosti
nastalih količina otpada. Tako Plan gospodarenja otpadom ne moraju izrađivati tvrtke
koje stvaraju manje od 200 kg opasnog otpada i 150 tona neopasnog otpada godišnje.[4]
Proizvodač otpada dužan je voditi očevidnike za svaku pojedinu vrstu otpada iz
kojih je vidljivo o kojoj vrsti otpada se radi, koje količine su sakupljene i zbrinute, koje
količine se trenutno nalaze na skladištu, način zbrinjavanja pojedinog otpada te
zbrinjavatelj.
Prilikom svakog zbrinjavanja pojedinog otpada proizvodač je dužan voditi prateće
liste. Podaci na obrascima su propisani sljedečim propisima:
Zakon o otpadu
Pravilnik o gospodarenju otpadom
Uredba o nadzoru prekograničnog otpada
Pravilnici o posebnim katagorijama otpada [4]
4.3. OČEVIDNIK O NASTANKU I TIJEKU OTPADA
Svaka osoba koja proizvodi, posjeduje, skuplja, prevozi, posreduje, skladišti,
obrađuje, oporabljuje, ili zbrinjava otpad, prema Zakonu o otpadu (članak 20.) dužna je
voditi propisani očevidnik o nastanku i tijeku otpada. [4]
Očevidnik se sastoji od dva dijela:
obrazaca očevidnika (ONTO)
obrazaca pratećih listova
15
Očevidnike je potrebno voditi za svaku pojedinu vrstu otpada posebno, a podaci se
čuvaju pet godina. Iznimno za miješani komunalni otpad (ključni br.20 03 01) podatke
vodi i prijavljuje skupljač kumunalnog otpada, a nije dužan i proizvodač otpada. [4]
4.3.1.OBRAZAC OČEVIDNIKA (ONTO)
Obrazac očevidnika sadrži podatke o:
1. Proizvodaču/posjedniku otpada, djelatnost, naziv tvrtke, adresa
2. Sakupljaču otpada, djelatnost, naziv tvrtke, adresa
3. Prijevozniku otpada, djelatnost, naziv tvrtke, adresa
4. Posredniku otpada, djelatnost, naziv tvrtke, adresa, ukoliko isti postoji u lancu
gospodarenja otpadom [4]
Isto tako očevidnik nam daje podatke o otpadu:
- ključni broj otpada prema katalogu otpada
- naziv vrste otpada
- djelatnosti i procesu u kojoj je nastao otpad, te o porijeklu otpada, što se
dokazuje primjerkom pratećeg lista.
- karakteristikama otpada
- agregatno stanje otpada
- predviđeni postupci oporabe i zbrinjavanja
- način pakiranja otpada
U obrascu moraju biti precizirane količine i datumi ulaska, izlaska i stanja otpada na
skladištu proizvodača otpada. Isto tako mora biti precizirano ime i prezime odgovorne
osobe za vođenje očevidnika. Svi podaci u očevidniku moraju biti potkrijepljeni sa
pripadajućim pratećim listama, za pojedine unesene datume i količine navedenog
otpada. Očevidnik se vodi za svaku pojedinu vrstu otpada. [4]
16
4.3.2. PRATEĆI LISTOVI
Proizvodač/posjednik opasnog, neopasnog i inertnog otpada te sakupljač komunalnog
otpada obvezan je uz svaku pošiljku otpada koju predaje ovlaštenoj osobi predati
ispunjeni obrazac Pratećeg lista i to:
- prateći list za neopasni/inertni otpad – (obrazac PL-No/Io)
- prateći list za opasni otpad – (obrazac PL-Oo)
- prateći list za komunalni otpad – (obrazac PL-Ko) [4]
Obrazac pratećeg lista sadrži podatke o:
1. Proizvodaču/posjedniku otpada :
- ime proizvodača odnosno naziv firme
- adresa
- kontakt osoba i telefon
- matični broj subjekta MBS
2. Otpadu:
- ključni broj otpada prema katalogu otpada
- vrsta otpada, naziv
- količina otpada
- agregatno stanje
- opis djelatnosti u kojoj je nastao otpad
- vrsta prijevoznog sredstva kojim se otpad transportira
- predviđene operacije obrade, oporabe i/ilizbrinjavanja
3. Skupljaču/prevozniku otpada :
- ime skupljača odnosno naziv firme
- adresa
- matični broj subjekta MBS
- odgovorna osoba i telefon
- datum utovara
17
4. Ovlaštenoj osobi za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada :
- naziv pravne osobe i građevine
- adresa i telefon
- klasa dozvole za obavljanje djelatnosti
- matični broj subjekta MBS
- datum preuzimanja
- odgovorna osoba [4]
Prateći list ispunjava se u šest primjeraka različitih boja:
1. (bijeli) osoba za obradu/oporabu/zbrinjavanje šalje u AZO.
2. (crveni) zadržava osoba za obradu/oporabu/zbrinjavanje
3. (plavi) osoba za obradu/oporabu/zbrinjavanje vraća proizvodaču/posjedniku
4. (zeleni) osoba za obradu/oporabu/zbrinjavanje zadržava nakon potpisa
5. (žuti) nakon potpisa osobe za obradu/oporabu/zbrinjavanje zadržava prevoznik
ili posrednik
6. (bijeli) s potpisom skupljača/prijevoznika/posrednika zadržava
proizvodač/posjednik otpada
Svi prateći listovi otpada moraju biti priloženi očevidnicima za svaku pojedinu vrstu
otpada posebno. Plavi list br.3 sa svim potrebnim potpisima koji se vraća
proizvodaču/posjedniku otpada, zajedno sa bijelim listom br.6, odgovorna osoba je
dužna čuvati zajedno sa pripadajućim očevidnikom otpada pet godina. [4]
18
5. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA GFV-u
5.1. O FAKULTETU
Geotehnički fakultet je javno visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu koje
ustrojava i izvodi sveučilišne studije (preddiplomski studij, diplomski studij i
poslijediplomski studij), znanstveni i visokostručni rad u znanstvenom i obrazovnom
interdisciplinarnom području tehničkih znanosti koje obuhvaća geotehniku,
hidrotehniku i inženjerstvo okoliša. [7]
Tradicija visokoškolske nastave bilježi svoj početak 1969. godine kada je osnovana
Viša tehnička rudarska geoistraživačka škola. Godine 1975. dolazi do preimenovanja u
Višu geotehničku školu, koja djeluje u okviru Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu do 1990. godine. Iste godine Viša geotehnička škola prerasta u
Geotehnički fakultet koji postaje sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu.
Znanstvena, znanstveno-nastavna, stručna i druga djelatnost fakulteta odvija se putem
ustrojbenih jedinica i to: Zavoda za opće znanosti, Zavoda za geotehniku, Zavoda za
hidrotehniku te Zavoda za inženjerstvo okoliša. Fakultet raspolaže geotehničkim
laboratorijem, laboratorijem za oplemenjivanje sirovina, laboratorijem za geokemiju
okoliša, informatičkim centrom za GIS-edukaciju, a primjereno je opremljen i za
terenske istraživačke radove.
Fakultet danas djeluje u vlastitoj zgradi na adresi Hallerova aleja 7 u Varaždinu.
Prostorni uvjeti i opremljenost laboratorija na razini su europskog visokoškolskog
prostora. Na raspolaganju je 8 predavaonica s 580 sjedećih mjesta, velika predavaonica
aula magna sa 256 sjedećih mjesta, 2 vijećnice, 33 kabineta za nastavnike, tri
laboratorija, knjižnica i čitaonica, kompjuterska učionica, studentska referada, restoran,
kopiraona i drugi prateći sadržaji. Nastavu izvodi 60 nastavnika i suradnika.
19
Slika 2. Geotehnički fakultet
Djelatnosti Fakulteta su:
- ustroj i provedba preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog sveučilišnog
studija u interdisciplinarnom području tehničkih znanosti koje obuhvaća geotehniku,
hidrotehniku i inženjerstvo okoliša,
- ustroj i provedba znanstvenog i stručnog rada u interdisciplinarnom području tehničkih
znanosti koje obuhvaća geotehniku, hidrotehniku i inženjerstvo okoliša,
- ustroj i provedba različitih oblika stručnog i znanstvenog usavršavanja radi praćenja
novih stručnih i znanstvenih dostignuća (cjeloživotno obrazovanje),
- ustroj i provedba znanstvenih i razvojnih projekata,
- izrada ekspertiza i studija te konzultacije, vještačenje i nadzor,
- ustroj i provedba znanstvenih kolokvija, seminara, konferencija, kongresa i drugih
znanstvenih i stručnih skupova,
- izdavačka djelatnost: periodike, znanstvene i stručne publikacije, monografije,
udžbenici, priručnici, skripta i dr. – prodaja za potrebe obavljanja djelatnosti Fakulteta,
- izrada programa istražnih radova, provedba istražnih radova i interpretacija rezultata
za geotehničke i hidrotehničke zadatke te za zadatke inženjerstva okoliša,
- izrada geotehničkih i hidrotehničkih projekata te projekata u području inženjerstva
okoliša,
20
- geološka, hidrogeološka i inženjerskogeološka istraživanja,
- provođenje pokusa u geotehničkom i hidrotehničkom laboratoriju,
- izrada i revizija projekata o rezervama, eksploataciji i preradi mineralnih sirovina,
- izrada geografskih informacijskih sustava za potrebe geotehničkog modeliranja i
projektiranja,
- mjerenja i projektiranje u geodeziji,
- istražno bušenje za potrebe geotehničkih, geoloških, hidrogeoloških,
inženjerskogeoloških i geofizičkih istraživanja,
- istraživanja i zaštita vodnih resursa,
- hidrološka mjerenja i modeliranje,
- projektiranje, izrada i nadzor nad izvođenjem zdenaca i drugih objekata za
eksploataciju podzemnih i površinskih voda,
- izrada vodnogospodarskih osnova,
- upravljanje vodnim resursima,
- izrada programa i provedba istraživanja te interpretacija rezultata za slučajeve ocjene
stanja kakvoće zraka, vode i tla,
- istraživanja za odlagališta otpada,
- projektiranje odlagališta otpada,
- projektiranje građevina u inženjerstvu okoliša,
- planiranje i projektiranje regionalnih centara za gospodarenje i oporabu otpada,
- izrada studija utjecaja na okoliš,
- izrada planova organizacije komunalnih sustava u gradovima, općinama i županijama,
- izrada studija kakvoće zraka i emisija u zrak. [7]
21
5.2. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA GOSPODARENJA OTPADOM
Kako bi se odredili ciljevi Plana gospodarenja otpadom potrebno je napraviti
pregled postojećeg stanja gospodarenja otpadom. Predmetno služi kao polazište te
identificira potrebu za daljnjim razvojem sustava.
U ovoj se fazi skupljaju i analiziraju svi podaci i informacije vezane uz trenutnu
situaciju na području gospodarenja otpadom. Potom se ocjenjuje postojeći sustav
gospodarenja otpadom, tj. identificiraju se problemi kao i moguća rješenja.
5.2.1. NASTANAK OTPADA
Geotehnički fakultet kao visokoškolska ustanova stvara razmjerno manje količine
otpada, od kojeg su najvećim dijelom komunalni otpad i inertni otpad a manjim dijelom
električni i elektronski otpad. Znanstvena, znanstveno-nastavna, stručna i druga
djelatnost fakulteta odvija se putem ustrojbenih jedinica odnosno zavoda. Svaki zavod
svojom djelatnošću stvara određene vrste i količine otpada
Zavod za opće znanosti
Nastavna djelatnost Zavoda obuhvaća kolegije Matematika I, II i III, Nacrtna
geometrija, Fizika I i II, Opća i anorganska kemija, Organska kemija, Mikrobiologija
okoliša, Zaštita abiotskih resursa, Tehnička mehanika, Otpornost materijala, Mehanika
fluida, Računalno projektiranje, Računalni praktikum, Socijalna ekologija te Engleski i
Njemački jezik.
Znanstvena djelatnost Zavoda obuhvaća istraživanja iz području prirodnih (matematika,
fizika, kemija i biologija) i tehničkih znanosti (tehnička mehanika).
U ovom zavodu zbog vrsta djelatnosti koje se obavljaju unutar njega nastaje
komunalni otpad, koji se sastoji uglavnom od papira.
22
Zavod za inženjerstvo okoliša
Zavod za inženjerstvo okoliša (ZIO) najmlađa je ustrojbena jedinica Geotehničkog
fakulteta osnovana 2011. godine sa svrhom provedbe znanstvene, znanstveno-nastavne,
stručne i druge djelatnosti u području inženjerstva okoliša. Djelovanje ZIO je
multidisciplinarno i usmjereno je na rješavanje inženjerskih problema u zaštiti okoliša,
posebno kod gospodarenja otpadom, upravljanja otpadnim vodama, remedijacije tla i
zaštite zraka.
Budući da je Zavod za inženjerstvo okoliša mlada ustrojbena jedinica, nema još svoj
laboratorij te ne vrši analize otpada. Otpad koji nastaje njegovim djelatnostima sastoji se
od mješovitog komunalnog otpada i papira.
Zavod za geotehniku
U sklopu zavoda djeluje geotehnički laboratorij, koji se bavi određivanjem
geomehaničkih parametara tla za potrebe temeljenja, stabilnosti kosina, izrade nasipa,
odlagališta otpada, cestogradnje i drugih geotehničkih zahvata.
Geomehanička ispitivanja koja izvodi laboratorij:
- Opća fizikalno-mehanička svojstva tla,
- Klasifikacijska ispitivanja,
- Ispitivanje čvrstoće tla,
- Deformacijska svojstva tla
- Određivanje posebnih svojstava tla
Tokom godine u laboratoriju nastane oko 2000 kg inertnog otpada koji se sastoji od
zemlje, šljunka, pijeska, ilovače, gline, kamena itd. Zavod za geotehniku posjeduje i
kamion sa bušaćom garniturom koji služi za terenske istražne radove. Prilikom
redovnog godišnjeg servisa kamiona također nastaju manje količine otpada kojeg
ovlašteni serviser zbrinjava na zakonom propisani način.
23
Slika 3. – Geotehnički laboratorij
Zavod za hidrotehniku
Zavod za hidrotehniku bavi se istraživanjem, upravljanjem i zaštitom podzemnih
voda primjenom GIS-a, primjenom geokemijskih i izotopnih tehnika i metoda u
istraživanju površinskih i podzemnih voda.
U sklopu ovog zavoda djeluje laboratorij za geokemiju okoliša.Osnovan je 2006. godine
sa znanstvenom, stručnom i obrazovnom svrhom. Smješten je na 100 m2 prostora i
opremljen modernom i sofisticiranom opremom za provedbu geokemijskih terenskih i
laboratorijskih ispitivanja. Sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima te u nastavi.
Opremljen je instrumentima i pratećom opremom za prikupljanje uzoraka tala,
sedimenata, prirodnih i otpadnih voda. Vrši terenske i laboratorijske analize
prikupljenih uzoraka. Ispituje svojstva prirodnih i otpadnih voda prema važećim
pravilnicima, vrši ispitivanja sastava eulata sa odlagališta otpada.
U suradnji sa Varaždinskom županijom obavlja analize agrokemijskih analiza tla u
svrhu racionalizacije gnojidbe, modernizacije poljoprivredne proizvodnje, povećanje
prinosa i zaštite prirodnih resursa.
Budući da je laboratorij još u uhodavanju ne generira se nikakav opasni otpad nego
samo manje količine mješovitog komunalnog otpada, te papira i kartona.
24
Slika 4. - laboratorij za geokemiju okoliša
Kako se na fakultetu koriste moderne tehnologije u nastavnim, znanstveno-
nastavnim i stručnim djelatnostima koriste se i različiti električni i elektronski uređaji.
Prestankom rada odnosno odbacivanjem tih uređaja nastaje električni i elektronski
otpad (EE otpad).
U sklopu fakulteta djeluje i kafić, kopiraona, knjižnica i čitaonica, studentska
referada i računovodstvo gdje također nastaje mješoviti komunalni otpad, te papir i
karton.
Najveće količine mješovitog komunalnog otpada te papira i kartona koje nastaju na
Geotehničkom fakultetu posljedica su svakodnevnog rada i boravka studenata i
nastavnika u prostorima fakulteta.
25
5.2.2. TRENUTNE KOLIČINE I PROCJENA BUDUĆIH KOLIČINA OTPADA
Trenutne količine otpada na koji nastaje na Geotehničkom fakultetu na način opisan
u prethodnom poglavlju dane su u Tablici 1. Navedene količine otpada procjenjene su
na temelju informacija dobivenih od zaposlenika Geotehničkog fakulteta. Budući da se
ne vrše vaganja otpada navedene količine su okvirne.
Tablica 1. – Količine otpada na GFV-u
OTPAD GODIŠNJA KOLIČINA (kg)
Mješoviti komunalni otpad 3000
Inertni otpad 2000
Papir i karton 1000
Električni i elektronski otpad 140
UKUPNO 6140
Iz Tablice 1. vidimo da se na Geotehničkom fakultetu najviše stvara mješovitog
komunalnog otpada, zatim slijedi inertni otpad koji se generira u geotehničkom
laboratoriju te papir i karton koji se sakupljaju odvojeno radi reciklaže, dok je
električnog i elektronskog otpada najmanje.
Procjena budućih količina otpada uvelike ovisi o broju studenata koji će studirati na
geotehničkom fakultetu. Veći broj studenata znači i veće količine otpada koji će se
stvarati njihovim boravkom i radom na fakultetu. Tako će se temeljem podataka o broju
studenata u protekle četiri godine dobivenih iz arhive fakulteta procjeniti trend porasta
ili smanjenja broja studenata, a time i nastanka količina otpada.
U Tablici 2. su navedeni podaci o broju studenata u protekle četiri godine.
26
Tablica 2. Broj studenata u protekle četiri godine
AKADEMSKA GODINA BROJ STUDENATA
2008./2009. 190
2009./2010. 239
2010./2011. 210
2011./2012. 250
Iz Tablice 2. je vidljivo da broj studenata iz godine u godinu raste osim akademske
godine 2010./2011. kada je bio blagi pad broja studenata. U prilog procjeni daljnjeg
rasta broja studenata ide i početak izvođenja novog studijskog programa „inženjerstvo
okoliša“ akademske godine 2012./2013.
Usporedno sa procjenom rasta broja studenata ide i procjena rasta količine otpada
koji se generira na geotehničkom fakultetu. Budući da studenti svojim svakodnevnim
radom i boravkom na fakultetu najviše stvaraju mješoviti komunalni otpad i papir, za
očekivati je da će se u buduće količine tih vrsta otpada povećavati usporedno s brojem
studenata. U Tablici 3. dana je okvirna procjena nastanka budućih količina otpada na
Geotehničkom fakultetu.
Tablica 3. Procjena budućih količina otpada
OTPAD GODIŠNJA KOLIČINA (kg)
Mješoviti komunalni otpad 3500
Inertni otpad 2000
Papir i karton 1500
Električni i elektronski otpad 140
UKUPNO 7140
27
5.2.3. NAČIN ZBRINJAVANJA OTPADA
Papir se na GFV-u koristi svakodnevno pa tako i nastaje oko 1000 kg godišnje
otpada od starog iskorištenog papira. Sakupljanje papira vrši se na način da su po
hodnicima u fakultetskoj zgradi postavljene posebne reciklažne kutije u koje se taj papir
sakuplja.
Slika 5. – kutija za sakupljanje papira
Sakupljeni papir fakultet daruje centru za djecu s posebnim potrebama Centar Tomislav
Špoljar. Tamo sav prikupljeni papir štičenici centra marljivo sortiraju i stavljaju u
kontenjer. Kada se kontenjer napuni tvrtka Hamburger Recycling d.o.o. vrši otkup i
odvoz tog papira na preradu. Novac dobiven od prodaje papira omogućuje centru da
financira svojim štičenicima izlete ili stvari koje su im potrebne.
Slika 6. – Sortiranje papira u CTŠ –u Slika 7. – Stavljanje papira u kontenjer
28
Da bi naglasili važnost recikliranja papira dovoljno je samo pogledati brojke. U
svijetu se godišnje za printanje potroši oko 50 milijuna tona papira, a za svaku tonu
papira potrebno je oko 20 stabala. Recikliranjem jedne tone starog papira spašava se 20
stabala, a troši se i dvostruko manje električne energije i čak tisuću puta manje vode
nego što bi se utrošilo u proizvodnju nerecikliranog papira.
Organiziranim sakupljanjem papira na Geotehničkom fakultetu radi se višestruka
korist, pomaže se djeci iz Centra Tomislav Špoljar a ujedno se čuva okoliš i njegovi
resursi.
Osim kutija za papir po fakultetskoj zgradi su postavljeni i koševi u koje se sakuplja
mješoviti komunalni otpad.
Slika 8. – Koš za mješoviti komunalni otpad
Koševi se svakodnevno prazne, a mješoviti komunalni otpad se stavlja u za to
predviđeni kontenjer koji se nalazi u dvorištu zgrade fakulteta.
Odvoz vrši komunalno poduzeće Varkom d.d. iz Varaždina prema prethodnom
dogovoru.
Slika 9. i slika 10. – kontenjer za komunalni otpad
29
Mješoviti komunalni otpad, te papir i karton koji nastaju djelatnošću kafića, kopiraone,
knjižnice i čitaonice, studentske referade i računovodstva sakupljaju se na isti način.
Inertni otpad iz geotehnčkog laboratorija koji se sastoji od zemlje, šljunka, pijeska,
ilovače, gline, kamena itd. sakuplja se u prostorima laboratorija, te se prema potrebi
odvozi kamionom Geotehničkog fakulteta na odlagalište otpada Totovec, koje se nalazi
5 km južno od grada Čakovca.
Godišnje se na taj način zbrine oko 2000 kg inertnog otpada nastalog iz uzoraka nad
kojima se vrše geomehanička ispitivanja.
Također otpad koji nastaje prilikom redovnog godišnjeg servisa kamiona
(staro ulje, filteri, gume, akumulator, razni potrošni dijelovi...), ovlašteni serviser
zbrinjava na zakonom propisani način.
Električni i elektronski otpad koji nastaje na fakultetu sakuplja se odvojeno od
komunalnog i ostalih vrsta otpada. Sa njime se postupa prema Pravilniku o
gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom.
EE otpad u Republici Hrvatskoj sakuplja i predaje na oporabu koncesionar
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja sa svojom mrežom sakupljača u svim
županijama. Za sve vrste otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme ukupne
mase veće od 30 kg za cijelo područje Republike Hrvatske građani i tvrtke mogu
naručiti besplatan odvoz.
Elektronski i elektronički otpad koji nastaje na fakultetu zbrinjava ovlašteni
sakupljač za Varaždinsku županiju „DUMA ELEKTRONIKA“.
30
5.3. MJERE ZA ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM NA GFV-u
Jedan od osnovnih ciljeva postupanja s otpadom propisanih Zakonom o otpadu
(Narodne novine,broj 178/04) je izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i
smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti.
Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja
nastanka otpada, vrednovanja otpada, čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna,
biološka i energetska reciklaža) te odlaganja otpada, koji se ne može drugačije
iskoristiti. Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u praksi se vrlo teško postiže, ali
treba tome težiti.
Suština izbjegavanja nastanka otpada sadržana je u izreci: "Najbolji otpad je onaj,
koji uopće ne nastane". Pod tim se podrazumijeva činjenica, da otpad koji se izbjegne
ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili
odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište
"povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača mogu
se smanjiti količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti.
Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada plana sa
programom mjera za izbjegavanje nastanka otpada te načina njegovog provođenja.
Mjere i aktivnosti koje se mogu poduzeti u cilju smanjenja količina nastalog otpada
razlučuju se na mjere dobrog gospodarenja koje gotovo ne zahtijevaju financijska
ulaganja i sustavne, dugoročne mjere koje obuhvaćaju intervencije u proizvodnom
procesu, opremi i slično, te ih prate veća financijska pa čak i organizacijska ulaganja.
Da bi gospodarenje otpadom na Geotehničkom fakultetu bilo bolje i učinkovitije,
potrebno je donijeti određene mjere kojima će se to postići. Mjere za gospodarenje
otpadom na Geotehničkom fakultetu koje ćemo preporučiti ovim planom, u potpunosti
su sukladne konceptu gospodarenja otpadom „ IVO“ (Izbjegavanje, vrednovanje,
odlaganje), koji je propisan Strategijom gospodarenja otpadom RH.
31
U daljnjem tekstu bit će predložene mjere za što bolje i učinkovitije gospodarenje
otpadom na Geotehničkom fakultetu .
1. Podizanje ekološke svijesti i odgovornosti prema okolišu kod svih zaposlenika i
studenata na Geotehničkom fakultetu
Prvi korak u pravilnom gospodarenju otpadom je provedba sustavne ekološke
edukacije. Ekološkom edukacijom omogućit će se stjecanje ekoloških znanja i vještina s
ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u
provođenju sustava gospodarenja otpadom. Provedba ekološke edukacije u pojedincu će
razvijati nova saznanja i izgrađivati nove vrijednosti koje će ga upućivati na promjene u
ponašanju.
2. Odvojeno sakupljanje otpada i njegova reciklaža
Zašto odvojeno skupljati otpad? Održivi razvoj zahtijeva postupanje s otpadom
sukladno načelima zaštite okoliša, društvene prihvatljivosti i ekonomičnosti. Najbolje
rješenje bi bilo da se stvaranje otpada može u cijelosti izbjeći. Otpad koji se ne može
izbjeći treba, koliko god je to moguće, ponovno uporabiti uz uravnotežene ekološke i
ekonomske uvjete. U tu ga je svrhu posebno važno odvojeno skupljati (po vrstama) na
mjestu njegovog nastanka, s dvostrukom namjenom:
1. izdvajanje iskoristivog dijela (papir, staklo, karton, biootpad, plastika i dr.) s
ciljem recikliranja, te
2. izdvajanje opasnog otpada (ulja, baterija, EE otpada, kemikalija i dr.) s ciljem
detoksikacije i recikliranja.
Odvojenim se skupljanjem i recikliranjem otpada izbjegava njegovo odlaganje.
Time se omogućuje iskorištavanje mnogih korisnih sastojaka, jer se odvojeno
prikupljene vrste otpada lako koriste kao sirovine za dobivanje novih proizvoda. Pritom
se smanjuje onečišćenje okoliša, a posebno štedi energija. Osim toga, odvojenim se
skupljanjem i recikliranjem otpada ostvaruju i druge gospodarske koristi kao npr.
32
smanjenje uvoza sekundarnih sirovina (npr. staklo, papir i metal), zapošljavanje
radnika, smanjenje troškova odlaganja i dr.
Reciklaža otpada je proces kojim se omogućuje ponovna oporaba otpada u
proizvodnom procesu. Tu ubrajamo preradu materijala koji su već korišteni u nove
proizvode, te materijali koji se još mogu koristiti da se ne bacaju nego se koriste u nekoj
novoj proizvodnji. Samim time smanjuje se korištenje novih sirovina, energije, te
zagađenje zraka i vode.
Primarna reciklaža i odvojeno skupljanje otpada provodi se za one otpadne tvari
koje se mogu tehnički i financijski vratiti u kružni tok. Temeljna zadaća odvojenog
sakupljanja otpada je smanjivanje potencijala komunalnog otpada koji treba odložiti na
odlagališta otpada, odnosno obraditi i energetski iskoristiti prije odlaganja.
Da bi se postigao cilj odvajanja komunalnog otpada na mjestu nastanka i reciklaža
nastalog otpada, potrebno je osigurati posebne reciklažne spremnike za sakupljanje
biootpada, papira i kartona, plastike i limenki, stakla, metala, opasnog otpada. Za svaku
pojedinu vrstu otpada je točno određena veličina, vrsta i boja spremnika.
Slika 11. – Odvojeno sakupljanje otpada
3. Smanjenje količine otpadnog papira
Papir je neizostavni dio naše svakodnevnice. Gotovo u svim djelatnostima
Geotehničkog fakulteta koristi se papir. Količine otpadnog papira mogu se smanjiti
njegovim racionalnijim korištenjem, uvođenjem modernijih tehnologija koje ne koriste
papir, korištenjem recikliranog papira gdje je to moguće, te odvajanjem otpadnog papira
od ostalog otpada radi ponovnog recikliranja.
33
4. Odvojeno sakupljanje električnog i elektroničkog otpada od komunalnog i drugih
vrsta otpada te njegovo pravilno zbrinjavanje
Električni i elektronički otpad ( EE otpad) je otpadna električna i elektronička
oprema i uređaji koji su za svoje pravilno djelovanje ovisni o električnoj energiji ili
elektromagnetskim poljima. [2]
Otpadni električni i elektronički uređaji (EE otpad) predstavljaju opasan otpad i
štetni su za zdravlje ljudi i okoliš. Takvi uređaji sadrže nekoliko stotina različitih
materijala. Neki od njih su nakon uporabnog vijeka uređaja ponovno iskoristivi, no
mnoge tvari mogu biti vrlo štetne ako se s elektroničkim otpadom postupa nepravilno.
Kako bi se spriječio štetan utjecaj tih tvari na okoliš i zdravlje ljudi, vrlo je bitno da se
EE otpad sakuplja odvojeno od komunalnog otpada i zatim zbrinjava na ekološki
prihvatljiv način.
34
6. ZAKLJUČAK
U uvjetima današnjeg življenja obaveza i dužnost svakog poduzeća i pojedinca je
briga o Zemlji. Brinuti se možemo na različiti načine, a jedan od načina je i stvaranje što
manje količine otpada te pravilno zbrinjavanje otpada koji proizvedemo.
Cilj Plana gospodarenja otpadom je da u skladu s odredbama zakona, nacionalnom
strategijom, programom zaštite okoliša te dobrom industrijskom praksom predloži i
ostvari optimalna rješenja u području postupanja s otpadom s ciljem izbjegavanja i
smanjenja nastajanja otpada na način da se izbjegne opasnost za ljudsko zdravlje, biljni i
životinjski svijet.
Budući da se na Geotehničkom fakultetu godišnje proizvede manje od 150 tona
neopasnog otpada i manje od 200 kilograma opasnog otpada, prema Zakonu o otpadu
fakultet nije obvezan izrade Plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
U ovom radu je bila svrha i cilj pružiti pregled postojećeg stanja na Geotehničkom
fakultetu u Varaždinu u smislu gospodarenja otpadom i to na način da se utvrdi
sljedeće: djelatnosti iz kojih nastaje otpad, vrste otpada koje nastaju iz gornjih
djelatnosti karakteristike otpada, tokovi otpada, količina otpada, način sakupljanja te
postupanje s otpadom, te da se na temelju dobivenih podataka predlože mjere za
održivo gospodarenje otpadom.
Na temelju dobivenih podataka zaključujem da je gospodarenje otpadom na
geotehničkom fakultetu u skladu sa zakonom i načelima održivog razvoja.
Mjesta za poboljšanja još uvijek ima tako da su mjere predložene ovim radom smjernice
za daljnje napredovanje u smislu održivog gospodarenja otpadom na Geotehničkom
fakultetu.
35
7. LITERATURA:
[1] ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA – NN br. 110/07
[2] ZAKON O OTPADU – NN br. 178/04 i NN br. 111/06
[3] UREDBA O KATEGORIJAMA, VRSTAMA I KLASIFIKACIJI OTPADA S
KATALOGOM OTPADA I LISTOM OPASNOG OTPADA -
NN br. 50/05 i NN br 39/09
[4] PRIRUČNIK ZA VOĐENJE PODATAKA O OTPADU –
Agencija za zaštitu okoliša, listopad 2011.god.
[5] SMJERNICE ZA PRIPREMU LOKALNOG PLANA GOSPODARENJA
OTPADOM – ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, srpanj 2007.
[6] UPUTE ZA POPUNJAVNJE OBRASCA PGO-PO – Agencija za zaštitu okoliša
[7] STATUT GEOTEHNIČKOG FAKULTETA
[8] PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM – NN br. 178/04 i
NN br. 111/06
36