SVJETOSLAV OBRATI L

GNIJEZĐENJE VRANA GACACA (CORVUS FRUGILEGUS FRUGILEGUS LINNAEUS, 1758), U BOSNI I HERCEGOVINI

SYNOPSIS - S. Obratil, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sa­rajevo: Nesting of Corvus frugiZegus frugilegus L. in Bosnia and Herzegovina.

The numerousness , distribution and the size of populations of COYVUS frugilegus fyugi1egus L. in Bosnia show that this species has become a regular nesting bird of the avifauna of Bosnia and Herzegovina.

Areal gniježđenja vrste Corvus frug ilegus L. zahvata transpalea r ktJik, u borealnoj, umjerenoj, stepskoj i pustinjskoj zoni, te možda i u tropskoj zoni sa suhim zimama (Vo o u s, 1962).

Podvrsti Corvus frugilegus frug ilegus L. pripadaju ne samo vrane gačci koje gnijezde na Balkanskom poluostrvu, već i populaoije koje na ovom pod­ručju prezimljuju (M a t v e j e v, 1976).

Dosadašnja opažanja o geografskom rasprostranjenju ove ptice na pod­ručju Balkanskog poluostrva ukazuju na pomjeranje areala u posljednje tri deceni je prema zapadu i jugu (I v k o v i ć 1948, K o cer 1954, I g a l f f Y 1959, Rucne r 1962, Matvejev 1976).

Podaci o lokalitetima gniježđenja vrana gačaca u Posavini sa bosanske strane nisu do sada zvanično registrovani (P i var 1965, M a t v e j e v 1973).

Svi dosadašnji literaturni podaci i dokazni materijal deponovan u zbir­kama Zemaljskog muzeja BiH Sarajevo koji se odnosi na kontinuirani period istraživanja avifaune Bosne i Hercegovine od 1885. do 1920. godine ukazuje na zadržavanje vrste Corvus fru g iZegus L. na teritoriji Bosne i Hercegovine u vrijeme migracije i zimovanja (R ei s e r 1939, O b r a t i I 1967).

Jedini objavljeni podatak o gniježđenju vrana gačaca (COYVUS frugil egus L.) u Bosni i Hercegovini odnosi se na koloniju registrovanu uZavidoviću 1951-1954. godine (Koc e r 1954).

Širenje areala ove za poljoprivredu biološko-ekonomski značajne p1Jičije vrste, te nepoznavanje njenog geografskog rasprostranjenja na području Bo­sne i Hercegovine, usloViilo je istraživanja čiji je cilj utvrđivanje i registracija lokaliteta na kojima gnijezde kolonije vrana gačaca .

METODA RADA

U cilju utvrđivanja što realnijeg stanja distribucije i veličine populacija ove vrste na gniježđenju , istraživanje je obavljeno u toku jedne godine, u periodu mart - april 1980. godine.

S. OBRATIL252

Ukupna dužina itinerera na kome je istraživanje izvršeno iznosi 1.849 kilometara.

Sjeverni dio Bosne istražen je na potezu: Bos. Novi - Bos. Kostajni­ca - Bos. Dubica - Bos. Gradiška - Srbac - Bos. Brod - Bos. Šamac -Orašje - Brčko - Bos. Rača.

Prema jugu, istražene su dolline ovih rijeka: Une, Sane, Vrbasa, Ukrine , Bosne, Usore i Drine.

Određivanje veličine kolonije vrane gačca (Carvus frugilegus frugilegus L.) vršeno je metodom brojanja gnijezda (broj gnijezda x 2 roditelja = uku­pan broj ad. jedinki), što u ovom dobu kada je proces gnijdđenja najopti­malniji odražava najstvarnije stanje prisustva populacija i njenih veličina.

REZULTATI ISTRAž.IVANJ A

Sintetizovani rezultati istraživanja iskazani su u Karti geografskog ras­prostranjenja vrane gačca (slika 1), a pregled lokaliteta na kojima je utvrđe­no gniježđenje, broj kolonija, veličina populaoija i drugi podaci iskazani su u Tabeli 1.

U toku istraživanja utvrđeno je gotovo kontinuirano gniježđenje u do­lini Save. Kolonije vrane gačca nađene su na sljedećim lokalitetima: Bos . Gra­diška, Srbac, Bos. Brod, Bos. Šamac, Orašje, Brčko i Bos. Rača.

Širenje areala prema jugu odvlija se dolinama rijeka. Gniježđenje manjih i većih kolonija Carvus frugilegus frugilegus L. utvrđeno je u sljedećim doli­nama rijeka i to na lokalitetima:

a) Dolina Une: Bos. Dubica b) Dolina Sane: Prijedor c) Dolina Vrbasa: Banjaluka d) Dolina Ukrine: Vehko Selo, Derventa, Prnjavor (Vijaka), e) Dolina Bosne: Odžak, Modriča , Doboj, Maglaj, Zavidovići, 2.epče

Sarajevo f) Dolina Drine: Bijeljina i Janja.

U dolini rijeke Save, vrana gačac (Corvus frugilegus frugilegus L.) gnijezdi u ekosistemima poplavnih šuma smještenih unutar livada i obradivih površi­na. Dominiraju slijedeće šumske zajednice: šuma dnijemovca i uskolisnog jasena (Ass. Leucojo-Fraxinetum angustifoliae, Glavač 59), šuma hrasta lužnja­ka (Ass . Genisto-Quercetum roboris Horvat 38) i šuma crne i bijele topole (Ass. Populetum nigro-albae , Slavnić 52).

U dolinama rijeka južno od Save i u urbanim sredinama kao mjesto gniježđenja dominiraju: parkovi, skupine topola, drvoredi topola, lipa, keste­nja , platana i dr.

U parku II Tesliću zapaženo je gniježđenje u vršnoj zoni bora (Pinus silvestris), a u Bijeljini u krošnji žalosne vrbe (Salix babilonica).

Značajno je gniježđenje dvije 3,5 km odvojene kolonije na Sarajevskom polju (Rajiovac, Ilidža) na 537 m nadmorske visine, što znatno odstupa od dosadašnjih saznanja iz biologije gniježđenja. U literaturi se navodi kao gornja granica gniježđenja 200-300 metara nadmorske visine (M a t v e j e v 1976).

Veličina populacija varira i kreće se od 4 do 612 ad. jedinkq (306 gni­jezda).

253 GN1JE2.ĐENJE VRANA GAčACA

SR SloveniJa .... ' . I, , . ~ ' , •

SR Hrvatska

SR Bosna

SR Srbija

LEGENDA • Kolonija Corvus

frugilegu s frugilegus L.

Areal gniježdenja

SR Bosna i Hercegovina

Kolonije sa malim brojem jedinki najvjerovatnije predstavljaju inicijal­ne populacije nastale š irenjem areala prema jugu (žepče, Sarajevo) ili kao posljedica prenapućenost,j populaaija u određenim ekosistemima (Bos. Gra­diška - Orubica, Srbac - Gaj i Bajinci, Bos . Brod - Lij ešće Donje i dr.) .

Veoma je značajan podatak o biotičkom potencijalu vrs te Corvus frugi ­legus L. Ova ptica je u Zavidoviću prvi put registrovana 1951. godine kada je na gDliježđenju nađeno 2 para (K o cer 1954). Poslij e 29 godina (21. IV 1980. godine) na ovom lokalitetu gnijezde tri kolonije sa ukupno 364 para, odnosno 728 ad. jedinki.

254 S. OBRATIL

ZAKLJUCAK

Rezultati istraživanja omogućavaju donošenje nekoliko osnovnih zaklju­čaka:

l. Veoma veliki broj lokaliteta na kojima je utvrđeno gniježđenje vrane gačca (Corvus frugiZegus frugiZegus L.), brojnost populaoija, veličina i distri­bucija populacija (Sl. 1, Tab. 1) ukazuju:

a) Da je dolina Save inicijalno područje iz kojeg je ova vrsta doli­nom rijeka širila areal prema jugu. Od ukupno 75 registrovanih kolonija 57% kolonija gnijezdi u dollini rijeke Save, odnosno od 9.120 jedinki na gniježđenju 58% pripadaju populacijama koje gnijezde na ovom području.

b) Da je ova ptica postala redovita gnijezdarica na području Bosne. 2. Podaci o pojavi gniježđenja vrane gačca (Corvus frugilegus frugilegus

L.) prikupljeni na terenu ukazuju da je geografsko rasprostranjenje ove vrste prema jugu u područje Bosne i Hercegovine sa sigurnošću vezano za poslije­ra tni period (1945 . godine).

3. Nedavno formirane kolonije vrane gačca (Corvus frugileg us frugilegus L.) u žepču (1979. godine) i Sarajevu (1980. godine) su ne samo najjužniji loka­liteti na kojima ova ptica gnijezdi u Bosni i Hercegovini, nego i dokaz ekspan­zije vrste izražene u širenju areala.

4. Biološko ekonomski značaj vrana gačaca u poljoprivredi (P i var 1965) i naseljavanje parkovskih površina i drvoreda u urbanim sredinama upućuje na potrebu ,istraživanja stepena štetnosti i korisnosti ove vrste u današnjim izmijenjenim ekološkim uslovima (intenzivna hemizacija poljopriv· redne proizvodnje, organizovana trovanja, rušenja gnijezda i odstrel ove vrane), te uzročne veze ovih ekoloških faktora i širenja areala vrste na zapad li jug.

LITERATURA

I g a l t t y, K., (1959): Kolonija vrana gačaca (Corvlls frugiZegus L.) u Zagrebu . Priroda, 5, Zagreb.

I v k o v i Ć, S., (1948): Ognijezdenju Corvus frugiZeg~(s frugiZegus L. u Hrvatskoj. Larus, II, Zagreb.

K o cer, F., (1954): Kolonija vrana gačaca. Lovački list, 4, Sarajevo. M a t v e j e v, D. S., Vas i Ć, F. V., (1973): Catalogus faunae Jugoslaviae. IV/3,

Ljubljana. M a t v e j e v, D. S., (1976): Pregled faune ptica Balkanskog poluostrva. Beogl-ad. O b r a t i l, S., (1967): Pregled istraživanja omitofaune Bosne i Hercegovine. I dio.

Glasnik Zemaljskog muzeja - Prirodne nauke, N. S., sV. V, Sarajevo. R e i s e r , O., (1939): Omis Baicanica 1. Wien. R u c n e r, D. , (1962): Pokušaj gniježđenja vrana gačaca Corvus frugiZegus, u Za­

grebu. Larus XIV, Zagreb. P i var, G., (1965): Biološko ekonomski značaj vrane gačca (Corvus frugiZegus fru­

giZegus L.) za ratarske kulture na području istočne Slavonije. Larus XVI­-XVIII, Zagreb.

Vo o u s, H. K. , (1962): Die vogelweJt europas. Hamburg - Berlin.

Tabela 1.

registrovanih lokaliteta i kolonija vrana

- ---

Nadm. Lokaliteti visina

P R E G L E D gačaca (CORVUS FRUGILEGUS FRUGILEGUS

u Bosni i Hercegovini

Broj kolonije Ekosistem

L.) na gniježđenju,

Veličina Prvo kolonije gniježđenje

DOLINA SAVE BOSANSKA GRADIšKA

- Gornja Lipovača - grad - Orubica - Orubica - Orubica - Orubica

SRBAC - Gaj - Gaj - Gaj, šuma »Poloj« - Gaj - Gaj - Gaj - Gaj - Bajinci - Bajinci - Bajinci, šuma »Oštrovac«

BOSANSKI BROD - Ada na Savi - grad - Močila Donja

95 95 95 95 95 95

95 95 95 95 95 95 95 95 95 95

90 90 90

1 2 3 4 5 6

7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19

Šuma hrasta lužnjaka Park Šuma uskolisnog jasena

Šuma uskolisnog jasena

Šuma hrasta lužnjaka Šuma uskolisnog jasena

Šuma topole topole

80 88

112 24 14 76

524 22

468 128 66

108 16 12

292 312

128 38

114

1977.

1970.

1972.

(l

~ '-< tr1

'"t:!l tr1 z '-< tr1

<" ;l>­z ;I>­

f; (; ;". (') ;I>­

IV VI VI

N vl

Veličina Prvo o'-

Lokaliteti visina kolonije Ekosistem kolonije gniježđenje

- Ruševik 90 20 Suma hrasta lužnjaka 40 - Liješće Gornje 90 21 310 - Poloj, šuma »Kalabića« 90 22 276 - Poloj 90 23 30 - Liješće Donje 90 24 272 1957/ 58. - Liješće Donje 90 25 82 - Liješće Donje 90 26 6 - Liješće Donje 90 27 32 - Liješće Donje 90 28 14 - Liješće Donje 90 29 268 1957/58.

BOSANSKI SAMAC ~ o- Bazik 86 30 Suma crne bijele topole 46 ~ - Domaljevac 86 31 148 ;... >-l

- Domaljevac 86 32 78 P - Domaljevac 86 33 240

ORASJE - Tolisa 86 34 Suma uskolisnog jasena 6 - Tolisa 86 35 44

BRČKO

- Krepšići 96 36 Suma topola Veća kol.

- Buhakovac 96 37 72 1977. - - grad (stadion) 96 38 Suma uskolisnog jasena 108 - grad (bolnica) 96 39 18 - grad (Restoran »Ficibajer«) 96 40 144 - grad (park) 96 41 206 - grad (vojni logor) 96 42 38

BOS. RAČA - Brodac, »Jase nik« 70-83 43 Suma uskolisnog jasena 172

DOLINA UNE BOS. DUBICA

- park 102 44 Park: topole, lipe 76 DOLINA SANE

PRIJEDOR - grad, Raškovac 126 45 Drvored topola 86

DOLINA VRBASA BANJALUKA

- Zalužani - grad, vel. park - grad, drvored - grad , park manji

200 176 176 176

46 47 48 49

Grabova šuma Park: platani , lipe Kesten, lipe Park : platani i dr.

96 330 110 34

1977/ 78 cl

2:: '-< tn

'" ~ tn Z '-< tn

DOLINA UKRINE BOS. BROD

- Novo Se lo

DERVENTA - Derventski Lug

90-103

150

50

Sl

18

140 1975.

< :>J ;o­z > cl ;0­r> > (")

>

PRNJAVOR - Ukrinski Lug 120 52 62 1978.

DOLINA BOSNE ODŽAK

~ Modrički Lug 10 53 276 MODRIčA

- grad 109 54 Šuma topole 166 DOBOJ

- grad (pijaca) - grad (obale Bosne)

170 170

55 56

150 34

N vl .-...1

-- ---

IV ul ooNadm. Broj Veličina Prvo

Lokalit et i visina kolonij e Ekosistem kolonije gnij ežđenj e

MAGLAJ - grad (Alej a Na rod . heroja) 193 57 Drvored platana 32 - grad (Ul. Petra Dokića) 193 58 Drvored platana, lipe 24 - grad (Kino) 193 S9 8 - grad (obala Bosne) 193 60 Skupina topoja 48

ZAVIDOVIćI

- grad (lijeva obala Bosne) 199 61 Dr vored topola 612 1951 - grad 199 62 Skupina topoJa 80 - grad (desna obala Bosne) 199 63 36

ŽEPČE

- grad , Oš "R. Kondić« 218 64 Drvored topola 18 1979. - grad, c rkva 218 65 16 1979.

(J)

- grad, želj. sta nica 218 66 Skupina topo la 4 o SARAJEVO

tJ! :<: >­- Rajiovac S37 67 Park : topole 32 ,.., r- Ilidža 537 68 Skupina topola 32 1980.

DOLINA USORE TESLIć

- grad, park 200 69 Park, pla tan, kesten, bo r , breza 282 - grad, »Energoinvest« 200 70 Red topola 176 DOLINA DRINE

BIJELJINA - grad, park 90 71 Park: topole, jasen, dr. 358

J ANJA - put - prema Drini 105 72 Skupina topola 70 - GUlina Ada 108 73 72 - Glavičice, obala Drin e 125 74 Topole 294 - Glavičice, obala Drine 125 75 76

U k u p n o: 7S 9.120 (4 .560 pari)

259 GNJJEzĐENJE VRANA GA(;ACA

SUMMARY

NESTING OF CORVVS FRVGILEGVS FRUGILEGUS L. IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Recorded data about the geographical distribution of Corvus frugilegus frugilegus L. on the territory of Bosnia and Herzegovina are very scanty. There exist only one published record ot a colony of this bird nesting in Zavidovići in the period 1951--4 (Kocer, 1954).

The results of the investigations carried out in the period March - April 1<)80 covering the route of 1849 km point out that the widening of the area of this species towards the south across the river Sava has taken place in the last three decades on a winde front and deep down to the south of Bosnia and Herzc:govina.

The size of populations was determined by the method of counting the nests (the number of nests multiplied by 2 parents equals the size of the population).

The nesting of Corvu5 frugileglls frugilegus L. has been delected in a large number of localities. Seventy-five colonies have been counted, with a total of 9120 adult individuals (4560 nests). The results ot these investigations are shown on the Map of Geographical Distribution of this bird (Fig. l) and in Table l.

The initial nesting area of this species in Bosnia ad Herzegovina is the valley of the river Sava, in which 57 pe r cent of these colonies have their nests and 58 per cent of the total number of individuals. Nesting is nearly continuousand the following localities are very prominent: Bosanska Gradiška , Srbac, Bosanski Brod, Bosanski Samac, Orašje, Brčko and Bosanska Rača.

Further widening of the nesting area towards the south takes place through the valleys of lhe rivers Una (Bosanska Dubica) , Sana (Prijedor), Vrbas (Banja Luka), Ukrina (Veliko Selo, Derventa, Prnjavor) , Bos na (Odžak, Modriča , Doboj , Maglaj, Zavidovići, Žepče, Sarajevo), Usora (Teslić) and Drina (Bijeljina, Janja).

Biological and economic significance of Corvus frugilegll s frugilegus L. in agriculture and in urban environments points to a need for the investigation of the ecological position of this species in the changing ecological conditions (intensive application or chemicals in agriculture , organized poisoning, destruction of nests and shooting) as well as of the causal relationship between these ecolo­gical factors and the widening of the area ot this species westwards and south­wards.