vjesnik - elektroprivreda hz hb · informativno-stručni list, vjesnik jp elektroprivrede hz herceg...

JP ELEKTROPRIVREDE HZ HERCEG BOSNE

Vjesnik

INFORMATIVNO - STRUČNI LIST / Godina IX. / Broj 42 / Mostar, listopad 2008.

2 INFORMATIVNO STRUČNI LIST JAVNOGA PODUZEĆA ELEKTROPRIVREDE HZ HERCEG BOSNE

Cijenjeni čitatelji,pred Vama je novi broj Vjesni-

ka, informativno stručnoga glasila Elektroprivrede HZ Herceg Bosne. Uredništvo u novom sastavu će nastojati objektivno, istinito i pra-vodobno informirati vas o poslovanju naše tvrtke, stručnim temama, kao i aktualnostima iz svijeta energetike.

Informativno-stručni list, VjesnikJP Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d., Mostar

Izdaje: Sektor za odnose s javnošću

Ulica dr. Mile Budaka 106A, Mostartel.: 036 335-727fax: 036 335-779e-mail: [email protected]

Glavni i odgovorni urednik: Vlatko Međugorac

Uredništvo:Vlatko Međugorac, Mira Radivojević, mr. sc. Irina Budimir, Vanda Raič, Zoran Pavić

Naklada: 500 primjeraka

Tisak: FRAM-ZIRAL, MostarRukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Uz ovaj broj…Pored ostalih cilj nam je i jačanje

osjećaja pripadnosti ovome Poduze-ću te pozitivan utjecaj na ostvarenje svakodnevnih radnih zadataka.

Središte našega zanimanja osta-je, dakle, radnik Elektroprivrede, a trudit ćemo se da pridonesemo for-miranju prihvatljivijih stavova i po-

našanja potrošača i ukupne javnosti prema Elektroprivredi.

Pozivam vas, stoga, da svojim prijedlozima i sugestijama zajednički učinimo naše glasilo što kvalitetnijim i rado čitanim.

Glavni i odgovorni urednik,Vlatko Međugorac

Slap Kočuše

3Godina IX. / Broj 42 / Mostar, listopad 2008.

SadržajUz ovaj broj… ................................................................................................ 2

Elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini - Uloga i mogućnosti Elektroprivrede HZ Herceg Bosne ............................................................... 4

Nova agencija kreirat će energetsku budućnost.............................................. 7

Održana šesta Skupština ................................................................................ 8

U Sarajevu održan CRANS MONTANA FORUM .................................. 10

Polugodišnje izvješće o poslovanju emitenta za razdoblje I-VI 2008. godine 11

Predstavljamo vam: Poslovnica Neum ......................................................... 12

Potpisan Sporazum o obnovi HE Rama ...................................................... 13

Stipinih četrdeset u Elektroprivredi ............................................................. 14

Probijen dovodni tunel buduće HE Mostarsko blato .................................. 15

Osobna karta Upravne zgrade EP HZ Herceg Bosne d.d. Mostar .............. 16

Elektroprivreda HZHB dobila graditeljsku nagradu CEMEXA za 2008. . 17

Iz sindikalne aktivnosti ................................................................................ 18

Još novih darivatelja… ................................................................................ 18

Otvoren suvremeni Dispečerski centar NOS-a ........................................... 19

Elektroprivreda HZHB u projektu volontiraj - kreditiraj 2008. ................. 20

Međunarodna konferencija o malim hidroelektranama ............................... 21

Strateški izazovi klimatskih promjena i energetske sigurnosti ..................... 21

Što je Svjetska banka? .................................................................................. 22

Određivanje ekološki prihvatljivoga protoka ............................................... 24

Od Novoga Travnika do Kilimanjara ........................................................... 26

Osvojen vrh Mansalu na Himalaji ............................................................... 29

In memoriam ............................................................................................... 30

Za trenutke odmora... .................................................................................. 31

Izgradnja HE Mostarsko blato svakodnevno napreduje... ........................... 32

str. 4

str. 13

str. 17

str. 20

str. 24


nancija i trezora i Vjekoslav Bevan-da, zamjenik predsjednika Vlade Federacija BiH i ministar financija. Sudionike skupa o Poslovnoj politi-ci Elektroprivrede HZ HB upoznao je dr.sc. Jerko Pavličević, predsjednik Nadzornoga odbora Elektroprivrede HZ HB, a o temi Stanje i perspekti-ve Elektroprivrede HZ HB govorio je Mato Matan Žarić, generalni direk-tor ovoga poduzeća.

Predstavnici Instituta za

elektroprivredu i energeti-ku d.d., Zagreb prezentirali su Integralnu studiju razvo-ja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, 2006.-2010., s projekcijom na 2020. godinu, dok su se raspravi pridružili predstavni-

Okrugli stol

Elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini - Uloga i mogućnosti Elektroprivrede HZ Herceg Bosne

Posljednjih su nekoliko godina intenzivirani razgovori na svim razinama vlasti u FBiH o daljnjim perspektivama i mogućnostima razvoja ovoga sektora. Poznato je da FBiH nema strategiju razvoja energetskoga sek-tora, a svjedoci smo da je u parlamentarnoj proceduri „Strateški plan“ razvoja ovoga sektora. (iz govora Borjane Krišto, predsjednice Federacije BiH).

U organizaciji predsjednice Fe-deracije Bosne i Hercegovi-ne, Borjane Krišto 5. lipnja

2008. godine u ramskom Domu kul-ture održan je Okrugli stol Elektroe-nergetski sektor u Bosni i Hercegovini - Uloga i mogućnosti Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar.

Nazočne su pozdravili Dragan Vrankić, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar fi-


ci DERK-a, FERK-a, NOS-a BiH, Elektroprijenosa BiH i ostalih sudi-onika.

Zaključci s Okrugloga stola su: 1. Kroz institucije vlasti BiH i

FBiH i upravljačke strukture Elek-troprivrede HZ HB aktivno raditi na stvaranju pretpostavki za bolje funkcioniranje i ostvarenje strateških ciljeva EP HZ HB u ukupnom elek-troenergetskomu sektoru. JP EP HZ HB kao jedno od tri elektroprivred-na poduzeća u BiH mora osigurati trajnu opstojnost, razvojni i organi-zacijski kontinuitet.

2. Inzistirati na uspostavi otvore-noga tržišta električne energije i pre-strukturiranju elektroenergetskoga sektora u Bosni i Hercegovini koje mora osigurati proizvođačima elek-trične energije konkurentnost spram drugih sudionika, uz potpuno pošti-vanje Ugovora o uspostavi energet-ske zajednice.

3. Zakonskim propisima osigu-rati zadovoljenje potreba svih po-trošača domaćega tržišta, odnosno zatvaranja energetske bilance u BiH, jer je za BiH puno veća šteta ako uvozimo već izvezenu energi-ju. Nužno je izbjeći situaciju na-

metanje jednom subjektu obvezu pružanja usluga cijelom elektroe-nergetskomu sustavu, znatno iznad svojih mogućnosti i na svoju štetu. 4. Inzistirati na dosljednoj provedbi razvojnih projekata JP EP HZ HB, čija će realizacija doprinijeti ravno-mjernijem razvoju i povećanju kva-litete življenja, pouzdanoj i sigurnoj opskrbi električnom energijom svih potrošača na prostoru gdje obavlja djelatnosti za koje je licencirana.

5. Uz suradnju sa strateškim par-tnerima, čiji izbor mora štititi inte-rese Elektroprivrede HZ HB i biti sukladan s važećom zakonskom regulativom, investirati u nove pro-izvodne objekte, a sve s ciljem osigu-ranja nedostajuće električne energi-je. Razvojni projekti JP HZ HB su od širega gospodarskog interesa za Federaciju i županije/kantone, te ih kao takve treba uvrstiti u prostorno planske dokumente koji će uvažiti potrebe proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih kapaciteta, a pred-stavnike JP EP HZ HB uključiti u izradu prostornih planova.

6. Snažno zastupati interese EP HZ HB u tijelima vlasti Federacije BiH i BiH u provedbi plana i pro-

grama strategije razvoja energetike u cijeloj BiH, te se više angažirati na započetim aktivnostima potpisivanja ugovora EP HZ HB i međunarod-nih financijskih institucija s ciljem nastavka izgradnje započetih proi-zvodnih objekata i revitalizaciju po-stojećih.

7. Aktivno se uključiti u rješavanje problema pri izgradnji novih elek-troenergetskih objekata, koji izviru iz neadekvatnoga zakonodavstva i nespremnosti mjerodavnih razina vlasti da sukladno međunarodnim ugovorom o uspostavi energetske zajednice, primjeni propise iz obla-sti energije, koji su europska pravna stečevina, kako bi se transparentno osigurale razne suglasnosti, dozvole, koncesije i dr.

8. Kroz tijela vlasti BiH i Fede-racije BiH riješiti problema u funk-cioniranju Prijenosa BiH, odnosno njegova ustroja, koji je aktualan već duže vrijeme, a posebno izražen od utemeljenja Skupštine Elektroprije-nosa BiH. Elektroenergetski objekti naponske razine 110 KW vratiti u vlasništvo distribucije u elektropri-vredama koji su i njihov tehnološki dio.

Kad su u pitanju kratkoročni planovi, trebamo tražiti bolja rješenja na polju trgovanja električnom energijom. Inten-zivirati poslove na planiranju, pripremi za gradnju planiranih proizvodnih kapaciteta i zavr-šetak izgradnje HE Mostarsko blato. Nastaviti suradnju sa Svjetskom bankom, EIBO-om, EBRD-om, posebice s Europskom komisijom, USAID-om kao i dru-gim zainteresiranim zemljama na polju energetike. Dugoročno se planira restruktu-riranje JP EPHZH u Grupu EPHZHB i proširenje poslovanja na plin, komunikacije i obnovljive izvore energije. (iz govora Matana Žarića, gene-ralnoga direktora EPHZHB)


9. Odgovornost regulatornih agencija u Bosni i Hercegovini u is-punjavaju preuzetih međunarodnih obveza iz Međunarodnog ugovora o uspostavi Energetske zajednice Ju-goistočne Europe, uz neovisno dje-lovanje bez vanjskih utjecaja primje-njujući zakonske propise i europske direktive sukladno dobroj praksi u svijetu.

10. Regulatorne Agencije u okvi-ru svojih ovlasti trebaju u što kraćem roku usvojiti pravila i propise koji će ubrzati započete procese otvaranja tržišta električne energije, te time osigurati stvaranje jedinstvenoga tr-žišta unutar BiH, koji je dio jedin-stvenoga regionalnog tržišta, kao i propise vezane za priključenje elek-troenergetskih objekata na prijeno-snu mrežu sukladno smjernicama iz resornih ministarstava.

11. JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna žurno izra-diti sveobuhvatni program mjera za smanjenje gubitka prouzročenih ne-ovlaštenom potrošnjom koju kroz

Primarni je zadatak osigurati deficitarnu električnu energiju, a kao naj-bolja varijanta osiguranja nedostajuće električne energije energetski su izvori u BiH i intenziviranje gradnje novih vlastitih proizvodnih objekata s koordinacijom i konzistentnom suradnjom s regulatornim agencijama. (iz govora dr. c. Jerke Pavličevića, predsjednika Nadzornoga odbora JP EPHZHB)

zakonske odredbe treba obvezno tretirati i kao kazneno djelo i aktivno se angažirati na povećanju učinkovi-tosti poslovanja.

12. Izrada Studije strateške pro-cjene utjecaja na okoliš i Strategije upravljanja vodama prioritetne su zadaće kako bi se osigurali zakon-ski uvjeti za skoru realizaciju novih projekata. Donošenje zakonske re-gulative koja se odnosi na obnovljive izvore.

13. Izgradnja rezervnoga centra upravljanja Neovisnoga operatora sustava u Mostaru.

14. JP EP HZ HB će intenziv-no nastaviti istraživanja o moguć-nosti korištenja drugih obnovljivih

energetskih izvora. Poticati privatnu inicijativu za izgradnju malih ener-getskih objekata korištenjem obnov-ljivih izvora. JP EP HZ HB i FERK sukladno zakonu, pravilima i propi-sima omogućit će istima brzo i ne-smetano priključenje na mrežu.

15. Odmah uspostaviti dijalog s lo-kalnim zajednicama glede naslijeđe-ne problematike nastale izgradnjom elektroprivrednih objekata i zajed-ničkih investicija s ciljem potpunoga rješavanja imovinsko - pravnih od-nosa. Sagledati objektivne mogućno-sti uključenja općina u strukturu vla-sništva JP EP HZ HB kroz rješenje imovinsko-pravnih odnosa.

I. Budimir


Večernji list- 3. 9. 2008. Manager.hr

NOVA AGENCIJA KREIRAT ĆE ENERGETSKU BUDUĆNOST

se na primjer svake druge godine stvarati idući desetogodišnji plan za budućnost koji više ne bi trebao sa-državati zbroj, odnos no svojevrsnu kompilaci ju nacionalnih agencija i mreža već će staviti jedinstveni plan za EU u kojem će se nalaziti svi po-trebni elementi za veću i bolju surad-nju uključivo narav no i obnovljive izvore. Taj će cijeli kreativni posao, gotov negdje do kraja ove godine, biti formuliran u obliku “zelenog pa-pira” za Transeuropski mrežni sustav s detaljnim zadaćama svakog nacio-nalnog operatera što treba napraviti u svojoj zemlji kako bi se sustav mo-gao primjenjivati. - Europa je upravo ovdje, u Parizu prvi put pokazala što namjerava napraviti za svoju ener-getsku budućnost. Jednostavno želi-mo napraviti onu pravilnu ravnotežu između regulacije i natjecanja - kaže Andris Piebgals.

Temelji su u uspostavlja nju trgo-vine koja ima svoje zakonitosti i na čemu će se stvarati zdrava konkurent-

ska natjecanja koja će svoj konačni rezultat dati na tržištu sa sigurnom i relativno jeftinom energijom. I dok su stručnjaci i čelnici velikih europ-skih kompanija i visoki državni či-novnici u Parizu podržavali jedinstvo Europe i obnovljive izvore, pronio se, doduše, još nepotvrđeni glas o tome kako veliki francuski EDF u suradnji s državom namjerava prese liti sadaš-nje vjetroelektrane iz turističkih po-dručja oko Loire u manje atraktivna područja, na koji ma će se uskoro po-stavljati i vjetroparkovi koji su naj-manje pet puta jači od dosadašnjih. Možda je u tomu još jedina preostala dvojba: mogu li se obnovljivi izvori graditi na turističkim područjima ili ne? Odgovor će dati sutrašnjica.

Međunarodni CIGRE, Eu-ropska energetska krema u Parizu postavlja temelje

sutrašnjiceMeđusobna suradnja i dopunjava-

nje oko ostvarenja tih ciljeva postalo je prioritetni zadatak svake članice EU, a već sada, kako se čulo na me-đunarodnom skupu CIGRE, nedav-no održanom u Parizu, postignuti su dobri rezultati - i to prije svega u sve većem korištenju obnovljivih izvora, od energije vjetra do sunca, biomase itd. - Stvorit ćemo legalni okvir za europsko energetsko tržište u koji će na ne svoj način biti uklju-čeno oko pola milijarde ljudi i tu ne možemo imati nikakve alternative ili odlaganja - kategoričan je Andris Piebgals, povjerenik EU za energiju koji je ujedno i najvažniji dio kreativ-ne ekipe, koja se brine o energetskoj budućnosti Europe. U pitanju je, na-ime, sigurnost Europe i svih njenih građana koji smatraju da su to stvari oko kojih više nema otvorenih pita-nja. Ne treba, naravno, govoriti da je tu i velik novac jer po sadašnjim računicama u idućih 25 godina EU treba uložiti u električnu energiju oko 900 milijardi eura, dok se računa da je samo za stvaranje plinske in-frastrukture do te godine potrebno uložiti oko 220 milijardi eura.

No, s obzirom na to da su trenu-tačno sustavi svake ili pojedine drža-ve na neki način ipak usmjereni sami na sebe, budućnost donosi nove, mnogo jače i čvršće veze bez kojih je, po mišljenjima europskih stručnjaka, gotovo nezamislivo provoditi velike projekte sutrašnjice.

Zbog toga se najviše pažnje po-svećuje stvaranju Europske mreže transmisijskih operatora koja će u obliku posebne agencije praktično nadzirati sve državne operatere. To je možda i najvažniji iskorak Eu-rope u energetsku sutrašnjicu jer će

Na ovogodišnjem Međunarod-nom skupu CIGRE sudjelovali su predstavnici EPHZHB, Vlado Marić i Branko Antunović.


ODRŽANA ŠESTA SKUPŠTINA

U Mostaru je 26. lipnja 2008. godine u prostorijama Društva, Ulica Mile Buda-

ka 106A, održana VI. Skupština JP “Elektroprivreda HZ Herceg Bo-sne” d.d. Mostar. Generalni direktor Mato Matan Žarić upoznao je na-zočne o poslovanju u 2007. godini, te je izvijestio da je u 2007. godini u Društvu ostvaren ukupni prihod u iznosu od 345.499,374 KM, što je za 14% manje od planiranoga i 7% manje od ostvarenja za isto razdoblje prošle godine.

Poslovni su prihodi (prihodi od prodaje električne energije i priho-di od usluga) ostvareni u iznosu od

Većinom od 98,98 posto za i 1,02 posto protiv, donijete su odluke o usvajanju Godišnjega izvješća o poslovanju Društva za 2007. godinu, Odluka o usvajanju Financijskoga izvješća za 2007. godinu, te Izvješća revizora Nadzornoga odbora i Odbora za reviziju.

334.649,501 KM i u odnosu na plan manji su za 3%.

Prihodi od financiranja (kamate i tečajne razlike) u 2007. godini ostva-reni su u iznosu od 3.226,724 KM, što je za 2,58 puta više od plana.

Ukupni rashodi Društva u 2007. godini dostigli su iznos od 404.770,467 KM, što je za 1 % više od plana za 2007. godinu i 10% više od ostvarenja za isto razdoblje pret-hodne godine.

Poslovni rashodi iznosili su 381.730,104 KM, rashodi financira-nja (kamate i negativne tečajne razli-ke) 1.842,351 KM, a ostali rashodi 21.198,012 KM.


U strukturi ostalih rashoda najve-ći dio odnosi se na otpis i ispravku vrijednosti nenaplativih potraživanja (14.489,219 KM) koja su iskazana sukladno računovodstvenim politi-kama, i to: za kategoriju kućanstava preko jedne godine i za ostale kate-gorije - starost potraživanja preko tri godine.

Ostali rashodi od 6.708,793 KM odnose se na: naknadno utvrđene rashode iz ranijih godina (3.029,100 KM) na temelju usuglašene količine razmijenjene energije i preračuna gu-bitaka po tako razmijenjenoj energiji između Društva i JP Elektroprivrede BiH, zatim 1.870,427 KM carinsko-ga evidentiranja od 1 % na uvezenu el. energiju iz ranijih godina, 691.305 KM nastalih zbog obveze obračuna PDV-a za ostvarene gubitke el. ener-gije, kazne, penale i naknade šteta 675.030 KM i druge rashode.

Ukupni gubici el. energije izno-sili su 7,26% i dalje su iznad plan-skih gubitaka i ostvarenih gubitaka u 2006. godini.

Ukupna je naplata el. energije ostvarena s 99,95% i u 2007. godini bilježi pozitivan trend u usporedbi s planom naplate i stupnjem naplate ostvarene u prethodnoj godini.

Od ukupno predviđenoga iznosa za investicije, u 2007. godini realizi-rano je 63.650,180 KM ili 45,60%.

Ovakav stupanj realizacije investicija bio je rezultat nepovoljne financij-ske situacije u Društvu, zbog koje je Uprava Društva morala donijeti od-luku o investiranju samo započetih objekata i nužnih ulaganja u EES.

Ante Tutiš, v.d. izvršnoga di-rektora izvijestio je kako su na dan 31.12.2006. godini svi financijski po-kazatelji u Društvu bili pozitivni, no tijekom 2007. godine, a prvenstveno zbog nepovoljnih odluka regulatora, na kraju godine ostvaren je negativan rezultat u poslovanju.

Što se tiče izvješća neovisnoga re-vizora, u njemu je naglašeno pitanje bilance s Elektroprijenosom BiH, tj. Društvo je u okviru ostalih dugotraj-nih potraživanja iskazalo potraživa-nja od Elektroprijenosa BiH u izno-su od 31.644.000,00 KM.

Vedran Smiljanić, predsjednik Odbora za reviziju, izvješćujući o radu ovoga tijela u 2007. godini, istaknuo je da su uvjeti poslovanja za Društvo u 2007. godini bili loši, o čemu su prije izvijestili gospoda Ma-to-Matan Žarić i Ante Tutiš.

Odbor je održao 11 sjednica i više radnih sastanaka, a izvršavajući oba-veze definirane u Zakonu o javnim poduzećima. Odbor je redovito iz-vješćivao Nadzorni odbor o svome radu. Odjel za internu reviziju radio je prema usvojenom planu i progra-

mu, ostvareno je 13 revizijskih pro-jekata.

Jerko Pavličević, izvijestio je zatim Skupštinu o radu Nadzornoga odbo-ra Društva u 2007. godini.

U izvještajnom razdoblju odr-žano je 18. sjednica ovog tijela, a u dostavljenom izvješću navedene su donesene odluke, zaključci, sugla-snosti, ovlaštenja prema članku 42. Zakona o javnim poduzećima. Rad Nadzornoga odbora odvijao se i kroz druge aktivnosti, kao što su sastanci i konzultacije s Upravom, Odborom za reviziju, te po potrebi određene konzultacije u organizacijskim jedi-nicama Društva.

Nadzorni odbor redovito je do-stavljao mjesečna izvješća o svom radu resornom ministarstvu na koja nije bilo primjedbi. Nadzorni odbor će i u sljedećem razdoblju nastaviti raditi na dosadašnji način, prilagođa-vajući se okolnostima.

Nakon podnesenih izvješća, pred-sjedatelj Skupštine otvorio je raspra-vu o izvješćima.

U raspravi su sudjelovali Tarik Begić, punomoćnik dioničara BiH, F BiH i FMERI i Milenko Čolak, dioničar. Istaknuta je važnost bilan-ce razdvajanja (diobene bilance) s Elektroprijenosom BiH, te problem pokrića gubitaka za 2007. godinu.

M. Radivojević


U organizaciji Agencije za unapređenje stranih inve-sticija BiH (FIPA), a pod

pokroviteljstvom Vijeća ministara i entitetskih vlada, u Sarajevu je 17.-20.9.2008. godine održan CRNAS MONTANA FORUM, eminentan političko-ekonomski i industrijski skup, kojem je cilj uvid u sve po-tencijale BiH. Visoki predstavnici politike, gospodarstva i bankarskoga sektora, razgovarali su o projektima iz područja infrastrukture, industrije, energetike, turizma ali i o jačanju po-litičke suradnje i stabilnosti u regiji.

Više od pet stotina sudionika iz trideset država suglasni bili su u ocje-ni da je potrebno ulaganje u BiH, te na potrebu jačanja regionalne surad-nje, bez obzira na probleme političke prirode koje BiH ima. Predsjedava-jući ovoga foruma Jean Paul Carte-ron organizaciju ovoga skupa smatra velikom pobjedom za BiH: Sarajevo

U SARAJEVU ODRŽAN CRANS MONTANA FORUM

je danas jedan od vodećih ekonomskih centara u regiji koji se brzo razvija, istaknuo je predsjedatelj Carteron u svom obraćanju.

Na Forumu je istaknuta važnost energetskoga sektora na globalnom planu, te da BiH može pridonijeti jačanju euro-mediteranskoga ener-getskog tržišta jer posjeduje bitne neiskorištene energetske potencijale, poput ugljena, hidro i geotermalni

nalazišta. Također je napomenuto da BiH treba podršku za izgradnju novih elektrana, kao i modernizaciju postojećih.

Ispred Elektroprivrede HZ Her-ceg Bosne skupu su nazočili Mato Matan Žarić, generalni direktor i Mila Bule, direktorica Direkcije za opskrbu električnom energijom.

M. Radivojević


Sukladno članku 4. stavak 1. i 2. točka a. Pravilnika o sadržaju, rokovima i načinu objavljivanja izvješća emitenta (“Službene novine Federacije BIH”, br.32/07) objavljujemo:

POLUGODIŠNJE IZVJEŠĆE O POSLOVANJU EMITENTA ZA RAZDOBLJE I-VI 2008. godineI - OPĆI PODACI O EMITENTU

- puna i skraćena tvrtkaJavno poduzeće „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

- adresa sjedišta Mile Budaka 106 A Mostar- broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica;

036 335-700 , fax 036 335-777, [email protected], www.ephzhb.ba

- predsjednik i članovi nadzornog odboraPredsjednik - dr.sc. Jerko Pavličević, članovi: Maid Ljubović dipl.oec, Ivo Zane dipl.oec., mr.sc Ante Kolobarić, i mr.sc. Krešimir Šaravanja

- članovi upraveMatan Žarić, dipl.ing.el. generalni direktor, izvršni direktori:Anto Tutiš, dipl.oec., Ivica Čule dipl.ing.stroj. Milenko Bekavac dipl.ing.el. Tomo Vukoja dipl.iur., Mila Bule dipl.oec. i Branko Antunović dipl.ing.el.

II- PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitiranih vrijednosnih papira i nominalna cijena 7.361.660 dionica , 100 KM nominalne vrijednosti

- vlasnici više od 5% vrijednosnih papira-dionica emitenta s pravom glasa Vlada Federacije BiH

III - PODACI O FINANCIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilance stanja: AKTIVA u KMf ) Upisani a neuplaćeni kapital -g) Stalna sredstva 1.022.514.651h) Tekuća sredstva 113.003.967i) Gubitak iznad visine kapitala -j) Ukupna aktiva 1.135.518.618PASIVA u KMf ) Kapital 924.798.870g) Upisani temeljni kapital 736.166.001h) Dugoročne obveze 157.718.288i) Kratkoročne obveze 53.001.460j) Ukupno pasiva 1.135.518.618Podaci iz bilance uspjeha emitenta: f ) Prihodi 160.442.456g) Rashodi 153.713.180h) Dobit / gubitak prije poreza 6.729.276i) Porez na dobit -j) Neto dobit razdoblja/ gubitak razdoblja 6.729.276

HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE d.d. MostarJP ELEKTROPRIVREDA


Najjužnija poslovnica Op-skrbnoga područja Jug, sva-kako je poslovnica Neum.

Specifična po mnogo čemu, ako ni-šta drugo jedina je poslovnica na Ja-dranu, morska, reklo bi se.Od kada poslujete, pitamo Stanu Jurković, rukovoditeljicu Poslov-nice?

Utemeljenjem Opskrbe električ-nom energijom, kao zasebnog or-ganizacijskog dijela početkom 2006 počela je s radom i poslovnica opskr-be električnom energijom u Neumu. Naravno, do tada su se poslovi opskr-be obavljali u okviru poslovnice dis-tribucije električne energije. Počeli smo sa smo šest uposlenih: referen-ticom obračuna, dvojicom elektro-montera, blagajnikom, inkasatorom i rukovoditeljem poslovnice, a od 1. rujna 2008. godine pridružio nam se još jedan elektromonter.Kakva je struktura kupaca u Neu-mu?

Ukupno električnom energijom opskrbljujemo 2.953 kupca. Od toga je u kategoriji visokoga napona pet kupaca, u ostaloj potrošnji tristo, jav-noj rasvjeti trideset tri kupca, a preo-stalo su kućanstva.Poslovnica Neum radi u specifičnim okolnostima, s obzirom na izrazito povećanu aktivnost tijekom ljetnih mjeseci, što o tomu možete reći?

To je glavna specifičnost poslov-nice opskrbe električnom energijom u Neumu. Kao što je poznato, Neum je turističko mjesto, pa stoga tijekom ljetnih mjeseci intenziviramo svoje aktivnosti, kako zbog vikend-kupaca tako i zbog i kupaca koji su isključivo u ljetnom razdoblju u objektima. No, pored toga nas karakterizira i to što očitanje potrošnje električne energi-je na ruralnom (seoskom) području vršimo tromjesečno, a na urbanom (gradskom) području mjesečno.

Iz Opskrbe električnom energijom

Predstavljamo vam …

POSLOVNICA NEUM

Glavni je razlog udaljenost sela od sjedišta poslovnice. Npr. posljednje selo od sjedišta poslovnice udaljeno je 30 km, a tamo su tri kupca elek-trične energije. Kada je razgovor o opskrbi elek-tričnom energijom, nezaobilazno je pitanje naplate i gubitaka elek-trične energije!

Nakon preuzimanja dužnosti ru-kovoditeljica Poslovnice Neum, upo-znala sam se sa zatečenim stanjem, zatekla sam i preuzela određene probleme, a to su kao i svugdje u op-skrbi: gubici i naplata. Svjesna sam da nije moguće sve probleme riješiti preko noći, stoga svakodnevno ula-žemo napore da bi što učinkovitije obavili poslove, a rezultati se vide i u izvješćima o radu Poslovnice.

Danas se možemo pohvaliti upra-vo s rezultatima na tom polju. Tru-dimo se postati jedna od najboljih poslovnica po naplati i gubicima i naravno taj status očuvati.

Godina Gubici % Naplata2005. 10,23 91,472006. 11,86 92,982007. 9,98 106,5

Nakon svega što nam je rekla ru-kovoditeljica Jurković, a posebno na-kon uvida u postignute rezultate, ne preostaje ništa drugo nego zaključiti da ova mala poslovnica uspješno radi i uspješno se nosi sa svakodnevnim problemima i zahtjevima koji se pred nju stavljaju.

M. Radivojević

Miranda, Stana, Josip, Stjepan Rade i Mladen ispred poslovnice Neum


M. Radivojević

Njemačka razvojna banka KfW i njemačka vlada odo-brile su 17 milijuna eura za

obnovu HE Rama. U Sarajevu je 23.6. 2008. potpi-

san Sporazum o zajmu, financiranju i projektu te Sporazum o arbitraži između njemačke KfW banke, drža-ve Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Elektroprivrede Hrvatske za-jednice Herceg Bosna (EP HZ HB) vrijedan 17 milijuna eura od čega su sedam bespovratna sredstva vlade Savezne Republike Njemačke, dok je preostalih 10 milijuna zajam od KfW-a.

Sporazum o zajmu, financiranju i projektu kao i Sporazum o arbitraži u ime BiH potpisao je ministar finan-cija i trezora BiH Dragan Vrankić, a u ime KfW-a direktor KfW Ureda u Sarajevu Gerald Kuhnemund i glav-ni ekonomist Europskog odjela i re-gionalni menadžer Kirk Mildner. Za

Potpisan Sporazum o obnovi HE RamaOve godine obilježavamo 40. godišnjicu puštanja u pogon HE Rama. Ova je elektrana najveće postrojenje u sustavu hidroelektrana na Neretvi, za-pošljava 83 radnika, a dovoljno o njezinoj snazi i važnosti govore sljedeći tehnički podatci:

OSN

OV

NI

POD

AC

I Broj agregata 2

Instalirana snaga 160 MW

Tip hidroelektrane Derivacijsko-akumulacijska

GEN

ERAT

ORI Tip Trofazni sinkroni S-4758-16

Proizvođač Končar

Godina stavljanja u pogon 1968

Prividna snaga 90 MVA

TU

RBIN

E Tip Francis

Proizvođač Litostroj

Instalirana snaga 80 MW

BRA

NA

I A

KU

MU

LAC

IJA Građevinska visina brane 103 m

Geodetska visina (visina brane od temelja) 96 m

Hidraulička visina 89 m

Duljina u kruni brane 230 m

Interesantno je još da je akumulacijskim jezerom svojevremeno potopljeno 15,5 km2 zemljišta, 1147 raznih objekata, a iseljeno je 283 kućanstva s 1744 člana.


Federaciju BiH sporazum je potpisao federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda, a za EP HZ HB generalni direktor Mato Matan Žarić.

Kako je istaknuo generalni di-rektor EPHZHB, Matan Žarić HE Rama ove godine obilježava 40 go-dina postojanja i njezin životni vijek se bliži kraju. Zbog toga je ova in-vesticija jako važna jer ćemo ovim sredstvima njezin vijek produljiti za dodatnih 20 godina. Povećat ćemo i njezinu snagu sa 2 x 80 na 2x100 megavata.

Energija je sve više u fokusu kako u svijetu tako i u BiH i , stoga, ćemo s KfW-om pokrenuti još neke projekte, a razgovori o tome su u tijeku, rekao je ministar Vrankić.

Za projekt rekonstrukcije HE Rama, kako je najavljeno, bit će ras-pisan međunarodni tender i očekuje se da će posao biti završen do 2012. godine.

Potpisnici su Supsidijarnoga spo-razuma između BiH (Ministarstva

STIPINIH ČETRDESET U ELEKTROPRIVREDI

financija i trezora, kao zajmoprim-ca) i FBiH (Federalnog ministarstva financija kao supsidijarnog zajmo-primca) ministri Vrankić i Bevanda. Potpisnici su Posebnoga supsidijar-

nog sporazuma između FBiH i EP HZHB (kao izvršitelja projekta i dužnika) ministar financija Vjeko-slav Bevanda i generalni direktor EPHZHB Matan Žarić.

Stipo Džalto, radnik je u stro-jari HE Rama. Uskoro, točni-je krajem prosinca ove godi-

ne, odlazi u mirovinu. Povod našem “oproštaju” od Stipe je Stipinih svih četrdeset godina radnoga staža pro-vedenih u Elektroprivredi.

- Rođen sam 15.8.1948. godine u Ustirami. Završio sam električarski zanat, a negdje 1978. godine stekao zvanje VKV električara. Prvo zapo-slenje imao sam na HE Jablanica, a od tada zaporničar, poslovođa ... samo direktor nikada nisam bio, a sve sam druge poslove čini mi se radio.

Što u ovih četrdeset godina iz-dvajate kao posebno dobro, a što kao posebno loše, pitamo Stipu, a on će bez puno razmišljanja:

- Bolji su bili odnosi u poslu i među ljudima, eto to pamtim kao dobro. A loše?… pa, rat, rekao bih. Tri dana i dvije noći proveo sam na strojari, razoružan od dojučerašnjih kolega… bilo je strašno.

Što dalje, Stipe, kakvi su planovi?- Tri kćeri su odrasle, svaka sa svojim životom. Ja i supruga ćemo već

nekako. Nemam planova, pokrpati malo ovo zdravlja što mi je ostalo i onda … polako … zaslužio sam valjda.

M. Radivojević

Rama prije potopa


Na gradilištu hidroelektrane Mo-starsko blato u izgradnji intenziv-no se odvijaju građevinski radovi na objektima strojarnice, tlačnog cjevovoda, zasunske komore, vod-ne komore i dovodnoga tunela.

Na ulaznoj građevini su radovi završeni, elektrostrojarska oprema montirana i zatvarač u funkciji.

Tvornička izrada ugovorene opreme također je u završnoj fazi, dio je već isporučen na gradili-šte dok se za preostalu opreme (turbine, generatori) vrši završna montaža te ispitivanja i priprema za isporuku.

U narednom periodu priprema se montaža.

Objekt strojarnice nalazi se u završnoj fazi armiranobeton-skih radova, a kranske staze su pripremljene za montažu glav-noga 100 t dizalice kojom će se vršiti ugradnja elektrostrojarske opreme.

Završeni su svi radovi na armiranobetonskim stupovima i zidnim platnima na koti 67,475 m.n.m. čime su stvoreni uvjeti za montažu krovnih nosača i krov-nih montažnih ploča, tj. pokriva-nje objekta.

Na tlačnom cjevovodu zavr-šavaju se svi građevinski radovi i stvaraju uvjeti za montažu čelič-nog dijela tlačnog cjevovoda koji je već započeo montažom donjeg koljena.

Na dovodnom tunelu svakod-nevno se izvodi betoniranje oblo-ge po kampadama dužine 10 m, trenutno se radi na stac. 0+782.

Uzimajući u obzir da je s nizvodne strane dio tunela od 700 m već završen, znači da je do kraja betoniranja tunelske obloge ostalo cca. 720 m.

Većina je radova na ulaznoj građevini završena, sva pogon-ska elektrostrojarska oprema i zatvarač ugrađeni te je nadzorna služba preuzela njezino upravlja-nje.

Napomena: Fotografije ovih radova su na zadnjoj stranici.

Posljednji metar 2. 207 meta-ra dugoga tunela na Hidro-elektrani Mostarsko blato

probijen je 6. lipnja 2008. godine. Uz Upravu i radnike EPHZHB, probijanju čepa tunela i obilasku gradilišta nazočili su brojni gosti iz političkoga i gospodarskoga života. Jedna je od namjena ovoga važ-noga objekta koji je samo dio gra-đevina u sklopu buduće HE Mo-starsko blato odvođenje poplavnih voda iz polja Mostarskoga blata. Generalni je direktor, Mato- Matan Žarić u obraćanju novinarima ista-knuo:

Do 2015. godine potrebno je izgra-diti i termoelektranu na ovom područ-ju, čime bi se ublažio sadašnji deficit električne energije u sustavu Elektro-privrede HZ HB. Moramo napraviti stabilan energetski izvor na području Hercegovine, koji će biti važan i za cijelu Dalmaciju, jer na ovim područ-jima nema stabilnoga izvora električne energije.

Odvodni tunel dug je 2.207 meta-ra, unutarnjega promjera 4,10 metara, a do sada je izbetonirano 600 metara. Ovaj objekt snage 2x30 MW procije-njene vrijednosti investicije od 140 mi-lijuna maraka nije vrijedan samo s as-

pekta osiguranja novih 172 GWh čime će se ublažiti sadašnji deficit električne energije, nego je od širega društvenog interesa posebice poljoprivrednoga i vodoprivrednoga. Izgradnja je počela u rujnu 2006. godine. Trenutačno više od 100 radnika radi na izgradnji ovo-ga projekta, a početkom 2009. očekuje se puštanje u rad prvoga agregata.

Za izgradnju su ovoga projekta već sklopljeni ugovori za isporuku primarne elektrostrojarske opreme s isporučiteljem konzorcijem Končar d.d. Zagreb - Enegrokontrol Zagreb uz osiguranje kreditnih sredstava Za-grebačke banke i HABOR-a u iznosu od oko 50 milijuna maraka. Također je ugovorena isporuka hidromehanič-ke opreme s MONTAVAR-om Ma-ribor te izvođenje građevinskih rado-va na strojarnici i dovodnome tunelu s Konstruktorom – Inženjering Split. Izgradnjom i puštanjem u rad HE Mostarsko blato povećat će se pro-izvodnja električne energije elektro-energetskom sustavu JP Elektropri-vreda HZ HB za 10%.

Ovim projektom JP Elektropri-vreda HZ HB potvrđuje se kao vo-deća u regiji kad je u pitanju reali-zacija kompleksnih višenamjenskih objekata. I. Budimir

Probijen dovodni tunel buduće HE Mostarsko blato


Upravna zgrada JP Elektro-privreda HZ HB dobila je graditeljsku nagradu CE-

MEXA za 2008. godinu, u kate-goriji javne i poslovne građevine. Na međunarodnoj se razini ove nagrade dodjeljuju već 17 godina, a po drugi put u Bosni i Hercego-vini. Svečanost dodjele održana je 9. srpnja 2008. godine u Upravnoj zgradi JP Elektroprivrede HZ HB. Odbor za izbor projekata građevi-na činili su stručnjaci iz područja arhitekture i graditeljstva, a pored ove dodijelili su nagrade u još dvi-je kategorije. U kategoriji stambene građevine nagradu je dobio Poslov-no-stambeni centar Širbegović Ma-rijin Dvor, Sarajevo, dok je Projekt Urbane rekonstrukcije i obnove centra Banja Luke dobio nagradu u ka-

ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE DOBILA GRADITELJSKU NAGRADU CEMEXA ZA 2008.


ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE DOBILA GRADITELJSKU NAGRADU CEMEXA ZA 2008.

Osobna karta Upravne zgrade EP HZ Herceg Bosne Mostar

projekt zgrade uradio je projektni ured Ars Pool d.o.o. Mostar odnosno glavni je projektant Tihomir Rozić, dipl.ing.arh.

Glavni je izvođač radova Kons d.o.o. Ljubuški s brojnim kooperan-tima od kojih se posebice izdvajaju: Energocontrol Zagreb, Alfatherm Mostar, Feal Široki Brijeg, A3 Ši-roki Brijeg… Ukupno je na objektu radilo 25 izvođača iz cijele BiH i

Hrvatske. Nadzor nad izvođe-njem radova izvršio je nadzorni tim EP HZ HB. Ukupna je cijena izgradnje objekta oko 6 mil. KM

Svi su radovi izvedeni u raz-doblju od 20. 9. 2006. god. do 15. 11. 2007. god. Budući da je rok za izvođenje radova 14 mjeseci , odnosno 420 kalendarskih dana, to znači da su svi radovi završeni u ugovorenom roku.

Poslovni objekt JP Elektroprivre-da HZ HB nalazi se u Ulici Mile Budaka 106A u Mostaru. Zgrada je smještena na parceli površine oko 2.800 m2.

Zgrada se sastoji od 5 etaža, podruma, prizemlja, I., II. i III. kata, ukupne korisne površine 4.677 m2. U podrumskom dijelu zgrade čija je površina 1052 m2 smještena je garaža, kotlovnica, pomoćne skladišne prostorije kao i arhivski prostor. Na prizemlju i ostalim katovima nalaze se ured-ske prostorije, sale za sastanke kao i glavni dispečerski centar EP HZ HB. Na III. katu, uz uredske pro-storije smješten je i restoran.

Bruto izgrađena površina pod objektom iznosi 1210 m2. Preo-stali dio parcele od oko 1590 m2 uređen je na način da je osiguran pristup objektu, parking prostor, a ostatak je ozelenjen i hortikul-turno uređen. Osim ove površine uređen je i pristup samoj parceli s južne stane objekta. Radi se o površini od oko 500 m2 koji služi kao prilaz upravnoj zgradi JP Vo-dovod i kao parking za vozila.

Idejni kao i Glavni-izvedbeni

tegoriji infrastrukturne građevine. Nagrađeni projekti predstavljali su Bosnu i Hercegovinu na 17. me-đunarodnom natječanju za CE-MEX Building Award, koja je održana u Meksiku, a sudjelova-lo je 25 zemalja iz čitavog svijeta. Prigodne pozdravne riječi i čestitke nagrađen projektima, projektantima i izvođačima radova uputio je Zlat-

ko Jelić, direktor prodaje i logistike u CEMEX Dalmacijacementu, koji je inače bio i organizator ove svečanosti. Muhamed Zlatar, predsjednik Od-bora za izbor projekta za nagradu CEMEXA, istaknuo je kako se pri odabiru projekta nastojalo prepozna-ti kvaliteta, ideja, inovativnost i teh-nička rješenja u gradnji, što je ujedno i cilj nagrade.

Generalni direktor Elektropri-vrede HZ HB, Mato Matan Žarić, zahvalio se na dodijeljenoj nagradi, te izrazio nadu kako će dobivena nagrada biti poticaj svim zaposleni-cima poduzeća u ostvarenje još bo-ljih poslovnih rezultata i na drugim poljima.

M.Radivojević


Po potpisivanju Kolektivnoga ugovora za elektroprivrednu djelatnost u Federaciji Bosne i

Hercegovine i njegove pune primje-ne od 2008. godine u skladu s istim i člankom 103. ugovorne su strane trebale imenovati zajedničko povje-renstvo od 4 člana za praćenje pri-mjene i tumačenje odredaba ovoga ugovora.

Resorno ministarstvo i ministar Vahid Hećo imenovao je člano-ve ovoga povjerenstva u kojem nije bilo predstavnika JP EP HZ Her-ceg Bosne d.d. Mostar. Na prvom pripremnom sastanku u kolovozu 2008. godine postignut je dogovor da u Povjerenstvu bude jedan član predstavnik poslodavca iz JP EP HZ Herceg Bosne d.d. Mostar (izvršni direktor Tomo Vukoja) i predsjednik NSUEPHZHB (Dubravko Pervan), te iz JP EP BiH (Emir Aganović) i SEER BiH (Sabina Hasić).

U Sarajevu je održan sastanak ovoga povjerenstva na kojem se utvr-đivala procedura budućega djelova-nja.

Ovo je povjerenstvo od velike važ-nosti za Sindikat jer će razmatrati pitanja koja se različito tumače ili su ostala nedorečena u potpisanom Ko-lektivnom ugovoru, kao i one odred-be Kolektivnog ugovora koje se ne provode. Povjerenstvo će donositi zaključke koje će biti dužne poštova-ti sve ugovorne strane

- Od početka rada ovoga saziva sindikata, rad se odvijao u neuvjet-nom uredskom prostoru koji je bio smješten u podrumskim prostorija-ma u Mostaru u Ulici zagrebačka 1.

Tek od 10.9.2008. godine konačno je riješen ovaj veliki problem i dobili su adekvatan uredski prostor u istoj zgradi u potkrovlju.

- Sindikat se isključivo financira iz dragovoljne sindikalne članari-ne koja se mjesečno odbija od pla-će svakoga člana Sindikata u iznosu od 0,5%. Znajući da svi sindikati u okruženju i u Europi imaju sindi-kalnu članarinu minimalno u iznosu od 1 % i više, te sve učestalijih teških oboljenja ili stradanja naših članova i sve veće potrebe za financijskom

IZ SINDIKALNE AKTIVNOSTI

JOŠ NOVIH DARIVATELJA…

25. lipnja 2008. godine Društvo dragovoljnih darivatelja krvi JP EPHZHB organiziralo je u ovoj godini drugu akciju dra-govoljnoga darivanja krvi i kao uvijek odziv radnika je svaki put sve veći.

U sklopu ove akcije planirano je bilo održavanje Osnivačke skupštine Udruge dragovoljnih darivatelja krvi djelatnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Elektroprijenosa BiH- Operativno područje Mostar, međutim zbog nedostatka kvoruma osnivačka skupština nije održana.

U ovoj akciji krv su dali: Stanko Bošnjak, Stipe Čavar, Darko Stjepanović, Mirko Kovačević, Slaven Azinović, Mijo Marja-nović, Draženka Biloš, Branko Kraljević, Mario Zovko, Vitomir Dodig, Ivica Ferjančić, Mile Stapić, Tomislav Ćorić, Nataša Perić, Zoran Bilić, Ivan Miletić, Nevenka Krešić, Sanja Jelavić, Filip Stipanović, Mario Topa-lović, Salih Lakišić, Ante Soldo, Tomislav Krešo, Filip Turudić, Vidak Vukoja.

I. Budimir

pomoći tim uposlenicima, Predsjed-ništvo NSUEPHZHB je donijelo odluku da se uposlenicima ponudi na dragovoljnoj osnovi učlanjenje u Fond solidarnosti“, rekao nam je naš sugovornik Dubravko Pervan, pred-sjednik NSUEPHZHB.

Fondu solidarnosti mogu pristu-piti samo članovi NSUEPHZHB Mostar, a izdvajanje za ove svrhe bit će u iznosu od 0,5% i prikupljena sredstva služit će isključivo ovoj na-mjeni. Ustroj i rad Fonda solidarno-sti počinje od 2009. godine.

Obradila: M.Radivojević


Nezavisni operator sustava BiH (NOS BiH) 24. lip-nja u Sarajevu otvorio je

novi, suvremeni Dispečerski centar za upravljanje sustavom prijeno-sa električne energije. Vrijednost je projekta 50 milijuna eura, a finan-cirala ga Europska banka za obnovu i razvoj. Najsuvremenije opremljen sustav za upravljanje složenim funk-cijama upravljanja mrežom prijenosa električne energije u BiH, daljinsko praćenje proizvodnje u svim pro-izvodnim kapacitetima u BiH, te praćenje tržišta, uvoza i izvoza elek-trične energije, najvažnije su funkcije novootvorenoga Centra. Što kvalitet-nija opskrba potrošača električnom energijom, glavni je razlog izgradnje i opremanja ovakvoga Dispečerskoga centra, a drugi je razlog uvid u sve tokove električne energije u BiH s jednoga mjesta. Naime, NOS BiH od 24. lipnja definitivno preuzima tu ulogu i odgovornost.

Važnost novootvorenoga Centra Kroz Projekt SCADA/EMS i Te-

lekomunikacije u Bosni i Hercego-vini NOS BiH dobio je jedan novi suvremeni dispečerski centar, čime su stvoreni preduvjeti za kvalitetno obavljanje funkcija Neovisnoga ope-ratora sustava u BiH. U Centru je instaliran suvremen SCADA sustav, odakle se nadzire rad cjelokupnoga elektroenergetskoga sustava u BiH. Omogućeno je upravljanje komplet-nom visokonaponskom prijenosnom mrežom u BiH, a centar je također opremljen i suvremenim LFC susta-vom putem kojega osigurava auto-matsku sekundarnu regulaciju kom-pletnoga elektroenergetskog sustava BiH. NOS BiH u svojoj nadležnosti pored drugih funkcija ima i rukovo-đenje balansnim tržištem, te nabava pomoćnih usluga i pružanje sustavnih usluga, što će također biti olakšano

nakon puštanja u rad novoga dispe-čerskog centra. NOS BiH je putem najsuvremenijih komunikacijskih veza (OPGW, SDH i PDH oprema) povezan s regionalnim prijenosnim dispečerskim centrima u BiH i Dis-pečerskim centrima elektroprivreda u BiH čime je osigurana stalna me-đusobna komunikacija i stalni nad-zor nad radom sustava, a sve u cilju sigurnosti i stabilnosti cjelokupnoga elektroenergetskog sustava u Bosni i Hercegovini. Sva su visokonaponska postrojenja u BiH (110 kV i više) po najsuvremenijim protokolima izrav-no povezana sa SCADA sustavom u NOS BiH, putem kojih se u realnom vremenu vrši razmjena potrebnih mjerenja, podataka i dr.

M. Radivojević

Otvoren suvremeni Dispečerski centar NOS-a

Dispečerski centar EPHZHB

Kada je u pitanju JP „Elektroprivreda HZ Herceg Bosne“ d.d. Mostar komuni-kacija u realnom vremenu našega dispečerskog centra sa centrom u NOS-u BiH realizirana je preko najsuvremenije opreme i protokola IEC 60870-5-104. Razmjena svih podataka s hidroelektrana EPHZHB koji su potrebni NOS-u BiH za obavljanje svojih funkcija, osigurana je putem Dispečerskoga centra EPHZHB i omogućena je i redundantna veza putem Slivnih centara Neretva i Vrbas za slučaj da ista bude NOS-u BiH potrebna.


JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar uključila se u zajednički projekt Grada Mosta-

ra i Udruge gađana INFOHOUSE Sarajevo pod nazivom Volontiraj- Kreditiraj 2008. – Socijalni dan.

Projekt je realiziran 10.10. 2008. godine kao posjet i jednodnevni rad učenika gimnazija i srednjih škola u cijeloj Bosni i Hercegovini u držav-nim i privatnim poduzećima.

Oko 1100 učenika iz 56 škola ra-dilo je u 240 firmi, medija, institucija i udruženja građana.

Jedan dan radnici – volonteri Elektroprivrede HZ Herceg Bosne bili su srednjoškolci iz nekoliko mo-starskih srednjih škola koji su radili na raznim poslovima u ekonomskim, pravnim, građevinskim i drugim službama i sektorima poduzeća.

Učenici su radni dan proveli sa svojim mentorima u Opskrbi, Distri-buciji i Proizvodnji električne ener-gije. U Elektroprivredi HZ Herceg Bosne sudjelovali su učenici iz JU

jekta (uključena poduzeća plaćaju svakom učeniku dnevnicu od 15 KM) iskoristit će se za financiranje najboljih školskih projekata.

I.Budimir

ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE U PROJEKTU VOLONTIRAJ - KREDITIRAJ 2008.

Marko Rozić učenik Gimnazije Mostar: U sektoru sam za financij-ske poslove. Vidio sam kako funkcionira računovodstvo, financije i plan i analiza u jednom velikom poduzeću. Iako sam učenik IV. razreda i već sam se opredijelio za studij novinarstva, ipak ću malo bolje razmisliti prije upisa na fakultet. Ovaj posao nije nimalo dosadan.

Kristina Ivanković učenica Gimnazije Mostar: Danas radim u pravnom sek-toru. Oduševljena sam ovim radnim danom i projektom. Ovdje mi je lijepo, doznala sam kako funkcionira pravna služba, služba za telekomu-nikacije. Danas mi je prošao radni dan brže nego u školi.

Druga gimnazija Mostar, JU Srednja elektrotehnička škola Mostar, Gi-mnazija Mostar, Srednja građevinska škola Jurja Dalmatinca i Srednja gra-đevinska škola Mostar.

Prikupljena sredstva iz ovog pro-

Učenici Građevinske škole Juraja Dalmatinca i Srednje građevinske škole Mostar na gradilištu HE Mostarsko blato.


Predstavnici JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar, dr.sc. Jerko Pavlićević predsjednik

Nadzornog odbora, te v.d. izvršnog direktora za proizvodnju Ivica Čule i v.d. izvršnog direktora za ekonom-sko-financijske poslove EP HZ HB Anto Tutiš, nazočili su trodnevnoj međunarodnoj konferenciji o malim hidroelektranama pod nazivom Hi-

droenergija 2008, od 11. do 13. lipnja 2008. na Bledu i tom prigodom se susreli s direktorom Slovenske Elek-troprivrede Jožom Zagoženom i nje-govim suradnicima.

Na radnom sastanku održanom 13. lipnja 2008. u Ljubljani, razgova-ralo se o iskustvima vezanim za trži-šte električne energije, regulatornim agencijama, poslovnoj učinkovitosti,

Međunarodna konferencija o malim hidroelektranama

U organizaciji Ministarstva gospo-darstva Slovenije i Centra za europ-sku inicijativu na Bledu od 31. kolo-voza do 1. rujna 2008. godine održan je Forum: Strateški izazovi klimatskih promjena i energetske sigurnosti. Su-dionici Foruma bili su predstavnici Vlade i država EU i regije, te drugih kontinenata, te predstavnici raznih međunarodnih organizacija, instituta i gospodarskih društava.

Iz Elektroprivrede HZ HB Foru-mu su nazočili Mato Matan Žarić,

generalni direktor i Mila Bule, izvrš-na direktorica Opskrbe električnom energijom.

Strateški izazovi, klimatske -promjene i sigurnost energije,Globalni ekonomski trendovi: -rizici i budućnost ispred nas (kriza hrane, energije, cijene proizvoda i sirovina)Od Balija do Kopenhagena – -klimatska promjena s obnovljivim rješenjimaOvisnost o izvorima hidro- -

ugljične energije u geostrateškoj perspektiviEkološki savjestan biznis: Način -budućnostiStabilizirane energetske slike -Zapadnog BalkanaKlimatske promjene: Prijetnja -međunarodnom miru i sigurnosti

teme su koje su obrađivane na Foru-mu, koji je završnim riječima zatvo-rio Dmitrij Rupel, ministar vanjskih poslova Republike Slovenije, pred-sjedatelj Foruma. M. Radiovojević

Strateški izazovi klimatskih promjena i energetske sigurnosti

kao i poslovnoj suradnji dvaju podu-zeća.

Dogovoreno je da menadžment Elektroprivrede Slovenije u što sko-rije vrijeme posjeti Elektroprivredu HZ HB u Mostaru, kako bi nastavili započete razgovore o poslovnoj su-radnji.

M. Radivojević


Iz stručnoga kuta

ŠTO JE SVJETSKA BANKA?Povijest Od začetka,1944. godine Svjetska banka se transformirala iz jedne in-stitucije u grupu od pet međusobno usko povezanih razvojnih institucija. Cilj se Svjetske banke razvijao kre-nuvši od Međunarodne banke za ob-novu i razvoj (IBRD) koja je potpo-magala poslijeratnu obnovu i razvoj, do današnjega primarnog cilja - ubla-žavanje siromaštva u svijetu. Banka je formalno osnovana 27.12.1945., na-kon međunarodne ratifikacije spora-zuma iz Bretton Woodsa. Djelovanje je otpočela 25.6.1946., a 9.5.1947. odobren je prvi zajam (250 milijuna US$ Francuskoj za poratnu obno-vu, u realnom iznosu najveći zajam

ikad izdan od banke). U početku su osoblje činili uglavnom inženjeri i financijski analitičari, sa sjedištem u Washingtonu. Danas, Svjetska banka ima raznoliko osoblje koje uključuje i ekonomiste, stručnjake javne politike i znanstvenike.

CiljeviGlavni je fokus rada obnova nakon prirodnih katastrofa i ratnih sukoba, te ublažavanje siromaštva, smanjenje dugova i pomoć u vodstvu država. Svjetska banka nastoji olakšati pri-stup informacijama, doprinijeti ra-zumijevanju problema razvoja, ko-ordinirati svoje aktivnosti s drugim institucijama i agencijama i ojačati

podršku javnosti za napore koji će poboljšati živote ljudi u zemljama u razvoju. Misija je Svjetske banke pomoći zemljama u razvoju i njiho-vim ljudima, kako bi dosegnuli ci-ljeve smanjenja siromaštva na način da rade s partnerima i savjetnicima. Kako bi to postigla, Svjetska se ban-ka koncentrirala na izgradnju klime pogodnu za ulaganja, nova radna mjesta i održivi rast, u cilju napredo-vanja ekonomije. Bitan je čimbenik toga razvoja sudjelovanje ljudi iz si-romašnih zemalja.Dosta je prepreka u radu Svjetska banke. Rast cijena hrane prijeti na-stankom još veće gladi i neishranje-nosti, a klimatske promjene već ima-


ŠTO JE SVJETSKA BANKA?ju utjecaj na poljoprivredu, koja je izvor za život većine ljudi u siromaš-nim zemljama. Infektivne su bole-sti, posebno AIDS i malarija, široko rasprostranjene.

OrganizacijaSvjetska banka predstavlja neku vr-stu zadruge, gdje njezinih 185 država članica predstavlja dioničare. Svaku članicu zastupa Odbor upravitelja (Board of Governors), koji su kraj-nji kreatori politike Svjetske ban-ke. Općenito, upravitelji su članovi ministarstava financija ili razvoja. Sastaju se jednom godišnje, te daju posebne dužnosti 24 – ici izvršnih direktora. Pet najvećih članica ( Francuska, Njemačka, Japan, Uje-dinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države ) imenuju jednog izvršnog direktora, dok druge zemlje članice zastupa 19 izvršnih direktora. Izvršni se direktori najčešće sastaju najmanje dva puta tjedno kako bi nadzirali poslovanje Banke, uključu-jući i odobravanje kredita i garancije, nove politike, administrativni prora-čun i slično.

Svjetska banka ima četiri Odbora direktora. Postoji Odbor direktora za svaku organizaciju: 1. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), 2. Međunarodna asocijacija za razvoj (IDA), 3. Međunarodna financijska organi-zacija (IFC) i 4. Agencija za multilateralne garan-cije za investiranje (MIGA). Odbori se sastaju odvojeno ili zajed-no, ovisno o zahtjevima posla. Pred-sjednik Svjetske banke, B. Robert Zo-ellick, predsjeda sastankom Odbora direktora i odgovoran je za cjeloku-pno upravljanje Bankom. Po tradi-ciji, predsjednik Banke je iz SAD-a jer je to najveća članica. Predsjed-

nika bira Odbor upravitelja na pet godina. B. Robert Zoellick je 11-i predsjednik Svjetske banke. On je predsjednik Banke, odbora Izvršnih direktora i predsjednik grupa pet or-ganizacija:

IBRDMeđunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ima za cilj smanjiti siromaštvo u siromašnijim zemljama i promicati održivi razvoj kroz za-jmove, garancije, upravljanje rizikom proizvodnje i analitičke i savjetodav-ne usluge. Osnovana je 1944. kao izvorna institucija Svjetske banke. Od prihoda koje je IBRD stvorila tijekom godina dozvoljeno je da se financiraju razvoj i aktivnosti kako bi se osigurala financijska snaga koja omogućuje da daje zajmove i nudi klijentima dobre uvjete zaduživanja. Odbor IBRD-a se sastoji od 24 Iz-vršna direktora.IDAMeđunarodna asocijacija za razvoj (IDA) dio je Svjetske banke koji pomaže najsiromašnijim zemljama. Osnovana 1960., IDA ima za cilj smanjiti siromaštvo pružanjem be-skamatne kreditne potpore za pro-grame koji potiču gospodarski rast, smanjiti nejednakosti i poboljšati životne uvjete ljudi. IDA je jedan od najvažnijih izvora za pomoć u svijetu najsiromašnijih 78 zemalja, od kojih je 39 u Africi.

ICSIDMeđunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) dje-luje kao tajništvo, čiji se glavni taj-nik bira svakih šest godina. ICSID je autonomna institucija s više od sto četrdeset država članica. Primarna je svrha ICSID pružiti sadržaje za mirenje i arbitražu međunarodnih investicijskih sporova. Stvorena je da se ukloni glavna prepreka za slobo-

du međunarodnih tokova privatnog ulaganja. ICSID je izrađena kao nepristran međunarodni forum za rješavanje pravnih sporova između stranaka.

IFC Međunarodna financijska korpora-cija pomaže financijskim institucija-ma u mikrofinancijskom poslovanju i nastoji proširiti njihovu paletu pro-izvoda i usluga za klijente s niskim prihodima.

MIGAOsiguranje za investicije koje osigu-rava Agencija za multilateralne ga-rancije za investiranje (MIGA) re-zultira ublažavanjem političkih rizika s kojima se susreće privatni sektor pri investiranju u zemlje u razvoju.

ZaključakMeđunarodna organizacija kao što je Svjetska banka od bitnoga je utjecaja na svjetsko gospodarstvo. Uvelike je doprinijela i još uvijek doprinosi razvoju siromašnih i ne-razvijenih zemalja putem povoljnih zajmova, a za uzvrat traži od ze-malja kojima pomaže da poduzmu političke mjere kojima se suzbija korupcija i pomaže demokracija. Unatoč mnogim pozitivnim dosti-gnućima, neke nevladine institucije kritiziraju da Banka predstavlja oru-đe SAD i drugih zapadnih država kojima one nameću ekonomske po-litike u zapadnom interesu. Kritičari tvrde da politika reforme u smjeru slobodnoga tržišta - za koju se Ban-ka zalaže - u praksi često dovodi do štetnih posljedica ako se provodi loše, prebrzo, pogrešnim redoslijedom i u slabim, nekompetitivnim gospodar-stvima.

Blaženka Novaković Bajna Božić


WWF (World Wide Fund for Nature), najve-ća je međunarodna organizacija koja se bavi zaštitom prirode, već neko vrijeme aktivna i

u Bosni i Hercegovini. WWF ima više od 4800 zaposle-nika, preko 5 milijuna podupiratelja i trenutačno izvodi više od 2000 projekata zaštite širom svijeta. Među tim projektima je i projekt Living Neretva / Živjeti Neretvu koji ima za cilj unaprjeđenje upravljanja slivom rijeke Neretve, prije svega kroz pomoć javnoj administraciji u provedbi načela EU okvirne direktive o vodama, odnosno odredbi novih Zakona o vodama u oba BiH entiteta. Je-dan je od ciljeva projekta i proračun i osiguranje ekološki prihvatljivoga protoka (Environmental Flow), kojim će se osigurati održivo korištenje vodnih resursa, ne ugro-žavajući opstanak riječnih eko-sustava. Ekološki je pri-hvatljivi protok definiran novim Zakonima o vodama, ali njime nije i detaljno određena metodologija proračuna. Odredbeni podzakonski akti tek trebaju biti napisani.

Budući da je velika važnost ekološki prihvatljivoga protoka u očuvanju postojeće bioraznolikosti u BiH, WWF je organizirala Međunarodni seminar o ekološ-ki prihvatljivom protoku, na kojem su bili predavači iz Unesco-IHE instituta za vode iz Delfta (Nizozemska). Seminar pod nazivom Određivanje ekološki prihvatlji-voga protoka (Environmental Flow Assessment (EIA) Training) odvijao se u razdoblju od 8-15.lipnja u Ku-sadasi (Turska). Na seminaru su sudjelovali predstavnici javne administracije iz sektora voda, energetskoga sekto-ra te civilnoga društva.

Dalibor Marinčić, sudionik seminara ispred EP HZ HB dd Mostar

Ciljevi seminara:Predstaviti koncept zaštite okoliša, -Opisati ekološku pozadinu i pretpostavke prisutne u -konceptu zaštite okoliša,Opisati različite tipove EFA metoda, tako da -zastupnici mogu donijeti odluke o tomu koja metoda će biti najprikladnija za lokalne uvjete i dostupna sredstva,Omogućiti detaljne informacije i naputke o -potrebama za EFA za različite tipove rijeka,Provesti praktične vježbe po koracima EFA, -Identificirati detaljne uvjete i potrebe za lokalne -uvjete koji bi mogli zahtijevati mijenjanje postojećih metoda,Posjetiti lokacije rijeka kako bi se razmotrile -aplikacije i prikladnost različitih EFA metoda.Izvršen je i terenski obilazak s uzorkovanjem na oda-

branom riječnom lokalitetu u prostoru prirodnoga parka Bafa jezera s ciljem određivanja ekološki prihvatljivoga protoka, naseljenih biljnih i životinjskih vrsta na područ-ju uzorkovanja (istaknuti endemične ukoloko postoje) te na kraju uvažavajući sve aspekte (hidrološke, hidrauličke, geomorfološke, biološke, riječnu ekologiju,…) predložiti ekološki prihvatljivi protok za uzorkovanu rijeku.

Uzorkovanje na odabranom lokalitetu

Određivanje ekološki prihvatljivoga protoka

Međunarodni seminar


WWF u BiH izvodi projekt pod nazivom Living Ne-retva ili Živjeti Neretvu. U sklopu toga projekta formira-na je radna skupina koja je izradila izvješće kao pilot pro-jekt pod nazivom: Određivanje ekološkoga protoka za rijeku Trebižat u BiH (Environmental flow assessment (EFA) for the river Trebižat in Bosnia-Herzegovina) s ciljem defi-niranja metodologije računanja ekološki prihvatljivoga protoka koja bi u BiH trebala biti određena podzakon-skim aktima. Kako je ovo vrlo osjetljiva i relativno nova tema za BiH, WWF je angažirao radnu skupinu sastav-ljenu od domaćih i stranih konzultanta koji su za zada-tak imali provjeru preporučene GEP metodologije na pilot području Trebižata – dionica od izvora Tihaljine do Grabova vrela. Voditeljica radne skupine Nataša Smolar – Zvanut predstavila je izvješće skupine nakon čega je uslijedila rasprava. Kao bitan izvor podataka poslužila je Hidrološka studija VTMT koju je naručila JP Elektro-privreda HZHB, a izradio FMZ Sarajevo. Kako je ista-knuo Dalibor Marinčić, sudionik ovoga seminara: „Ova je studija isključivo vlasništvo EP HZHB, a korišteni su i podaci s mjernih hidroloških postaja Tihaljina izvor, Peć Mlini nizvodno, Tihaljina, Grabovo vrelo. Bilo bi ko-rektno da je član te radne skupine bio i netko iz našeg društva koji bi mogao utjecati na tijek izrade izvještaja koji je u svojoj prvotnoj formi, po mojem mišljenju bio pristrano napravljen s jasnim ciljem isključenja moguć-nosti energetskoga korištenja sliva TMT. U raspravnom dijelu nakon prezentiranja izvještaja inzistirao sam da se precizno navedu izvori podataka kao i obveza konzul-tiranja potencijalnih korisnika prostora prije donošenja važnih odluka o korištenju i namjeni pojedinih slivova, vodotoka itd. Sugestije su uvažene i pristranost je izvješća

radne skupine o procjeni ekološki prihvatljivoga protoka u području Trebižata bitno ublažena u onoj mjeri kolika je bila u danom momentu moguća.

Zaključna razmatranja:Međunarodni je seminar omogućio uvid u metodologije računanja ekološki prihvatljivoga protoka te je polučio planirane rezultate:

Zastupnici će razumjeti svrhu i ograničenja EFA-e, 9Bit će u mogućnosti donijeti informiranu odluku o 9najboljoj metodi (metodama) za procjenu potreba lokalnih rijeka,Specijalisti (hidrolozi, geomorfolozi, hidrauličari, 9ekolozi, biolozi, kemičari, sociolozi,...) moći će prikupiti podatke i izvesti pripremne radove koji se odnose na njihovu struku za EFA, Svi zastupnici bit će u mogućnosti planirati pripreme 9za EFA, kroz workshop procjene. Moći će raspravljati o tome zašto je EFA proces koristan i vrijedan, mogu ocrtati različite tipove metodologija procjene za rijeku, planirati proces procjene za rijeku, znajući koji stručnjaci će biti potrebni, što će se trebati napraviti, koliko dugo će to trajati i koliko će koštati,Sagledan je koncepte izvješća radne skupine za pilot 9projekt pod nazivom: Određivanje ekološkog protoka za rijeku Trebižat u BiH (Environmental flow assessment (EFA) for the river Trebižat in Bosnia-Herzegovina) te su dane konstruktivne sugestije i primjedbe u cilju zadovoljenja potreba i zahtjeva svih korisnika područja sliva rijeke TMT.

Obradio: Dalibor Marinčić


U rujnu je ove godine naš ko-lega Miroslav Blaž, član Hrvatskoga planinarskog

društva „KUK“ Novi Travnik, s osta-lim članovima ekspedicije osvojio je najviši vrh crnoga kontinenta, te se potrudio podijeliti s nama impresiv-ne dojmove iz Afrike. Uspon k vrhu prolazi kroz nacionalni park koji do-čarava ono najraznolikije što Afrika nudi, od živopisnih biljnih vrsta pre-ko životinjskoga svijeta, usporenog i flegmatičnog naroda koji tamo živi. Oni su našega kolegu očarali i uči-nili zavidnim njihovu načinu života, koji apsolutno isključuje sve tekovi-ne suvremenoga čovjeka, osim trke za novcem. Izvor novca vide u Eu-ropljanima pa nas isključivo tako i gledaju.

Organizator ekspedicije KILI-MANJARO 2008. je HPD ‘PLOČ-NO’ Posušje, a ostali su članovi bili iz: HPD ‘KUK’ Novi Travnik, HPD ‘IMOTSKI’ Imotski i HPD ‘LIPA’ Sesvete – Zagreb.

Prošle smo godine, otprilike u ova doba, gostovali na TV KISS (televizija Kiseljak) povodom promocije ekspedici-je ALPE 2007 kada smo osvojili naj-viši vrh Europe, Mont Blanc. Na kraju emisije voditeljica je pitala kakvi su nam planovi ubuduće. Bućo je ležerno odgovorio da bismo voljeli ‘skoknuti’ do Afrike ili možda otići na Ande. Suzdr-žavao sam se i zadržao ozbiljnost da ne prasnem u smijeh, počeo je priču nas alpinist.

Let avionom za Tanzaniju bio je 2.9.2008., a sve skupa je potrajalo 17 dana.

Boravak u gradu Moshi podno naše planine potrajao je dva dana prema planu.

Prvi dan uspona se ide od Marangu Gate na 1800 m n/v i cjelokupan put vodi kroz tropsku prašumu. Bogatstvo biljnoga i životinjskog svijeta bilo je pred nama.

Drugi dan polazi se s Mandara Huts na 2700 m n/v. Prvih par stoti-na metara oko nas i dalje prašuma, na-kon čega se otvara pogled na Mawenzi

(5149 m n/v), jedan od vrhova koji svojim izgledom podsjeća na pejzaže iz horor f ilmova. Izlomljene, šipke i kršljive vulkanske stijene onemoguću-ju uspon, tako da se rijetko tko usuđuje „penjati ga“.

Prolazimo kroz sve rjeđu šumu, da bismo glavninu puta taj dan prošli kroz nisko raslinje, pri čemu nam se pogled otvorio na vulkanske pejzaže južno od Kiboa.

Cijeli smo put, iako ga je većina mo-gla pretrčati, išli puževim korakom. Izreku ‘pole, pole’ (što na lokalnom je-ziku znači polako, polako), stalno je govorio vodič, a tek smo shvatili važ-nost kada smo posljednji dan ostali bez snage.

Treći je dan bio predviđen za akli-matizaciju, kada smo s Horombo Huta (3700 m n/v) išli prema Mawenziju. Fra Filip i fra Šimun, članovi naše ekipe, održali su misu na Zebra Rocks (4100 m n/v). Dok je misa trajala, mnoštvo planinara se skupilo i sudjelo-valo, a posebno je dirljiv trenutak bio na kraju, kada su nam oduševljeni Irci prišli i srdačno čestitali.

Četvrti dan se ide s Horombo Huta prema Kibo Hutu na 4700 m n/v. Na pola puta tog dana prelazimo iz vege-tacije s niskim raslinjem u planinsku pustinju. Od pola puta krećemo se vi-sinom iznad 4000 m. Kao da smo na

drugom planetu. Vulkanski krajolik, nepregledna visoravan crveno smeđe i sive boje, okružena nepomičnim izbo-činama izbrazdanim od tko zna kad, negostoljubivo nam daje do znanja da tek sad počinje party. Kumulusi se ne-prestano kotrljaju preko Mawenzija, djeluju moćno, vidiš kako si mali, tek trun pijeska u beskonačnom krajoliku.

Šutke koračamo od trenutka kad su pored nas pronijeli nekog na marineru (kolica za prijevoz unesrećenih).

U poslijepodnevnim satima dola-zimo na Kibo Huts. Visina mi nije naklonjena. Dezorijentiran sam, prvi simptomi visinske bolesti. Vlado nas savjetuje da ne mirujemo, nego da se krećemo okolo, vrtimo oko kampa.

Stavljam ruke u džepove i koračam prema gore. Korak za korakom, sporije nego što je diktirao David. Pratim ri-tam disanja i usklađujem samog sebe. Prisjećam se Vladinih savjeta od sinoć. Cijeli je moj organizam priključen na instrumente. Misli ste u stvari vi i sav taj trenutak oko vas.

Sam sa sobom, bez ičega i ikoga na što bi se oslonio. Ovdje dolazi do izra-žaja ljudska karakteristika po kojoj je čovjek društveno biće. Kad smo u grupi, oslanjamo se jedni na druge, hrabrimo se, podupiremo.

Vrijeme uspona u najvećem dijelu karakterizira sudjelovanje u kojemu

Afrika iz kuta Miroslava Blaža

Od Novoga Travnika do Kilimanjara


svaki član po rasporedu predstavlja određen kotačić, dok faza koju karak-teriziraju ekstremni uvjeti predstavlja natjecanje, borbu sa samim sobom u uvjetima gdje okruženje rađa nedou-mice, razloge za i protiv, otkriva nam unutarnje motive, porive i nakane, stavlja nas nasuprot drugih nas i svega ovozemaljskoga što smo gledali i odoz-go i odozdo, pred izlazeće zrake sunca dok nas studen nemilosrdno bije, i čeka, stavlja na kušnju naše cijelo biće, samo, prepušteno i ostavljeno u vlastitoj ča-huri na dar i upravu nama samima.

Nastavljam dalje, često pogledavam prema vrhu kratera s ovu stranu.. Sve više se stvara razlika između mene i Kiboa. Kumulusi jure preko Mawen-zija otvarajući i zatvarajući pogled na šiljate vrhove.

Vidim Bonketa kako ide odozdo. Maše mi rukom, biva mi lakše. Stiže me na pola padine. Pozdravljam ga s osmi-jehom i trudim se skriti krizu. Hvatam ga kako me proučava krajičkom oka i kako nije tek tako krenuo za mnom. Zna za moju boljku od prošle godine. Ponovo sam mu zahvalan, što je tu. Razgovara-mo, ništa posebno, uobičajeno za ovakve uvjete.

Osjećam se puno bolje nego prije ne-koliko sati kad smo došli tek na Kibo.

Vraćamo se prema dole na večeru oko 17.00h. Oko 19.00h liježemo u krevet. Svi smo u prvoj sobi s lijeve strane hod-nika. To je bilo samo izležavanje, mi-slim da je malo tko mogao zaspati.

Ustajanje u 23.30 i svi smo na no-gama. Lagana večera, čaj, keksi. Već smo se spakirali i čekamo trenutak za poći. Napolju hladno, lagani vjetar po-jačava studen. Čeone svjetiljke već gore i u 00.30 smo krenuli.

Miroslav Blaž, dipl. oec. - rukovoditelj Službe za raču-novodstvene poslove u Opskrbi elek. energijom, Opskrbno područje Centar, Novi Travnik

Opet sporim laganim korakom. Ser-pentine su postajale sve kraće, a lagan i sipak vulkanski se pijesak otiskivao pod nogama.

Vodiči su se rasporedili uzduž, prati-li i proučavali svaki naš korak, pokret. Već nakon sat vremena su me izdvojili


i stavili na početak kolone odmah iza Davida. Imali su razvijen osjećaj, te tako ostavili najslabiju kariku lanca da diktira tempo.

To je bio dodatni psihološki pritisak na mene. Moglo se čuti da vodič treba požuriti i da se iza smrzavaju, jer tap-kaju u mjestu. Pravimo pauzu i tražim od Filipa da mi doda bocu s tekućinom. Već je napola smrznuta. Cijedim za-dnje kapi kroz zube. Ispod i iznad nas se vide druge grupe kako svijetle u mra-ku.

Trudim se koncentrirati, uhvatila me malaksalost, sav se tresem od ne-moći, čim zatvorim oči počnem tonuti u san, naravno naslonjen na štapove u stojećem položaju.

Idemo dalje, ali ne zadugo. Odjed-nom su se odozdo pojavili Vlado i Knez koji mi je počeo mahati rukom pred oči-ma kao u ringu kod nokauta. Nije ni stigao da kažem što mi je, i već je netko predložio da me ostave i da oni produže bez mene.

Nelagoda i nemir su se provlačili kroz mene, dok su se zvuci koraka i šta-pova udaljavali.

William, jedan od vodiča, ostao je sa mnom. Inače bjeloputi crnac, albino, 34 godine, otac troje crne djece, svima nam je bio zanimljiv zbog svoga izgleda. Već me nekoliko puta pokušavao nagovori-ti da mu predam svoj ruksak. Slabost me sve više uzimala, par puta sam se dočekao na štapovima da ne padnem i dosta dijelova puta ne mogu poslo-žiti kronološki. Zastajem, namještam štapove tako da glavu naslanjam na ruke. Nastavljam dalje u polusvjesnom stanju, osjećam da ću se zalediti. Gla-vobolja, zujanje u ušima, malaksalost, bezvoljnost, besciljnost se povećavaju. Zaustavljam se, mučnina je neizdr-živa i povraćam, tri puta zaredom. Snažno i ubrzano dišem, jer svaki dah mi je potreban. Tražim ruksak da uz-mem vodu. Sva se boca zaledila.

Čujem iznad naše kako govore, bli-zu sam, nekoliko desetaka metara sam ispod njih i stvarno za par minuta smo se popeli na Gilmans Point (5681 m n/v). Polako sviće. Svi me nekako čud-no gledaju. Nisam svjestan izgleda niti sebe niti okoline. Prsti na rukama me bole od smrzavanja. Udari vjetra po-

jačavaju studen, a kažu da je bila do -20ºC. Uzimam potkapu i pokrivam lice, tako da se samo oči vide.Nastavlja-mo sad svi na okupu prema Stella Po-intu gdje se spajamo s Mweka stazom (popularno zvana Whiskey Route).

Zadnji je uspon prema vrhu obasjan suncem i prisjećam se Vladinog pozdra-va suncu ujutro u Mandari.

U 7.00h dosegli smo željeni cilj. Tabla s dobrodošlicom stajala je pred nama. Lijevo se bijelio ledenjak, a pi-jesak i kamenje pod nogom caklilo se od mraza. Uzeo sam od Williama štapo-ve i ruksak i očigledno nisam znao što s njima kad se pojavio Vlado i čestitao mi. Ništa više nije važno rekao je, uzeo mi ruksak i pomogao da sjednem. Sjeo sam, stavio glavu među ruke naslonje-ne na koljena i zaspao.

Prošli tjedan sam bio s našim Lukom (također naš djelatnik) u Mostaru, kaže da je već pribavio svu opremu za Acon-caguau ( Južna Amerika) i da je našao najpovoljniji način da se ode tamo. Bit ću suzdržan i ovaj put...

Miroslav Blaž i Vanda Raič


U razdoblju do 27.8. do 11.10. 2008. organizirana je ekspedicija u masivu Himalaja,

a čiji je cilj bio osvajanje vrha Manaslu, visokoga 8163 m.

Osvajanje je ovoga vrha strateška pri-prema za ekspediciju koja je planirana za 2009. godine kako bi se osvojio najviši vrh na - Mount Everest visok 8848m.

Ovu su međunarodnu ekspediciju sačinjavali alpinisti iz: Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i BiH, a brojila je 13 članova i vođu ekspedicije.

Iz glavnoga je grada Nepala-Ka-tmandua ekspedicija krenula u Pokharu, a odakle helikopterom dalje u planinsko područje, selo Samagaun na 3500m n/v. Nakon nekoliko aklimatizacijskih uspo-na na obližnje vrhove, krenulo se prema baznom kampu na visinu 4900m. Odav-de počinje postupno osvajanje vrha po-stavljanjem fiksnih užadi na ekstremno strmim dionicama, te postavljanje visin-skih logora C1,C2 i C3.

To je urađeno za nekih 15-tak dana, da bi nakon nastalo razdoblje izraženih monsuna sa svakodnevnim snježnim pa-davinama. Svi su logori bespovratno ne-

Osvojen vrh Mansalu na Himalaji

stali pod naslagama snježnih padalina. Tek 29.9. krenulo se prema vrhu, uz

pomoć sherpasa postavljeni su novi lo-gori, obnovljena fiksa užad, a 4.10. deset je ljudi iz ekspedicije uspješno osvojilo vrh Manaslu oko 10 sati ujutro.

Nakon napornoga i iscrpljujućeg si-laska s vrha, sve se ipak sretno završilo.

Zdenko Marić u pohodu na Himalaju

Manaslu je jedan od najteže osvojivih vrhova Himalaje. Nakon to su Japanaci prije vise od 50 godina prvi osvojili vrh, samo je 290 ljudi do sada to ponovilo. Svaki je peti planinar, koji se pokušao popeti na Manaslu, poginuo.

Z. Marić


Anto Nujić (1952.- 2008.)

Dana 31.5.2008.god. preminuo je naš dugogodišnji kolega i prijatelj Anto Nujić.Rođen je 27.2.1952.godine u Posav-skoj Mahali, općina Odžak. Srednju elektrotehničku školu je završio u Odžaku i stekao diplomu elektro-tehničara IV. stupanj. Nakon školo-vanja zapošljava se u Elektroprivredi u poslovnici Elektro-Odžak gdje je ukupno radio gotovo 26 godina. Po-četkom rata u BiH 1992.god. zajedno

s ostalim kolegama sudjeluje u obrani rodnoga grada. Nakon progonstva koje je trajalo sve do 1996 god. među prvima se vratio kući. Zajedno s još nekoliko kolega radi na formiranju RJ Elektro-Odžak i osiguranju napajanja el.energijom priori-tetnih potrošača. U to doba svi dalekovodi, trafo stanice i NN mreža bili su u potpunosti uništeni, te je pred njima bio izu-zetan napor i trud da se osigura napajanje električnom energi-jom. Nakon završene obnove radio je kao tehničar u Sektoru energetike na poslovima tehničke pripreme dokumentacije iz-gradnje i rekonstrukcije priključaka, a u posljednje vrijeme kao poslovođa 2. Bio je oženjen i otac jednog sina. Ostat će nam u sjećanju kao dobar kolega i prijatelj.Neka se ne zaboravi.

Vlado Obradović (1945. - 2008.)

Rođen je 1945. godine u Svitavi gdje je radio na radnom mjestu pomoć-nog radnika. Radni vijek počeo je u Čapljini. Par godina je potom radio u Njemačkoj, Republici Hrvatskoj (u Dubrovniku), a od 1979. godine je radio u CHE Čapljina do smrti koja ga je zatekla 26.7.2008. godine.Cijeli radni vijek radio je na izgradnji i održavanju građevinskih objekata.Vrijedan, marljiv, omiljen i uvažavan,

imao je omiljenu uzrečicu u razgovoru: “Milo moje, …”.

Božo Peša (1964.- 2008.)

31. kolovoza 2008. godine, u 45. godini života, preminuo je naš kolega, djelatnik EP HZ HB u Jajcu, Božo Peša. Nakon nesreće koju je doživio obavljajući svoj radni zadatak 22. kolovoza 2008. godine, te duge i iscrpljujuće bor-be za život, najprije u Sarajevu, a zatim i u Splitu, gdje je i završio njegov put u borbi za život.Božo je rođen 28. srpnja 1964. godine u mjestu Čukle, općina

Travnik. Djelatnik je EP HZ HB od studenog 1995. godine, te se zbog zaposlenja u elektroprivredi i odselio u tada tek oslo-bođeno Jajce i od prvog dana radi u Poslovnici Elektro-Jajce. Oženjen je Kristinom i otac je dvoje malodobne djece, Davora (16) i Irene (12). Ostali smo bez radnika koji je bio pravi kolega, a prije svega-čovjek. Njegova je mnogobrojna obitelj ostala bez najmlađeg brata i s njihovim bolom i gubitkom se ne može mjeriti naš osjećaj tuge. Kolege iz EPHZHB, a posebno u Elektro-Jajce duboko su po-treseni i ožalošćeni jer su tragično izgubili kolegu i prijatelja.

Branislav Božić (1960. – 2008.)

U nevjerici i zaprepaštenju doznali smo za na naglu smrt dragog nam kolege i prijatelja Branislava Boži-ća. Uvijek miran, staložen i na svoj način, samozatajan pouzdano je i korektno obavljao svoj posao. Kao rukovoditelj Službe u telekomuni-kacijama u Proizvodnji električne energije radio je od 2000. godine. Svoj radni vijek počeo je kao di-plomirani inženjer telekomuni-kacija u Unisu, Hrvatskoj pošti i

telekomunikacijama, Ministarstvu unutarnjih poslova Fede-racije, a bio je i hrvatski član Vijeća regulatorne agencije za komunikacije. Naglo, odjednom, na nogometnom igralištu, s prijateljima, Bra-nino srce je prestalo kucati. Odrastanje svoje Branke, Katarine, Josipa i Lucije Brane nažalost neće dočekati. Njegov rani odla-zak bit će gubitak svima nam i obitelji i radnim kolegama.

In memoriam


Autor: Mariofil Soldo

Onaj koji stanuje u

unajmljenom stanu

Uložiti žalbu na viši sud

Prvi padežNa olak način

Simbol dušika

Voditi spor Kozja kožaOdbojkašica

KalebićNeven Orhel

Antički naziv za Dunav

“Zapad” OponašateljiHrvatska

manekenka u Italiji

Dodatak nekom zakonu (mn.)

Velika nizina u Srednjoj

Europi

Dalmatinsko vino

DikaGlumac (grč.)

Galij “množina”

Obmanjivači naroda

Tama, mrak

Glumica Paraminski

Naivni i akademski

(mn.)

Kemijski elementUbijanje hladnim oružjem

Pjevač i glumac Rossi

Industrija keramike

“Auto-moto društvo”

IlinijAfričko

nomadsko pleme

Šarena papiga

Pisac Svevo Dio molekule

Pjevač Rahimovski

“Apollo Mission

Program”

Pjevačica Dizdar

Pjesnička figura

Zemljišna mjera

Prvi rimski nakladnik

Zagrebačka glumica

Japan

Morsko kupalište

(mn.)Pristupiti

Od kuda dolazi riječ elektricitet (električna energija)? Elektricitet, elektroni, električna energija, elektronika i druge riječi koje počinju s “elektr...” potječu od grčke ri-ječi “elektor” što znači “zraka sunca”. U grčkom “elektron” je riječ za jantar. Jantar je veoma lijepa zlatno smeđa “sti-jena” koja svjetluca narančasto i žuto na zrakama sunca. Jantar je u stvari fosilizirani biljni sok. Štap korišten u filmu “Jurassic Park” je u stvari jantar. Milijune godina ranije insekti su uginuli u biljnom soku. Insekti koji su ugrizli dinosauruse, imali su u krvi DNA dinosaurusa, koja je fosilizirana u jantaru. Antički Grci su otkrili da se jantar ima čudno svojstvo, privlači perje, kada se protrlja o krzno ili drugi sličan materijal. Oni pak nisu znali što je prouzročilo taj fenomen. Dakle, Grci su otkrili jedan od prvih primjera statičkog elektriciteta. Latinska riječ “electricus” znači proizveden od jantara trenjem. Tako smo dobili naše riječi koje počinju s “elektr...” od grčke i latinske riječi jantar.

Čovječe, zaviri prvo u sebe sama. U potrazi za kamenom mudraca ne moraš prvo putovati u strane zemlje.

(Angelus Silesius)

Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Da-nas sam mudar. Stoga mijenjam sebe.

(Sri Chinmoy)

Ne sijeci istinom kao nožem, nego je govori s ljubavlju.(Paramahamsa Swami Mahesvarananda)

Kakve su ti uobičajene misli takva će biti i narav tvoje duše - jer misli duši daju boju.

(Marko Aurelije)

Zbog jedne riječi čovjeka često smatraju mudrim, a zbog jed-ne riječi često ga smatraju glupim. Uistinu moramo dobro paziti što govorimo.

(Konfucije) Sreća u ovome životu ovisi manje o tome što vam se događa, a više o načinu na koji to prihvaćate.

(Elbert Hubbard)

Za trenutke odmora...

www.ephzhb.ba

Izgradnja HE Mostarsko blato

svakodnevno napreduje...

vjesnik - elektroprivreda hz hb · informativno-stručni list, vjesnik jp elektroprivrede hz herceg...

Documents