vatrogasni vjesnik 12_2012

ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 21. prosinca 2012. 12 / 2012.

Vatrogasni vjesnik

Glasilo za zatitu od poara i vatrogastvoutemeljeno 1896.

Potarina plaena u potanskom uredu 10000 Zagreb

Sretan Boi i nova 2013.

godina!

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

Glasilo za zatitu od poara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026

Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: [email protected]

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednica

Za nakladnika: mr. eljko Popovi, naelnik HVZ-aNakladniki savjet: mr. Ante Sanader, predsjednik Savjeta

mr. eljko Popovi, zamjenik predsjednika Savjetalanovi Predsjednitva HVZ-a lanovi su

Nakladnikog savjeta Vatrogasnog vjesnika.

Glavna i grafika urednica:Nina Franceti, prof.

Urednitvo: mr. eljko Popovi mr. Mario Starevi

Renato Podbojec, dipl. iur.Berislav Hengl, dipl. ing.

Naklada: 3800 komadaTisak: Narodne novine d.d.

Lektura i redaktura: Nina Franceti, prof.Grafiki dizajn i prijelom: Nina Franceti i Anita Soldo

upanijski dopisnici-koordinatori:

eljko Horvat (Bjelovarsko-bilogorska) Milan ulter (Brodsko-posavska)

Mie Miloslavi (Dubrovako-neretvanska)Denis Rui (Grad Zagreb) Asim abaravdi (Istarska)

Zdenko Pomoravec (Karlovaka)Dragutin Rendi (Koprivniko-krievaka)

Boris Uhernik (Krapinsko-zagorska) Davor Matasi (Liko-senjska)Mladen Grubi (Meimurska)

Berislav Hengl (Osjeko-baranjska ) Boris Oani (Poeko-slavonska)Veljko uri (Sisako-moslavaka)

Vedran Runji (Splitsko-dalmatinska)Josip Levati (Varadinska)

Kreimir Jeli (Vukovarsko-srijemska)Barica Mihokovi (Virovitiko-podravska)

Maja Kaani (Zadarska)Damir Mareni (Zagrebaka)

Naslovna strana: Darko Duki (Snjene intervencije)

Zadnja strana: Kora ukalj (Ueniki rad, O Garenica)

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

Vatrogasni vjesnik prosinac 2012.

aktualnosti3 Sjednica Predsjednitva

Hrvatske vatrogasne zajednice

4 Sveana promocija izdanja

HVZ-a

struka i praksa

11 Intervencije s opasnim

tvarima

psihologija24 to je bournout u

vatrogastvu

razgovori32 Kao Kolanovi,

eljko oa

SADRAJ

jo je jedna godina pri kraju u kojoj su odraene brojne intervencije i zadaci.estitam Vam na svemu uinjenome tijekom 2012. godine te svima elim estit Boi i uspjenu Novu 2013. godinu!

Drage vatrogaskinje i vatrogasci,

Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

Pie: eljko Popovi, dipl.ing

vatrogasno povealo

Analiza uinjenogKraj godine je vrijeme kada se valja osvrnuti unatrag i rezi-

mirati uinjeno usporeujui pro-gramske dokumente s realiziranim.

Prije svega treba istaknuti da je Hrvatska vatrogasna zajednica u su-radnji s pripadajuim organizacijama inila potrebne radnje u pogledu una-preenja zatite od poara i provedbe vatrogasne djelatnosti. Sama inje-nica da su dobrovoljna vatrogasna drutva i javne vatrogasne postrojbe intervenirale na vie od 40.000 do-gaaja na kojima je spaena znatna imovina i ljudski ivoti govori u pri-log toj tvrdnji.

Hrvatska vatrogasna zajednica kao institucija, to podrazumijeva ukupno hrvatsko vatrogastvo, provodila je niz aktivnosti kako bi dugorono provedba vatrogasne dje-latnosti bila uinkovita. Hrvatska vatrogasna zajednica na dravnoj razini je na temelju odluka nadlenih tijela usmjeravala aktivnosti zajedno s vatrogasnim zajedni-cama upanija, gradova i opina koje su koordinirale aktivnosti s dobrovoljnim vatrogasnim drutvima i jav-nim vatrogasnim postrojbama. Oni su u najveoj mjeri provodili te zadae i aktivnosti, te u pravom smislu rijei provodili vatrogasnu djelatnost.

I ove godine su se vodile rasprave oko Izmjena i do-puna Zakona o vatrogastvu. Prijedlog Dravne uprave za zatitu i spaavanje nadlena tijela Hrvatske vatroga-sne zajednice ocijenila su neprihvatljivim jer se njime, kako je zakljueno na sjednici Predsjednitva, umanjuju nadlenosti Hrvatske vatrogasne zajednice. Smatra se da bi Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, kao instituciju koja predstavlja ukupno hrvatsko vatrogastvo, trebalo jaati i dati joj dodatne nadlenosti, a ne suprotno.

Nakon to smo uveli pozivni broja za vatrogasce 193, ove godine je uslijedila promocija tog broja na nain da su za sva vatrogasna vozila tiskane i, putem vatrogasnih zajednica upanija, distribuirane naljepnice s brojem 193.

Vatrogasna kola HVZ-a osposobila je prvu generaciju profesionalnih vatrogasaca u poslovnim jedinicama u Rijeci i Splitu. U tijeku je kolovanje druge generecije.

Ponovno je prema nadlenim dravnim tijelima aktu-aliziran problem donoenja pravilnika iz Zakona o va-trogastvu. Nadamo se rjeenju tih pitanja u narednom razdoblju.

Za razliku od prethodnog, a iz razloga to ih provodi-mo autonomno, niz aktivnosti smo vrlo dobro odradili. Tu ubrajamo osposobljavanje, zatim rad s vatrogasnom mladei u okviru Kampa vatrogasne mladei i drugih aktivnosti, 10. dravno natjecanje vatrogasne mladei na kojem je nastupilo oko 1500 natjecatelja u 137 ekipa te 6. dravno natjecanje vatrogasaca RH na kojem je u 7 kategorija nastupila 241 natjecateljska ekipa.

Uz ve tradicionalni Struni skup u Opatiji, iz-dvajamo seminar u Makarskoj na kojem su prezentirani struni radovi i date analize nekoliko velikih poara.

Najzahtjevnije razdoblje za vatro-gasce je protupoarna ljetna sezona koja se provodi temeljem Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Repu-bliku Hrvatsku. Treba istaknuti da su na priobalni dio Republike Hrvatske dislocirana 43 vatrogasna vozila s ukupno 681 vatrogascem. Uz lokalne snage gasitelja te DIP, tijekom ljeta (lipanj rujan) na podruju priobalja dodatno je angairano i 1054 sezon-ski zaposlenih vatrogasaca koji su bili rasporeeni u profesionalnim i dobro-voljnim vatrogasnim postrojbama. U 2012. godini evidentirano je ukupno 3646 poara raslinja ili 40,05% vie

u odnosu na isto razdoblje promatranog petogodinjeg prosjeka. Istiemo da je u

tim poarima ukupno izgorjela povrina 41294 ha, to je 106,38% vea u odnosu na promatrani petogodinji prosjek.

I u ovoj godini smo nastavili s uspjenom nakladni-kom djelatnou, tako da smo uz Vatrogasni godinjak, zatim jedanaest brojeva Vatrogasnog vjesnika, te dva broja novog znanstveno-strunog asopisa Vatrogastvo i upravljanje poarima, izdali prirunike Osnove ruko-voenja vatrogasnim intervencijama, Radovi na vodi i zatita od poplava, te Prirunik za vatrogasna natjecanja u Republici Hrvatskoj.

Aktivnosti u Mjesecu zatite od poara otpoele su sveanom sjednicom Skuptine Hrvatske vatrogasne zajednice odranom u Osijeku u povodu obiljeavanja 140. obljetnice dobrovoljnog vatrogasnog drutva. Na sjednici su, naim istaknutim vatrogascima, dodijeljena najvia odlikovanja Hrvatske vatrogasne zajednice: Po-velja i plaketa s likom Gjure Deelia i Mirka Kolaria. Takoer su dodijeljena priznanja za najbolji pothvat u vatrogastvu, i to: zlatna povelja i plaketa Profesional-noj vatrogasoj postrojbi RNS Sinaco d.o.o. za gaenje poara u Rafineriji nafte u Sisku 20. lipnja 2011. godine, srebrna povelja i plaketa Podrunoj vatrogasoj zajedni-ci Ogulin u ime devet vatrogasnih postrojbi za gaenje poara na zgradi Olimpijskog centra na Bjelolasici 25. sijenja 2011 te bronana povelja i plaketa Dobrovolj-nom vatrogasnom drutvu Orahovica za gaenje poara pogona za preradu drva tvrtke Ciprijanovi u prigrad-skom orehovekom naselju Beljevina 19. sijenja 2011. godine.

Osim navedenog, Mjesec zatite od poara obiljeen je odravanjem aktivnosti u vatrogasnim organizacijama (pokazne vjebe, natjecanja, informativno-promidbe-nih aktivnosti, obiljeavanje Dana sv. Florijana).

Kulturne aktivnosti obiljeio je 28. susret vatrogasnih puhakih orkestara koji je odran u povodu 135. obljet-nice DVD-a Orahovica.

Iskrena estitka svima na uinjenom tijekom 2012. godine, a svim vatrogaskinjama i vatrogascima te njihovim obiteljima elim estit Boi, te sretnu i uspje-nu novu 2013. godinu.

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

aktualnosti

Vatrogasni vjesnik prosinac 2012.3

Odrana je 17. sjednica Pred-sjednitva Hrvatske vatroga-sne zajednice, u srijedu, 19. prosinca 2012. godine u Kongresnom centru Princess, Jastrebarsko, s poetkom u 10 sati. Sjednici je pred-sjedavao predsjednik Ante Sanader. Na dnevnom redu sjednice je bilo Iz-vjee o radu 17. Kampa vatrogasne mladei Hrvatske vatrogasne zajedni-ce, Izvjee sa 6. dravnog natjecanja vatrogasaca RH, Izvjee sa 10. dr-avnog natjecanja vatrogasne mladei RH, Izvjee o implementaciji sustava izvjeivanja s vatrogasnih interven-cija, Prijedlog Plana nabave za 2013. godinu, Odluka o sufinanciranju opre-manja DVD-a na slabije razvijenim podrujima, Odluka o prodaji slube-nih vozila HVZ-a, Prijedlog Pravilni-ka o unutarnjem ustrojstvu i sistemati-zaciji poslova u Strunoj slubi HVZ, Prijedlog Odluke o pretplati i distri-buciji Vatrogasnog vjesnika, Prijed-log Odluke o dopuni odluke o cjeniku prirunika koje izdaje Hrvatska vatro-gasna zajednica, Prijedlog Odluke o dodjeli zvanja vii poasni vatrogasni asnik uz dopunu dnevog reda sa Re-balansom i preraspodijelom prihoda i rashoda za 2012. godinu i Izmjenama i dopunama operativnog programa rada za 2012. godinu sa financijskim poka-zateljima.

lanovi Predsjednitva su usvojili Izvjee o radu 17. Kampa vatrogasne mladei Hrvatske vatrogasne zajed-nice i zakljuili da je uz manje i ot-klonjive probleme sezona u Kampu bila uspjena. Potvreno je stajalite Odbora za organizacijska i finacijska pitanja.

Izvjee sa 6. dravnog natjecanja vatrogasaca RH i Izvjee sa 10. dr-avnog natjecanja vatrogasne mladei RH izloio je zamjenik predsjednika Mijo Brlei. Izvjeima se daje pre-gled dogaaja, broj prisutnih na natje-canjima, sastav ekipa, te zakljuak da su natjecanja uspjeno provedena. M. Brlei se zahvalio domainu na do-broj suradnji.

Izvjee o implementaciji sustava izvjeivanja s vatrogasnih interven-cija podnio je zamjenik predsjednika Odbora za informatizaciju S. Kova-ek. Obratio je pozornost na probleme

u sustavu implementacije programa Vatrogasna mrea, te zadatke koje bi vatrogasne zajednice trebale ispuniti u svrhu kavlitetnijeg izvjeivanja s va-trogasnih intervencija.

Prihvaen je prijedlog Plana nabave za 2013. godinu uz pojanjenja stavki koje se odnose na Olimpijadu, nabavu osobne zatitne opreme za vatrogasce i predmete javne nabave, a dao ih je zamjenik predsjednika Odbora za or-ganizacijska i financijska pitanja . Petrovi.

Prijedlog Odluke o sufinanciranju opremanja DVD-a na slabije razvi-jenim podrujima usvojen je na sjed-nici, a sredstva se dodjeljuju DVD-u Donji Andrijevci, DVD-u aglin i DVD-u akovo.

Prihvaen je prijedlog o prodaji dva slubena vozila Hrvatske vatrogasne zajednice. Postupak prodaje e prove-sti Povjerenstvo za javnu nabavu Hr-vatske vatrogasne zajednice, a prodaja e se obaviti putem javnog natjeaja, na nain da e se vozila prodati ponu-ditelju koji ponudi veu cijenu.

Na jednoj od prethodnih sjednica lanovi Predsjednitva HVZ su odlu-ili da treba razmotriti koeficijente u Strunoj slubi HVZ. Cijela procedura je trajala oko godinu i pol, a okonana je donoenjem Uredbe o izmjeni i do-puni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloenosti poslova u javnim slubama (NN br.77/2012) kojom se utvruju posebni nazivi za dva radna mjesta i koeficijenti sloe-nosti poslova u HVZ. Na temelju toga se moralo uskladiti akte iz podruja radnog prava s propisima koji se pri-mjenjuju za javne slube. Prijedlog Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji poslova u Strunoj slubi HVZ je usvojen, a Pravilnik o

radu e biti donijet na narednoj sjedni-ci Predsjednitva.

Prijedlog Odluke o pretplati i distri-buciji Vatrogasnog vjesnika odreuje ukupan broj subjekta kojima se aso-pis Vatrogasni vjesnik dostavlja bez naknade. Godinja pretplata za vatro-gasne subjekte iznosi 110,00 kuna, a za sve ostale subjekte 150,00 kuna. Ukoliko se naruitelj pretplati na 10 ili vie primjeraka godinje pretplate odobrava se popust od 5 %, a ako se pretplati na 20 ili vie primjeraka go-dinje pretplate odobrava se popust od 10%.

Prijedlogom Odluke o dopuni od-luke o cjeniku prirunika koje izdaje Hrvatska vatrogasna zajednica utvr-uje se cijena od 90,00 kn za novi pri-runik pod nazivom Osnove rukovo-enja vatrogasnim intervencijama.

Temeljem prijedloga Vatrogasne zajednice Meimurske upanije, a na zahtjev Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Knezovec dodjeljuje se zva-nje vii poasni vatrogasni asnik g. Franji Levaiu iz Knezovca, lanu DVD-a Knezovec.

Rebalans i preraspodijela prihoda i rashoda za 2012. godinu i Izmjene i dopune operativnog programa rada za 2012. godinu sa financijskim pokaza-teljima bili su nuni zbog tehnikog usklaenja sa postojeom finacijskom situacijom, te donijetim finacijskim planom za 2012. godinu.lanovi Predsjednitva suglasni su sa iskazanim nezadovoljstvom Odbora za organizacijska i finacijska pitanja na dopis Ministarstva finacija ko-jim se samo djelomino pojanjava lanak 45. Zakona o vatrogastvu, te prihvaaju stajalite da se trai tumaenje ovog lanka od nadlenog tijela Hrvatskog sabora.

17. sjednica Predsjednitva Hrvatske vatrogasne zajednice

Martina Karai, dipl.iur.

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

aktualnosti


Vatrogastvo

i upravljanje

poarima

HRVATSKA VATROG

ASNA ZAJEDNICA 3 / 2012

Zagreb, srpanj 2012.

ISSN 1848-347X

vol. I

FIRE FIGHTING AND MANA

GEMENT

Jeste li znali?... da povezanost Varadina i vatrogastva datira jo iz 18. stoljea?

Naime, Grad Varadin su u prolosti

poharali katastrofalni poari, a onaj

najvei i najstraniji poar Varadin

biljei 1776. godine kada je izgorjelo

385 stambenih objekata. Upravo

ovaj dogaaj uvelike je obiljeio

povijesni razvoj grada jer znamo da

je time zavren period koncentracije

hrvatske vlasti u Varadinu, a ime

Varadin nakon samo 20 godina gubi

status glavnog hrvatskog grada.Upravo radi velikih poara graani

su se poeli organizirati te prili

osnivanju gradske organizacije za

zatitu od poara. Magistrat grada

Varadina potvrdio je osnivanje

vatrogasne organizacije 17. srpnja

1864. godine i dao joj naziv Prvi

hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor

u Varadinu. Time je ustrojeno prvo dobrovoljno

vatrogasno drutvo na podruju

Republike Hrvatske, odnosno

jugoistone Europe.

Sveana promocija izdanja Hrvatske vatrogasne zajednice

U Jastrebarskom je 19. prosinca odrana sve-ana promocija izdanja u nakladi Hrvat-ske vatrogasne zajednice. I u 2012. godini nastavljena je uspjena izdavaka djelatnost pa su, uz konstantno izlaenje mjesenika Vatrogasni vjesnik, tiskana i dva izdanja struno-znanstvenog asopisa Vatrogastvo i upravljanje poarima pokrenutog pro-le godine, a u kojem se na jednome mjestu okupljaju i objavljuju struni i znanstveni lanci iz poarstva i za-tite od poara.

Spomenimo da je Hrvatska vatrogasna zajednica ve dugi niz godina nakladnik brojnih izdanja koja slue za obuku i usavravanje vatrogasaca, ali je ujedno izdava broura i letaka koji imaju zadatak educirati puanstvo. Tako je i ove godine, ve tradicionalno povodom Svib-nja-Mjeseca zatite od poara izdana broura Kako sprijeiti nesree, za najmlae je tiskana Bojanka za djecu, a broura Kamp vatrogasne mladei tiskana je i podijeljena svim sudionicima Kampa u Faani.

Isto tako, ove je godine nastavljen projekt izdavanja Vatrogasnog godinjaka, rokovnika koji sadri podat-ke svih vatrogasnih organizacija i postrojbi po upani-jama, ali i svih ostalih initelja koji aktivno sudjeluju u vatrogastvu i zatiti i spaavanju.

Ove su godine tiskana i 3 nova prirunika: Radovi na vodi i zatita od poplava (autor: Juraj Blaha), Pri-runik za vatrogasna natjecanja u Republici Hrvatskoj (grupa autora: Mijo Brlei, Zlatko Orsag, Nenad Plee, Stjepan Jurman, Ivan Bari i eljko Popovi, Osnove rukovoenja vatrogasnim intervencijama (autor: Neven Szabo), a napravljen je i audio-vizualni materijal za pro-vedbu specijalnosti Spaavanje pri prometnim nesrea-ma u ijoj su izradili sudjelovali Sinia Jembrih, Igor upani i Darko Pikor.

Od uzvanika, osim predsjednika Ante Sanadera i na-elnika eljka Popovia, sveanost su uveliali i Teodor Fricki, poasni predsjednik HVZ-a te Slavko Marjano-vi, poasni naelnik HVZ-a, upanijski vatrogasni za-povjednici, predsjednici i tajnici, autori i recezenti aso-pisa, Slavko Tucakovi, glavni vatrogasni zapovjednik, Goran Rubin, pomonik ministra poljoprivrede, Stjepan Behin, izaslanik upana Koprivniko-krievake upa-nije, Josip afar, doupan Karlovake upanije te Stipe Buan, zamjenik gradonaelnika Grada Jastrebarsko.

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

aktualnosti


tekst: Nina Franceti, foto: Gordan Borkovi

Juraj Blaha, autor priruni-ka Radovi na vodi i zatita

od poplava

Mijo Brlei, jedan od autora Prirunika za vatrogasna

natjecanja u RH

Neven Szabo, autor priru-nika Osnove rukovoenja

vatrogasnim intervencijama

Darko Pikor, jedan od autora audio-vizualnog materijala za

provedbu specijalnosti Spaa-vanje pri prometnim nesreama

eljko panjol, glavni urednik struno-znanstve-

nog asopisa Vatrogastvo i upravljanje poarima

Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajed-

nice

MALI SVIJET POSLOVA

U organizaciji portala www.posao.hr 15. prosinca 2012. godine u Westgate Shopping City u vreme-nu od 15:00 do 20:00 odrana je radionica pod nazivom Mali svijet poslova- drugi sajam zanimanja". Mali svi-jet poslova je edukativno-zabavno dogaanje namijenjeno djeci vrtike i osnovnokolske dobi zahvaljujui kojem e im se predstaviti razna atraktivna zanimanja. Svi posjeti-telji mogli su saznati kako izgleda jedan radni dan pilota, vatrogasca, kuhara, vozaa, cvjeara, aranera, prevodite-lja, inovatora, raunovoe, policajca i fotografa te koji su sve njihovi radni zadaci. Predstavnici navedenih zanimanja svim zainteresiranima predstavili su svoja zanimanja.

Djeca, i ostali koji su to eljeli, mogli su prisustvovati kreativnim radionicama te uz zabavau bolje upoznati svako zanimanje.

Predstavnici na tandu vatrogasaca u ime Hrvatske vatro-gasne zajednice bili su eljko Jerei i Igor upani.

Tekst: Igor upani

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

aktualnosti


12. sjednica Odbora za organizacijska i financijska pitanja

U prostorijama VZ Primorsko-goranske upanije, u Rijeci odrana je 12. sjednica Odbora za organizacijska i financijska pitanja, u utorak 18.12. 2012. s poetkom u 11,00 sati. Predsjedavatelj Odbora je bio eljko Petrovi, zamjenik pred-sjednika Odbora za organizacijska i financijska pitanja. Na dnevnom redu sjednice je bilo Izvjee o radu 17. Kampa vatrogasne mladei Hrvatske vatrogasne zajednice, Prijedlog Pla-na nabave za 2013. godinu, Odluka o prodaji slubenih vozila HVZ-a, Pri-jedlog Pravilnika o unutarnjem ustroj-stvu i sistematizaciji poslova u Stru-noj slubi HVZ, Prijedlog Odluke o pretplati i distribuciji Vatrogasnog vjesnika, Prijedlog Odluke o dopuni odluke o cjeniku prirunika koje izda-je Hrvatska vatrogasna zajednica uz dopunu dnevog reda sa Rebalansom i preraspodijelom prihoda i rashoda za 2012. godinu i Izmjenama i dopunama operativnog programa rada za 2012. godinu sa financijskim pokazateljima.

lanovi Odbora su razmatrali izvje-e o radu 17. Kampa vatrogasne mla-dei Hrvatske vatrogasne zajendice i zakljuili da je uz manje i otklonjive probleme sezona u Kampu uspjeno odraena. Prihvaen je Plan nabave za 2013. godinu uz pojanjenja stavki koje se odnose na olimpijadu i nabavu osobne zatitne opreme za vatrogasce.

Prihvaa se prijedlog da se dva slubena vozila Hrvatske vatrogasne zajednice prodaju. Postupak prodaje e provesti Povjerenstvo za javnu na-bavu Hrvatske vatrogasne zajednice. Prodaja e se obaviti putem javnog natjeaja na nain da e se vozila pro-dati ponuditelju koji e ponuditi veu cijenu za vozila.

Prijedlog Pravilnika o unutarnjem

ustrojstvu i sistematizaciji poslova u Strunoj slubi HVZ je pojanjen lanovima Odbora kao zadatak sa sjednice Predsjednitva HVZ kada je odlueno da treba razmotriti koefici-jente u Strunoj slubi HVZ. Cijela proceduta je trajala oko godinu i pol, a okonana je donoenjem Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloe-nosti poslova u javnim slubama (NN br.77/2012) kojom se utvruju poseb-ni nazivi za dva radna mjesta i koefici-jenti sloenosti poslova u HVZ. Na te-melju toga se moralo uskladiti interne akte s propisima koji se primjenjuju za javne slube.

Prijedlog Odluke o pretplati i distri-buciji Vatrogasnog vjesnika odreuje ukupan broj subjekta kojima se aso-pis Vatrogasni vjesnik dostavlja bez naknade. Godinja pretplata za vatro-gasne subjekte iznosi 110,00 kuna, a za sve ostale subjekte 150,00 kuna. Ukoliko se naruitelj pretplati na 10 ili vie primjeraka godinje pretplate odobrava se popust od 5 %, a ako se

pretplati na 20 ili vie primjeraka go-dinje pretplate odobrava se popust od 10%.

Prijedlogom Odluke o dopuni od-luke o cjeniku prirunika koje izdaje Hrvatska vatrogasna zajednica utvr-uje se cijena za novi prirunik pod nazivom Osnove rukovoenja vatro-gasnim intervencijama od 90,00 kn.

Rebalans i preraspodijela prihoda i rashoda za 2012. godinu i Izmjene i dopune operativnog programa rada za 2012. godinu sa financijskim poka-zateljima su samo tehnike prirode i potrebni su zbog usklaenja sa posto-jeom finacijskom situacijom.

lanovi Odbora su iskazali nezado-voljstvo na dopis Ministarstva finacija kojim se samo djelomino pojanjava lanak 45. Zakona o vatrogastvu, te predlau traiti tumaenje ovog lan-ka od nadlenog tijela za tumaenje Zakona o vatrogastvu.

Martina Karai, dipl.iur.

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


poari i intervencije

Tekst i foto: Boris Banjan

Prije esnaest godina sreo sam se s prvim ureajem za nadtlano ventili-ranje. Radilo se o tlanom ventilatoru na motorni pogon s amerikog tri-ta gdje je, navodno, napravio pravu revoluciju u taktici gaenja poara. Ventiliranjem prostora pomou tog ureaja ameriki su vatrogasci dobi-vali odreene prednosti:1. U poarima su imali vie istog

zraka za disanje2. Sputanjem temperature u prosto-

ru poar su mogli bolje kontroli-rati

3. Ugroenim stanarima dali su vie anse za preivljavanje, jer su onemoguili irenje opasnih pli-nova nastalih izgaranjem

4. Vatrogascima su pomogli u pre-traivanju prostora u potrazi za ugroenim osobama

5. Smanjivali su mogunost opeklinaU moju vatrogasnu postrojbu stigla

su dva takva ureaja 1997. godine (jedan s benzinskim motorom, a je-dan na hidrauliki pogon). Meutim, s ureajima su stigle upute o radu i odravanju, ali ne i savjeti o korite-nju u poarima.

U to vrijeme, bez kvalitetne inter-netske podrke, a pogotovo uz veliki deficit praktine vjebe, ureaji su se vrlo rijetko koristili. Tek zadnjih nekoliko godina u postrojbu je sti-glo jo nekoliko tlanih ventilatora i dimovuka, a sve zajedno pratili su struni lanci te ponegdje i meuna-rodni seminari s ovom tematikom.

I stvari su se po-krenule. Mogu rei da u JPVP Grada Osijeka gotovo da nema intervencije u kojima se neki od ovih ureaja ne ko-risti. Vatrogasci ga najee koriste kad su stvari pod kontrolom, vatra je svladana gotovo u cijelosti, a prosto-rije se ventiliraju kako bi svjei zrak istjerao toplinu i dim. Ima i hrabrih zapovjednika koji pokuavaju isko-ristiti prednosti nadtlane ili pod-tlane ventilacije od samog poetka gaenja. To su uglavnom ljudi koji su proli odreene obuke u radu s ure-ajima i imaju pozitivan stav prema uvoenju noviteta u svoj rad.

No, imali smo i nekoliko kompli-ciranih situacija koje su nastale po-najvie krivom uporabom taktike ventilacije. U vie sluajeva radilo se o ugroavanju stanara vruim i zaguljivim dimom koji je dobio na snazi kad smo postavljanjem i uklju-enjem ureaja izazvali snano po-micanjem zranih masa te dim i vrui zrak pogurali prema fasadi objekta.

Ve komplicirane situacije pretvorile su se u dramatine akcije spaavanja ugroenih stanara.

U nekoliko sluajeva guranje vrueg dima na gornje katove izazva-lo je zadimljavanje stanova na koji-ma uspanieni stanari nisu zatvorili vrata.To je moglo zavriti prijenosom poara koji se ne moe kontrolirati.

Na poaru koji nam se dogodio ovog ljeta u centru grada imali smo realizaciju plamenog udara kao po-sljedicu nedovoljne koordinacije izmeu ekipe koja ventilira prostor, ekipe koja gasi poar i vatrogasaca koji otvaraju izlazne otvore. Tempe-ratura u prostoriji narasla je na vie

od 600 0 C to je u konanici rezul-tiralo eksplozijom vrueg dima koji je dobio kontakt sa svjeim zrakom kroz prorezan otvor na drugoj strani prostorije. Samo nas je srea spasila od teih posljedica.

Zbog toga je potrebno upozoriti va-trogasce:1. Prisilna ventilacija prostora ima

puno korisnih uinaka, ali nedo-voljno promiljeno postavljeni ureaji pretvorit e te prednosti u mane.

2. Ona se ne smije koristiti u slua-jevima kad imate visoku tempe-raturu u prostoru koji je ispunjen dimom, a vi nemate kontrolu tem-perature pomou rasprenog mla-za.

3. Izlazni otvori koje stvaraju ekipe zaduene za ventilaciju ne smiju

Taktika ventilacija prednosti i mane

Poar ovoga ljeta u centru Osijeka gotovo je doveo do fatalnih posljedica zbog krive uporabe taktike ventilacije

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice



biti preveliki, jer ventilacija nee imati efekta, ve suprotno tome moe se rasplamsati vatra.

4. Premali izlazni otvori imat e za posljedicu vraanje i kovitlanje vrueg dima.

5. Na izlaznom otvoru morate imati vatrogasce sa mlazom rasprene vode jer e oni sprijeiti paljenje vrueg dima u kontaktu sa zrakom.

6. Kod vertikalne ventilacije otvor treba praviti to blie osi poara.

7. Bolje je raditi jedan vei otvor nego vie manjih

8. Kod pravljenja otvora mora se vo-diti rauna o stabilnosti podloge te o sigurnosti kretanja vatrogasaca.

9. Mora se, takoer, voditi rauna o statici objekta.

10. Koordinacija mlazniara s prednje i zadnje strane objekta kao i ekipe koja ventilira prostor izuzetno je vana. Njen izostanak znatno po-veava rizik od nastanka plamenog udara i drugih komplikacija poput stvaranja opeklina vatrom ili vode-nom parom kao i guenja i trovanja u poaru.

11. Ukoliko u prostoru koji je ispunjen vruim dimom postoji uputeni strop, uplji pregradni zidovi, poro-zne povrine, voluminozni namje-

taj ili slini predmeti u koje se moe sakriti vea koliina vrueg dima razmiljajte o mo-gunosti eksplozivnog sagorijevanja tako skri-venog vrueg dima.

12. Ventilacijski odvodi znaju biti putevi na-tranog paljenja vrueg dima akumuliranog u prostoriji koja je gorila i ostala bez kisika. Uti-skivanje svjeeg zraka u takav prostor moe imati pogubne posljedice.

13. Otvaranje vrata u prostorijama mora biti pod nadzorom mlaznia-ra. Ne smije se dogoditi da se vrata prostorije u kojoj je gorila ili gori vatra otvore, a da se prostor prije toga nije tretirao rasprenim vode-nim mlazom.

14. Ventiliranje prostora podtlakom moe pokrenuti vrui dim i vodenu paru preko vatrogasaca koji se na-laze unutar prostora to moe ugro-ziti njihovu sigurnost.

15. Gomilanje opreme za ventiliranje na ulazu u poarni sektor moe ote-ati rad svim ostalim ekipama i do-datno usloiti njihov poloaj.

Dakle, iz ovog to sam nabrojao mo-emo zakljuiti da je ventiliranje pro-stora vrlo kompliciran i zahtjevan dio vatrogasne akcije. Ni jedno postavlja-nje ureaja ne smije se dogoditi bez temeljitog promiljanja o prednostima i nedostacima ovakvog rada.

Da bi se sa sigurnou mogle ko-ristiti prednosti koje donosi ventila-cija mora se puno vjebati. Za dobru vjebu potrebno je osmisliti prostor. Nakon toga netko bi morao napisati i smjernice kojih bi se vatrogasci trebali pridravati prilikom koritenja venti-lacije u taktici gaenja poara.

EKSPLOZIJA PLINA U OBITELJSKOJ KUI U DUNJKOVCU

Tekst i foto: M. Grubi

U noi 9. studenog u 3.20 Javna vatrogasna postrojba akovec zaprimila je dojavu o eksploziji plina u kui na adresi Dunjkovec, ulica Zrinskih 4. Izali su s navalnim i tehnikim vozilom i pet vatrogasaca, dolaskom na mjesto dogaaja utvrdili su da se u razruenoj kui nalazi prikljetena muka osoba.

Nakon zatvaranja plina i provjere koncentracije pristupili su osvjetljavanju podruja i spaavanju. Koristei podupirae, motornu pilu, kutnu brusilicu, podizae i puno fizike snage uspjeli su se probiti do unesreenog kojeg je nakon toga predan akovekoj Hitnoj medicinskoj pomoi.

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice



Na pragu Nove 2013. za 2012. godine moemo rei da je za istarske vatrogasce bila teka godina imajui u vidu sve intervencije koje su odra-dili. U 2012. je bilo nezapameno suno razdoblje, zimsko i ljetno, go-tovo tijekom cijele godine i zabilje-ili smo puno poara otvorenog pro-stora. Zima je zapamena po olujnim burama, ekstremno niskim tempera-turama i nekoliko poara, posebice onima na iariji. Vei su poari iz-bili na podruju Sluma, a osim njih jo dva vea na Buzetini. Stoga je u gaenju bilo nuno angairanje va-trogasaca iz cijele Istre. Takoer, ve-liki smo poar imali u objektu bive Pazinke (skladini prostor s lako za-paljivim materijalima), no vatrogasci su uspjeli obraniti susjedne objekte i pri tom nitko od vatrogasaca nije teko stradao, istaknuo je Dino Ko-zlevac, upanijski vatrogasni zapo-vjednik.

Ljetni period je bio u znaku veli-ke sue tako da su istarski vatrogas-ci vjerojatno u 2012. imali rekordan broj poara u usporedbi s nekoliko zadnjih godina, kako na otvorenom prostoru, tako i ukupnih. Neki od njih su bili takvi da je 12 puta zatraena pomo kanadera (tj. zranih snaga), dok su ostali poari odraeni sa ze-maljskim snagama javnim vatro-gasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim drutvima, ekipama djelatnika iz umarija te uz veliku i znaajnu pomo komunalnih podu-zea i graana koji su se ukljuili u akcije gaenja poara. U svim veim

poarima ukljuila su se i javna po-duzea, HEP, vodovodna i druga ko-munalna poduzea, Policija, mnoge slube gradova i opina, Crveni kri (vie puta osigurao vodu, mlijeko i drugo za okrepu vatrogasaca), Hitna medicinska pomo i ostali. Istarski su vatrogasci sve svoje zadae odradili na najbolji mogui nain na otvore-nom prostoru, tehnikim intervenci-jama, posebice kod prometnih nez-goda, kao i poplava krajem osmog i poetkom devetog mjeseca. Veliko je nevrijeme zabiljeeno naroito na podruju Umaga i irem podruju Bujtine i vatrogasci su obavili de-

setke intervencija na ispumpavanju vode i saniranju mjesta uruavanja tla. Na tom planu su pomo pruila i komunalna poduzea, a svesrdnu pomo su pruili istarski gradovi, op-ine i upanija.

Kao i proteklih godina dosta je poslova odraeno u pogledu zatite i spaavanja, primjerice prigodom pri-jetnje poplavama nabujalih istarskih rijeka i potoka. U tome i na mno-gim drugim podrujima svojim je aktivnostima itekako bila angairana Sluba zatite i spaavanja Vatroga-sne zajednice Istarske upanije. Ta je Sluba obavila i sve pripreme koje se odnose na sustav zatite i spaavanja u nadlenosti opina, gradova i u-panije.

Uz redovite preventivne aktivno-

sti odravan je sustav video nadzora u preventivnom i operativnom dijelu te sistematski organizirana obuka i struno usavravanje istarskih va-trogasaca kao i tehniko opremanje zatitnom opremom. DVD Oprtalj je nabavio novo polivalentno vatroga-sno vozilo za gaenje umskih poa-ra, a osnovana su dva nova DVD-a, izgraen je Vatrogasni dom u Kanfa-naru i poloen kamen temeljac za va-trogasni dom u Medulinu. Isto tako, u tijeku je vie aktivnosti za novi smjetajni prostor pulskih vatrogasa-ca. Akcije na rjeavanju smjetajnog prostora za vatrogasce pokrenute su

u jo nekim istarskim opinama i gra-dovima.

-Sveukupna ocjena ovogodinjeg angairanja istarskih vatrogasaca za-ista je veoma dobra, jer je zorno na intervencijama potvrena visoka ra-zina organiziranosti i uvjebanosti postrojbi JVP i DVD-a svih sedam podrunih vatrogasnih zajednica. Oni su pruili upravo ono to od njih oekuju graani i gosti Istre. Ve po tradiciji odmah po zavretku ovo-godinje poarne sezone poele su odgovarajue pripreme za 2013. go-dinu, naglasio je Kozlevac i poelio istarskim vatrogascima i svim kole-gama u Hrvatskoj sretnu i uspjenu Novu 2013. godinu.

U Istri 2012. rekordna godina po broju poara Ljeto u znaku velike sue

Tekst i foto: Asim abaravdi

Dino Kozlevac, upanijski vatrogasni zapovjednik

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice



Snijeg koji je 7. prosinca padao u gotovo cijeloj Hrvatskoj, zabijelio je i Kvarner. Slab snijeg pao je u Rijeci, na kvarnerskim otocima, a u zaleu ga je bilo 20-ak centimetara, mjesti-mice i mnogo vie. Snana bura koja je pratila snjene padaline stvarala je zapuhe do ak dva metra visine, a sve su dodatno oteale niske tem-perature koje su tog vikenda (8. i 9. prosinca) vladale u Primorju.

Vatrogasne su postrojbe imale pune ruke posla. Pored uobiajenih intervencija za ovo doba godine (po-ari dimnjaka), zaredale su mnoge tehnike intervencije jer je snana bura ruila stabla i telefonske stu-pove, upala krovove kua, pota-

pala barke.U tri dana na i-rem rijekom podruju bilo je 50-ak inter-vencija. Naj-ee se radilo o uklanjanju stabala koje je bura obarala na prometnice, kue, automo-b i l e P o s l a

je imalo i specijalno vozilo Bura kojim se, kada je Krki most zatvoren zbog bure, s otoka na kopno pre-voze hitni pacijenti, a tog su vikenda pre-vezena dva pacijenta.

Kaimo usput da je vozilo Bura specijalno opre-mljeno za prije-laz Krkoga mo-sta u ekstremnim v r e m e n s k i m uvjetima, a da je rije o nimalo bezazlenoj rabo-ti potvruju i lanovi DVD-a Njivice, koji upravljaju vozilom te istiu da je dosad najvei udar vjetra zabiljeen pri prijelazu mosta Burom iznosio ak 170 km/h!

Problema s poruenim stabli-ma bilo je i u Opatiji, Crikve-nici, na Krku, u rijekome za-leu. Snana bura s orkanskim udarima u Opatiji je, primjeri-ce, izazvala poare na nekoliko dimnjaka, u Moenikoj Dragi

izgorjela su dva automobila i dio bar-ke, no, liburnijskim su vatrogascima najvie posla ipak zadala poruena stabla koja su padala na automobi-le. U Klani je pak buknuo i poar u silosu Drvne industrije Klana koji je zahvaljujui brzoj intervenciji klanj-skih vatrogasaca brzo ugaen.

Nije lako bilo ni novljanskim va-trogascima. U zaleu Novog Vino-dolskog bilo je dosta snijega, mjesti-mice i do 60 centimetara. U noi od 7. na 8. prosinca vatrogasci Novog

imali su iznimno zahtjevnu akciju spaavanja etvori-ce mladia koji su, pri po-vratku iz vikendice, ostali zarobljeni u automobilima na protupoarnoj umskoj cesti izmeu predjela Ple-teno i Ravno. U spaavanju su sudjelovale dvije ekipe DVD-a San Marino Novi Vinodolski i teki utovari-va poduzea Ceste Rijeka. Nakon pet dati probijanja, prestraeni i promrzli mla-dii spaeni su i odvezeni

kuama.

Snijeg, poledica i olujna bura po-sebno su izazovni bili za DVD Je-lenje koji u opini Jelenje obavlja poslove zimske slube. Tri ekipe danonono su istile prometnice, va-trogasci su ak razvozili i hranu do socijalno ugroenih mjetana koji su inae u opinskome programu soci-jalne pomoi, a pomogli su i zapo-slenicima Bolnice Lopaa koje su prevozili do bolnice na posao. U tri dana jelenski su vatrogasci potroili 68 m3 soli i pijeska te oistili 100-ak kilometara prometnica.

Snijeg i bura u Primorju

Vatrogasci imali pune ruke posla

Vatrogasci Novog probijaju se do odsjeenih mladia

Vatrogasci DVD-a Jelenje borili su se sa snjenim brdima na mjesnim cestama

Poznata krka bura sruila stablo na stambenu zgradu krki vatrogasci u akciji

Opatija: srueno stablo otetilo etiri vozila

V. R. T.

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


struka i praksa

Tekst: Damir Kneevi, dipl. ing.

POTHLAENI TEKUI KISIK

Pothlaeni kisik je plin koji je hlaenjem pretvoren u tekuinu plavkaste boje bez mirisa. Dobiva se destilaci-jom iz ukapljenog zraka. Koristi se u industriji i medicini, a jak je oksidans. Dri se u velikim toplinski izoliranim spremnicima, a prevozi u toplinski izoliranim cisternama (vakuum).

Unato izolaciji, pothlaeni plin se u cisterni zagrijava, tako da u cisterni postupno raste tlak pare iznad tekuine. Ako se cisterna kree, porast tlaka je sporiji jer dolazi do boljeg hlaenja pare plina iznad povrine tekuine na ra-un hladne tekuine koja se nalazi na dnu cisterne. Kod veeg porasta tlaka aktivira se ventil koji isputa pare kako bi se u cisterni odrao nizak tlak.

Oznake opasnosti

Tablica opasnosti

Etiketa/listica osnovne opasnosti

Etiketa/listica dodatne opasnosti

Kemijsko-fizikalna svojstva

Svojstvo Jedinica VrijednostVrelite 0C -183Kritina temperatura 0C -118Gustoa pare (20 0C) zrak = 1 1,1Gustoa tekueg plina (20 0C) voda = 1 1,1Topljivost u vodi (20 0C) mg/L 39

Stabilnost i reaktivnostMoe vrlo estoko reagirati sa zapaljivim i redukcijskim

tvarima. Vrlo estoko oksidira organske tvari. Na ventilima i brtvama nikako ne smije biti ulja i masti jer e reagirati s kisikom. Kod istjecanja, na primjer, na drvo ili asfalt moe doi do eksplozije. Pri istjecanju konstrukcijske materijale toliko ohladi da postaju lako lomljivi.

Djelovanje na zdravljeKod dueg udisanja koncentracije vie od 75% moe

izazvati razne probleme na dinim organima, muninu i nesvjesticu. U dodiru s koom tekuina izaziva hladne opekline. Teke su ozljede vida u sluaju dodira s oima.

Prva pomoOsobu koja je udisala visoku koncentraciju kisika treba

premjestiti izvan kontaminiranog podruja. Utopliti je, a moe joj se dati i samostalni ureaj za disanje. U sluaju

prestanka disanja treba dati umjetno disanje. U sluaju po-lijevanja tekuinom, poliveno mjesto ispirati vodom naj-manje 15 minuta. Isto vrijedi i kao pomo u sluaju smr-zotina na koi. Ako se prije izjednaavanja temperature pokua skinuti smrznuta odjea, mogue je otkidanje tkiva koje je priljepljeno na odjeu to svakako treba izbjei.

PoarKisik nije zapaljiv, ali snano podrava gorenje do te

mjere da gorenje lako moe prerasti u eksploziju. Ako je dolo do poara okolnog gorivog materijala, poar treba ugasiti jer spremnici kisika pod utjecajem topline mogu eksplodirati. Za gaenje se mogu iskoristiti razna sredstva za gaenje, ovisno o materijalu koji gori.

IstjecanjeU sluaju istjecanja tekueg plina osobe se moraju uda-

ljiti iz ugroenoga prostora. Trebaju se ukloniti svi izvori paljenja jer je vrlo vjerojatno da e ti izvori uz kisik za-paliti ili dovesti do eksplozije okolni gorivi materijal. U podruju istjecanja plina vidi se magla to je posljedica isparavanja pothlaenog ukapljenog plina. Plin koji vrije iz tekuine je nakon istjecanja hladan i tei je od zraka pa se u poetku nakuplja pri dnu terena. Udaljavanjem od izvora istjecanja strujanje okolnog zraka podie plin u vie slojeve i razrjeuje ga. Treba sprijeiti istjecanje plina u kanalizaciju i podzemne prostore jer e se tu nakupljati i dugo zadrati.

Ako je mogue preporua se zatvoriti istjecanje plina. Prolazak kroz oblaka plina da bi se dolo do ventila ili se zaustavilo istjecanje na drugi nain, vrlo je rizino. Ako je istjecanje slabo treba ga to prije zaustaviti. Pazite da pri tome ne doe do polijevanja plina po koi. Kod veih istjecanja treba pristupiti defanzivno na nain da se izmje-ste osobe iz ugroenoga podruja, a plin ostavi da istjee u atmosferu dok ga ne nestane. Plin se iri u smjeru vjetra. Razrjeivanje plina bre je tijekom dana, vjetrovitog i sun-anog vremena. Tijekom hladnih noi i bez vjetra razrjei-vanje plina je najsporije. U tom e se sluaju plin najvie proiriti u okolinu. Tekui kisik koji istjee u atmosferu nema tetnog utjecaja na okoli. Ako ne postoje posebni razlozi za zaustavljanje istjecanja, preporua se defanzivni pristup na intervenciji, tj. da se osigura mjesto nesree od pristupa osoba. Plin e izii u atmosferu bez posljedica.

Osobna zatitna opremaDine organe na intervenciji treba zatiti samostalnim

ureajem za disanje. Za zatitu tijela potrebno je odijelo za zatitu od polijevanja tekuinama, rukavice i izme. Teku-i kisik stvara smrzotine, pa je posebno vano raditi u ru-kavicama kako bi se ruke zatitile od hladnog plina. Ovdje treba zapamtiti da osobna zatitna oprema ne moe zatiti korisnika od hladnoe na dulje vrijeme kako bi korisnik mogao raditi s plinom. Zatita se odnosi samo za potre-be koje nastaju uslijed kratkotrajnog neeljenog dodira s hladnom tekuinom.

INTERVENCIJE S OPASNIM TVARIMA

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


struka i praksa

irenje plinaNa intervenciji je od posebne vanosti procijeniti pod-

ruje opasnosti, odnosno procijeniti do koje se udaljeno-sti plin moe proiriti u koncentraciji koja moe izazvati eksploziju ili tetno djelovati na zdravlje. Na irenje pli-na utjeu brojni imbenici: koliina plina, veliina otvora kroz koju plin istjee; stanje atmosfere, reljefna obiljeja itd.

Na sljedeim slikama prikazuje se podruje irenja plina na temelju raunalnog modela. Uz to su navedeni i podaci koji su unijeti u model.

Plin: tekui kisikBrzina vjetra: 1 i 2 m/sTeren: otvoren (izvan naselja i ume)Temperatura zraka: 200C, poluoblanoIzvor istjecanja: horizontalni cilindrini spremnik (20

m3, 19.429 kg plina, 85% spremnika)Otvor istjecanja: okrugla rupa promjera 10 cm na dnu

spremnikaVrijeme istjecanja: 25 minIstekla koliina: 19.429 kg plinaIstekla tekuina formira jezero promjera 12,5 mGranina koncentracija - tokasto polje: poveanje kon-

centracije kisika u zraku za 2 % vol. (poveana opasnost od zapaljenja gorivog materijala u dodiru s kisikom)

POTHLAENI TEKUI DUIKPothlaeni duik je plin koji je hlaenjem pretvoren u te-

kuinu. Tekuina je bezbojna i bez mirisa, a dobiva se de-stilacijom iz ukapljenog zraka. Koristi se u industriji. Dri se u velikim toplinski izoliranim spremnicima, a prevozi se u toplinski izoliranim cisternama (vakuum).

Oznake opasnosti

Tablica opasnosti Etiketa/listica osnovne opasnosti


Svojstvo Jedinica VrijednostVrelite 0C -196Kritina temperatura 0C -147Gustoa pare (20 0C) zrak = 1 0,97Gustoa tekueg plina (20 0C) voda = 1 0,8Topljivost u vodi (20 0C) mg/L 20

Stabilnost i reaktivnostStabilan pod normalnim okolnostima. Pri istjecanju kon-

strukcijske materijale toliko ohladi da postaju lako lomlji-vi.

Djelovanje na zdravljePri veim koncentracijama u zraku moe doi do guenja

(hipoksije). Osoba vie nije toliko pokretna i ima smanjene mogunosti rasuivanja zbog ega nije svjesna postojeih simptoma i opasnosti. U dodiru s koom tekuina izaziva hladne opekline.

Prva pomoOsobu koja je udisala visoku koncentraciju duika tre-

ba premjestiti izvan kontaminiranog podruja, treba je utopliti, a moe joj se dati i samostalni ureaj za disanje. U sluaju prestanka disanja treba dati umjetno disanje. U sluaju polijevanja tekuinom, poliveno mjesto ispirati vo-dom najmanje 15 minuta. Isto vrijedi i kao pomo u slua-ju smrzotina na koi.

PoarDuik nije zapaljiv i ne podrava gorenje. Ako je dolo

do poara okolnog gorivog materijala, poar treba ugasiti jer spremnici duika uslijed zagrijavanja mogu eksplodira-ti. Za gaenje se mogu iskoristiti razna sredstva za gaenje, ovisno o materijalu koji gori.

IstjecanjeU sluaju istjecanja tekueg plina osobe se moraju uda-

ljiti iz ugroenoga prostora. U podruju istjecanja plina vidi se magla to je posljedica isparavanja pothlaenog ukapljenog plina. Plin koji vrije iz tekuine je nakon istje-

Slika 1: Podruje opasnosti pri istjecanju tekueg kisika (vjetar: 1 m/s)

Slika 2: Podruje opasnosti pri istjecanju tekueg kisika (vjetar: 2 m/s)

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


struka i praksa

canja hladan i tei je od zraka pa se u poetku nakuplja pri dnu terena. Udaljavanjem od izvora istjecanja strujanje zra-ka podie plin u vie slojeve i razrjeuje ga. Treba sprijeiti istjecanje plina u kanalizaciju i podzemne prostore jer e se tu nakupljati i dugo zadrati.

Ako je mogue svakako treba zatvoriti istjecanje plina. Prolazak kroz oblak plina da bi se dolo do ventila ili se zaustavilo istjecanje na drugi nain vrlo je rizino. Ako je istjecanje slabo treba ga to prije zaustaviti. Pri tome valja paziti da ne doe do polijevanja plina po koi. Kod veih istjecanja treba pristupiti defanzivno na nain da se izmje-ste osobe iz ugroenoga podruja, a plin ostavi da istjee u atmosferu dok ga ne nestane. Plin se iri u smjeru vjetra. Razrjeivanje plina bre je tijekom dana, vjetrovitog i sun-anog vremena. Tijekom hladnih noi i bez vjetra razrjei-vanje plina je najsporije. U tom e se sluaju plin najvie proiriti. Plin koji istjee u atmosferu nema tetnog utjecaja na okoli. Ako ne postoje posebni razlozi za zaustavljanje istjecanja, preporua se defanzivni pristup na intervenciji, tj. da se osigura mjesto nesree od pristupa osoba. Plin e izii u atmosferu bez posljedica.

Osobna zatitna opremaDine organe na intervenciji treba zatiti samostalnim

ureajem za disanje. Za zatitu tijela potrebno je odijelo za zatitu od polijevanja tekuinama, rukavice i izme. Tekui duik stvara smrzotine, pa je posebno vano raditi u rukavi-cama kako bi se ruke zatitile od hladnog plina.

irenje plinaNa intervenciji je od posebne vanosti procijeniti podru-

je opasnosti, odnosno procijeniti do koje se udaljenosti plin moe proiriti u koncentraciji koja moe tetno djelovati na zdravlje. Na irenje plina utjeu brojni imbenici: koliina plina, veliina otvora kroz koju plin istjee; stanje atmosfe-re, reljefna obiljeja itd.


Plin: tekui duikBrzina vjetra: 1 i 2 m/sTeren: otvoren (izvan naselja i ume)Temperatura zraka: 200C, poluoblanoIzvor istjecanja: horizontalni cilindrini spremnik (20 m3,

14.000 kg plina, 86 % spremnika)

Otvor istjecanja: na dnu spremnika, okrugla rupa promje-ra 10 cm

Vrijeme istjecanja: 27 minIstekla koliina: 14.000 kg plinaIstekla tekuina formira jezero promjera 9,3 mGranina koncentracija - tokasto polje: smanjenje kon-

centracije kisika na 19,3 % vol. (poveana opasnost od hi-poksije)

POTHLAENI TEKUI ETILEN

Pothlaeni etilen je plin koji je hlaenjem pretvoren u te-kuinu. Tekuina je bezbojna i bez mirisa. Dobiva se iz plina etana. Koristi se u industriji, posebno za proizvodnju polie-tilena. Dri se u velikim toplinski izoliranim spremnicima. Prevozi se u toplinski izoliranim cisternama (vakuum).

Oznake opasnosti

Tablica opasnosti Etiketa/listica opasnosti


Svojstvo Jedinica VrijednostDonja granica eksplozivnosti % vol 2,7

Donja granica eksplozivnosti % vol 36Vrelite 0C -104Kritina temperatura 0C -10Gustoa pare zrak = 1 1Gustoa tekueg plina voda = 1 0,566

Stabilnost i reaktivnostPlin je kemijski stabilan. estoko reagira s oksidacijskim

tvarima. Pri normalnim uvjetima nee doi do polimeriza-cije.

Slika 3: Podruje opasnosti pri istjecanju tekueg duika (vjetar: 1 m/s)

Slika 4: Podruje opasnosti pri istjecanju tekueg duika (vjetar: 2 m/s)

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

struka i praksa

Djelovanje na zdravljeU zraku istiskuje kisik pa se javlja problem hipoksije. U

dodiru s koom tekuina izaziva hladne opekline.

Prva pomoNakon udisanja valja izii na svjei zrak. Kod polije-

vanja tijela treba odmah skinuti kontaminiranu odjeu uz istovremeno polivanje vodom. Isprati kou sa to vie vode, najmanje 15 minuta. Oi ispirati vodom to due; skinuti kontaktne lee.

PoarTekui etilen je zapaljiv plin, lako isparava i moe doi

do poara i eksplozije para u smjesi sa zrakom. Spremnik koji je zahvaen plamenom vrlo lako moe eksplodirati. Di-jelovi spremnika razletjet e se u okolinu. U sluaju poara spremnika poeljno je hladiti spremnik rasprenom vodom. Vatrogasci ga trebaju hladiti iz zaklona, jer postoji mogu-nost da spremnik eksplodira tijekom hlaenja. Kod visokog tlaka aktivirat e se sigurnosni ventil, to je znak da se to prije treba udaljiti iz blizine spremnika jer prijeti eksplozija spremnika.

IstjecanjeU sluaju istjecanja osobe se mo-

raju udaljiti iz ugroenoga prostora. U podruju istjecanja plina vidi se magla. To je posljedica isparavanja ukapljenog plina. Plin je nakon istje-canja hladan i tei je od zraka pa se u poetku nakuplja pri dnu terena. Udaljavanjem od izvora istjecanja plin se zagrijava, a strujanje zraka podie plin u vie slojeve i razrjeuje ga. Treba sprijeiti istjecanje plina u kanalizaciju i podzemne prostore.

Ako je mogue svakako treba za-tvoriti istjecanje plina. Prolazak kroz oblaka plina da bi se dolo do venti-la ili se zaustavilo istjecanje na drugi

nain, vrlo je rizino i opasno po ivot. Ako je istjecanje slabo treba ga to prije zaustaviti. Raspreni mlaz vode moe biti od pomoi vatrogascima koji pokuavaju zaustaviti istje-canje da se smanji koncentracija plina. Kod veih istjecanja treba pristupiti defanzivno na nain da se izmjeste osobe iz ugroenoga podruja, a plin ostavi da istjee u atmosferu

dok ga ne nestane. Plin se iri u smjeru vjetra. Razrjeiva-nje plina bre je tijekom dana, vjetrovitog i sunanog vreme-na. Tijekom hladnih noi i bez vjetra razrjeivanje plina je najsporije. U tom e se slua-ju plin najvie proiriti. Nakon zaustavljanja istjecanja plin se moe pretoiti istiskivanjem s inertnim plinom (duikom). U sluaju porasta tlaka, na pri-mjer, zbog gubitka vakuuma u izolaciji, plin se moe djelomino spaljivati na baklji kako bi se odrao nizak tlak. Moe se spaliti i u potpunosti izlijeva-njem tekueg etilena u kanal. Baklja se u tom sluaju postavi vodoravno (v. slike 5 i 6).

Osobna zatitna opremaDine organe na intervenciji treba zatiti samostalnim ure-

ajem za disanje. Za zatitu tijela potrebno je odijelo koje titi od polijevanja tekuinama. Ruke treba zatiti rukavica-ma za zatitu od hladnoe.

irenje plinaNa intervenciji je od posebne vanosti procijeniti podru-

je opasnosti, odnosno procijeniti do koje se udaljenosti plin moe proiriti u koncentraciji koja moe tetno djelovati na zdravlje. Na irenje plina utjeu brojni imbenici: koliina plina, veliina otvora kroz koju plin istjee; stanje atmosfe-re, reljefna obiljeja itd.


Plin: tekui etilenBrzina vjetra: 1 i 2 m/sTeren: otvoren (izvan naselja i ume)Temperatura zraka: 20 0C, poluoblanoIzvor istjecanja: horizontalni cilindrini spremnik (20.000

L, 9.682 kg plina, 85% spremnika)Otvor istjecanja: okrugla rupa promjera 10 cm na dnu

spremnikaVrijeme istjecanja: 25 minIstekla koliina: 9.682 kg plinaGranina koncentracija tokasto polje: 2,7 % vol (donja

granica eksplozivnosti)

Slika 5: Spaljivanje etilena (plina)

Slika 6: Spaljivanje etilena (tekuine)

Slika 7: Podruje opasnosti pri istjecanju tekueg etilena (vjetar: 1 m/s) Slika 8: Podruje opasnosti pri istjecanju tekueg etilena (vjetar: 2 m/s)

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


struka i praksa

Uvod

Nesree uzrokovane pri radu s plinskim bocama pod tlakom mogu biti vrlo ozbiljne pa ak uzrokovati i smrt. Sigurnosne smjernice za rad s plinskim bocama pod tlakom pruaju jednostavne praktine savjete s koji-ma se smanjuje rizik vezan uz rad s plinskim bocama. Smjernice su pr-venstveno usmjerene na vatrogasce koji koriste boce sa stlaenim plinom pri svakodnevnom radu, ali takoer i za sve druge osobe koje se susreu s plinskim bocama. Izraz plinske boce ukljuuje razliite tipove posuda pod tlakom pogodne za transport i pohra-nu razliitih plinova pod tlakom. Plin-ske boce koriste se za mnoge razliite djelatnosti u vatrogasnoj slubi od pretraivanja u zadimljenom i nepre-glednom prostoru, gaenju poara u zatvorenom prostoru, tehnikoj slubi prilikom zavarivanja, rezanja metala, prilikom spaavanja s visina uskaka-njem u zrane uskone jastuke i pri punjenju vatrogasnih aparata s pogon-skim plinom. Plinske boce koriste se i kao pogonski plin za rad ugradbenih stabilnih sustava za gaenje poara (sustavi za gaenje prahom i uglji-nim dioksidom) u vatrogasnom vozilu i sl. Takoer, vatrogasci se mogu su-sresti pri svakodnevnim intervencija-ma u razliitim prostorima s razliitim plinovima ili tekuinama stlaenim u bocama. Svaka plinska boca predstav-lja potencijalnu opasnost kako za o-vjeka, tako i za njegovu okolinu. Ovi-

sno o tome kojim je plinom napunjena postoji opasnost od mehanikih ozlje-da ili ozljeda uzrokovanih kemijskim reakcijama. Plinovi u bocama mogu biti zapaljivi, eksplozivni, korozivni, otrovni, inertni te njihove kombinaci-je.

Opasnosti i uzroci nesrea

Glavne opasnosti prilikom rada s plinskim bocama su:

-eksplozivni uinak, ukljuujui opasnost od leteih krhotina boce ili isputanja stlaenog plina pod viso-kim tlakom velikom brzinom,

-mehanikih ozljeda uslijed udara tj. odskoka neispravnih boca ili odlo-mljenih dijelova sustava pod tlakom kao to su npr. redukcijski ventili ili ventili boca

-kontakta s osloboenim stlaenim plinovima ili tekuinama koji mogu biti otrovni (npr. klor) ili izazivaju as-fiksiju ( npr. ugljini dioksid),

-pojava plamena tj. vatre prilikom izlaska zapaljivog plina iz boce (npr. acetilena) ili tekuine (npr. ukapljeni naftni plin)

-udarca uslijed pada boca (koje mogu biti vrlo velike teine, ak i pre-ko 80 kg),

-ozljede uzrokovane runim mani-puliranjem boca.

Glavni potencijalni uzroci nesrea pri radu vatrogasca i ostalih osoba s plinskim bocama su:

-neadekvatna uvjebanost korisnika i neadekvatan nadzor,

-loe izvedeno postavljanje tj. insta-lacija boca na ureaje,

- neprovoenje ispitivanja i neredo-vito odravanje,

-neispravna oprema i/ili konstrukci-ja ureaja (npr. neispravno postavljen ventil boce ili redukcijski ventil),

-neispravno rukovanje ili skladite-nje,

-neadekvatna osobna zatitna opre-ma i oprema za disanje ili neadekvat-no prozraivanje radnog prostora,

-ostale iznenadne opasnosti.Vrlo je vano da rukovodee osobe

kao i osobe koje se susreu u svom radu s plinskim bocama odnosno po-

sudama pod tlakom uzmu u razmatra-nje sve mogue opasnosti koje mogu dovesti do nesrea te da poduzmu odreene korake kako bi smanjili ri-zik od nesrea uzrokovanih posudama pod tlakom i sveli ih na minimum.

Opasnosti koje se javljaju pri radu s plinskim bocama mogu se smanjiti na sljedee naine: redovitom kon-trolom boca i redovitim vjebanjem, ispravnim rukovanjem i koritenjem, ispravnim prenoenjem i transportom te skladitenjem.

Tekst: Zlatko Posavec, dipl. ing.

RAD S PLINSKIM BOCAMASmjernice za siguran rad s plinskim bocama s posebnim

naglaskom na boce namjenjene ugradnji u aparate za disanje

Slike 1. Plinske boce za razliite vrste plinova

Slike 2. Poar i uruavanje kao posljedica nestrunog rukovanja s plinskim bocama i

instalacijama

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


struka i praksa

Redovita kontrola i vjebanje

Sve plinske boce moraju biti pregle-dane i evidentirane od osobe zaduene za ispravnost boca prije nego se poa-lju na redovan servis, tj. ispitivanje ko-jim se osigurava da su boce u skladu s odgovarajuom normom.

Sve plinske boce moraju biti perio-dini kontrolirane u propisanim vre-menskim intervalima.

Svaka osoba koja koristi plinske boce treba biti prikladno uvjebana za rad s njima te treba imati neophodne vjetine koje ine rad s plinskim boca-ma siguran. Takoer, osobe moraju biti u svakom trenutku svjesne opasnosti koje mogu prouzrokovati plinske boce ako se s njima neispravno radi.

Neiskusne osobe pri radu s plinskim bocama moraju pored sebe uvijek ima-ti osobe s iskustvom koje provode nad-zor nad njihovim radom.

Korisnici plinskih boca uvijek prije koritenja boca moraju izvriti vanjski pregled boca kao i njihovih dodatnih dijelova (npr. ventil boce, sigurnosni ventil, redukcijski ventil) te utvrditi da li su oteeni. Jasni znakovi vanjskog oteenja su udubljenja, izboenja, urezine, tete uzrokovane vatrom (pa-ljenjem) i dr.

Korisnici plinskih boca takoer mo-raju udovoljiti zahtjevima redovitog kontroliranja boca prema preporuka-ma proizvoaa ili ovlatenog tijela za posude pod tlakom.

Plinske boce moraju biti jasno i vid-ljivo oznaene tako da se moe bez potekoa proitati koji plin sadre te koje opasnosti mogu nastati od nave-denog plina.

Ispravno rukovanje i koritenje

Plinske boce uvijek se moraju kori-stiti u vertikalnom poloaju osim boca koje su konstruirane za koritenje u drugim poloajima.

Plinske boce uvijek moraju biti si-gurnosno vezane tj. dodatno osigurane da se sprijei njihov pad.

Uvijek treba dvostruko provjeriti da li je boca/plin ispravno odabran za uporabu koju elimo.

Prije nego to se spoji plinska boca na opremu ili cijevi treba biti siguran da su redukcijski ventil i cijev kompa-tibilni s plinom koji se koristi kao i s njegovim radnim tlakom.

Pri rukovanju i kod koritenja plin-

skih boca uvijek treba nositi osobnu zatitnu opremu.

Plinske boce ne smiju se koristiti ni u jednu drugu svrhu osim za ono to su namijenjene te za transport i skladite-nje plina.

Prilikom transporta ili skladitenja plinske boce se nikad ne bacaju s visi-ne, vuku ili kotrljaju.

Kada plinske boce vie nisu u upo-rabi treba zatvoriti ventil boce i zati-titi ga od praine poklopcem tj. kapom tamo gdje je za to predviena zatita.

U sustavima gdje postoji mogu-nost povratka tetnog medija tj. flui-da u plinske boce, potrebno je na boce ugraditi nepovratne ventile.

Potrebno je osigurati da su venti-li boca zatieni s ventilskom kapom (poklopcem) ili naglavkom ili ventil mora biti tako konstruiran da izdri udar prilikom eventualnog pada boce.

Ispravno prenoenje i trans-port

Izbjegavati kada god je to mogue runi prijenos plinski boca ve koristiti kolica za prijevoz.

Ne koristiti ventile boca ili njihovu zatitu za dizanje boca osim ako nisu posebno konstruirani i izraeni za ta-kvu namjenu.

Plinske boce ne smiju biti postavlje-ne na uzvisini ili udubini bez adekvat-nog osiguranja od pada.

Postaviti zatite kape za ventile boca i/ili pokrivala za boce, kada je neop-hodno, npr. prilikom transporta, da se ne bi skupljala vlaga ili neistoa na ventilima i bocama.

Prije prije-voza vozilom, dobro osigurati poslagane boce da se sprije-i pomicanje ili pad boca. Najee je to u vertikalnom poloaju osim ako uputama za uporabu nije drugaije pro-pisano.

Kada kod je to praktino i izvedivo, ven-til za redukciju i prikljune ci-jevi treba od-vojiti od plin-skih boca.

Skladitenje

Plinske boce nikad se ne smiju skla-dititi pretjerano dugi period. Jedina pouzdana garancija kvalitetnog plina je da se nae to prije u primjeni.

Potrebno je rotirati plinske boce u skladitu. Time se jami da e se plin-ske boce troiti onakvim radom kako su ule u skladite tj. jednolino.

Plinske boce se skladite u suhu, si-gurnu prostoriju s ravnom povrinom koja je u kontaktu sa okolnim zrakom. Ako to nije mogue praktiki ostvariti, skladite se u adekvatan ventiliran pro-stor ili dio graevine napravljen upra-vo za tu svrhu.

Boce u kojima se nalaze zapaljivi plinovi ne smiju se skladititi u dije-lovima graevina koje slue za druge svrhe.

Ne preporuuje se zatita plinski boca od vanjskog izvora topline jer to moe imati suprotni efekt budui se time moe promijeniti njen mehaniki integritet.

Boce sa stlaenim plinom moraju biti pohranjene daleko od izvora palje-nja i lako zapaljivih materijala kao i od boca sa stlaenim kisikom.

Izbjegavati skladitenje boca sa stla-enim plinom koje su se nalazile u vodi ili drugoj tekuini prije nego se one detaljno oiste.

Ventil prazne boce uvijek mora biti zatvoren da se sprijei ulazak neisto-a iz atmosfere u bocu.

Kada boce sa stlaenim plinom nisu u uporabi ventil uvijek mora biti zatvo-ren i plombiran, osim u sluaju oko je sustav konstruiran da boce budu uvijek otvorene.

Boce sa stlaenim plinom treba po-hranjivati na ona mjesta gdje ne postoji opasnost od udaraca (npr. vozilom).

Upute za rad s bocama sa stlaenim plinom namijen-jenih ugradnji u aparate za

disanje

Pod aparatima za disanje podrazu-mijevamo zatitne dine aparate, dine aparate za ronjenje i medicinske apa-rate. Zatitni dini aparati koriste se u vatrogasnoj slubi, a dijele se na: izo-lacijske aparate sa stlaenim zrakom, izolacijske aparate sa stlaenim kisi-kom ili mjeavinom kisika i duika, cijevne aparate i izolacijske aparate za spaavanje. Kako vatrogasci od svih zatitnih dinih aparata, u obavljanju svakodnevnih djelatnosti, najee

Slika 3. Kolica za prijevoz plinske boce

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


struka i praksa

upotrebljavaju izolacijske aparate sa stlaenim zrakom u daljnjem tekstu e se posebna pozornost posvetiti po-zornost bocama sa stlaenim zrakom koje su namijenjene za ugradnju u te aparate.

Pri nabavi novih izolacijski aparata sa stlaenim zrakom i/ili pri kupovini rezervnih boca sa stlaenim zrakom za izolacijske aparate, kupac tj. korisnik osim uputa za uporabu kompletnog izolacijskog aparata dobiva i posebne upute za rad s bocama sa stlaenim zrakom. Slijedom toga svaka uporaba tlanih plinskih boca s ventilom, koji je njen sastavni dio, pretpostavlja to-no poznavanje i potovanje navedene upute.

Boce sa stlaenim zrakom moraju biti podvrgnute redovitim pregledi-ma i odravanju od strane ovlatenih strunih osoba, koje jedine mogu vriti popravke na bocama i ventilima. Radi lake i jednostavnije kontrole preporu-a se sklapanje ugovora o servisiranju i popravcima s proizvoaem ili nje-govim ovlatenim predstavnitvom. Pri odravanju smiju se primjenjivati samo originalni rezervni dijelovi pro-izvoaa. U sluaju da to nije tako tj. ako boce neprimjerno popravlja i odr-ava osoblje koje nije ovlateno od proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika ili ako se boce ne primje-njuju prema propisima, odgovornost za ispravan rad tlanih boca prenosi se na vlasnika ili korisnika. Takoer, pro-izvoa ne jami za tete koji nastupe zbog nepotivanja navedenih uputa.

Upute za uporabu slue ve kolo-vanim korisnicima dinih aparata i sustava opskrbe stlaenim zrakom za disanje kao uvod za ugradnju, sigurnu uporabu, vaenje iz aparata ili susta-va, odravanje i sigurno postupanje s tlanim bocama od elika, aluminija tj. legiranog elika i kompozitnih ma-terijala. Podatke i obavijesti koje se moraju nalaziti u uputi zahtijevani su slijedeim propisima: Direktivom za ureaje pod tlakom 97/23/EC i Direk-tivom za pokretne ureaje pod tlakom 99/23/EC. Tlane boce primjenjuju se za uporabu kod: izolacijski aparata sa stlaenim zrakom, izolacijskih aparata za ronjenje, izolacijskih aparata sa stla-enim kisikom, sustava opskrbe stlae-nim zrakom za disanje i medicinskih aparata. Ovisno o njihovoj primjeni tlane boce su i odgovarajue oznae-ne, pa su tako tlane boce izraene pre-ma zahtjevima Direktive 99/36/EC za pokretne ureaje pod tlakom oznaene s znakom , a tlane boce izraene pre-

ma zahtjevima Direktive 97/23/EC za ureaje pod tlakom oznaene s znakom CE. Tlane boce koje se primjenjuju kod izolacijskih aparata sa stlaenim zrakom, izolacijskih aparata za ronje-nje i izolacijskih aparata sa stlaenim kisikom podvrgnute su, osim tipskog ispitivanja, pojedinanog ispitivanja te nadzora proizvodnje od TV slube za certificiranje, i dodatnom ispitivanju od strane drugog ovlatenog tijela pre-ma Direktivi za opremu osobne zatite, a sve u svrhu sigurnije ugradnje i pu-tanja u rad. Radi toga, putanje u rad nakon izmjene tlane boce u izolacij-skom aparatu nije podlono nadzoru.

Rukovanje tlanom bocom pri radu s dinim aparatom

Tlana boca smjeta se u dini aparat te se provjerava da li je ispravno spoje-na s redukcijskim ventilom ili s giblji-vom tlanom cijevi za izlaz plina. Prije same ugradnje u dini aparat, ili prije spajanja na sustav opskrbe stlaenim zrakom za disanje ili na medicinski aparat, iz ispusnog otvora ventila treba se odvrnuti vijani zatitni ep.

Pri vaenju tlane boce iz dinog aparata ili sustava za opskrbu zrakom potrebno je postupati obrnutim redo-slijedom.

Prije same uporabe, dini aparat, sustav opskrbe stlaenim zrakom ili medicinski aparat potrebno je pustiti u rad. Putanje u rad predstavlja pripre-mu za uporabu, a obuhvaa sljedee radnje:

-provjera spoja ventila boce s reduk-cijskim ventilom,

-otvaranje ventila tlane boce, -provjera tlaka u boci. Nakon uporabe ventili tlanih boca

se obavezno moraju zatvoriti.Otvaranje, odnosno zatvaranje venti-

la boce obavlja se rukom te se pri tome ne smiju koristiti nikakvi alati. Tlane boce se ne smiju isprazniti ispod tlaka od 2 bara jer bi mogla ui vlaga i iza-zvati unutarnju koroziju. U sluaju da su tlane boce zabunom sasvim ispra-njene, moraju se isuiti, budui da je

u njih mogla prodrijeti vlaga. Za su-enje boca koristi se ureaj za suenje (postupa se prema uputama dobivenim uz ureaj) ili se boca napuni stlaenim zrakom iz kompresora do radnog tlaka, a zatim se stlaeni zrak puta polaga-no iz boce tako, da na ventilu boce ne doe do zaleivanja. Postupak treba provesti dva puta.

Pregled tlanih boca provodi samo kolovano osoblje kojemu se moe povjeriti njega, odravanje i sigurno rukovanje. Pregled boca treba izvriti prije njihovih punjenja, nakon poznate zlouporabe (nepravilnog rukovanja) ili prekomjernih optereenja za vrijeme rada te kao dio poslova na periodinom odravanju prema normama i nacio-nalnim propisima. Ako poslove odra-vanja ( npr. zamjenu rezervnih dijelo-va) vri osoblje koje nije ovlateno od proizvoaa ili njegovog predstavnika gubi se jamstvo, pa sukladnost (ozna-ka CE i izjava o sukladnosti) uz takve boce za ugradnju u dine aparate vie ne vrijedi. Na primjer, nakon proizvod-nje i pregleda svake nove tlane boce za dine aparate tvrtka Drger stavlja peat na vrat boce. Prilikom skidanja ventila boce peat e biti uniten. Uni-tenje peata takoer vodi do gubitak odgovornosti tvrtke Drger, a suklad-nost (oznaka CE i izjava o sukladnosti) uz takve tlane boce za ugradnju u di-ne aparate vie ne vrijedi.

Punjenje bocaTlane boce moraju biti nakon svake

uporabe napunjene do propisanog rad-nog tlaka. Prije punjenja boca potreb-no je napraviti vizualni pregled, kako bi se utvrdilo je li se tlana boca nalazi unutar ispitnog intervala i nije li ote-ena. Sve to ometa vizualni pregled, kao na primjer strana tijela ili neisto-a, treba odstraniti ( navedeno se ne odnosi na etiketu dozvole za uporabu). Puniti se mogu samo one tlane boce:

-iji ispitni interval oznaen na boci nije prekoraen,

Slika 4. Prikaz vijanih zatitnih epova na ventilima boca sa stlaenim zrakom i

stlaenim kisikom

Slika 5. Peat proizvoaa na spoju boce i ventila

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


struka i praksa

-iji vijek trajanja nije prekoraen,-koje ne pokazuju nikakva oteenja

to bi mogla dovesti do opasnosti, npr. oteeno kuite, runo kolo ventila ili sam ventil boce,

-na ijem prikljunom vijanom spo-ju nisu vidljivi tragovi vlage,

-koje su namijenjene tono odree-nom plinu koji se puni.

Tlane boce treba puniti samo do propisanog radnog tlaka. Preporu-ljivo je bocu puniti polagano kako bi se izbjeglo naknadno punjenje zbog toplinskog irenja. Mogue je pri pu-njenju, bocu radi hlaenja uroniti u vodu. Ako i to nije dovoljno da se boca potpuno ohladi, potrebno je naknadno punjenje boce. Tlane boce nemaju sigurnosni ureaj protiv prepunjava-nja ( sigurnosni ventil). Radi toga je potrebno sustav za punjenje tlanih boca odgovarajue opremiti kako bi se tijek punjenja mogao nadzirati. Pri punjenju stlaenim zrakom moraju se ispuniti zahtjevi iz norme HRN EN 12021:2002. U sluaju da su tlane boce namijenjene punjenju kisikom, ne smije u unutranjosti boce, na na-voju ventila i na dijelovima za brtvlje-nje biti ulja, masti i neistoa. Kisik u boci mora imati stupanj istoe od naj-manje 99,5 vol %. Vano je napomenu-ti da kod punjenja kompozitnih tlanih boca (CFK boce) moe se, kao poslje-dica razliitog koeficijenta rastezanja kompozitnog materijala i sloja laka ili punila, na vratu boce kao i na punilu s donje strane tijela tlane boce stvoriti povrinska pukotina. Ova pojava nije posljedica promjene strukture boce i ni na koji nain ne smanjuje sigurnost u radu.

OdravanjeU uputama za rad s tlanim bocama

za dine aparate navedeni su i intervali ispitivanja kao i oteenja kompozit-nih boca, s napomenom da su temelji odreivanja ispitivanja i zamjene ote-enih boca ovisno o veliini oteenja europski i nacionalni propisi. Slijedom navedenog u Republici Hrvatskoj su sve europske norme iz podruje posu-da pod tlakom prihvaene kao hrvatske norme, a nadlenost nad ispitivanjem posuda pod tlakom je pod ingerenci-jom Agencije za opremu pod tlakom (OPT agencije). Prema propisima tj. pravilnicima koje je izdala OPT agen-cija propisani su intervali odravanja i ispitivanja tlanih boca.

Uputama o koritenju propisano je da se kompozitne boce moraju rasho-

dovati u sluaju ako su:-tlane boce s poderanom povri-

nom, urezima, udubljenima i odvoje-nim slojevima vlakana, duim od 20 mm i dubljim od 0,25 mm,

- tlane boce s ispupenjima, raskoli-ma slojeva smole ili kompozitnog ma-terijala ili drugim oteenjima struke,

-tlane boce kod kojih su kompozit-ni materijali, etikete ili boja spaljeni ili pougljenjeni ili je smola rastopljena.

Tlane boce koje su dole u kontakt s kiselinama moraju se isprazniti, odno-sno tlano rasteretiti, a zatim se zbog daljnjih postupaka treba kontaktirati ovlateno predstavnitvo.

Ukoliko su etikete na tlanoj boci neitljive treba kontaktirati ovlateno predstavnitvo ili proizvoaa. Ako osoblje proizvoaa ili ovlatenog predstavnitva moe nesumnjivo iden-tificirati tlanu bocu, moe se privr-stiti nova etiketa. U sluaju da se tla-na boca ne moe identificirati, mora se rashodovati.

Ako je tlana boca bila izloena udarnom optereenju zbog pada i/ili slinom, treba je tlano rasteretiti i poslati kod proizvoaa ili ovlateno predstavnitvo na struno miljenje.

Intervali odravanja tlanih boca prema uputama za rad su sljedei:

-za zatitne dine aparate (CE znak za sklop)-unutarnje ispitivanje i ispiti-vanje vrstoe nakon najvie 5 godina,

-za dine aparate za ronjenje (CE znak za sklop)-unutarnje ispitivanje nakon najvie 2,5 godine, a ispitivanje vrstoe nakon najvie 5 godina,

-za stacionarne sustave opskrbe stla-enim zrakom za disanje ( znak na tlanoj boci)-unutarnje ispitivanje i ispitivanje vrstoe nakon najvie 10 godina.

Vano je napomenuti da se na tip-skoj registraciji proizvoaa nalazi po-datak da za tlane boce iz kompozitnog materijala vrijedi interval ispitivanja od 3 godine. Taj se interval ispitivanja moe, ovisno o pogonskim uvjetima produiti. Tlane boce iz kompozitnog materijala imaju openito vijek trajanja minimalno 15 godina, a vijek trajanja elinih boca je pri propisanoj uporabi i redovitom ispitivanju u propisanim vremenskim intervalima neogranien. Intervali ispitivanja kompozitnih kao i vijek trajanja tlanih boca propisan u uputama za rad je neobavezujui bu-dui da su oni regulirani nacionalnim normama i propisima.

U uputama za rad s tlanim boca-ma za dine aparate osim navedenog

nalaze se i osnovne smjernice u svezi popravaka, oznaavanja, prijevoza, skladitenja te odlaganja u otpad tj. zbrinjavanja tlanih boca. Ako su na tlanim bocama potrebni popravci po-trebno je kontaktirati proizvoaa ili ovlateno predstavnitvo. Popravljene boce podvrgavaju se ponovnom ispiti-vanju npr. tlanom ispitivanju vodom koje odgovara ispitnom tlaku boce. Kod tlanih boca napravljenih iz e-lika i iz aluminija tj. legiranog elika serijski broj boce utisnut je na rame-nu boce. Kod tlanih boca napravlje-nih iz kompozitnih materijala serijski broj nalazi se na etiketi koja je sastavni dio boce. Prije prijevoza i skladitenja tlanih boca vijani ep mora se uvr-nuti u prikljuak ventila. Tlane boce se prevoze tako da su osigurane od meusobnog udaranja, postavljene su tako da se ne mogu prevrnuti kao i da se njihov poloaj ne moe mijenjati. Prilikom noenja tlane boce ne dre se za runo kolo ili tijelo boce ve se dre za tijelo ventila. Boce se uvaju u prostorima osiguranim od vruine, ke-mikalija i vatre, a temperatura skladi-tenja punih boca je od -30C do 60C. Neupotrebljive tlane boce odlau su u otpad prema nacionalnim propisima.

Slika 6. Izgled boca koje nisu zadovoljile tlano ispitivanje

Slika 7. Izgled neispravne boce nakon puknua

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


vjeba

19

U tmurno nedjeljno prijepodne 18. studenoga 2012. u 10 sati zapovjednik VZO pii Bukovica Josip Miladino-vi primio je informaciju mobitelom o prometnom udesu kod zgrade Opine pii Bukovica. Osob-no vozilo skliznulo je sa ceste na bankinu, upalo u ulini kanal ispred op-inske zgrade i zapalilo se. Buknula je eksplozija rezervoara za gorivo i va-tra se s vozila proirila na zgradu Opine pii Bu-kovica. Zapovjednik hit-no alarmira DVD pii Bukovica, a trai pomo i od DVD-ova Vukosavlje-vica i Okrugljaa. Kako su vatrogasci DVD Gori-ana gostovali kod pobra-tima DVD Vukosavljevi-

ca, i oni priskau u pomo i ukljuuju se u akciju. Na mjesto nesree privi do-laze estero operativaca DVD pii Bukovica sa navalnim vozilom i ala-tom za tehnike interven-cije Do njihova dolaska vjetar je proirio poar i vatra se razbuktala. Va-trogasci urno pristupaju gaenju automobila la-kom pjenom no problem im predstavljaju vrata vo-zila koja su se zaglavila. Rezanjem vrata alatom za tehnike intervencije spaavaju ugroenu oso-bu iz osobnog automo-bila. Operativci izvlae unesreenog i predaju ga ekipi prve pomo.

Na intervenciju stie petero vatrogasaca s auto ljestvama DVD-a pii

Bukovica koji, po nalogu zapovjednika, zauzima-ju poloaj s druge strane objekta. Poar krovita gase vodom, koristei pritom podzemnu hi-drantsku mreu. Na in-tervenciju dolazi DVD Vukosavljevica s autoci-sternom 9000 litara. De-vet vatrogasaca prilazi objektu frontalno, kori-stei unutarnju i vanjsku navalu i sa 2 mlaza spre-avaju irenje poara na susjedne objekte. S jed-nim mlazom ulaze u jako zadimljeni objekt u ko-jem je DVD Gorian apa-ratom za umjetno stva-ranje dima stvorio jaku dimnu koncentraciju u unutranjosti zgrade. e-tiri lana prve pomoi iz DVD Vukosavljevica i 2

lana mladei DVD pi-i Bukovica opremljeni dinim aparatima dolaze do ugroenih u zgradu, evakuiraju osoblje i izno-se na otvoreno vrijednu dokumentaciju. Istovre-meno DVD Okrugljaa sa 4 vatrogasca opsluuje vodom vatrogasne ljestve DVD-a pii Bukovica.

Za vrijeme vjebe pro-met na upanijskoj ce-sti ispred zgrade Opine osiguravaju 2 lana DVD pii Bukovica. Pokazna vjeba izvrena je prema Programu rada i prateih odluka VZO pii Bu-kovica, kojom su nakon ljetne sezone provjerili: ispravnost tehnike, opre-me, obuenost operativa-ca i onih koji su nedavno proli osposobljavanje za specijalnosti: prve po-moi, tehnike interven-cije, strojare, koritenje dinih aparata. Cijeli tok vjebe pratio je naelnik opine pii Bukovica Ivica Luli. Nakon vje-be uslijedila je analiza u kojoj su sudjelovali Mi-lan Majeti, predsjednik VZO naelnik pii Bu-kovica koji je i osmislio vjebu, zapovjednik Josip Miladinovi i zamjenik zapovjednika eljko Ko-mar, rukovodioci svih tri-ju DVD-a i gost Kristijan Plakalovih, predsjednik DVD Gorian. Zakljuak analize bio je da su svake godine pokazne vjebe sve strunije i sloenije, a da je pritom sitnih nedo-stataka sve manje.

POKAZNA VJEBA PII BUKOVICA 2012.

Vjebom provjerili ispravnost tehnike, opreme i obuenosti vatrogasaca

Tekst i foto: Barica Mihokovi

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

vjeba


Tekst i foto: Tomislav Stepi

Vatrogasno-spasilaki tim vzo pisarovinaSpaavanje s visine i dubine

Praktinom vjebom na stijeni Gorsko zrcalo u Markueva-koj Trnavi u nedjelju 19. studenog 2012. est vatrogasaca VZO Pisaro-vina (4 iz DVD-a Donja Kupina i 2 iz DVD-a Pisarovina) poloilo je I. stupanj osposobljavanja za specijal-nost spaavatelja s visina i iz dubina prema Programu osposobljavanja za spaavanje s visina i iz dubina.

Prije pristupanja programu ospo-sobljavanja polaznici su proli i stro-gu provjeru funkcionalnih i motori-

kih sposobnosti. Program u trajanju od 40 sati (5 dana) odran je na poligonu Ui-lita vatrogastva, zatite i spaavanja te na stijeni Gor-sko zrcalo u Markuevakoj Trnavi u suradnji s instruk-torima Uilita. Ova obuka predstavlja prvu pravu va-trogasnu specijalnost jer se provodi prema odgovaraju-em verificiranom programu Uilita, nakon ega se stje-

e specijalnost i dobiva javna ispra-va- certifikat kao i priivka i znaka specijalnosti za uniformu.

Program osposobljavanja za prvi stupanj predstavlja poetni stupanj osposobljavanja vatrogasaca za spa-avanje s visine i dubine te uvodi polaznike u podruje spaavanja s vi-sina i iz dubina, uvodi ih u opremu i tehniku potrebnu za to, te standardne operativne postupke na takvim inter-vencijama. Program je uspjeno zavr-en ako vatrogasci prou sve terenske

vjebe i ako poloe zavrni pisani ispit, a daljnje napredovanje ovisi od prakticira-nja nauenog i anga-mana polaznika na obrazovanju. Budui da je ovo prvi vatro-gasno-spasilaki tim na podruju VZO Pi-sarovine, oekujemo popunjavanje nedo-statne skupne opre-me i njihovo daljnje uvjebavanje.

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


vjeba

21

U srijedu 28. studenoga u po-gonima poduzea Bilokal-nik-Ipa odrana je taktiko-pokazna vatrogasna vjeba i vjeba evakua-cije Bilokalnik-Ipa 2012. u kojoj su sudjelovali djelatnici JVP grada Koprivnice te radnici i voditelji ovog

poduzea. Cilj ove dobro organizirane i izvedene vjebe kojom je rukovo-dio v.d. zapovjednik JVP Koprivnica Slavko Laku bila je provjera opera-tivne spremnosti i mobilnosti JVP gra-da Koprivnice, kao i provoenja po-stupka evakuacije radnika iz pogona,

rada rukovodeih slubi, te kontrola usklaenosti rada slubi Bilokalnik-IPA i JVP grada Koprivnice.

Pretpostavka vjebe je bila da je dolo do poara na stroju za lijeplje-nje Wega 1600, te do proirenja poa-ra na radni prostor. Nakon poetnog neuspjenog gaenja poara zatraena je pomo koprivnikih profesionalaca koji i inae obavljaju i protupoarnu slubu zatite u ovom poduzeu. Nji-hovim brzim dolaskom poar je uga-en, a osoblje je evakuirano.

- Mislim da je ovo jedna od uspje-nih vjebi koja se provodi naim pla-nom rada i mogu izjaviti da sam bio zadovoljan tijekom i konanim rezul-tatom vjebe u kojoj su djelatnici JVP grada Koprivnice i poduzea Bilo-kalnik-Ipa u zajednikom djelovanju obavili zadatak na ope zadovoljstvo svih, zadovoljno je rekao Slavko La-ku na kraju vjebe.

ISTAKNUTA SPREMNOST I MOBILNOST KOPRIVNIKIH PROFESIONALACA

Detalj sa vjebe u pogonu Bilokalnik-Ipa

D. R.

U etvrtak 6. prosinca odrana je zajednika pokazna va-trogasna vjeba na objektu Osnovne kole Kalnik u istoimenom mjestu. Tema ove vjebe bila je gaenje poa-ra s unutarnjom navalom, te organizi-rano provoenje evakuacije uenika i nastavnikog osoblja iz prostorija kole. Sam cilj ove dobro koordi-nirane vjebe u kojoj je sudjelovala Javna vatrogasna postrojba grada Krievaca i DVD Kalnik kojom je zapovijedao zapovjednik JVP grada Krievci Ivan Matosovi i njegov za-mjenik Ivan Peari, bila je u prvom redu evakuacija uenika i nastavnika te zajedniko djelovanje profesiona-laca i dobrovoljaca DVD-a Kalnik. U vjebi su sudjelovali, osim vatro-gasaca, i uenici i nastavnika kao i djelatnici Doma zdravlja Koprivni-ko-krievake upanije - ambulanta Kalnik, Crveni kri Krievci i djelatnici Policijske postaje Krievci. U vjebi sudjelovalo je navalno vozilo JVP Kri-evci i zapovjedno vozilo te navalno vozilo DVD-a Kalnik i deset vatrogasaca koji su svoj dio zadatka uspjeno oba-vili kao i ostali sudionici.

Vjebu su zanimanjem sa zanimanjem pratili i upan Darko Koren, naelnik opine Kalnik Boidar Kovai, predsjednik VZ Ivan Golubi, predsjednik VZG Krievci Ivan Mui i drugi.

Detalj sa vjebe na O Kalnik

ZAJEDNIKA POKAZNA VJEBA

KALNIK 2012.

D. R.

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

vjeba


Uenici su evakuirani preko zranog jastuka

U srijedu 14. studenoga u Krievci-ma odrana je uspjena pokazna vatrogasna vjeba pod imenom Tica 2012 na objektu Srednje kole Ivan Seljanec u Krievcima. Cilj vjebe bila je provjera pro-voenja organizirane evakuacije uenika na-stavnika iz prostorija kole u sluaju nastanka akcidentnog dogaaja, kao i provjera uin-kovitosti gaenja poara od strane djelatnika JVP grada Krievaca prilikom nastanka po-ara na takvoj vrsti objekta. Putem vjebe se eljelo provjeriti koordinirano djelovanje kri-evakih profesionalaca, djelatnika kole, pri-padnika medicinske pomoi i Crvenog kria, te sustava uzbunjivanja i detekcije. U vjebi su takoer sudjelovali i djelatnici Policijske postaje Krievci.

Vjeba je bila zanimljiva za brojne gleda-telje, meu kojima je bio i zamjenik ministra Ministarstva rada i mirovinskoga sustava Bo-idar tubelj, predstavnik grada Krievaca

Ivan Vuk sa suradnicima, predstavnici Poli-cijske postaje Krievci, predstavnici DUSZ Podrunog ureda Koprivnica i drugi.

Scenarij vjebe pretpostavljao je poar koji je zaprijetio objektu, te se brzo i organizira-no obavila evakuacija uenika i nastavnika, a ozlijeenima je pruena pomo. Odmah na-kon evakuacije uenika i nastavnika, dolo je vatrogasno zapovjedno vozilo sa zamjenikom zapovjednika JVP grada Krievaca Ivanom Peariem koji je obavio izvianje terena i u dogovoru sa zapovjednikom Ivanom Matoso-viem izdana je zapovijest za unutranjim i vanjskim gaenjem poara.

Na kraju vjebe svi navedeni segmen-ti uspjene pokazne vjebe Tica 2012 pod dirigentskom palicom zapovjednika vjebe, zapovjednika JVP grada Krievaca Ivana Matosovia uspjeno su odraeni prema utvr-enom planu, bio je zakljuak nakon kratke analize poslije zavrene vjebe. D. R.

Uspjena zdruena vjeba

U Domu za starije i nemone osobe androvac 6. pro-sinca 2012. godine odrana je vjeba gaenja poara i evakuacije pod nazi-vom Dom 2012.

Elaboratom vjebe predviena je prometna nezgoda na prometnici androvac Bjelovar, uslijed koje dolazi do poara koji se iri na zgradu Doma. Djelatnici doma provode eva-kuaciju tienika i dojavljuju obavi-jest o poaru upanijskom centru 112 Bjelovar, koji proslijeuje infor-maciju VZO androvac. Sustavom VatroTel uzbunjuje se Interventna vatrogasnu postrojbu iji pripadni-

ci sa dvije ekipe za unutarnju navalu spaavaju jo dvije osobe iz objekta. Naposljetku je uz navalno vatrogasno vozilo i prateu vatrogasnu cisternu simulirano gaenje poara.

Svrha vjebe bila je priprema djelatnika doma i vatrogasaca Inter-ventne postrojbe VZO androvac za intervencije na objektima visokog rizika, a cilj provjera organiziranosti i spremnosti djelatnika Doma za po-stupanje prilikom spaavanja i eva-kuacije nepokretnih tienika doma, te priprema pripadnika Interventne postrojbe za djelovanje u navedenom objektu.

Vjeba u Domu za starije i nemone osobe androvac

DOM 2012.Vlas

nitvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice


vjeba

23

Nakon vjebe obavljena je i njena analiza na kojoj je sa zadovoljstvom zakljueno kako su sudionici vjebe prikazali da su spremni za djelovanje u slinim stvarnim situacijama. U ana-lizi su sudjelovali predsjednik VZO androvac Ivan Zdelar, zapovjednik Vatrogasne zajednice Bjelovarsko-bilogorske upanije eljko Jambrek, ravnatelj Doma za stare i nemone

osobe androvac Damir Kolar, vodi-telj Odsjeka za planske i preventivne poslove Podrunog ureda za zatitu i spaavanje Bjelovar Danko Stavinoha, te voditelj Slube vatrogastva i odazi-va u hitnim situacijama INA d.d. Beri-slav Halga.

Potrebno je napomenuti kako se najvea nesrea u proteklom razdoblju desila 7. listopada prole godine, kad je

u poaru nelegalnog obiteljskog doma za stare i nemone osobe u Bjelovaru smrtno stradalo ak pet osoba. Samo zahvaljujui portvovnoj intervenciji Javne vatrogasne postrojbe Bjelovar, koja je ukljuila evakuaciju nepokret-nih osoba iz potkrovlja zgrade kroz prozor i usko stubite broj nastradalih nije bio vei.

Tekst i foto: Danko Stavinoha

Na prostoru O Kuranec Vatrogasna zajednica Grada akovca organizirala je 9. studenog taktiku vjebu pod nazivom Evakuacija, spaavanje i gaenje poara O Kuranec 2012. Njome se eljelo uvjebati lanove dijela postrojbi VZG-a akovca u pravilnom, efikasnom i strunom nainu koritenja vatrogasne opreme koju posjeduju postrojbe koje su sudionice vjebe. Osim toga, provjerila se ispravnost podzemnih hidranata na vjebovnom prostoru.

Sudionici vjebe su bile postrojbe VZG-a akovca: JVP akovec, te drutva: Kuranec, andorovec, Totovec, Straho-

ninec, Savska Ves, Pustakovec Buzovec Putjane, G. Vidovec, Ivanovec kao i dje-latnici te uenici O Kuranec.

Pretpostavka vjebe je da je u kolskoj kuhinji, uslijed nepanje, dolo do poa-ra. Nakon dojave, nastavnici su u svojim razredima zapoeli evakuaciju uenika. Deurni u JVP akovec dobiva o svemu dojavu, a na mjesto dogaaja je poslao navalno vozilo i malo tehniko vozilo sa uskonim jastukom, a DVD Kuranec je obavjestio deurne komunalne slube, po-liciju i hitnu medicinsku pomo.

Po dolasku na mjesto poara voditelj smjene vatrogasne postrojbe i zapovjed-nik DVD Kuranec, uz krae izvianje, donijeli su odluku da trebaju pomo va-trogasaca VZ Grada akovca. Preko VOC JVP akovca SMS porukama obavjeta-vaju se drutva VZG akovca da se s vo-

zilima i opremom hitno jave na mjesto dogaanja.Sve spomenute vatrogasne postrojbe ukljuile su se u akci-

ju gaenja i spaavanja prema zapovijedima zapovjednika VZ Grada akovca.

Komunalne slube su iskljuile struju, zatvorile plin i vodu u dijelu naselja ostavljajui vodu samo u cijevima odakle se iz hidranata obavljalo gaenje. Djelatnici kole osposobljeni za pruanje prve pomoi prihvatili su ozlijeene uenike te su ih zbrinuli do dolaska Hitne medicinske pomoi.

TAKTIKA VJEBA-EVAKUACIJE, SPAAVANJE I GAENJE POARA O KURANEC 2012

Cilj vjebe u cijelosti ispunjen

Mladen Grubi

Vatrogasci su pohvaljeni zbog svoje koordiniranosti

Uenici su evakuirani preko zranog jastuka

Vlasn

itvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

psihologija


Iako naslov moda ukazuje da bi se u tekstu koji slijedi mo-glo govoriti o kemijsko-tehno-lokim aspektima izgaranja gorivih tvari ili neto slino vezano uz po-are, ovdje

vatrogasni vjesnik 12_2012

Documents