vijesti iz svijeta za djecu · vijesti iz svijeta za djecu (2/2016) ¥ 3 dragi uËitelji, ovoga...

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (2/2016) • 1

Drugo tromjeseËje 2016.

JUÆNOPACIFI»KA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAZA DJECU

2 • VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (2/2016)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

LekturaSelena Pleπko

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2016.Za internu uporabu


Dragi uËitelji,

Ovoga tromjeseËja na programu je JuænopacifiËka divizi-ja, koja se sastoji od sljedeÊih dræava: Australije, Fidæija, No-vog Zelanda, Papua Nove Gvineje, Salomonskih Otoka, Ton-ge, Vanuatua, Pitcairnovog OtoËja i Samoe.

Ova divizija ima preko 38 milijuna ljudi, ukljuËujuÊi viπeod 424.000 adventista. Dakle, jedan adventist na svakih 89ljudi. VeÊina adventista æivi na otocima.. Dar trinaeste suboteovoga tromjeseËja iÊi Êe Juænom Pacifiku.

JeziËna zabava

Pjesme i rijeËi na jeziku pidæin (jeziku Papua Nove Gvineje)nalaze su u ovim vijestima iz svijeta zajedno s nekim recep-tima s Juænog Pacifika.

ZajedniËki ruËak

Ovog tromjeseËja upriliËite zajedniËki ruËak. Moæete iza-brati neke od navedenih recepata. Ukrasite crkveno predvor-je papirnatim cvjetovima ili plastiËnim cvjetovima i πkoljka-ma. Izreæite fotografije zemalja iz ovog tromjeseËja ili ih pro-naite na internetu.

Dok pristiæu u crkvu neka djeca pozdravljaju vjernike pje-smom “Apinon” (“Dobar dan”). Nakon obroka neka djeca otpje-vaju pjesmice koje su nauËili ovog tromjeseËja.

Poseban dodatak

u Koπarica za dar: umjesto klasiËne koπarice za dar, ovogtromjeseËja moæete koristiti ljusku kokosa.


u Skinite s interneta poseban video za djecu za ovo tromje-seËje: www.adventistmission.org/dvd.

u Ukrasite prostoriju papirnatim cvijeÊem, zastavama ilislikama iz Ëasopisa s predjelima ovih zemalja.

u Viπe informacija i aktivnosti: pod naslovom “Pomagala”pronaÊi Êete nekoliko djeËjih web-stranica. Posjetite ih ka-ko biste dobili viπe podataka o povijesti, ljudima i kulturijuænopacifiËkih otoka. Tamo Êete pronaÊi i web-straniceJuænopacifiËke divizije koje vam takoer mogu koristiti.

Joπ jednom, puno vam hvala na vaπoj posveÊenosti misijii pomoÊi da se djeca poveæu s Ëlanovima svoje duhovne obiteljiπirom svijeta.

Neka vas Bog obilno blagoslovi!

Gina Wahlen

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

Ovoga tromjeseËja naπ dar trinaeste subote pomoÊi Êe usljedeÊemu:

u Da se opremi studio Hope Channela na Novom Zelandu;u Da se sagradi obiteljski wellness centar na Fidæiju.

Projekt za djecu:u Da se sagradi 28 srediπta za djeËje uËeniπtvo (Lamb Shel-

ters) na Papua Novoj Gvineji i Novoj Kaledoniji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


2. travnja 2016.

Æivot na otokuCookovo OtoËje

Napomena: Ovo iskustvo pobliæe objaπnjava æivot na oto-ku, i to na vrlo malom otoku Manihiki (4 km2). Prvi put je objav-ljena u “Misiji za tinejdæere”, u prvom tromjeseËju 2000. godine.

Zovem se Taiti. Moja obitelj æivi na otoku Manihiki naCookovom OtoËju. (Potraæite otoËje na zemljovidu, a zatim po-kaæite Fidæi).

Bili smo oduπevljeni odlaskom na Fidæi, ali morali smoæivjeti na Manihikiju. Tamo smo æivjeli nekoliko godina, takoda nam je taj otok postao dom.

Zapravo, moja sestra i ja roene smo na Novom Zelandu,i nismo ga htjele napustiti, ali smo uskoro shvatile da mo-æemo uæivati na malom otoku. Manihiki je tako malen otokda se uopÊe ne prikazuje na zemljovidu. To nije planinskiotok, veÊ otok koji se zove atol. Zapravo je to nakupina ko-ralja i pijeska koja jedva izviruje iz oceana. Najviπa toËka naotoku je tek nekoliko metara iznad razine mora.

Na ovom otoku ne moæe mnogo toga rasti, samo kokoso-ve palme i morska trava. Nema rijeka ni jezera koji bi nasopskrbljivali pitkom vodom. U velikim baËvama hvatamo ki-πu, a kokos nas opskrbljoje vodom i hranom. I, naravno, ima-mo mnogo ribe u moru. Na naπem malom otoku æivot je spo-riji i mirniji.

Usprkos maloj veliËini, naπe otoËje poznato je po svojojglavnoj proizvodnji. U zaπtiÊenim vodama lagune u srediniotoka Ëuvamo posebne πkoljke koje proizvode crne bisere. Ovibiseri poznati su πirom svijeta. Oni nam osiguravaju novackojim moæemo kupiti ono Ëega nemamo na otoku.


Vjerojatno se pitate πto mi radimo na ovom malom oto-ku. Pa, svi se djeËaci znaju popeti na kokosove palme i ondaspuπtaju kokos koji naπe mame koriste za kuhanje, pa samse tako i ja nauËila penjati. Prvo mi je bilo vrlo teπko, alikad sam svladala vjeπtinu penjanja, postalo je lakπe. Tako-er, svi na otoku znaju plivati, tako da Ëesto idemo na pli-vanje u mirnu lagunu.

Moj tata i ja volimo pecati u laguni. Ribe vole mirnu vodu,pa kad pronau put do lagune, Ëesto u njoj i ostanu. Kadæelimo uhvatiti ribu, raπirimo mreæu preko pola lagune. Za-tim bacamo kamenje u vodu. Ribe bjeæe od kamenja i ulazeravno u mreæu.

Pozivnica

Jednoga dana posjetio nas je jedan Ëovjek. Bio je to noviadventistiËki pastor, koji je upravo stigao na naπ otok. Po-zvao nas je da prisustvujemo subotnjoj πkoli baπ u susjed-stvu moje bake i djeda. To nam je zvuËalo primamljivo, pasmo moja sestra Ngametua i ja pitale mamu smijemo li iÊi.Majka nas je pustila.

Dok smo æivjeli na Novom Zelandu, ona je iπla u pro-testantsku crkvu, tako da joj je bilo drago πto smo moglenauËiti neπto o Bogu i na Manihikiju.

Uæivale smo u subotnjoj πkoli, i kad smo stigle kuÊi, svesmo ispriËale majci. Kad se otac vratio, ispriËale smo i nje-mu. On se smijeπio dok smo pjevale pjesme koje smo tamonauËile. Nisam znala da je tata bio adventist kad je bio mali,a onda je prestao iÊi u crkvu kad se preselio na Novi Ze-land.

Ngametua i ja rekle smo roditeljima da i drugi odraslidolaze u subotnju πkolu. Pozvale smo ih da pou s nama, inakon tjedan dana svi smo zajedno krenuli. Uskoro je bilotoliko mnogo ljudi da su rekli kako im je potrebno veÊe mje-sto na kojemu Êe se sastajati. PoËeli smo graditi crkvu naotoku. Svi su pomagali, Ëak i ljudi koji nisu dolazili u su-


botnju πkolu. Tako je naπa mala crkva bila sagraena i moglismo se preseliti u nju.

Uskoro je propovjednik objavio da Êe se odræati krπtenje,i moji roditelji su se odluËili krstiti. Jedne subote ujutro svismo otiπli u lagunu, gdje su se moji roditelji krstili zajednos joπ nekoliko ljudi. Bio je to sretan dan! Jako sam sretnaπto su moji roditelji dali svoja srca Bogu. Naπ dom je sadamnogo sretnije mjesto.

Taiti Toroma imala je dvanaest godina kad je ispriËala ovoiskustvo.


9. travnja 2016.

Govor o Isusuu kolibi za biljar

Salomonski Otoci

Zovem se Ngatia Rezalda Apa. Imam jedanaest godina iidem u πesti razred. Æivim na adventistiËkom fakultetu Beti-kama na Salomonskim Otocima, gdje moj otac radi kao pro-fesor. Na fakultetu Betikama djeËji odjel se brine za djecu ipriprema im razliËite programe koji pomaæu da naπi æivotiprate korake naπeg velikog UËitelja Isusa — naπeg Gospodi-na, VodiËa, Kapetana i Prijatelja.

Od svih dana u tjednu najviπe volim subotu jer tada ra-no ujutro djeca zajedno s uËiteljima idu u obliænje susjedstvoi govore o Isusu drugoj djeci.

Dvostruki obrok blagoslova

Volim djeci priËati priËe iz knjige Moj biblijski prijatelj. Kadvidim kako uæivaju u priËama, pjesmama i molitvi, shvaÊamda ja primam dvostruki obrok blagoslova kao i svi oni kojidræe subotu svetom.

Kad smo prvi put otiπli na ovo mjesto, imali smo samoπestero djece i naπe smo bogosluæje odræali pod palmom. Molilismo se s njima, pjevali pjesme i priËali biblijske dogaaje.Djeca su bila vrlo uzbuena i htjela su joπ viπe nauËiti oIsusu. Svake subote bi se naπa mala skupina sastajala i svakiput bismo vidjeli da dolazi sve viπe djece. Sada imamo naj-manje πesnaestero djece, a ËeπÊe i viπe, s nekoliko roditelja.

Koliba za biljar

Sve je bilo odliËno do prije neku subotu. Kad smo doπlido naπeg mjesta, jedno dijete nam je reklo da ne trebamo


viπe odræavati bogosluæje na otvorenom, veÊ da prijeemo ukolibu za biljar koja pripada njegovom ocu.

Kad smo stigli u kolibu za biljar, zatekli smo pijance kojisu leæali na podu joπ od prethodne noÊi, ali vlasnik je rekaoda je sve u redu. PoËeo ih je buditi. Kad su se napokonprobudili, ostali su s nama na bogosluæju, a mi smo bili sre-tni πto s njima moæemo podijeliti priËu o Isusu.

Od tada imamo bogosluæja u toj kolibi ne samo s djecom,veÊ i s roditeljima koji dolaze sluπati naπe pjesme i porukukoju im iznosimo o Boæjoj ljubavi. Nastavljamo se moliti danas Bog i dalje koristi kao posude preko kojih Êe dijeliti svo-ju ljubav drugoj djeci tako da i ona mogu predati svoj æivotIsusu i biti spremna za Njegov dolazak u slavi kad Êe oku-piti svoje dragocjene dragulje i odvesti ih kuÊi. Moja iskrenaæelja je da budemo spremni kako bismo mogli otiÊi kuÊi ikako bismo mogli provesti cijelu vjeËnost s Njim.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Salomonski Otoci nalaze se izmeu Papua Nove Gvineje iFidæija. Sastoje se od tridesetak otoka, a veÊina njih suatoli ili otoci od koralja. Zato πto se nalaze blizu ekvatora,otoci su topli i vlaæni. Glavni meu njima su vulkanskogapodrijetla.

u Glavni jezik je engleski, ali ima oko osamdeset lokalnihjezika, ukljuËujuÊi i pidæin, koji se koristi πirom zemlje.Samo polovina stanovniπtva zna Ëitati.

u VeÊina ljudi koja æivi na Salomonskim Otocima melane-zijskog su podrijetla i njihov æivot uglavnom ovisi o ribo-lovu i radu na nekoj farmi.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Palusami

Ovaj recept je kombinacija dvaju najpopularnijih sasto-jaka na Juænom Pacifiku: liπÊe taro i kokosovo mlijeko. Jelose posluæuje na otocima Juænog Pacifika.

30—40 mladih listova taro (kao zamjenu koristite πpinat)3,5 l kokosovog mlijeka1 πalica vode1 srednji luk, nasjeckan1 gluten, præeni (ako æelite)

1. Odaberite mlado liπÊe taro. Operite ga, a velike listovepodijelite napola, tako da bude promjera oko 20 cm. MaloliπÊe moæete koristiti cijelo. Potrebno je 10 listova za svakipalusam. Ako koristite liπÊe od πpinata, moæda Êete moratidodati koji list viπe za svaki palusam.

2. Stavite kokosovo mlijeko i vodu u veÊu posudu, dodaj-te soli po ukusu i promijeπajte.

3. Oblikujte Ëaπu od liπÊa taro tako πto Êete ga staviti nadlan i njeæno saviti prste. Drugi list stavite nasuprot prvom,zatim sljedeÊi opet nasuprot drugom i tako dalje, kako te-kuÊina ne bi mogla iscuriti. Upotrijebite oko 8 listova za svakuËaπu od liπÊa.

4. Dodajte krupno nasjeckani luk i gluten (po æelji).5. Dodajte oko dvije æliËice kokosovog mlijeka u Ëaπu od

liπÊa taro.6. Paæljivo savijajte listove tako da napravite lopticu i

umotajte je u foliju. Dobro zatvorite folijom kako bi tekuÊinaostala unutra.

7. Svaku lopticu stavite da se peËe otprilike 45 minuta,ili dok liπÊe ne omekπa. Ili stavite loptice u vrelu vodu i ku-hajte ih 45—60 minuta. Pazite da vam se loptice ne odmota-ju tijekom kuhanja.

8. Posluæite s kuhanim krumpirom, slatkim krumpirom,riæom ili kasavom.


16. travnja 2016.

Pozivanje (1)Salomonski Otoci

Dyan ide u πkolu u koju idu i njegovi roaci. Oni ËestopriËaju o predivnim sadræajima na nekakvom sastanku kojise zove subotnja πkola. Svake subote idu u tu subotnju πkoluu svojoj crkvi, i tamo pjevaju mnogo pjesama, sluπaju uz-budljive misionarske priËe, uËe biblijske dogaaje i bave seraznim kreativnim aktivnostima pripremljenima posebno zadjecu. Sve je to jako zanimljivo zvuËalo Dyanu, i jednoga jedana odluËio posjetiti svoje roake u subotnjoj πkoli.

Posjet subotnjoj πkoli

Kad je Dyan prvi put doπao u subotnju πkolu, bio je malosrameæljiv, ali je bio sretan πto je vidio svoje roake i joπnekoliko poznatih prijatelja iz πkole. Oni su se svi iznenadilii obradovali kad su ga vidjeli, tako da se Dyan uskoro osjeÊaokao kod kuÊe. Uæivao je u pjesmama, priËama i kreativnimradovima i æelio se vratiti i sljedeÊe subote. Obradovao seπto su djeca imala i svoje posebno mjesto koje su zvali Zaklonza jaganjce, gdje su se mogli okupljati svakoga tjedna bezstraha od toga hoÊe li padati kiπa ili ne.

Dyan je nastavio dolaziti u subotnju πkolu iz tjedna utjedan. PriËao je o tome svojem mlaem bratu Ryanu, takoda su obojica poËela dolaziti svake subote. Doista su uæivali,pa su htjeli da i njihovi roditelji dou i iskuse isto πto i oni.Mnogi roditelji dolaze u subotnju πkolu sa svojom djecom, iDyan i Ryan odluËili su da Êe pozvati svoje roditelje.


Roditelji

Njihov otac odrastao je kao adventist, ali je napustio Crkvunakon πto su se njegovi roditelji rastali. Sada je radio u uredukao ministar Salomonskih Otoka i imao je mnogo vaænih pri-jatelja. »esto je imao mnogo posla, pa je radio i subotom.Iako je bio sretan πto njegovi sinovi idu u crkvu, nije im sehtio pridruæiti. Takoer je provodio mnogo vremena sa svo-jim prijateljima pijuÊi alkohol.

Dyanova i Ryanova majka nije iπla ni u jednu crkvu dotada. Dok je sluπala svoje djeËake kako priËaju o tome πtorade u subotnjoj πkoli, polako je postala radoznala. Na krajuje odluËila da Êe sljedeÊe subote otiÊi s njima.

(Nastavit Êe se)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u VeÊina stanovnika Salomonskih Otoka tvrdi da su krπÊa-ni, ali neki slijede kultove i religije koje predvode stranci,u nadi da Êe im to pomoÊi da se obogate.

u Viπe od 561.000 ljudi æivi na ovim otocima, a gotovo47.000 su adventisti, πto znaËi da je svaki dvanaesti sta-novnik adventist.

u Iako Crkva ima mnogo Ëlanova, i dalje je siromaπna. Ucijeloj zemlji imaju samo jedno skloniπte za djecu. Djecakoja nemaju skloniπte moraju tijekom subotnje πkole sje-diti ispod drveta ili na otvorenom. Tu su joπ i izviaËi idrugi djeËji sastanci. Dio dara trinaeste subote ovog tro-mjeseËja pomoÊi Êe da se u tom dijelu svijeta izgrade ta-kozvana skloniπta za djecu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


23. travnja 2016.

Pozivanje (2)Salomonski Otoci

Pregled prethodne priËe: Dyan i njegov mlai brat Ryan sasvojim roditeljima æive na Salomonskim Otocima. Dyanov otacje nekada bio adventist, ali je napustio Crkvu. Dyan je poËeodolaziti u subotnju πkolu sa svojim roacima i jako mu se svi-djelo, pa je pozvao i svojeg brata i majku.

Kad su u subotu stigli do djeËjeg skloniπta, Dyanova iRyanova majka je bila oduπevljena. UËionica je bila ureenatako da odgovara starosti djece, i svaka je prostorija bila li-jepo ukraπena. Program je bio organiziran i zanimljiv. Moglaje vidjeti da su uËitelji vrlo dobro pripremili biblijsku priËu ishvatila je zbog Ëega su se njezini djeËaci toliko radovali do-lasku svake subote. DjeËaci su bili joπ sretniji kad je njihovamajka rekla da Êe ponovno iÊi s njima u subotu. Tako sujedno vrijeme dolazili samo u subotnju πkolu, dok Dyan nijepredloæio: “Mama, zaπto ne bismo iπli i na propovijed?” Takosu poËeli iÊi u crkvu i stvarno im se svidjelo.

Molitva za oca

Nakon πest mjeseci, njihova majka se odluËila krstiti i po-stati adventistica. Dyan i Ryan su bili vrlo sretni. Sada suse njih troje poËeli moliti za oca. Dok su se molili, nastavljalisu ga moliti da prestane piti alkohol i krene s njima u crkvu.Otac je primijetio da se njegova obitelj promijenila — izgle-dali su mnogo sretnije.

KonaËno, jedne subote, rekao je svojoj obitelji da Êe iÊi snjima u crkvu. Dyan, Ryan i majka su bili oduπevljeni. Otacje prestao piti alkohol i raditi subotom. Zatim se i krstio.


Voe u crkvi

Ovo je bilo prije godinu dana. Sada je Dyan izviaË, anjegov otac je voa izviaËa. Ryan je u klubu adventista kojivodi njihova majka. Ona kaæe: “Jako se radujemo crkvenomprogramu koji nas je zbliæio. Posebno se radujemo kampira-nju!”

Ryan i Dyan su vrlo sretni πto sada njihova obitelj zajed-no razgovara. Vole razmjenjivati svoja miπljenja, osjeÊaje i sre-tne trenutke — i uvijek razgovaraju o odlasku u crkvu kaoobitelj!

Dyan je jako sretan πto je pozvao svojeg brata, majku ioca da zajedno s njim nauËe viπe o Isusu i Njegovoj RijeËi,Bibliji. Sretan je πto adventistiËka crkva u svojoj blizini imai skloniπte za djecu.

I ti moæeπ pomoÊi djeËacima i djevojËicama na Salomon-skim Otocima i drugim JuænopacifiËkim otocima da imajusvoje skloniπte, tako πto Êeπ donijeti svoj dar trinaeste subo-te. Hvala!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Glavni grad Salomonskih Otoka je Honiara, a nalazi sena otoku Guadalcanal.

u NovËana valuta koja se ovdje upotrebljava jest dolar Salo-monskih Otoka. Ovi otoci postali su neovisni 7. srpnja1978. godine.

u Postoje samo dva godiπnja doba: kiπno i suπno. Kiπno raz-doblje poËinje u studenom i traje do travnja.

u Kad ljudi sa Salomonskih Otoka usred razgovora podignusvoje obrve, to znaËi da odobravaju.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


©to su Salomonski Otoci?

Dræava Salomonski Otoci sastoji se od gotovo tisuÊu oto-ka. Otok je zapravo vrh planine koji viri iz oceana. Neki otocisu nekada bili vulkani. Njihova je povrπina pod oπtrim ku-tovima i prekrivena je raslinjem i drveÊem. Tu se nalaze nekiod najljepπih otoka na svijetu.

Neki su otoci ravni i jedva vire iz vode. Ti ravni otocinazivaju se atoli. Oni su nastali od ostataka planine koja seraspala u moru, ostavljajuÊi iza sebe male komade zemljeiznad povrπine vode.

Koraljni grebeni i lagune

Tople plitke vode oko otoka u Juænom Pacifiku staniπtesu razliËitim vrstama biljaka i æivotinja. Najvaæniji su koralji,male oceanske æivotinjice koje æive u golemim zajednicamaili kolonijama. Koralj ne pliva po oceanu. On se prilijepi zastijenu ili Ëvrstu povrπinu i ostane tu Ëitav æivot. Kad koraljugine, njegovo tijelo postaje Ëvrsto kao kamen. Drugi koraljipriËvrπÊuju se za kosture uginulih koralja i tu ostaju dok ioni ne uginu. I tako za tisuÊu godina nastaje greben. Koralj-ni greben moæe toliko narasti da izae iznad povrπine oce-ana.

Koraljni grebeni imaju mnogo mjesta u kojima se mogusakriti πarene ribe i gdje raste vodeno bilje. Jako je zabavnoistraæivati takve grebene. Ali za ljude koji æive na tim oto-cima, ovi koraljni grebeni su joπ vaæniji. Oni su prepreka kojaπtiti njihov otok od oceanskih valova. Mirna voda koja senalazi izmeu grebena i otoka omoguÊava otoËanima da loveribu i da se kupaju.


30. travnja 2016.

Djeca iz NgalitataeaSalomonski Otoci

Salomonski Otoci su dræava koju Ëini nekoliko manjih oto-ka na Juænom Pacifiku. Ponekad na njima jako pada kiπa, aponekad se dogode i poplave.

To se dogodilo u selu po imenu Ngalitatae. Odjednom jevode bilo posvuda, kao da se izlila πiroka rijeka, i sve je biloodneseno. Mnogi ljudi su izgubili svoje domove i sve πto jebilo u njima. Neki su Ëak izgubili i æivote.

Pomaganje ljudima

Adventisti iz obliænjeg sela Varamata bili su prvi koji supomogli ovim ljudima. Bila im je potrebna hrana i odjeÊa.Neka djeca su bila gola jer im je poplava odnijela odjeÊu.

Osim ovoga, ljudima je bilo potrebno i da Ëuju o Isusu iNjegovoj ljubavi. Tako su adventisti odræavali i sastanke ukolibama koje poplava nije odnijela, i ljudi su dolazili. Nakraju niza prouËavanja, mnogi seljani su prihvatili Isusa kaosvojeg Spasitelja, ukljuËujuÊi i mnogu djecu i mlade.

U to vrijeme AdventistiËka crkva nije imala nikakav pose-ban program za djecu iz Ngalitataea, tako da su se molili irazmiπljali o tome πto bi mogli uËiniti. Kao odgovor na njiho-ve molitve, uËitelj po imenu Brave Unikana doπao je u seo-sku πkolu i otpoËeo je s osnivanjem ogranka subotnje πkole.

Subotnja πkola pod tendom

Svakoga tjedna dizala bi se tenda ispred kuÊe gospodinaUnikane. Mnoπtvo djece dolazilo je na subotnju πkolu i sje-dilo na podu. Ali kad bi poËela padati kiπa, subotnja πkola


se morala prekinuti jer je tlo ispod tende postajalo blatnja-vo.

Sarah ima deset godina i ona je jedna od mnogobrojnedjece koja dolaze na subotnju πkolu. Ona uæiva u pjevanju ibrzo uËi nove pjesme. Osobito voli pjesmu Moj Isus.

Sarah takoer uæiva u biblijskim izvjeπtajima i jedva Ëekada odgovori na postavljena pitanja na kraju. Njezin najdraæibiblijski dogaaj je onaj o Danielu u lavovskoj jami. Ima dvo-jicu braÊe i dvije sestre, i uæiva u pomaganju drugoj djeci.

Irina ima devet godina i voli sluπati uzbudljive misionar-ske priËe i biblijske dogaaje. Njezina najdraæa priËa je onao Isusovom roenju. Irina ima tri brata i tri sestre.

Roditelji koji dolaze na ovaj ogranak subotnje πkole s dje-com æele nauËiti neπto viπe. Nekolicina roditelja dolazi, aliveÊina se srami, tako da adventisti posjeÊuju njihove domo-ve i prouËavaju s njima.

Predivan dar

Roditelji su zadovoljni onim πto djeca uËe, a bili su oso-bito sretni kad su njihova djeca dobila predivne Biblije saslikama. Svakoj obitelji poklonjena je jedna Biblija. Kupnjuovih Biblija omoguÊio je dar iz prethodnog projekta trinaestesubote.

Jedna majka je bila toliko sretna da je zaplakala kad jevidjela slike. Mnogi stanovnici sela ne znaju Ëitati, ali uz slikemogu lakπe uËiti i prisjetiti se biblijskih usporedbi i doga-aja. Sada joπ viπe mjeπtana traæi Bibliju. Oni su æeljni nau-Ëiti viπe.

Adventisti se nadaju da Êe moÊi sagraditi skloniπte za dje-cu, takozvano skloniπte za jaganjce u Ngalitataeu. Oni su semolili za ovaj projekt i kupili su zemljiπte. Sada se radujuπto Êe primiti dio dara trinaeste subote, koji Êe pomoÊi dadjeca iz Ngalitataea imaju mjesto na kojemu Êe Ëak i kadpada kiπa moÊi uËiti o Isusu. Hvala vam πto Êete se sjetitiponijeti svoj dar trinaeste subote.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Misija na Salomonskim Otocima pokrenuta je 1914., asluæbeno je organizirana 1950. te reorganizirana 1964. i2006. godine.

u Na Salomonskim Otocima imamo 186 crkava.u Na Salomonskim Otocima æivi 46.677 adventista.u Salomonski Otoci imaju dva adventistiËka fakulteta —

Betikama u Honiari i Kukudu u Juænoj Provinciji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Izrada plakata

Ukrasite svoju uËionicu plakatima koji prikazuju otokeJuænog mora. Prikupite turistiËke kataloge Juænog Pacifikaili pretraæite slike na internetu tako πto Êete upisati “SouthPacific Islands”. Kako biste pomogli djeci u crtanju podvod-noga æivota, posjetite stranicu http://printablecolouringpages.co.uk/?s=under+the+sea.

Kao postolje upotrijebite veliki pak-papir ili hamer. Na je-dnoj polovici nacrtajte otoke i kokosove palme koje Êe djecamoÊi obojiti. Na drugoj polovici nacrtajte vodoravnu crtu kojaÊe dijeliti nebo od mora. Nacrtajte tropske ribe i valove, ne-koliko morskih ptica i nebo koje Êe djeca obojiti, ili dopusti-te djeci da ona sama nacrtaju morska stvorenja.

Moæete biti i kreativniji. Moæete napraviti πablone palmi islamnatih kuÊa, tako da ih djeca mogu precrtati na zelenomi smeem hameru i zalijepiti ih na plakat.


7. svibnja 2016.

Rana pticaPapua Nova Gvineja

Helen je bila jedina djevojËica u obitelji s Ëetvero braÊe.Njezin otac bio je rimokatolik, a majka je potjecala iz adven-tistiËke sredine, ali nije iπla u crkvu.

Helen je imala trinaest godina i bila je vrlo sklona vjeri;redovito je sa svojim ocem iπla u katoliËku crkvu. Kod kuÊeje imala mali kip Marije s djetetom Isusom. Posebno je pa-zila na to da se uvijek pomoli Mariji i da se ispovijeda sve-Êeniku.

Jednoga dana tetka je pozvala Helen da doe k njoj prekovikenda. Helen je bila uzbuena πto Êe provesti s tetkom ne-koliko dana. U subotu ju je tetka pozvala da idu zajedno ucrkvu. Helen je pomislila kako je malo Ëudno πto idu u cr-kvu subotom ujutro, ali se sloæila i poπla s tetkom.

Kada je Helen uπla u crkvu, iznenadila se jer nije vidjelanikakve svijeÊe niti kipove. Ali bilo je mnogo djece i mladihljudi, i svi su izgledali sretno zbog toga πto je ona tu. Helense svidjelo pjevanje, priËe i drugi subotnjoπkolski sadræaji, auæivala je i u propovijedi. Nikada prije nije vidjela da netkoupotrebljava Bibliju kao πto je to Ëinio taj propovjednik. He-len je zajedno sa svojom tetkom pratila navode iz Biblije.

Poslijepodne je bila pozvana na sastanak izviaËa. Izne-nadila se koliko ima izviaËa! »ula je o svemu zanimljivomπto rade, kao πto su kampiranja, pjeπaËenja, uËenje kako ve-zati Ëvorove, uËenje pruæanja prve pomoÊi; Ëak su uËili i kakoodræati propovijed!

Helen je stvarno uæivala u vremenu koje je provela s tet-kom, djecom i mladima iz crkve. OdluËila je da Êe opet po-sjetiti adventistiËku crkvu.


Kad je doπla kuÊi, uklonila je male kipove Marije. Uskoroje odluËila da Êe svoje grijehe priznati samo Bogu, umjestoda odlazi k sveÊeniku.

Helen je poËela redovito dolaziti u crkvu svoje tetke i pri-druæila se izviaËima. Iako joj nitko niπta nije rekao, ona jeodluËila da viπe neÊe nositi nakit. Svake subote ujutro Helenprijee kilometar i pol do autobusne stanice. Onda se auto-busom odveze do postaje gdje presjeda u drugi autobus, akad izae iz tog drugog autobusa, prepjeπaËi joπ kilometar ipol do crkve. I uvijek stigne ranije u subotnju πkolu.

Nekada je Helen ovaj put prelazila sama, ali joj se sadapridruæila majka s mlaim bratom. Ponekad u crkvu doe iHelenin otac. Helen je jako sretna πto ju je tetka pozvala das njom ide u adventistiËku crkvu i jako joj je drago πto sadadolazi i njezina obitelj.

Jesi li nekada pozvao nekoga da poe s tobom u subot-nju πkolu? Moæda nekog prijatelja, susjeda ili roaka? Pomo-li se Isusu da ti pokaæe koga da danas pozoveπ!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Papua Nova Gvineja je planinski otok. Glavni otok nalazise odmah do sjeverne Australije. Vrh Australije izravnoukazuje na Papua Novu Gvineju, koja dijeli otok Nove Gvi-neje s Papuom, provincijom Indonezije.

u Oko 7,3 milijuna ljudi æivi u Papua Novoj Gvineji. IakoveÊina stanovniπtva æivi suvremenim æivotom, mnogi ljudii dalje æive u malim selima na planinama. Iako mogu vi-djeti selo na drugom planinskom visu, seljanima je po-treban oko dan hoda da dou do drugog sela i vrlo jevjerojatno da njihovi susjedi ne govore istim narjeËjem. UPapua Novoj Gvineji govori se preko 700 razliËitih jezikai narjeËja.


Pidæin jezici

Mnoge rijeËi na jeziku pidæin zvuËe sliËno engleskomjeziku. Pitajte djecu πto oni misle da rijeË znaËi kad izgovoriteneku od njih.

Samoglasnici su: ah (i Ëita se kao ah), ai (Ëita se kaohaj), ao (Ëita se kao aut), eh (Ëita se kao bet), ee (Ëita se kaobi), ih (Ëita se kao him), oh (Ëita se kao oh) i oo (Ëita se kaobut).

Dobro jutro! MOH-ningDobra veËer! AH-pee-noonda Yesne noh-gahtMolim! pleesHvala! tehnk-yoodijete PEE-kihn-nee-nee

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tropski voÊni uæitak

Kokosove palme, drvo banane i drvo manga uspijevaju uJuænom Pacifiku. Uæivajte u okusu ovih kombinacija.

4 oguljena manga (ili dvije konzerve ananasa)4 πalice nasjeckanog kokosa8 oguljenih banana

Izreæite voÊe na veÊe komade, promijeπajte ga i jedite hla-dno.


14. svibnja 2016.

Pomaganje ljudimaPapua Nova Gvineja

Zovem se Kelthon i æivim u gradu Lae, u Papua NovojGvineji. Imam pet godina i jako volim iÊi u subotnju πkolu.Takoer, volim pomagati ljudima.

Jednoga dana πetao sam ulicom blizu naπe kuÊe sa svo-jim ocem i roakom. Dok smo hodali, vidjeli smo slijepogËovjeka kako stoji pored puta i traæi novac. Jako mi ga jebilo æao, pa sam mu priπao i rekao da mi ga je æao, ali nisamimao novca da bih mu dao, tako da sam pitao oca moæe limu on dati neπto novca. Otac me je upitao: “Da imaπ novca,πto bi uËinio s njim?” Rekao sam mu da bih ga dao tomslijepom Ëovjeku.

Otac mi je dao pet kina (to je novac u naπoj zemlji). Otiπaosam do slijepog Ëovjeka i uhvatio ga za ruku. »ovjek je biojako zaËuen, pa mi se nasmijeπio. Zatim sam mu dao πestnovËiÊa. Bio je stvarno sretan, a i ja sam bio sretan.

Pokazivanje Boæje ljubavi

U Papua Novoj Gvineji moæe biti vrlo vruÊe. Ponekad ublizini mojeg doma ljudi rade na cesti pa jako oæedne. Mojaobitelj i ja volimo im odnijeti vodu dok grade cestu. Uvijekse obraduju kad dobiju svjeæu vodu.

Ponekad subotom uveËer majka i ja odemo u grad Lae ukojem ima mnogo æena besposlenih koje stoje uokolo. Onesu gladne, tako da im mi ponesemo hranu. Dajemo im i knji-ge o Isusu i ja uæivam u tome da za njih izraujem Ëestitkekoje im govore o Isusovoj ljubavi. Ponekad neke od tih æenaplaËu od sreÊe kad im to damo jer znaju da nam je stalo donjih.


Jedna od mojih omiljenih poslova koje radim s obitelji jestposjet djeci u bolnicu. Ponesemo im hranu, sendviËe i bana-ne. Pjevamo im. Djeca stvarno vole kad ih posjetimo.

Roditelji mi kaæu da jednoga dana kad Isus doe viπe ne-Êe biti tuge, bolesti niti nevolja koje djeca imaju zbog nedo-statka odjeÊe i hrane. Ali dok Isus ne doe, mi trebamo po-magati ljudima i govoriti im o Isusu.

Potreba za “Zaklonom za jaganjce”

Na Papua Novoj Gvineji mnogo djece voli dolaziti subotomna subotnju πkolu. Viπe od polovine adventista na Papua No-voj Gvineji su djeca i mladi. Ali na mnogim mjestima djecaza vrijeme subotnje πkole jednostavno sjede ispod drveÊa. Toje lijepo kad ne pada kiπa, ali kad pada, postaje vrlo blat-njavo i onda moraju uÊi u crkvu i sjediti s roditeljima.

Nekoliko adventistiËkih crkava ima mjesto koje se zoveZaklon za jaganjce, gdje se djeca okupljaju tijekom subotnjeπkole, na sastanke izviaËa i druæenja i igru. Doista nam jepotrebno viπe takvih zaklona za djecu u Papua Novoj Gvineji.Dio dara trinaeste subote ovog tromjeseËja pomoÊi Êe da sekod nas sagradi joπ takvih zaklona. Hvala vam πto nam po-maæete da sagradimo mjesta na kojima Êemo se moÊi okup-ljati i uËiti viπe o Isusu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Unija misija za Papua Novu Gvineju utemeljena je 1949.,a reorganizirana 1953. i 1972. godine.

u Unija misija Papua Nova Gvineja ima 24.205 Ëlanova Ad-ventistiËke crkve, i to je Ëini najbrojnijom u podruËju Juæ-nopacifiËke divizije.

u U okviru te unije imamo 926 crkava i 2.852 skupine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Pjevajte na jeziku pidæin

Samoglasnici su: ah (i Ëita se kao ah), ai (Ëita se kaohaj), ao (Ëita se kao aut), eh (Ëita se kao bet), ee (Ëita se kaobi), ih (Ëita se kao him), oh (Ëita se kao oh) i oo (Ëita se kaobut).

Znam da Isus voli me

Jee sahs ehm ee prehn b’long meeLihk lihk meh ree nah mahn keeEhm ee strong nah mee noh gahtEhm ee nahp long raos ihm sihn

Goot peh lah jee sahsGoot peh lah jee sahsGoot peh lah jee sahsJee sahs ee prehn b’long mee.

Jamu Baigani ili dæem od patlidæana (Fidæi)

6 mladih i malih patlidæana, neoËiπÊenihπeÊercrvena boja za hranu

OËistite patlidæan i nareæite ga.Kuhajte patlidæan tako da dodate vodu tek toliko da ga

pokrije, a zatim kuhajte oko 5 minuta dok ne omekπa.Iscijedite ga i uklonite vodu.Izmjerite ga i dodajte istu koliËinu πeÊera, πalicu po πalicu.Vratite patlidæan na vatru i ostavite da prokljuËa. Dodaj-

te 2—3 kapi crvene boje da dæemu dâ lijepu boju. Kuhajtejoπ 15 minuta dok se ne poËne zguπnjavati.

Kako se dæem bude hladio, tako Êe se sve viπe zguπnjavati.Moæete ga mazati na tost ili kruh.


21. svibnja 2016.

Aneli su stvarniPapua Nova Gvineja

Israel i Laurie su braÊa. Oni æive sa svojim roditeljima naplaninskoj visoravni Papua Nove Gvineje. Kao i veÊina dje-Ëaka, Israel i Laurie se vole igrati, i ponekad su nestaπni.Ponekad Israel pobjegne kuÊi za vrijeme velikog odmora uπkoli kako bi se igrao s Lauriem, a ponekad se braÊa iskra-du i odu u obiteljski vrt te otkidaju zrele banane i jedu ih.Ponekad kad ih roditelji zamole da donesu posudu vode izbunara, ili da ogule kokos, ili bilo πto drugo, oni to ne uËineveÊ pobjegnu kako bi se mogli igrati.

Israel i Laurie vole iÊi na subotnju πkolu i pjevati pjesmeo Isusovoj ljubavi, ali ponekad im je teπko shvatiti da tre-baju posluπati majku ili oca kao πto trebaju sluπati Boga.Kad su djeËaci neposluπni, njihovi roditelji ih kazne. DjeËa-cima je onda æao, ali im je jako teπko sjetiti se da posluπaju.

Jasno svjetlo

Jednoga dana Israel i Laurie su bili izvan kuÊe i igralise. Od voÊa i granËica izraivali su kamione i autobuse. Pro-naπli su neko malo okruglo voÊe i prigurali su kratku granukroz njega kako bi dobili kotaËe. Zatim bi duæi πtap vezali zaosovinu te tako dobili volan. DjeËaci su se zabavljali dok sugurali ove kamione.

Iznenada je Laurie vidio jasnu svjetlost iza svojeg starijegbrata. Ta svjetlost je bila jaËa od dnevnog svjetla, i Laurie jemorao zakloniti oËi od nje. Laurie je zadræao dah i stajaomirno. OËi su mu se raπirile i rekao je: “Israele, aneo stojiiza tebe!”


Kad je Israel pogledao, i njegove oËi su se raπirile jer je ion vidio kako jedan aneo stoji i pored Lauriea. Aneo jeraπirio krila kao da πtiti Lauriea.

To je aneo!

Israel je skoËio na noge i rekao: “Laurie, i iza tebe je an-eo!” BraÊa su nastavila gledati u anele ne usuujuÊi sepomaknuti se. Aneli su se smijeπili djeËacima; nisu bili nituæni ni namrπteni. BraÊa nisu bila uplaπena, ali nisu govo-rila. Samo su tako stajali u nevjerici gledajuÊi u ono πto jeispred njih.

A onda, kao da im je netko viknuo, braÊa su potrËala dokuÊe ispriËati svojim roditeljima πto su vidjeli. “Mama, tata,brzo doite! Naπi aneli stoje ispred kuÊe! Vidjeli smo anele!”

Majka i otac su se nasmijeπili i rekli: “Aneli su vas vje-rojatno Ëuvali dok ste se igrali. Moæda je Bog poslao svojeanele da vam kaæe kako se On brine za vas i kako vas voli.»ak i kad ne vidite svoje anele, oni paze na vas.”

Israel i Laurie potrËali su do vrata, ali sjajnih anela viπenije bilo. Samo je dnevno svjetlo obasjavalo obiteljsko dvori-πte.

Zauvijek promijenjeni

Od toga dana Israel i Laurie su se promijenili. Oni su senekada tukli i govorili jedan drugom ruæne rijeËi koje su Ëuliod drugih ljudi. Ali sada oni viπe ne govore ruæne rijeËi, ikad bi se æeljeli potuÊi, sjete se da ih aneli gledaju i pazena njih.

Israel i Laurie ponekad zaborave neπto πto ih roditelje za-mole, ali njihovi roditelji vide promjenu u njima od dana kadsu vidjeli svoje anele.

Israel voli priËati svojim prijateljima o tome kako je vidiosvojeg anela. Kad im priËa taj dogaaj, on im kaæe: “Anelise brinu za nas. Oni nam pokazuju da nas Bog voli.”


DjeËaci i djevojËice, svatko od nas ima anela koji ga Ëu-va i πtiti, baπ kao πto to rade i Israelov i Laurieov aneo.Moæda nikada neÊeπ vidjeti svojeg anela dok si ovdje naZemlji, ali moæeπ biti siguran da je on tu, jer nam Biblija tokaæe: “Jer anelima svojim zapovjedi da te Ëuvaju na svimputima tvojim.” (Psalam 91,11)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u JuænopacifiËka divizija ima oko 425.000 adventista. ToznaËi da je svaka devedeseta osoba adventist; ali veÊinaadventista æivi na Papua Novoj Gvineji, gdje je svakatrideset prva osoba adventist.

u Ipak, stotine malih nedosegnutih sela u planinama i tisuÊeljudi koji hodaju ulicama velikih gradova joπ uvijek neznaju da ih Isus voli i da je umro za njih. TisuÊe ljudi idalje oboæava boæanstva od drveta i kamena ili bogove kojene vide, ali ih se boje.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


28. svibnja 2016.

NeoËekivana crkvaPapua Nova Gvineja

Dorcas æivi u selu na planinama istoËnog dijela PapuaNove Gvineje. (Pokuπajte na zemljovidu pronaÊi Port Moresbyi onda pratite sjeveroistoËno u srediπte poluotoka kako bistepokazali gdje Dorcas æivi.) Kad je bila na kampiranju proπlegodine, doπla je na jednu zamisao.

Na kampiranju je bilo jako zabavno. Voe su uËile djecuraznim biblijskim izvjeπtajima, usporedbama i novim pjesma-ma, a imali su i kreativne radionice. Svakoga dana djeca biprimila karticu s novim biblijskim retkom koji su trebala nau-Ëiti. I tako jednog dana, dok je Dorcas dræala svoju karticu sbiblijskim tekstom, sinula joj je sjajna zamisao.

Kad se vratila kuÊi, pitala je oca da joj pomogne da na-prave kartice s biblijskim redcima koje Êe moÊi podijeliti pri-jateljima u πkoli. Zatim je pozvala svoje dvije najbolje prija-teljice da se nau nakon nastave.

“Donijela sam vam neπto”, rekla je Dorcas. “To je biblijskiredak. Hajde da se naemo za vrijeme odmora, pa da ga za-jedno nauËimo.” DjevojËice su prihvatile kartice, koje su bilevrlo lijepe, i sloæile su se da Êe nauËiti biblijske retke. Alikad su se sljedeÊeg dana naπle, djevojËice su imale iznena-enje za Dorcas.

NeoËekivano iznenaenje

SljedeÊeg jutra Dorcasine prijateljice naπle su se s njomna igraliπtu. Ali umjesto dvije djevojËice, za vrijeme odmoradoπlo je desetero djece. Svi su oni æeljeli biblijske kartice isvi su se dogovorili da Êe nauËiti retke iz Biblije. Dorcas je


bila zadivljena πto je toliko djece æeljelo nauËiti Boæju rijeË.Bilo joj je potrebno joπ biblijskih kartica.

Dorcas je svakom djetetu dala kraticu i pozvala ih da dousljedeÊeg dana da vjeæbaju uËenje redaka napamet.

Svakoga dana je sve viπe djece dolazilo k Dorcas tijekomodmora. Za dva tjedna dvadesetero djece uËilo je biblijskeretke tijekom odmora u πkoli. To je bila velika skupina!

Dorcasin biblijski klub

Kad je Dorcas rekla svojoj majci koliko djece dolazi, maj-ka joj je predloæila da se poËnu okupljati u obiteljskoj kuÊigdje je bilo svjeæe i suho. Naime, u vruÊem dijelu Papua No-ve Gvineje kuÊe su Ëesto izgraene na stupovima kako biuhvatile malo povjetarca. Prostor ispod kuÊe je savrπeno mje-sto za sastanak.

Dorcas je pozvala svoje prijatelje u svoju kuÊu u srijedui petak uveËer. Sva djeca su doπla, a mnogi su pozvali i svojeprijatelje. “Majka i ja smo isplanirale program za djecu”, kaæeDorcas. “Pjevali smo i priËali im biblijske dogaaje, i odræalismo neke od kreativnih radionica koje smo imali na ljetnomkampiranju. Skupina je nastavila rasti.”

©est mjeseci nakon πto je Dorcas otpoËela s tom biblijskomskupinom, stotinu djece i neki od roditelja dolazili su na sa-stanke k Dorcas srijedom i petkom. A oko pedesetak ljudipoËelo je dolaziti na subotnju πkolu i na bogosluæja. Dorcasplanira sa svojom skupinom odræavati redovnu subotnju πko-lu, a njezini joj roditelji pomaæu da odræi bogosluæje.

Nova crkva

Jednog dana Dorcasini roditelji su joj rekli da je nekolikomladih ljudi predalo svoje srce Isusu, a njih petero se æeljelokrstiti. Kako je to bila dobra vijest!

“Doista sam sretna πto je neπto πto sam ja uËinila pomoglodrugima da nauËe o Isusu”, kaæe Dorcas. “VeÊina mojih prija-


telja nema Bibliju i ne zna biblijske retke. Ja im æelim pomoÊida nauËe mnoge biblijske retke i da upoznaju Isusa kao ija.”

Samo zato πto je Dorcas dopustila da je Bog vodi, razvilase potpuno nova crkva u njezinom selu. Mi moæemo uËinitineπto veliko za Boga ako dopustimo da nam Isus daruje za-misli. I mi moæemo pomoÊi Dorcas i drugim ljudima na oto-cima Juænog Pacifika da nauËe o Bogu. Dio naπeg dara trina-este subote pomoÊi Êe da se djeci izgrade Zakloni za jaganj-ce, gdje Êe se sastajati i odræavati ogranak subotnje πkole,izviaËke sastanke i druæenja za djecu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Otok Nova Gvineja dobio je ime po Gvineji, dræavi u Africi.u Papua Nova Gvineja je jedno od rijetkih mjesta koje leæi

na ekvatoru i na Ëijim se visinama moæe pronaÊi snijeg.u Sve do 1933. godine nacionalna valuta je bila πkoljka.

Nakon toga promijenili su je u kinu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Recept s Papue Nove Gvineje

Kau kau je bijeli slatki krumpir od kojeg se prave pljes-kavice, ali moæete koristiti i ruæiËasti.

4 narezana srednja slatka krumpirazaËini po ukusu4 mlada luka (ili jedan luk srednje veliËine), narezani na

kockicekruπne mrvice3—4 umuÊena jajetaulje za præenje

Sve sastojke pomijeπajte i posolite te dodajte zaËine poukusu. Pljeskavice od krumpira stavite u kruπne mrvice.Præite u maloj koliËini ulja dok ne postanu zlatne boje.Posluæite dok je vruÊe.

Recept za poi, sladoled od banane i kokosovogmlijeka (Fidæi)

8 oguljenih banana1 πalica kokosovog mlijeka

IzgnjeËite ili smiksajte banane. Dodajte kokosovo mlijekoi nastavite miksati sve dok masa ne dobije æeljenu ËvrstoÊu.Dodajte nekoliko kocki leda kako biste je ohladili, ili smjesustavite u hladnjak i dobit Êete sladoled. Kako biste pojaËaliokus, moæete dodati nekoliko kapi limunova ili vanilijina eks-trakta.


4. lipnja 2016.

NeobiËne πibiceFidæi

Bio je hladan i kiπovit petak. Majka je oËistila kuÊu ipripremila hranu za subotu. Otac je stigao s posla i zatraæioda popije neπto toplo kako bi se ugrijao. Majka je ulila malovode u lonËiÊ i stavila ga na πtednjak, a zatim je posegnulaza πibicama kako bi upalila vatru. Ali kad je otvorila kutiju,otkrila je da je ona prazna. Otiπla je u ostavu kako bi uzeladrugu kutiju πibica, ali je nije bilo. Sve je pretraæila, ali nig-dje nije mogla pronaÊi πibice.

Razmiπljala je o tome da poπalje nekoga od djece do maletrgovine da kupi πibice, ali se ubrzo sjetila da je najbliæatrgovina zatvorena jer Êe uskoro poËeti subota. Najbliæa tr-govina koja je bila otvorena bila je udaljena oko kilometar ipol i bilo je prekasno da dijete ode u trgovinu i kupi πibice.

Majka je bila æalosna πto ne moæe ocu pripremiti toplinapitak.

Nedugo zatim obitelj se okupila kako bi otpoËela subotupjesmom. Zatim su jeli svoj obrok za petak uveËer, koji seuglavnom sastojao od keksa i voÊa. Majka je bila sretna πtoje mogla sve skuhati prije nego πto joj je ponestalo πibica.

»etverogodiπnji John vidio je svoju majku kako traæi πibi-ce. Nakon veËere ju je upitao: “Moæemo li se moliti za πibi-ce?” Majka je bila iznenaena, ali je rekla: “Naravno.” Majkaje znala da se John voli moliti, i Ëesto je traæio majku da sezajedno mole, Ëak i za male stvari.

John je sklopio ruke i Ëvrsto zaæmirio. Zatim se pomolio:“Dragi Isuse, hvala Ti na Tvojoj ljubavi. Molim Te, daj namjednu πibicu kako bismo imali toplo mlijeko sutra ujutro zadoruËak. Amen.”


Majka se nasmijeπila πto se njezin sin molio za samo je-dnu πibicu, i πto je bio zabrinut za svoj trbuπËiÊ. »vrsto gaje zagrlila i rekla mu da je vrijeme za spavanje.

Bijela kutija πibica

U subotu rano ujutro majka se probudila. Mogla je Ëutipredivne ptiËje pjesme koje doËekuju jutro. A zatim je Ëulada se otvaraju vrata od kuÊe.

“Tko je to?”, upitala je.“Ja sam.” Majka je prepoznala Johnov glas. Bila je izne-

naana πto je John ustao tako rano. ObiËno nije volio usta-jati iz kreveta. Ali zaπto je otvorio vrata? Ustala je da vidiπto se dogaa.

Pronaπla je Johna kako stoji u dnevnoj sobi dræeÊi malubijelu kutiju. “Probudio sam se rano i htio sam vidjeti je linam Bog ostavio πibicu”, rekao je John. “Nije bilo nijedne nastolu, pa sam otvorio vrata. Ovo sam pronaπao izmeu vratai mreæe na vratima.” Pokazao je kutiju koju je dræao u svojimmalim rukama. “To su πibice”, rekao je. “Mislim da ih je an-eo donio tijekom noÊi.”

Kutija je bila iste veliËine kao ona koju je majka koris-tila. Ali umjesto velikog crvenog cvijeta nacrtanog na kutiji,ova je kutija bila potpuno bijela. »ak je i mjesto na kojemuse pali πibica bilo bijelo. Majka je otvorila kutiju za πibice. Iπibice u kutiji su takoer bile bijele, a ne kao one koje sekupuju u trgovini. »ak im je i vrh bio srebrnkastobijel. Maj-ka nikada ranije nije vidjela takve πibice.

“Aneli su donijeli πibice, mama”, uzbueno je rekao John.“Hajde da se zahvalimo Isusu πto nam je poslao πibice!” Maj-ka i John su kleknuli i zahvalili Bogu πto je odgovorio namolitvu malog djeËaka za neπto tako jednostavno kao πto jeπibica. Dok su majka i John ustajali, John je upitao: “Mama,kad moæemo jesti? Ja sam gladan.”

Majka je uzela πibicu iz kutije i upalila vatru. Uskoro jemlijeko bilo toplo, i obitelj je mogla doruËkovati.


©ibice i kutija za πibice su nestali, ali John i njegovamajka sjeÊaju se Ëuda sa πibicama, i dalje im oko srca budetoplo kad se sjete da Ëak i najmanje i najjednostavnije stvarikoje zatraæimo od Boga u molitvi dolaze do Njegova uha.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Fidæi je zemlja koju Ëini osam stotina otoka sa stanov-niπtvom od oko 881.000 ljudi. VeÊina stanovnika æivi nadvama najveÊim otocima.

u Gotovo polovina stanovniπtva je fidæijskog, a druga polo-vina je indijskog podrijetla. Iako se veÊina stanovniπtva sFidæija naziva krπÊanima, veÊina Indijaca se Ëvrsto dræisvoje tradicije i religije. Samo je nekolicina postala krπÊa-nima.

u Skoro 25.000 adventista æivi na Fidæiju, πto znaËi da jesvaka trideset i peta osoba adventist.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Salata s Fidæija

2 velike nasjeckane mrkve1 πalica naribanog kokosa250 g kikirikija u konzervi, neslanog (ili slani isperite u

vodi)500 g suhih groæica1 πalica svjeæeg ananasa ili onog iz konzerve, nasjeckanog

na komadiÊe2 πalice nasjeckane zelene salate

Pomijeπajte sastojke te posluæite na listovima zelene salate.


11. lipnja 2016.

Molitva za roditeljeFidæi

Tema i Tonia æive sa svojim roditeljima i malim bratomMuom u selu blizu mora na velikom otoku Fidæiju. (PokaæiteFidæi na zemljovidu.) Njihova kuÊa sagraena je od drveta inalazi se iznad tla, na stupovima, kako bi se sprijeËilo nje-zino plavljenje tijekom kiπnih razdoblja. Sestre vole igru pani,igru sliËnu graniËaru, i vole jesti ribu kuhanu u kokosovommlijeku.

Odmalena su ih Bu (baka) i Nau (djed) vodili u subotnjuπkolu. Kada je Mua porastao, poËeli su voditi i njega. Djecasu jako uæivala u subotnjoj πkoli, a osobito su voljela pjeva-nje i biblijske dogaaje. »esto bi stizali u crkvu na vrijemeza posebne molitve i bogosluæje prije subotnje πkole. To jevrijeme kad svatko moæe podijeliti svoj molitveni zahtjev i za-hvalnost s vjernicima crkve. Tonia i Tema Ëesto mole vjernikeda se mole da i njihovi roditelji poËnu dolaziti u crkvu.

Molim te, doi!

U subotu ujutro majka je pomagala djeci da se spremeza crkvu. Spremila je za njih doruËak od kruha i suhog gro-æa. Ali svaki put kad bi djevojËice pozvale majku da poe snjima, ona bi se samo nasmijeπila i poslala ih s Bu i Nauom.Ponekad bi Bu i Nau pozivali majku da doe u crkvu kakobi bila primjer djeci. Ali majka bi samo odgovorila: “Moædajednog dana.”

Bu i Nau su svakog dana hrabrili djecu da se mole zasvoje roditelje. I to su djeca i Ëinila.


Subota posjetitelja

Jedne subote pastor je objavio da Êe sljedeÊe subote bitisubota za posjetitelje. Tonia i Tema su poæurile kuÊi iz crkvei pozvale svoju majku da bude njihova goπÊa te sljedeÊe su-bote. »ak je i mali Mua rekao: “Da, mama, poi s nama.”Njihov otac je subotom radio, tako da su djeca znala da onneÊe doÊi. Svaki dan toga tjedna djeca su pozivala svoju maj-ku, i konaËno je ona pristala. Djeca su skoËila od radosti iËvrsto zagrlila svoju majku. Majka se samo nasmijeπila jer jei ona bila sretna.

U subotu ujutro djeca su se lijepo i brzo obukla za crkvu.Majka se takoer obukla za crkvu. Na brzinu su pojeli svojdoruËak i poËeli æuriti u crkvu. Tema i Tonia dræale su maj-ku za ruke i vukle je da poæuri. Bu i Nau pratili su ih sosmijehom. Svi su bili sretni πto je i majka odluËila doÊi ucrkvu.

Djeca su u crkvi sjedila pored majke, Bu i Naua. Kad jebilo vrijeme da se predstave gosti, Tema je ustala i predsta-vila svoju majku. Njih troje su bili vrlo tihi tijekom programau crkvi jer su htjeli da se mama ponosi njima. Tijekom pro-povijedi Tonia je pogledala majku i vidjela je suze u njezinimoËima. Molila se da majka sluπa kako Isus govori njezinomsrcu.

Nakon bogosluæja vjernici crkve pripremili su veliki zajed-niËki ruËak. Doπlo je vrijeme da se krene kuÊi. Tonia je dræalamajku za ruku dok je mali Mua trËao. Bio je sretan. Svi subili vrlo sretni jer je majka iπla s njima u crkvu.

MajËino iznenaenje

Tijekom tjedna djeca su pozvala majku da opet s njimaide u crkvu. I ovog puta majka je rekla da Êe iÊi s njima.Majka je nastavila odlaziti u crkvu sa svojom obitelji. A ondaje jednom i ona rekla propovjedniku da æeli postati dio Boæjeobitelji.


Tema i Tonia bile su oduπevljene πto je Bog odgovorio nanjihove molitve i πto je pomogao njihovoj majci da doe Isu-su. Sada se mole za oca. “Znamo da Êe Bog progovoriti injegovom srcu, kao πto je progovorio i majËinom”, kaæe Tema.“Znamo da je sve moguÊe ako vjerujemo, a mi vjerujemo”,kaæe Tonia.

Tema i Tonia vole biti Isusove misionarke. “To je lako”,kaæu one. “Samo se molite za svoje prijatelje i kaæite im kolikoih Bog voli. Onda ih pozovite na bogosluæje u subotu.” Mo-æete biti misionari i tako πto Êete donijeti svoj dar u crkvu.Tako Êe viπe ljudi moÊi Ëuti o Isusu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Misija za Fidæi pokrenuta je 1889., a ustrojena 1921.godine. Reorganizirana je 1951., 1958. i 1965. godine.

u U toj misiji imamo 159 crkava i 101 skupinu vjernika.u Na kraju 2014. godine na Fidæiju je bilo oko 24.732

vjernika.u Na Fidæiju se nalazi i AdventistiËki fakultet Fulton.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


18. lipnja 2016.

Raditi s IsusomNovi Zeland

Jennifer æivi na Novom Zelandu, predivnom otoku istoËnood Australije. (Pronaite Novi Zeland na zemljovidu.) Od nje-zine kuÊe puca pogled na ocean. Jennifer uæiva u tome dadrugima govori o Isusu.

Vrijeme za djecu

Kad je imala pet godina, njezina majka i joπ neke æene izcrkve pokrenule su biblijski klub za djecu pod nazivom “Vri-jeme za djecu”. Odræavale su sastanke u uËionici djeËjeg od-jela. Jennifer je htjela pomoÊi. Ali πto moæe uËiniti dijete odpet godina? ToËan odgovor je: mnogo!

Ona je pomagala da se naprave znakovi koje Êe se po-staviti po naselju i tako pozivati djecu da dou. Pozirala jeza pozivnicu kojom je njezina majka pozivala ljude na biblij-ski klub “Vrijeme za djecu”.

Najprije je doπlo samo Ëetvero djece, ali broj je rastao, idanas ih ima Ëetrnaest. Dolaze Ëak i neki roditelji. Oni æelevidjeti πto njihova djeca uËe.

Jennifer pomaæe oko poduËavanja djece, dok njezin ujakpoduËava odrasle. “Ja ih uËim biblijske retke i priËam imdogaaje iz Biblije”, kaæe Jennifer. “Ponekad vodim pjevanjei druge sadræaje. Izmiπljamo igre koje uËe djecu biblijskimpoukama. Jednom smo igrali vrlo s-p-o-r-u igru “Simon ka-æe”. Htjeli smo da djeca znaju da je ponekad potrebno vrije-me kako bismo saznali πto Bog æeli da Ëinimo. Bilo je zabav-no, i djeca su brzo je shvatila.”

Jennifer voli pomagati u klubu “Vrijeme za djecu”. “Æelimda i druga djeca upoznaju Boga”, kaæe ona. “Volim raditi neπto


korisno za ljude jer je Isus mnogo toga uËinio za mene. Savtrud se isplati kad vidim kako je netko predao svoj æivot Isu-su.”

Ernest

Ernest je dolazio na program pod imenom “Vrijeme zadjecu”. Njegovi ga roditelji ne puπtaju da doe svakog tjed-na, ali on voli program i dolazi kad god moæe. Prije nekolikomjeseci Ernest je svoje srce predao Isusu i zatraæio je dadobije svoju Bibliju. Jenniferina majka poklonila mu je Bib-liju. »ak i kad ga roditelji spreËavaju da doe na “Vrijemeza djecu”, on æeli doÊi. Ernest i Jennifer postali su prijatelji.Jennifer se moli za njega. Ona se moli za svu djecu i odraslekoji dolaze na “Vrijeme za djecu”. Ona se moli i za one kojijoπ nisu doπli.

Briga o drugima vrlo je vaæna pouka koju je Jennifer nau-Ëila time πto je pomagala u programu “Vrijeme za djecu”. AliIsus ju je nauËio i mnogoËem drugom.

Pouka o janjetu

Jenniferina baka ima ovce, i jednoga dana je jedna ovcadonijela na svijet blizance. Nije se mogla brinuti o oba janjeta,tako da je jedno janje odbacila. Jennifer je pronaπla malojanje kako leæi utuËeno i mirno. Umiralo je od gladi. Jenni-fer je uzela janje i odvela ga k baki, a ona je nauËila djecukako da ga hrane i ugriju. Djeca su se smjenjivala u hra-njenju janjeta koje su nazvali Tom.

Uskoro je Tom ojaËao pa je mogao æivjeti s drugim ovca-ma. Kada bi ga netko od djece pozvao, Tom bi odmah dotr-Ëao do njih.

A onda je jednoga dana Jennifer pronaπla Toma kako leæiu blizini ograde. Nije se micao. Dodirnula je Tomovo beæivot-no tijelo: “Plakala sam za njim jer sam ga voljela”, rekla jeJennifer.


Dok je njezin tata sahranjivao Toma, ona je razmiπljala otome koliko ga je voljela. Sjetila se Izraelaca koji su trebalidati svoje najbolje janje kao ærtvu za svoje grijehe. Koliko imje to moralo biti teπko, mislila je Jennifer. Nikad ne bih do-pustila da netko ærtvuje Toma.

A onda se sjetila Isusa, Boæjeg Janjeta. Znao je da Êemorati umrijeti zbog grijeha svijeta. I to je sigurno bilo teπko.Ali On je to uËinio zbog nas, jer je to bio jedini naËin da nasspasi. “Kada ovako razmiπljam, doe mi da nikad viπe nebudem neposluπna Isusu”, dodaje Jennifer. “Isus je umro zamene, i ja æelim æivjeti s Njim zauvijek. To je joπ jedan razlogzbog kojega æelim i drugima govoriti o Bogu koji ih voli.”

Mi moæemo govoriti naπim prijateljima i susjedima o tomekoliko ih Bog voli, baπ kao πto to Ëini i Jennifer. A moæemodonijeti i naπ misijski dar u crkvu i na taj naËin pomoÊidrugima da upoznaju Boæju ljubav i Isusa.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Novi Zeland je predivna zemlja koja se nalazi istoËno odAustralije. Sastoji se od dvaju velikih i nekoliko manjihotoka.

u Na Novom Zelandu æivi 4,5 milijuna ljudi, i veÊina æivi nasjevernom otoku. NajveÊi grad je Auckland, sa samo 1,4milijuna ljudi.

u Prvi stanovnici Novog Zelanda bili su Polineæani koji sudoπli s drugih otoka Juænog Pacifika. Danas su ti ljudipoznati kao Maori i Ëine svega 14,6% stanovniπtva.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Salata od kivija

Kivi je voÊe koje potjeËe iz Kine, ali se naveliko uzgaja ina Novom Zelandu, i to u tolikim koliËinama da su voÊu daliime po ptici kivi koja æivi u njihovoj zemlji. Ovo svjetlozeleno,a ponekad pomalo zlatno voÊe omotano je smeom koromkoja se guli. Njegov okus se jako dobro slaæe uz jagode,borovnice i jabuke. Posluæuje se oËiπÊen, nasjeckan za djecu,a ponekad se od njega radi salata od kivija s mjeπavinomnavedenog voÊa. Nije mu potreban πeÊer, πlag, niti umak.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Brojite na jeziku pidæin

Ljudi na otocima Juænog Pacifika govore neki oblik jezikapidæin.

Brojevi Nahm-bahs

jedan wahndva tootri treeËetiri foh-ahpet faivπest see-keessedam seh-venosam ehtdevet naindeset tehn


25. lipnja 2016.

Program trinaeste subote

Ako vaπa crkva odræava program trinaeste subote za od-rasle:

• pripremite pjesmicu iz ovog tromjeseËja na jeziku pidæin;• proite s djecom kroz ono πto su nauËila o Juænom Pa-

cifiku dok su Ëitala vjesti iz svijeta za ovo tromjeseËje, ineka to bude dio programa;

• poπaljite pozivnice roditeljima kojima Êete ih obavijestitida Êe trinaeste subote i djeca imati svoj program, i ohra-brite djecu da ponesu svoj poseban dar te subote.

Ako se vaπa crkva ne moæe pridruæiti odraslima za ovajposeban program, upriliËite posebnu trinaestu subotu zadjecu, tako πto Êete pozvati nekog gosta koji Êe nauËiti djecuneπto viπe o otocima Juænog Pacifika. Ohrabrite govornikada sa sobom ponese πto viπe prigodnih stvari koje Êe pomoÊidjeci da razumiju kulturu i izazove ljudi koji tamo æive.

Podsjetite djecu da ponesu svoj poseban dar trinaeste su-bote. Od toga napravite velik dogaaj u vaπoj subotnjoj πkoli.Izbrojite novac i kaæite djeci koliko ste prikupili za tu svrhu.Pohvalite ih za ono πto su uËinila i neka znaju da Êe njihovdar mnogo pomoÊi djeci koja æive na otocima JuænopacifiËkedivizije.

Sudionici: pripovjedaË i nekoliko djece.Pomagala: Ëetiri zastave (ili slike zastava) — Salomonski

Otoci, Papua Nova Gvineja, Fidæi i Novi Zeland. Globus ilikarta svijeta.


PripovjedaË: Ovog tromjeseËja Ëitali smo o JuænopacifiËkojdiviziji, i Ëuli smo mnoge predivne dogaaje s nekoliko otoka,ukljuËujuÊi Salomonske Otoke, Papua Novu Gvineju, Fidæi iNovi Zeland. Hajde da otkrijemo malo o onome πto smo nau-Ëili tijekom ovog tromjeseËja o ovom dijelu svijeta i njegovimpotrebama.

Dijete 1 (dræi globus ili pokazuje na karti): Prije svega,nauËili smo da ima mnogo otoka na Juænom Pacifiku.

Dijete 2: Mnogi veÊi otoci okruæeni su drveÊem, zeleni-lom i planinama.

Dijete 1: Ali neki otoci su vrlo mali. Ti otoci nazivaju seatoli.

Dijete 2: Atol je nastao od koralja i pijeska i jedva viri izoceana.

Dijete 3: Ovog tromjeseËja naπa misijska iskustva dolazes atola i otoka u Juænom Pacifiku.

Dijete 4 dræi zastavu Fidæija dok pripovjedaË govori.PripovjedaË: Fidæi se sastoji od otprilike 800 otoka. Viπe

od 881.000 ljudi æivi na Fidæiju; veÊina æivi na velikim oto-cima ove zemlje. Otprilike pola stanovniπtva je podrijetlom sFidæija, a druga polovina je indijskog podrijetla. Stanovnicikoji su s Fidæija uglavnom se smatraju krπÊanima, dok suIndijci hinduisti; tek je nekolicina njih postala krπÊanima.Skoro 25.000 advenstista æivi na Fidæiju, πto znaËi da je sva-ka trideset i peta osoba adventist.

Dijete 1: Ovog tromjeseËja sluπali smo iskustva o tomekako je Bog odgovorio na molitvu u Fidæiju.

Dijete 2: Jedan djeËak se molio za samo jednu πibicukako bi imao topli doruËak.

Dijete 3: Bog je odgovorio na molitvu tako πto je poslaocijelu kutiju predivnih πibica — i sve su bile bijele.

Dijete 4: DjeËak i njegova mama bili su jako sretni jersu znali da je Bog usliπao njihovu molitvu.

PripovjedaË: Adventisti na Fidæiju pokuπavaju dosegnutisvoje prijatelje i susjede predivnom vijeπÊu o Isusu i troan-


eoskoj vijesti, ali to nije uvijek lako. Jedan od uspjeπnihnaËina je zdravstveno obrazovanje — uËe ljude kako da æivezdravo. Na Fidæiju ima mnogo onih koji su oboljeli od dija-betesa i drugih nezaraznih bolesti, i vlasti su zamolile adven-tiste da se joπ viπe ukljuËe u obrazovanje stanovniπtva o zdra-vom naËinu æivota.

Dijete 1: Dio naπeg dara trinaeste subote pomoÊi Êe dase izgradi obiteljski wellness centar u Suvi, glavnom graduFidæija.

Dijete 2: Hvala vam πto Êete pomoÊi ljudima na Fidæijuda nauËe kako da postanu zdravi i jaki.

Dijete 3 dræi zastavu Papua Nove Gvineje dok pripovje-daË Ëita.

PripovjedaË: Papua Nova Gvineja je planinski otok. Glavniotok nalazi se sjeverno od Australije. Papua Nova Gvinejasastoji se od otoka Nove Gvineje i Papue, indonezijske pro-vincije. Oko 7,3 milijuna ljudi æivi u Papua Novoj Gvineji.Iako su gradovi suvremeni, mnogi ljudi i dalje æive u selimau planinama. Iako mogu golim okom vidjeti susjedno selo,potrebni su dani da dou do njega i vjerojatno ne bi govoriliistim narjeËjem. Na Papua Novoj Gvineji ima viπe od 700 razli-Ëitih jezika i narjeËja.

Dijete 4: Na Papua Novoj Gvineji i na joπ nekim otocimagovori se jezik pidæin.

Dijete 2: Tijekom ovog tromjeseËja u subotnjoj πkoli na-uËili smo nekoliko rijeËi na pidæinu.

Dijete 1: Hajde da vidimo moæete li pogoditi πto neke odtih rijeËi znaËe.

Dijete 3: Moh-ning.Dijete 1 (malo priËeka radi odgovora): Da, to znaËi: “Dobro

jutro!”Dijete 4: Ah-pee-noon.Dijete 1 (Ëekanje odgovora): To znaËi “Dobra veËer!”Dijete 2: PEE-kihn-nee-nee.Dijete 1: To znaËi “dijete”.


PripovjedaË: Na Papua Novoj Gvineji ima viπe od tisuÊudjece koja vole dolaziti u subotnju πkolu, ali naæalost, namnogim podruËjima oni nemaju prostora, osim pod drveÊemili otvorenim nebom. Naravno, kad pada kiπa, njihov sasta-nak mora biti otkazan.

Dijete 2: Naπ dar trinaeste subote pomoÊi Êe da se izgra-de prostorije za djecu pod nazivom “Zaklon za jaganjce” naPapua Novoj Gvineji i mnogim drugim pacifiËkim otocima.

Dijete 3: Molim vas, hajdemo uËiniti sve πto moæemo ka-ko bi ova djeca imala mjesto za subotnju πkolu.

Dijete 2 dræi zastavu Salomonskih Otoka dok pripovje-daË govori.

PripovjedaË: Salomonski Otoci se nalaze izmeu PapuaNove Gvineje i Fidæija. Zemlja se sastoji od trideset otoka, aveÊina otoka su atoli. Zbog toga πto su u blizini ekvatora, naotocima je toplo i vlaæno. Glavna skupina Salomonskih Otokaje vulkanskoga podrijetla. Glavni jezik je engleski, ali imaju iosamdesetak dijalekata, ukljuËujuÊi i pidæin. Samo polovinastanovniπtva zna Ëitati.

Dijete 1: Zbog toga su ljudi bili jako sretni kad su pro-πle godine dobili Biblije u slikama.

Dijete 4: Te Biblije kupljene su od vaπeg dara trinaestesubote.

Dijete 3: DjeËaci i djevojËice...Dijete 2: ... i njihovi roditelji kaæu:Sva djeca zajedno: Hvala vam na vaπim darovima trina-

este subote!PripovjedaË: Ovog tromjeseËja moæemo pomoÊi izgradnji

takozvanih “Zaklona za jagnjace” na Salomonskim Otocimatako πto Êemo dati svoj poseban dar.

Sva djeca zajedno: Hvala vam na dareæljivosti!

Dijete 1 dræi zastavu Novog Zelanda.PripovjedaË: Posljednja zemlja iz JuænopacifiËke divizije

o kojoj smo Ëitali je Novi Zeland. Novi Zeland je predivna


zemlja koja se nalazi istoËno od Australije. Sastoji se od dvavelika i nekoliko manjih otoka. Samo oko 4,5 milijuna ljudiæivi na podruËju ove zemlje, i veÊina ih æivi na Sjevernomotoku. NajveÊi grad je Auckland, sa samo 1,4 milijuna sta-novnika. Prvobitni doseljenici bili su Polineæani koji su doπlis drugih otoka Juænog Pacifika. Danas su ovi ljudi poznatikao Maori i Ëine svega 14,6 % cjelokupnog stanovniπtva.

Dijete 4: Naπ dar trinaeste subote pomoÊi Êe da se uAucklandu osnuje Hope Channel i studio.

Dijete 3: On Êe nam omoguÊiti mnogo zanimljivih sadræajaza djecu i odrasle.

Dijete 2: Program Êe pouËavati ljude o mnogim vaænimtemama.

Dijete 1: Primjerice: kako biti zdrav.Dijete 4: Kako se slagati sa svojim prijateljima i obitelji.Dijete 3: Kako upravljati novcem.Dijete 2: I kako upoznati Boga.PripovjedaË: Dar trinaeste subote poboljπat Êe æivote ljudi

πirom svijeta. Zato, hajdemo danas pomoÊi ljudima koji æivena Juænom Pacifiku tako πto Êemo velikoduπno dati dar i nataj se naËin ukljuËiti u misiju u JuænopacifiËkoj diviziji. Hvalavam!

(Prilaganje dara.)


Zastava Salomonskih Otoka

Obojite dijagonalnu prugu u æuto.Polje iznad nje obojite u plavo, ostavljajuÊi zvijezde

bijelima. Polje ispod pruge obojite u tamnozeleno.


Zastava Papua Nove Gvineje

Gornju desnu polovicu zastave obojite u crveno.Rajsku pticu obojite u æuto.Donju desnu polovicu zastave obojite u crno, ostavljajuÊi

zvijezde bijelima.


Zastava Fidæija

Pozadinu obojite u nebesko plavu.Gornji lijevi umetak:Pozadina — tamnoplava.Srediπnje pruge — crvene.Vanjske linije — bijele.Grb:Pozadina — bijela.Kriæ — crven.Gornja sliËica — crvena pozadina.Lav — zlatan.Bambus — zelen.Palmino drvo — zeleno i smee.Golub — bijel.Biljka — æuta.


Zastava Novog Zelanda

Obojite pozadinu tamnoplavom bojom.Zvijezde — crvene, s bijelim okvirom.Gornji lijevi umetak:Pozadina — tamnoplava.Srediπnje pruge — crvene.Vanjske pruge — bijele.


Recepti s Juænog Pacifika

Napomena uËiteljima: Moæda Êete htjeti s djecom odræati za-jedniËki ruËak, pa moæete iskoristiti neke od recepata s Juæ-nog Pacifika.

Kokosova riæa (Papua Nova Gvineja)6 πalica kokosovog mlijeka3 πalice bijele riæe

Neka mlijeko provri; zatim dodajte riæu i smanjite vatru.Prekrijte i ostavite da upije sve mlijeko.

Pita od banana (Fidæi)1 πalica kokosove kreme/vrhnja (ako ne moæete nabaviti,

upotrijebite mlijeko)2 velike slatke banane1 ælica πeÊera (ako banana nije dovoljno slatka)2 æliËice kasava πkroba ili kukuruznog πkroba

Nanesite tanak sloj kokosove kreme ili mlijeka u posuduza peËenje.

Izreæite banane na kolutove i poredajte ih preko mlijeka.Pecite na 180 stupnjeva oko 15 minuta ili dok banane ne

dobiju smeu boju.Pomijeπajte kasava πkrob ili kukuruzni πkrob s preostalim

mlijekom i dodajte πeÊer; prelijte preko banana u posudi.Vratite posudu u peÊnicu i pecite dok mlijeko ne poËne

kljuËati, oko 10 minuta.Posluæite hladno.


Pita od kokosa (Fidæi)Za koru:2 ælice margarina ili maslaca1 æliËica πeÊera1 veliko jaje1 πalica kvasca

Spojite kremasti maslac i πeÊer dok ne postane glatko;dodajte jaje i umutite ga. Dodajte braπno kako biste moglioblikovati mekane loptice. Stavite pet kora na nauljenu po-sudu.

Nadjev:2 ælice margarina ili maslaca1 æliËica πeÊera2 jajeta1 πalica svjeæeg kokosa, naribanog1 æliËica braπna1 πalica kokosovog vrhnja ili mlijekaSjedinite vrhnje i maslac dok ne postane glatko. Dodajte

jedno po jedno jaje i istucite ih.Dodajte naribani kokos i braπno; vilicom ili prstima izmi-

jeπajte dok se smjesa ne sjedini pa onda napravite loptice.Dodajte taj kokos maslacu i mjeπavini i dobro promijeπaj-

te. Dodajte mlijeko ili kokosovo vrhnje i dobro izmijeπajte.Ovaj nadjev prelijte u posudu preko kora i pecite oko 40

minuta ili dok se ne zgusne.Moæete posluæiti sa sladoledom.


Pomagala

Za viπe informacija o zemljama i njihovoj kulturi posjetiteknjiænicu ili turistiËku agenciju, ili posjetite internetske stra-nice:

Salomonski Otoci: www.factmonster.com/country/solomon-islands.html; www.ducksters.com/geography/country.php?country=Solomon%20Islands

Papua Nova Gvineja: www.oddizzi.com/teachers/explore-the-world/places/oceania/papua-new-guinea/

Fidæi: www.sciencekids.co.nz/sciencefacts/countries/fiji.html; www.educationabroadnetwork.org/blog/10-facts-you-didnt-know-about-fiji/

Novi Zeland: http://kids.nationalgeographic.com/explore/countries/new-zealand/#new-zealand-sheep.jpg;www.coolkidfacts.com/new-zealand-facts-for-kids/

Moæda Êe vam pomoÊi i sljedeÊe stranice:JuænopacifiËka divizija: www.spd.adventist.orgPapua novogvinejska unija misija: http://

adventist.org.pgTranspacifiËka unija misija: http://tpum.adventist.org.fjNovozelandska pacifiËka unija: http://

nzpuc.adventist.org.nz

Hope Channel Novi Zeland: www.facebook.com/hopechannelnewzealand/; www.hopechannel.org/nz

Cilj koji ste si postavili za svoje darove pomoÊi Êe u pri-kupljanju novca za globalnu misiju. Zamolite ili pitajte odbor


subotnje πkole da naprave misijski izvjeπtaj svake Ëetvrtesubote u ovom tromjeseËju.

Podsjetite vjernike da Êe njihovo redovito tjedno davanjedarova za misiju pomoÊi misijskom radu u svijetu i da jednaËetvrtina trinaestoga dara ide izravno JuænopacifiËkoj divi-ziji. Dvanaeste subote pripremite izvjeπtaj o darovanju za ovotromjeseËje. Ohrabrite Ëlanove da udvostruËe svoje uobiËaje-ne darove posebne trinaeste subote. Izbrojite novac i javnoto iznesite. Ovaj izvjeπtaj ohrabrit Êe vjernike da daju joπ viπeza misiju.


Kazalo

Dragi uËitelji ......................................................................... 3

Cookovo OtoËjeÆivot na otoku ...................................................................... 5

Salomonski OtociGovor o Isusu u kolibi za biljar .......................................... 8Pozivanje (1) ........................................................................ 11Pozivanje (2) ........................................................................ 13Djeca iz Ngalitataea ............................................................ 16

Papua Nova GvinejaRana ptica ........................................................................... 19Pomaganje ljudima.............................................................. 22Aneli su stvarni ................................................................ 25NeoËekivana crkva .............................................................. 28

FidæiNeobiËne πibice ................................................................... 32Molitva za roditelje ............................................................. 35

Novi ZelandRaditi s Isusom .................................................................. 38

Program trinaeste subote ................................................... 42Recepti s Juænog Pacifika .................................................. 51Pomagala ............................................................................. 53


www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

www.znaci-vremena.com

Njiva je svijet

“ProlazeÊi uz Galilejsko more, ugleda dva brata,©imuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacajumreæu u more; bijahu ribari. I kaæe im: ‘Hajdete zamnom, uËinit Êu vas ribarima ljudi!’ Oni brzo ostavemreæe i pou za njim. Poπavπi odande, ugleda drugadva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u laisu sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreæe. Pozva injih. Oni brzo ostave lau i oca te pou za njim.” (Ma-tej 4,18-22)

vijesti iz svijeta za djecu · vijesti iz svijeta za djecu (2/2016) ¥ 3 dragi uËitelji, ovoga...

Documents