veterina d.d. prospekt uvrŠtenja redovnih dionica … · 2 vaŽne informacije o ovom prospektu...

1

VETERINA D.D.

PROSPEKT UVRŠTENJA REDOVNIH DIONICA

VETERINA D.D. U SLUŽBENO TRŽIŠTE ZAGREBAČKE BURZE

Agent Uvrštenja

Raiffeisenbank Austria d.d.

Datum ovog Prospekta je 18. listopad 2007.

2

VAŽNE INFORMACIJE O OVOM PROSPEKTU

Raiffeisenbank Austria d.d., te s njom povezane osobe i bilo koje osobe koje djeluju u njeno ime, neće biti odgovorni za i ne daju bilo kakve izjave ili jamstva, bilo izravno ili neizravno, u odnosu na buduće rezultate poslovanja Veterine, kao ni za točnost ili potpunost podataka sadržanih u ovom prospektu. Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira („ZTVP“) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga („HANFA“) mora odobriti objavu podataka iz članka 20. i članka 21. ZTVP-a, koje je Veterina dužna objaviti sukladno članku 96. ZTVP-a, prilikom uvrštenja Dionica Veterine u Službeno tržište Zagrebačke burze d.d. („ZSE“), a koji podaci su sadržani u ovom prospektu. Kod donošenja odluke u ulaganju u Dionice, ulagatelji se moraju osloniti na vlastito ispitivanje Veterine, uključujući sve povezane prednosti i rizike. Niti Veterina, ni Raiffeisenbank Austria d.d. nisu ovlastili ni jednu drugu osobu da ulagateljima daju ikakve drugačije informacije. Ako itko bude davao drugačije odnosno nedosljedne informacije, ne treba se na iste osloniti. Informacije koje su uključene u ovaj prospekt treba smatrati točnima samo na dan naveden na naslovnoj stranici prospekta, ukoliko nije izrijekom određeno da se odnose na neki drugi dan. Moguće je da se poslovanje Veterine, njen financijski položaj, rezultati poslovanja, te informacije navedene u ovom prospektu nakon tog dana promijene. Niti jednu informaciju sadržanu u ovom prospektu ne treba smatrati savjetom o ulaganju, pravnim ili poreznim savjetom. Ulagatelji se trebaju savjetovati s vlastitim konzultantima, računovođama i drugim savjetnicima za pravna, porezna, poslovna, financijska i povezana pitanja u svezi s kupnjom Dionica. Niti Veterina, ni Raiffeisenbank Austria d.d. ovime ne izjavljuju bilo kojem ulagatelju, išta vezano za zakonitost ulaganja u Dionice od strane istog tog ulagatelja, prema relevantnim propisima o ulaganjima ili sličnim propisima. Informacije o tržištima, veličini tržišta, tržišnim udjelima, stopama rasta i stopama penetracije na tržišta kao i ostali podaci o grani djelatnosti koji se odnose na poslovanje Veterine, a sadržani su u ovom prospektu, dobiveni su internim istraživanjima, korištenjem izvora iz grane djelatnosti, te iz javno dostupnih izvora informacija. Glavni izvori informacija o industriji veterinarskih proizvoda bili su: Richard Bowles (The World Animal Health Industry In 2010; 2002, PJB Publications Ltd.), Bruce V. Jones (Animal Health Strategies; FT Management Report, 2000), Bob Fountain and Duane Thurman (Strategic overview of the global animal health industry & USA market focus; Fountain Agricounsel LLC, 2000), Animal Pharm i drugi javno dostupni izvori. Makroekonomski podaci o Hrvatskoj i o deviznim tečajevima uzeti su iz izvora koji uključuju Državni zavod za statistiku, Hrvatsku narodnu banku. Veterina prihvaća odgovornost za točan prikaz informacija prikupljenih iz publikacija ili javnih izora i, koliko je Veterina upoznata i koliko je mogla procijeniti iz informacija objavljenih u granskim publikacijama ili javnim izvorima, nema činjenica koje su ispuštene a koje bi ovdje objavljene informacije mogle prikazati kao netočne ili zavaravajuće. Međutim, Veterina nije samostalno provjerila informacije koje je dobila iz izvora unutar grane djelatnosti ili iz državnih izvora. Određeni podaci o tržišnim udjelima, kao i druge tvrdnje u ovom prospektu o industriji veterinarskih proizvoda i o položaju Veterine u odnosu na njene konkurente, nisu uzete iz objavljenih statističkih podataka ili iz informacija koje su objavile nezavisne treće osobe. To su informacije i izjave koje predstavljaju najbolju procjenu koju Veterina može dati na osnovu informacija dobivenih od trgovinskih i drugih

3

gospodarskih organizacija i udruženja te iz drugih kontakata. Informacije, koje su rezultat internih procjena i analiza Veterine, nisu potvrđene od strane bilo kojeg neovisnog izvora.

IZJAVE O BUDUĆNOSTI

Određene izjave dane u ovom prospektu ne predstavljaju povijesne činjenice već se odnose na budućnost. Izjave o budućnosti se nalaze na raznim mjestima, uključujući bez ograničenja poglavlja “Sažetak”, “Čimbenici rizika”, “Pregled poslovanja”. Veterina povremeno daje pisane ili usmene izjave o budućnosti u svojim izvješćima za dioničare i u drugim priopćenjima. Izjave o budućnosti uključuju izjave Veterine o njenim planovima, ciljevima, zadacima, strategijama, budućim događajima, budućim prihodima ili rezultatima poslovanja, kapitalnim izdacima, potrebama za financiranjem, planovima ili namjerama u pogledu akvizicija, konkurentskim prednostima i slabostima, poslovnoj strategiji i trendovima koje Veterina predviđa u industrijskom ili političkom i zakonodavnom okruženju u kojem posluje, kao i druge informacije koje nisu povijesne činjenice. Izrazi kao što su “vjeruje”, “predviđa”, “ocjenjuje”, “očekuje”, “namjerava”, “najavljuje”, “osmišljava”, “moglo bi”, “može”, “hoće”, “planira” i drugi slični izrazi ukazuju na izjave o budućnosti, iako to nije jedini način prepoznavanja takvih izjava. Samom svojom prirodom izjave o budućnosti uključuju nerazdvojive rizike i neizvjesnosti, općenite i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekti i druge izjave o budućnosti neće ostvariti. Takvi rizici, neizvjesnosti i drugi čimbenici obuhvaćaju, između ostaloga, čimbenike navedene u poglavlju “Čimbenici rizika”, kao i sve druge čimbenike opisane na drugim mjestima u ovom prospektu. Ulagatelji trebaju biti svjesni da određen broj važnih čimbenika može dovesti do toga da se stvarni rezultati znatno razlikuju od planova, ciljeva, očekivanja, procjena i namjera koje su izražene u takvim izjavama o budućnosti. Ti čimbenici uključuju:

• potražnju za veterinarskim proizvodima; • promjene u političkoj, društvenoj i zakonodavnoj situaciji u Hrvatskoj, uključujući

vezano za moguće pristupanje Hrvatske Europskoj uniji; • promjene na regulatornom sektoru u kojem Veterina posluje; • učinke i promjene politika Vlade Republike Hrvatske (“Vlada”); • sposobnost financiranja budućeg poslovanja i potreba za kapitalom putem

zaduživanja ili na drugi način; • sposobnost uspješne provedbe svake poslovne strategije; • sposobnost povećanja tržišnog udjela i zadržavanja kupaca; • sposobnost privlačenja i zadržavanja kvalificirane radne snage; • gubitak dobavljača odnosno prekid lanca dobave; • sposobnost dobivanja, zadržavanja i obnavljanja dozvola i odobrenja koji su nužni za

poslovanje; • učinke jačanja konkurencije na hrvatskom tržištu veterinsarksih proizvoda; • promjene kamatnih stopa i fluktuacije deviznog tečaja; i • uspjeh u prepoznavanju drugih rizika poslovanja i upravljanje rizicima vezanim za

gore navedene čimbenike. Ovime nije iscrpljen popis važnih čimbenika. Prilikom oslanjanja na izjave o budućnosti, ulagatelji moraju pažljivo razmotriti gore navedene čimbenike i ostale neizvjesnosti i događaje, posebno imajući na umu političko, gospodarsko, društveno i zakonodavno okruženje u kojem Veterina posluje. Takve izjave o budućnosti odnose sa samo na vrijeme

4

kada su dane. Sukladno navedenom, Veterina preuzima obvezu ažuriranja ili revidiranja bilo koje od takvih izjava, bilo zbog novih informacija, budućih događaja ili drugih razloga, ukoliko to zahtijevaju važeći propisi ili pravila ZSE. Veterina ovime ne daje izjavu, jamstvo ili predviđanje da će se rezultati predviđeni u takvim izjavama o budućnosti ostvariti, te takve izjave u svakom slučaju predstavljaju samo jedan od brojnih mogućih scenarija i ne treba ih se smatrati najvjerojatnijim ili standardnim scenarijem.

5

1. TEMELJNI PODACI ..................................................................................... 8

1.1. Osnovni podaci o Izdavatelju ...................................................................................... 8 1.2. Podaci o temeljnom kapitalu ....................................................................................... 8 1.3. Temeljni podaci o poslovanju Izdavatelja ................................................................... 8

2. PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA ................................................ 10 2.1. Vrsta i opis vrijednosnog papira................................................................................ 10 2.2. Oznaka dionica, knjiga dionica ................................................................................. 10 2.3. Tvrtka, sjedište i poslovna adresa Društva ................................................................ 10 2.4. Dividende i politika isplate dividende ....................................................................... 10 2.5. Vlastite dionice .......................................................................................................... 11 2.6. Institucije preko kojih Društvo podmiruje financijske obveze prema dioničarima... 11 2.7. osobe koje garantiraju za obveze društva po dionicama ........................................... 11 2.8. Oporezivanje.............................................................................................................. 11

2.8.1 Oporezivanje dividende...................................................................................... 12 2.8.2 Trgovanje dionicama.......................................................................................... 12 2.8.3 Oporezivanje kapitalne dobiti ............................................................................ 12

3. PODACI O IZDAVATELJU VRIJEDNOSNOG PAPIRA ........................ 13 3.1. Tvrtka, sjedište, adresa Izdavatelja, pravni oblik, te broj upisa u sudskom registru . 13 3.2. Pravni oblik, statusne promjene i temeljni kapital .................................................... 13 3.3. Vlasnička struktura .................................................................................................... 14 3.4. Javne ponude za preuzimanje .................................................................................... 15 3.5. Organi Društva .......................................................................................................... 15 3.6. Naknade članovima Uprave i Nadzornog odbora...................................................... 16 3.7. Izjava o postupcima u pogledu članova Uprave i Nadzornog odbora....................... 17

4. PODACI O POSLOVANJU IZDAVATELJA ............................................ 18 4.1. Izvanredne okolnosti koje su utjecale ili utječu na obavljanje nekih od tih djelatnosti 18 4.2. Ovisnost o tuđim patentima, licencijama ili drugim ugovorima s trećima, kada je to od većeg značenja za poslovanje.......................................................................................... 18 4.3. Podaci o tekućim sudskim ili drugim sporovima ili drugim pravnim postupcima.... 18 4.4. Odobrenja za rad........................................................................................................ 18 4.5. Zaštita okoliša............................................................................................................ 19 4.6. Certifikati kvalitete .................................................................................................... 20 4.7. Zaštita na radu ........................................................................................................... 20 4.8. Nekretnine ................................................................................................................. 21 4.9. Intelektualno vlasništvo............................................................................................. 21

5. OPIS TEMELJNOG KAPITALA I SAŽETAK STATUTA....................... 23 6. HRVATSKO TRŽIŠTE VLASNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA ........ 28 7. ČIMBENICI RIZIKA................................................................................... 30

7.1. Općenito o rizicima ................................................................................................... 30 7.2. Politički rizik ............................................................................................................. 30 7.3. Regulatorni rizik ........................................................................................................ 31 7.4. Rizik konkurencije..................................................................................................... 31 7.5. Upravljački rizik ........................................................................................................ 32 7.6. Operativni rizici ......................................................................................................... 32 7.7. Rizik poslovanja ........................................................................................................ 33 7.8. Ekološki rizici............................................................................................................ 35 7.9. «Nepredvidivi» rizici ................................................................................................. 35

6

7.10. Rizik implementacije strategije.............................................................................. 36 7.11. Rizici vezani uz dionice ......................................................................................... 36

8. PODACI O INDUSTRIJI............................................................................. 38 9. PREGLED POSLOVANJA ......................................................................... 43

9.1. Konkurentske prednosti ............................................................................................. 43 9.2. Povijest i razvoj ......................................................................................................... 45 9.3. Vlasništvo .................................................................................................................. 46 9.4. Organizacijska struktura ............................................................................................ 47 9.5. Proizvodni asortiman................................................................................................. 49

9.5.1 Veterinarski proizvodi........................................................................................ 49 I. Biološki proizvodi .............................................................................................. 49 II. Kemofarmaceutski proizvodi ............................................................................. 50 III. Dodaci stočnoj hrani........................................................................................... 51

9.5.2 Agro proizvodi ................................................................................................... 52 I. Proizvodi za zaštitu bilja .................................................................................... 52 II. Proizvodi za dezinsekciju i deratizaciju ............................................................. 53

9.5.3 Vodeće robne marke........................................................................................... 54 9.6. Tržišta Veterine i prodaja na pojedinim tržištima ..................................................... 55

9.6.1 Hrvatska ............................................................................................................. 57 I. Biološki proizvodi .............................................................................................. 58 II. Kemofarmaceutski proizvodi ............................................................................. 58 III. Dodaci stočnoj hrani........................................................................................... 58 I. Proizvodi za zaštitu bilja .................................................................................... 58 II. Insekticidi i Rodenticidi ..................................................................................... 59

9.6.2 Regionalna tržišta............................................................................................... 61 9.6.3 Ostala tržišta....................................................................................................... 62

9.7. Vizija ......................................................................................................................... 64 9.8. Strateški ciljevi .......................................................................................................... 64 9.9. Plan poslovanja veterine u razdoblju od 2007. – 2013.............................................. 65

9.9.1 Projekcija Računa dobiti i gubitka od 2007. do 2013. ...................................... 72 9.9.2 Projekcija bilance od 2007. do 2013. ................................................................. 73

9.10. Plan investicija ....................................................................................................... 74 10. FINANCIJSKI POLOŽAJ ........................................................................... 76 11. POVEZANA PODUZEĆA .......................................................................... 83 12. PROIZVODNA POSTROJENJA I OBJEKTI............................................. 84

12.1. Lokacija objekata ................................................................................................... 84 12.2. Organizacija proizvodnje ....................................................................................... 85

12.2.1 Biologija ......................................................................................................... 85 12.2.2 Kemofarmaceutika.......................................................................................... 85 12.2.3 Dodaci stočnoj hrani....................................................................................... 86 12.2.4 Zaštita bilja ..................................................................................................... 87

12.3. Logistika ................................................................................................................ 88 12.4. Nabava ................................................................................................................... 88 12.5. Energetika .............................................................................................................. 89 12.6. Informacijski i telekomunikacijski sustav ............................................................. 90

13. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ ....................................................................... 91 14. REGULATIVA ............................................................................................ 93

14.1. Zakonska regulativa ............................................................................................... 93 14.2. Opis registracije i stavljanje lijeka u promet.......................................................... 93

7

15. SUSTAV KVALITETE ............................................................................... 95 16. EKOLOGIJA I ODRŽIVI RAZVOJ............................................................ 97 17. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE.......................................................... 98

17.1. Struktura zaposlenika............................................................................................. 98 17.2. Politika edukacije................................................................................................... 99 17.3. Menadžment........................................................................................................... 99 17.4. Nadzorni odbor .................................................................................................... 101

18. STRUKTURA KAPITALA I ZADUŽENOST......................................... 103 19. NEKONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ............................... 105

19.1. Skraćena nekonsolidirana nerevidirana financijska izvješća 30. lipnja 2007...... 105 19.2. Revidirana nekonsolidirana financijska izvješća za 2006. godinu ...................... 126 19.3. Revidirana nekonsolidirana financijska izvješća za 2005. godinu ...................... 164 19.4. Revidirana nekonsolidirana financijska izvješća za 2004. godinu ...................... 202

20. KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA .................................... 226 20.1. Skraćena konsolidirana nerevidirana financijska izvješća 30. lipnja 2007.......... 226 20.2. Revidirana konsolidirana financijska izvješća na dan 31.12.2006 ...................... 248 20.3. Revidirana konsolidirana financijska izvješća na dan 31.12.2005. ..................... 288

21. POTPISNICI PROSPEKTA ...................................................................... 328

8

1. TEMELJNI PODACI

1.1. OSNOVNI PODACI O IZDAVATELJU

Tvrtka: VETERINA dioničko društvo za proizvodnju veterinarskih

proizvoda Skraćena tvrtka: VETERINA d.d. Registarski sud: Zagreb Matični broj subjekta: 080369519 Sjedište: Kalinovica Poslovna adresa: Kalinovica, Svetonedjeljska 2 Pravni oblik: dioničko društvo Revizor: Deloitte d.o.o. (za 2007. godinu) Datum osnivanja: 7. studenog 2000.

1.2. PODACI O TEMELJNOM KAPITALU

Temeljni kapital: 184.486.000,00 kuna Broj dionica: 1.844.860 Nominalni iznos dionice: 100,00 kuna

1.3. TEMELJNI PODACI O POSLOVANJU IZDAVATELJA

Društvo Veterina d.d. registrirano je kod Trgovačkog suda u Zagrebu za obavljanje sljedećih poslova: 15.7 Proizvodnja hrane za životinje 22 Izdavačka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje snimljenih zapisa 24.15Proizvodnja kemijskih mineralnih gnojiva i dušičnih spojeva 24.2 Proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda 24.4 Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, kemijskih i biljnih proizvoda za medicinske svrhe

24.5 Proizvodnja sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje, parfema i toaletno-kozmetičkih preparata

24.62Proizvodnja ljepila i želatine 24.66Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda, d. n. 40.3 Opskrba parom i toplom vodom 37 Reciklaža 60.24Cestovni prijevoz robe 63.12Skladištenje robe 70 Poslovanje nekretninama

71 Iznajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovoditelja i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

72 Računalne i srodne djelatnosti

9

74.30Tehničko ispitivanje i analiza 74.13Istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja 74.4 Promidžba (reklama i propaganda) * Stručni poslovi zaštite okoliša * Održavanje vatrogasnih aparata

* Usluge kontrole kakvoće i količine roba (kontrola i ispitivanje lijekova, imunobioloških i drugih ljekovitih sredstava, sredstava za zaštitu bilja i dodataka stočnoj hrani)

* Znanstveno-istraživačka djelatnost i eksperimentalni razvoj u području kemijskog inženjerstva, biotehnologije i kemije, te ostalim prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima

* Pregled sredstava rada s povećanim opasnostima i novoizgrađenih sredstava rada, te pregled i certificiranje instrumenata za mjerenje fizikalnih veličina, kao i ispitivanje energetskih instalacija

* Skupljanje i primarna prerada industrijskih otpadaka * Kupnja i prodaja robe * Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu * Prijevoz robe u međunarodnom cestovnom prometu * Međunarodno otpremništvo

10

2. PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

2.1. VRSTA I OPIS VRIJEDNOSNOG PAPIRA

Temeljni kapital Društva podijeljen je na 1.844.860 redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti 100,00 kuna. Dionice Društva izdane su u nematerijaliziranom obliku i postoje samo kao elektronički zapis u kompjutorskom sustavu SDA. Svaka Dionica daje svojem imatelju sljedeća prava: (i) pravo na jedan glas u glavnoj skupštini Društva, (ii) pravo na dividendu, sukladno odluci glavne skupštine i (iii) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase Društva. Dionice su u cijelosti uplaćene i slobodno prenosive te ne postoje nikakva ograničenja u pogledu prenosivosti dionica ili bilo kakva druga prava ili tereti koji bi umanjivali dionička prava vlasnika dionica.

2.2. OZNAKA DIONICA, KNJIGA DIONICA

Dionice Društva upisane su u Depozitorij Središnje depozitarne agencije, pod oznakom: VERN-R-A. U odnosu prema Izdavatelju vrijedi kao dioničar samo osoba na čije ime glasi račun vrijednosnih papira kod Središnje depozitarne agencije na kojem je ubilježena dionica Društva. Iznimno, kada banka skrbnik drži dionice Društva za tuđi račun odvojeno od vlastite imovine, dioničarem se smatra osoba za koju ih banka skrbnik drži. Osim redovnih dionica, na dan izdavanja ovog Prospekta, ne postoje povlaštene dionice ili bilo koji drugi vrijednosni papri zamjenjivi za dionice Društva ili koji bi svojim imateljima davali upravljačka prava.

2.3. TVRTKA, SJEDIŠTE I POSLOVNA ADRESA DRUŠTVA

VETERINA dioničko društvo za proizvodnju veterinarskih proizvoda, sa sjedištem u Kalinovici, Svetonedjeljska 2.

2.4. DIVIDENDE I POLITIKA ISPLATE DIVIDENDE

Iznos budućih isplata dividende, ako ih bude, ovisit će o Veterininim budućim prihodima, profitabilnosti poslovanja, financijskom položaju, novčanom tijeku, zahtjevima za obrtnim

11

kapitalom, kapitalnim izdacima i drugim čimbenicima. Ne može se jamčiti da će Veterina imati raspoloživih sredstava za takvu isplatu u budućnosti. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i prevladavajućoj praksi u Hrvatskoj, dividenda, ukoliko je ima, se općenito isplaćuje samo jednom godišnje i samo nakon što ili uprava i nadzorni odbor, ili Glavna skupština utvrdi financijska izvješća Veterine i Glavna skupština donese odluku o uporabi dobiti, kojom odredi isplatu dividende u određenom iznosu. Vidi “Opis temeljnog kapitala i sažetak Statuta — Dividenda”. Međutim, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Statutu Veterine, Uprava je, uz suglasnost Nadzornog odbora, ovlaštena donijeti odluku o isplati predujma dividende ako su ispunjeni slijedeći uvjeti: (i) ako, sukladno privremenom računu dobiti i gubitka, postoji predvidiva neto dobit ostvarena u prethodnoj poslovnoj godini, i (ii) ako je u financijskim izvješćima za poslovnu godinu prije prethodne iskazana dobit.

2.5. VLASTITE DIONICE

Na datum ovog Prospekta Izdavatelj drži 17.399 vlastitih dionica. Namjera je Izdavatelja navedne dionice, nakon ispunjenja određenih uvjeta, prenijeti zaposlenicima koji su u sudjelovali u postupku javne ponude dionica.

2.6. INSTITUCIJE PREKO KOJIH DRUŠTVO PODMIRUJE FINANCIJSKE OBVEZE PREMA DIONIČARIMA

Sve financijske obveze prema dioničarima Društvo će podmirivati izravno ili korištenjem usluga Središnje depozitarne agencije d.d. Zagreb, Heinzelova 62a.

2.7. OSOBE KOJE GARANTIRAJU ZA OBVEZE DRUŠTVA PO DIONICAMA

Nema osoba koje garantiraju za obveze Društva po Dionicama.

2.8. OPOREZIVANJE

Ovaj sažetak poreznog tretmana vlasništva dionica temelji se na pozitivnim propisima Republike Hrvatske u vrijeme sastavljanja ovog Prospekta. Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika dionica. Porezni tretman vlasnika dionica može se razlikovati ovisno o specifičnoj situaciji vlasnika dionica te se u tom smislu na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike dionica. Od nadležnih poreznih tijela Republike Hrvatske nije, niti će se tražiti bilo kakva odluka u svezi s bilo

12

kojom ovdje iznijetom informacijom. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje pa se tako ne razmatraju niti svi porezni aspekti koji mogu biti relevantni za vlasnika dionica. Svaki sadašnji i budući vlasnik dionica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja dionicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih zemalja, ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovog Prospekta.

2.8.1 Oporezivanje dividende Dividenda koju ostvare hrvatske i inozemne pravne osobe se ne oporezuje. Iznimno, dividenda isplaćena iz dobiti ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine, koju ostvare inozemne pravne osobe oporezuje se porezom na dobit i to kao porez po odbitku po stopi od 15%, osim kada je s državom u kojoj inozemni primatelj dividende ima sjedište, u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; tada se primjenjuju stope iz ugovora. Dividenda koju ostvare hrvatske i inozemne fizičke osobe također se ne oporezuje. Iznimno, dividenda isplaćena iz dobiti ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine, koju ostvare hrvatske fizičke osobe oporezuje se porezom na dohodak po poreznoj stopi od 15% i prirezom po stopi određenoj odlukom lokalne uprave. Dividenda iz navedenog razdoblja isplaćena inozemnim fizičkim osobama oporezuje se porezom na dohodak i to kao porez po odbitku po stopi od 15%, osim kada je s državom u kojoj inozemni primatelj dividende ima sjedište, u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; tada se primjenjuju stope iz ugovora.

2.8.2 Trgovanje dionicama Trgovanje dionicama ne oporezuje se.

2.8.3 Oporezivanje kapitalne dobiti Kapitalna dobit je dobit ostvarena prodajom dionice, u iznosu razlike između cijene po kojoj je dionica prodana i cijene po kojoj je kupljena. Sukladno hrvatskim propisima, kapitalna dobit se posebno ne oporezuje. Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. Kapitalna dobit koju ostvare fizičke osobe porezni obveznici u RH ne ulazi u poreznu osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva.

13

3. PODACI O IZDAVATELJU VRIJEDNOSNOG PAPIRA

3.1. TVRTKA, SJEDIŠTE, ADRESA IZDAVATELJA, PRAVNI OBLIK, TE BROJ UPISA U SUDSKOM REGISTRU

Tvrtka: VETERINA dioničko društvo za proizvodnju veterinarskih

proizvoda Skraćena tvrtka: VETERINA d.d. Registarski sud: Zagreb Matični broj subjekta: 080369519 Sjedište: Kalinovica Poslovna adresa: Kalinovica, Svetonedjeljska 2 Pravni oblik: dioničko društvo Temeljni kapital: 184.486.000,00 kuna Revizor: Deloitte d.o.o. (za 2007. godinu) Datum osnivanja: 7. studenog 2000.

3.2. PRAVNI OBLIK, STATUSNE PROMJENE I TEMELJNI KAPITAL

Izdavatelj je osnovan Izjavom o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, koju je osnivač i jedini član, Pliva d.d. donijela 18.10.2000. Izmjene Izjave o osnivanju donesene su: 29.12.2000. (povećan temeljni kapital unosom stvari i prava s 50.000,00 HRK za 184.436.000,00 HRK na 184.486.000,00 HRK) i 16.07.2004. (izmijenjene odredbe o poslovnom udjelu i organima Društva. Temeljni kapital Izdavatelja iznosi 184.486.000,00 kuna. Temeljni kapital Izdavatelja uplaćen je u novcu, u iznosu od 6.500.000,00 kuna (šestmilijunapetstotisuća kuna), odnosno unesen ulaganjem stvari u iznosu od 177.936.000,00 kuna (stosedamdesetsedammilijunadevetstotridesetšesttisuća kuna), kako slijedi: a) Dugotrajna imovina u iznosu od 59.360.000,00 kuna (slovima: pedeset devet milijuna tristo šezdeset tisuća kuna) a.1) Nekretnine* - zemljište, površine 249.098 m2 (dvjesto četrdeset devet tisuća devedeset osam metara četvornih) upisano u zemljišno knjižni uložak 422, k.o. Rakov Potok u iznosu od 11.408.000,00 kuna (jedanaest milijuna četirsto osam tisuća kuna) pod brojem cestica: - 175/31 tvornica i dvorište, ukupne površine 209.427 m2 - 174/21 oranica, ukupne površine 4.300 m2 - 175/40 šuma, ukupne površine 2.072 m2 - 174/3 kanal, ukupne površine 1.551 m2 - 174/4 kanal, ukupne površine 173 m2 - 175/53 neplodno, ukupne površine 345 m2 - 175/75 oranica, ukupne površine 1.226 m2 - 175/54 oranica, ukupne površine 7.085 m2 - 175/55 oranica, ukupne površine 21.515 m2

14

- 175/56 put, ukupne površine 468 m2 - 175/57 put, ukupne površine 468 m2 - 175/76 kanal, ukupne površine 468 m2 a.2) Objekti i opreme u iznosu od 47.952.000,00 kuna (četrdeset sedam milijuna devetsto pedeset dvije tisuće kuna) a.3) Nematerijalna imovina - žigovi (registracije, prijave i zahtjevi za reregistraciju) za kemofarmaceutske i biološke proizvode, dodatke stočnoj hrani, te proizvode za zaštitu bilja u ukupnoj vrijednosti od 0,00 kuna (ništa kuna) b) Kratkotrajna imovina (b.l. do b.6.) u iznosu od 118.576.000,00 kuna (sto osamnaest milijuna petsto sedamdeset šest tisuća kuna) b.l.) Zalihe sirovine i materijala u iznosu od 10.825.000,00 kuna (deset milijuna osamsto dvadeset pet tisuća kuna) b.2.) Zalihe proizvoda u tijeku i poluproizvoda u iznosu od 4.489.000,00 kuna (četiri milijuna četirsto osamdeset devet tisuća kuna) b.3) Zalihe gotovih proizvoda u iznosu od 11.146.000,00 kuna (jedanaest milijuna sto četrdeset šest tisuća kuna) b.4) Zalihe trgovačke robe u iznosu od 3.208.000,00 kuna (tri milijuna dvjesto osam tisuća kuna) b.5) Potraživanja od kupaca u iznosu od 86.376.000,00 kuna (osamdeset šest milijuna tristo sedamdeset šest tisuća kuna) b.6) Financijska imovina (mjenice) u iznosu od 2.532.600,00 kuna (dva milijuna petsto trideset dvije tisuće šesto kuna). Temeljni kapital podijeljen je na 1.844.860 redovnih dionica na ime, svaka nominalnog iznosa od 100,00 kuna. Temeljni kapital je uplaćen u cijelosti, a Društvo nije izdavao zamjenjive vrijednosne papire ni prava na upis vrijednosnih papira. * Nekretnine koje su navedne kao dio temeljnog kapitala su navedene s podacima koji su bili važeći u vrijeme donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala i unosu nekretnina, tako da podaci ne pokazuju zemljišno-knjižno stanje na dan ovog Prospekta, naime došlo je do promjene zemljišno knjižnih uložaka. Pravo stanje nekretnina navedeno je u poglavlju 4.8 Nekretnine.

3.3. VLASNIČKA STRUKTURA

Vlasnička struktura Veterine na dan ovog Prospekta:

Broj dionica VlasništvoFizičke osobe 545,545 29.57%Zaposlenici Veterine d.d. 109,618 5.94%RAIFFEISEN INVEST D.O.O.-RAIFFEISEN CENTRAL EUROPE OTV. INV. FOND 71,803 3.89%Raiffeisenbank Bulgaria 68,622 3.72%RAIFFEISEN INVEST D.O.O.-RAIFFEISEN BALANCED OTVORENI INVESTICIJSKI FOND 65,327 3.54%AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 65,076 3.53%RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 51,322 2.78%ZB GLOBAL 50,000 2.71%RAIFFEISEN MIROVIN.DR.ZA UPRAVLJ.DOBROVOLJ.MIRO, ZA RAČUN DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG 45,176 2.45%ERSTE-INVEST D.O.O.-ERSTE ADRIATIC EQUITY OTVORENI INVESTICIJSKI FOND 44,295 2.40%HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG 41,281 2.24%PBZ 39,693 2.15%AUREUS INVEST D.O.O. ZA AUREUS EQUITY 37,224 2.02%Ostali institucionalni investitori 609,878 33.06%

15

3.4. JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE

Od preoblikovanja društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo nije objavljena ni provedena javna ponuda za preuzimanje upućena dioničarima Veterine

3.5. ORGANI DRUŠTVA

Organi Društva su: Uprava, Nadzorni odbor i Glavna skupština. Uprava Uprava Društva sastoji se od jednog do tri člana, koje imenuje i opoziva Nadzorni odbor Društva. Uprava vodi poslove Društva zajedno, a pojedini član Uprave po područjima određenim Poslovnikom o radu Uprave. Uprava mora ishoditi prethodnu suglasnost Nadzornog odbora za sklapanje : - pravnih poslova čija vrijednost prelazi 500.000 EUR (ili protuvrijednost u drugoj valuti) i - pravnih poslova kojim se raspolaže s ili opterećuju nekretnine u vlasništvu Društva. Sve odluke koje je Uprava do sada donijela obuhvaćene su predmetom poslovanja Društva te se odnose na redovno poslovanje. Trenutni sastav Uprave je: 1. Nenad Štiglić, Samobor, I. Mažuranića 41, predsjednik uprave, koji je imenovan odlukom

Skupštine prilikom preoblikovanja Društva od 07. svibnja 2007. godine, s mandatom do sazivanja prve redovne Glavne skupštine Društva.

2. Biserka Furčić, Zagreb, Hrvatskog sokola 77, član uprave, koja je imenovana odlukom Skupštine prilikom preoblikovanja Društva od 07. svibnja 2007. godine, s mandatom do sazivanja prve redovne Glavne skupštine Društva.

U nastavku u poglavlju Korporativno upravljanje su životopisi članova Uprave. Nadzorni odbor Nadzorni odbor Društva sastoji se od pet članova koje bira Glavna skupština Društva. Nadzorni odbor zadužen je za nadziranje poslovanja Društva. Nadzorni odbor Društva radi i donosi odluke na sjednicama, a može odlučivati ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova svih članova Trenutni sastav nadzornog odbora je: 1. Anne Marie Goebel-Krstelj, državljanka SAD s boravištem u Zagrebu, Petrinjska 28, predsjednik nadzornog odbora, koja je izabrana odlukom Skupštine prilikom preoblikovanja

16

Društva od 07. svibnja 2007. godine, s mandatom do sazivanja prve redovne Glavne skupštine Društva. 2. Dražana Kuliš, Zagreb, Gračanska cesta 127B, zamjenik predsjednika nadzornog odbora, koja je izabrana odlukom Skupštine prilikom preoblikovanja Društva od 07. svibnja 2007. godine, s mandatom do sazivanja prve redovne Glavne skupštine Društva. 3. Domagoj Radin, Zagreb, Tratinska 53, član nadzornog odbora, koji je izabran odlukom Skupštine prilikom preoblikovanja Društva od 07. svibnja 2007. godine, s mandatom do sazivanja prve redovne Glavne skupštine Društva. 4. Lovorka Penavić, Zagreb, Ksaver 125, član nadzornog odbora, koji je izabran odlukom Glavne skupštine Društva od 20. lipnja 2007. godine, s mandatom do sazivanja prve redovne Glavne skupštine Društva. 5. Damir Kuštrak, Zagreb, Nova Ves 28, član nadzornog odbora, koji je izabran odlukom Glavne skupštine Društva od 20. lipnja 2007. godine, s mandatom do sazivanja prve redovne Glavne skupštine Društva. U nastavku u poglavlju Korporativno upravljanje nalaze se životopisi članova Nadzornog odbora. Glavna skupština Glavna skupština odlučuje o pitanjima određenim Zakonom o trgovačkim društvima. Dioničari mogu sudjelovati na Glavnoj skupštini osobno ili putem punomoćnika i koristiti pravo glasa ukoliko: - su evidentirani kao dioničari Društva u depozitoriju Središnje depozitarne agencije sedam

dana prije održavanja Glavne skupštine Društva; - unaprijed prijave svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini u sjedištu Društva, najkasnije

sedam dana prije održavanja Glavne skupštine. Svaka Dionica daje pravo na jedan glas.

3.6. NAKNADE ČLANOVIMA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA

Članovima Uprave tijekom 2006. godine i u razdoblju od siječnja do svibnja 2007. godine isplaćene su naknade kako slijedi: Ime i prezime Isplaćeno bruto

u 2006. godini Isplaćeno neto u 2006. godini

Isplaćeno bruto siječanj-lipanj

2007.

Isplaćeno neto siječanj-lipanj

2007.

Nenad Štiglić 957.539,00 526.799,00 320.420,00 174.889,16

Biserka Furčić 587.929,00 233.465,00 214.820,01 109.486,85

17

Članovima Nadzornog odbora Društvo nije isplatilo nikakve naknade za njihov rad tijekom 2006. godine i u razdoblju od siječnja do lipnja 2007. godine.

3.7. IZJAVA O POSTUPCIMA U POGLEDU ČLANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA

Na datum ovog Prospekta, a za najmanje prethodnih pet godina, niti jedan od sadašnjih članova Uprave ili Nadzornog odbora: • nije pravomoćno kažnjen za kaznena djela prijevare; • nije bio na funkciji višeg izvršnog direktora ili člana Uprave ili Nadzornog odbora u bilo

kojem društvu, u vrijeme ili neposredno prije otvaranja stečaja, ili imenovanja prisilne uprave; ili

• nije bio kazneno gonjen niti mu je izrečena zaštitna mjera obavljanja funkcije člana Uprave ili Nadzornog odbora u bilo kojem društvu.

Ne postoje činjenice, okolnosti ili događaji zbog kojih bi članstvo spomenutih osoba u Upravi, odnosno Nadzornom odboru moglo biti okarakterizirano kao konflikt interesa.

18

4. PODACI O POSLOVANJU IZDAVATELJA

4.1. IZVANREDNE OKOLNOSTI KOJE SU UTJECALE ILI UTJEČU NA OBAVLJANJE NEKIH OD TIH DJELATNOSTI

Ne postoje, niti prema saznanju ovlaštenih osoba Društva prijeti nastup, izvanrednih okolnosti koje su utjecale ili utječu na obavljanje djelatnosti Društva. Društvo svoje poslovanje promptno usklađuje s važećim propisima.

4.2. OVISNOST O TUĐIM PATENTIMA, LICENCIJAMA ILI DRUGIM UGOVORIMA S TREĆIMA, KADA JE TO OD VEĆEG ZNAČENJA ZA POSLOVANJE

Društvo nije ovisno o tuđim patentima i licencijama ili bilo kakvim ugovorima s trećim osobama koji bi mogli imati značajan utjecaj na poslovanje Društva. Društvo nema nikakvih ugovora izvan uobičajene i redovne djelatnosti.

4.3. PODACI O TEKUĆIM SUDSKIM ILI DRUGIM SPOROVIMA ILI DRUGIM PRAVNIM POSTUPCIMA

Prema saznanju Društva, ne vode se sudski, upravni, arbitražni ili drugi postupci, čiji bi negativni ishod mogao značajnije utjecati na financijski položaj Društva.

4.4. ODOBRENJA ZA RAD

Sukladno važećim odredbama Zakona o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima, Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima, Zakona o veterinarstvu, Zakona o zaštiti bilja, Zakona o trgovini, te podzakonskim propisima: Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe u obavljanju djelatnosti prometa na veliko i malo veterinarskim lijekovima, ljekovitim dodacima i veterinarsko-medicinskim proizvodima, Pravilnika o uvjetima za proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu ljekovite hrane za životinje, Pravilnika o uvjetima u poslovanju s hranom za životinje i Pravilnika o dobroj proizvođačkoj praksi, Društvo je ishodio sljedeća odobrenja:

1. Rješenje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Uprave za veterinarstvo, Klasa: UP/I-322-05/00-01/254, Ur. broj: 525-06-00-05 od 20.02.2001. kojim se daje proizvodna dozvola Društvu za cjelovit postupak proizvodnje za pojedine dijelove postupka proizvodnje farmaceutsko-tehnološkog oblikovanja lijeka, ljekovitog dodatka i veterinarsko-medicinskog proizvoda uključujući proizvodnju i zaprimanje tvari, tehnološku obradu, opremanje, provjeru kakvoće, skladištenje i isporučivanje koje se odnosi na sljedeće farmakološke skupine: bakterijske vakcine, virusne vakcine, antitoksični serumi, dijagnostička sredstva, kemofarmacijski proizvodi, stočna hrana i sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na adresi Kalinovica,

19

Svetonedjeljska 2. Dozvola je dana na rok od 5 godina, a 17.02.2006. isti državni organ donio je Rješenje, Klasa: UP/I°-322-03/06-01/23, Ur.broj: 525-06-06-05 kojim je proizvodna dozvola produžena za narednih 5 godina.

2. Rješenje Ministarstva zdravstva, od 18. srpnja 2007., Klasa: UPI-530-01/06-03/88,

Ur.broj: 381-07-15648 kojim se daje proizvodna dozvola Društvu za serijsku proizvodnju medicinskih proizvoda i to cjelovitu proizvodnju dezinficijensa za mjesto proizvodnje Kalinovica, Svetonedjeljska 2. Dozvola je dana na rok od 5 godina.

3. Rješenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za

Veterinarstvo, Klasa: UP/I-310-28/05-01/02, Ur.broj: 525-06-07-05 DVD od 20.02.2007. kojime se utvrđuje da Društvo udovoljava veterinarsko-zdravstvenim uvjetima u objektu na lokaciji Kalinovica, Svetonedjeljska 2, i dopušta se (i) proizvodnja, trgovina i/ili posredništvo dodacima hrani za životinje, predsmjesama i potpunim krmnim smjesama; (ii) proizvodnja, skladištenje i stavljanje na tržište ljekovite hrane za životinje i (iii) korištenje ribljeg brašna (krmiva životinjskog podrijetla) u proizvodnji krmnih smjesa.

4. Rješenje Zagrebačke županije, Ureda za gospodarstvo Klasa: UP/I-310-01/01-02/59,

Ur.broj: 238-01/4-01-5 od 17.04.2001. kojim se utvrđuje da Društvo ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti 24.2. proizvodnja sredstava za zaštitu bilja – proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda.

5. Rješenje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Uprave za veterinarstvo, Klasa: UP/I-

322-05/02-01/263, Ur. broj: 525-06-02-05 od 14.10.2002. kojim se utvrđuje da Društvo, s obzirom na lokaciju, prostor, opremljenost i djelatnike udovoljava veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za skladištenje i stavljanje u promet na veliko gotovih lijekova, ljekovitih dodataka i veterinarsko-medicinskih proizvoda na adresi Kalinovica, Svetonedjeljska 2.

6. Rješenje Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji Klasa: UP/I-310-01/03-02/23,

Ur.broj: 238-03-06-03-3 od 03.04.2003. kojim se utvrđuje da Društvo ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti prometa sredstava za zaštitu bilja na veliko.

7. Rješenje Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji Klasa: UP/I-330-04/06-02/102,

Ur.broj: 238-03-06/1-06-4 od 17.10.2006. kojim se utvrđuje da Društvo ispunjava minimalne tehničke, opće sanitarne i zdravstvene uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko mineralnim gnojivima.

4.5. ZAŠTITA OKOLIŠA

Društvo je pribavio Vodopravnu dozvolu za ispuštanje voda od Hrvatskih voda (Klasa: UP/Io-325-03/06-01/0019, Urbroj: 374-25-4-06-5 od 10.07.2006.) kojim se dopušta ispuštanje otpadnih voda iz razdjelog sustava interne odvodnje Društva na lokaciji Svetonedjeljska 2, Kalinovica i Vodopravnu dozvolu od Hrvatskih voda za korištenje vode iz vlastitog bunara (Klasa: UP/Io-325-03/01-01/0093, Urbroj: 374-25-3-01-3 od 26.11.2001.)

20

Društvo je izradio Plan intervencije za zaštitu okoliša i Plan gospodarenja otpadom koji su dostavljeni nadležnom županijskom uredu i Operativni plan za slučaj iznenadnog onečišćenja koji je dostavljen Hrvatskim vodama. Do sada su u nekoliko navrata državne i županijske inspekcije obavljale nadzor nad poslovanjem Društva, ali nisu utvrdile značajnija onečišćenja okoliša.

4.6. CERTIFIKATI KVALITETE

Društvo je ishodio sljedeće certifikate kvalitete: - Certifikat ISO 9001:2000 izdan 01.10.2007. od strane BVQI, koji vrijedi do 28.06.2010.

za sljedeća područja: proizvodnja i distribucija stočne hrane i dodataka stočnoj hrani, dezinficijenssa, proizvoda za zaštitu bilja, insekticida i rodenticida.

- Certifikat ISO 14001:2004 izdan 01.10.2007. od strane BVQI, koji vrijedi do 05.10.2010.

za sljedeća područja: proizvodnja i distribucija stočne hrane i dodataka stočnoj hrani, dezinficijenssa, proizvoda za zaštitu bilja, insekticida i rodenticida.

- HACCP Codex Alimentarius izdan 20.12.2006. od strane Bureau veritas, koji vrijedi do

20.11.2009. za područja proizvodnje i transporta dodataka stočnoj hrani.

4.7. ZAŠTITA NA RADU

Kod Društva je osnovan Odbor zaštite na radu koji se sastoji od 4 člana (specijalist medicine rada, stručnjak zaštite na radu, koordinator svih zaposlenika i koordintor povjerenika radnika – kojeg su umjesto radnika imenovali sindikati, sukladno Kolektivnom ugovoru o zaštiti na radu). Društvo je sa Samostalnim sindikatom radnika u djelatnosti energije, kemije i nemetala Hrvatske – Pliva i Novim sindikatom Plive sklopio 21.07.2005. Kolektivni ugovor o zaštiti na radu, koji vrijedi do 2008. Kolektivnim ugovorom predviđeno je, između ostalog, da Društvo svaka 3 mjeseca dostavi izvješće o stanju zaštite na radu sindikalnom povjereniku. Društvo je izradio vlastiti program osposobljavanja za rad na siguran način, koji je odobren od strane nadležnog ministarstva. Svi zaposlenici su prošli obuku prema tom programu. U Društvu nisu zabilježene profesionalne bolesti, niti nastup invalidnosti uslijed profesionalnih bolesti ili zbog ozljeda na radu. Do sada zabilježene ozljede na radu uzrokovane su isključivo nepažnjom radnika.

21

4.8. NEKRETNINE

Društvo je vlasnik nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Samoboru u sljedeće zemljišno-knjižne uloške: - zk. ul. br. 1553, k.o. Rakov Potok, kč.br. 174/3 vodni kanal u Kalinovici površine 1.551

m2, kč.br. 174/4 kanal u Kalinovici površine 173 m2, 174/21 oranica površine 4.300 m2, 175/40 šuma Kalinovica površine 2.072 m2, 175/51 put u Kalinovici površine 86 m2, 175/52 kanal u Kalinovici površine 28 m2, 175/53 neplodno u Kalinovici površine 345 m2, 175/54 oranica Kalinovica površine 7.085 m2, 175/55 dvorište i tvornički objekti površine 21.515 m2, 175/56 put u Kalinovici površine 468 m2, 175/57 put u Kalinovici površine 468 m2, 175/75 oranica Kalinovica površine 1.226 m2, 175/76 kanal u Kalinovici površine 468 m2, 175/182 kanal u Kalinovici površine 626 m2, 175/183 kanal u Kalinovici površine 400 m2, ukupne površine 40.811 m2

- zk. ul. br. 1582, k.o. Rakov Potok, kč. br. 175/31 81 zgrada, Svetonedeljska cesta površine 30.067 m2, dvorište, Svetonedeljska cesta površine 156.581 m2, livada, Svetonedeljska cesta površine 8.049 m2, šuma, Svetonedeljska cesta površine 14.730 m2, ukupne površine 209.427 m2

Na nekretninama upisanim u zk. ul. br. 1582, k.o. Rakov Potok upisano je pravo zaloga u korist Raiffeisenbank Austria d.d. za iznos od 1.952.000,00 EUR. Na navedenim nekretninama sagrađeno je ukupno 64 objekta. Od toga 3 objekta (zgrada zaštite bilja – tekuća sredstva, upravna zgrada i zgrada kemofarmaceutski odjel – praškovi) posjeduju pravomoćnu građevinsku i uporabnu dozvolu. Sukladno čl. 330. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/2007) građevine sagrađene prije 15.02.1968. smatraju se izgrađenim na temelju pravomoćne građevinske dozvole, pa budući je 54 objekta sagrađeno prije tog datuma, za iste nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Za 7 objekata (deferizacija vode, privremeno skladište sirovina, skladište sekundarnih sirovina, skladište sirovina, skladište dodataka stočnoj hrani, izdvojeni laboratorij kvalitete i skladište privremenog odlaganja tehnološkog otpada) od kojih su 4 važna za nastavak poslovanja (deferizacija vode, skladište sirovina, skladište dodataka stočnoj hrani i izdvojeni laboratorij kvalitete) Društvo će pokrenuti postupak ishođenja potrebnih građevinskih i uporabnih dozvola.

4.9. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

Žigovi Društvo je nositelj ukupno 103 žiga upisanih u registar žigova pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske. Osim figurativnog žiga koji se odnosi na znak Društva, radi se o verbalnim žigovima u znakovima standardnog oblika. Osim u Republici Hrvatskoj Društvo je zaštitilo znakove žigom i u sljedećim zemljama: - 38 žigova u Sloveniji, - 39 žigova u Bosni i Hercegovini, - 6 žigova u Srbiji uz 5 prijava žigova za koje je u tijeku postupak registracije - 37 žigova u Makedoniji,

22

- 9 žigova u Češkoj, - 9 žigova u Slovačkoj, - 7 žigova u Poljskoj, - 7 žigova u Bjelorusiji i - 7 žigova u Rusiji. Na dan ovog Prospekta Društvo nema u vlasništvu niti jedan patent.

23

5. OPIS TEMELJNOG KAPITALA I SAŽETAK STATUTA

Tekst koji slijedi predstavlja sažetak odredbi Statuta Veterine d.d., donesen je dana 20. lipnja 2007. u Zagrebu. Cilj je ovog sažetka dati kraći pregled o važnijim institutima uređenim Statutom, kao što su: tvrtka, sjedište, temeljni kapital i prava koja daju dionice, te glavni organi Veterine. Tvrtka društva: Tvrtka Društva glasi: VETERINA dioničko društvo za proizvodnju veterinarskih proizvoda Skraćenu tvrtka glasi: VETERINA d.d. Tvrtka Društva u prijevodu na engleski jezik glasi: VETERINA Animal Health Incorporated Skraćena tvrtku u prijevodu na engleski jezik glasi: VETERINA Inc. Sjedište: Sjedište Društva je u Kalinovici. Odluku o promjeni poslovne adrese u sjedištu Društva donosi Uprava. Podružnice: Društvo može izvan sjedišta imati podružnice. Podružnica se osniva odlukom koju donosi Uprava. Predmet poslovanja društva: Društvo obavlja sljedeće djelatnosti: 15.7 Proizvodnja hrane za životinje 22 Izdavačka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje snimljenih zapisa 24.15Proizvodnja kemijskih mineralnih gnojiva i dušičnih spojeva 24.2 Proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda 24.4 Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, kemijskih i biljnih proizvoda za medicinske svrhe

24.5 Proizvodnja sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje, parfema i toaletno-kozmetičkih preparata

24.62Proizvodnja ljepila i želatine 24.66Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda, d. n. 40.3 Opskrba parom i toplom vodom 37 Reciklaža 60.24Cestovni prijevoz robe 63.12Skladištenje robe 70 Poslovanje nekretninama

71 Iznajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovoditelja i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

72 Računalne i srodne djelatnosti 74.30Tehničko ispitivanje i analiza 74.13Istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja 74.4 Promidžba (reklama i propaganda) * Stručni poslovi zaštite okoliša * Održavanje vatrogasnih aparata

* Usluge kontrole kakvoće i količine roba (kontrola i ispitivanje lijekova, imunobioloških i drugih ljekovitih sredstava, sredstava za zaštitu bilja i dodataka stočnoj hrani)

* Znanstveno-istraživačka djelatnost i eksperimentalni razvoj u području kemijskog

24

inženjerstva, biotehnologije i kemije, te ostalim prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima

* Pregled sredstava rada s povećanim opasnostima i novoizgrađenih sredstava rada, te pregled i certificiranje instrumenata za mjerenje fizikalnih veličina, kao i ispitivanje energetskih instalacija

* Skupljanje i primarna prerada industrijskih otpadaka * Kupnja i prodaja robe * Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu * Prijevoz robe u međunarodnom cestovnom prometu * Međunarodno otpremništvo Zastupanje društva: Društvo zastupa Uprava skupno. Uprava je obvezna ishoditi prethodnu suglasnost Nadzornog odbora: 1) prije sklapanja bilo kakvog pravnog posla ili poduzimanja pravne radnje, čija vrijednost prelazi iznos od 500.000,00 EUR (petstotisuća eura) odnosno protuvrijednost u kunama ili drugoj odgovarajućoj valuti prema srednjem tečaju HNB-a na dan sklapanja posla, odnosno poduzimanja radnje 2) prije sklapanja pravnih poslova i poduzimanja pravnih radnji kojima se opterećuje ili raspolaže nekretninama Društva. Društvo može dati prokuru. Prokuru u ime Društva daje Uprava. Temeljni kapital: Temeljni kapital Društva iznosi 184.486.000,00 kuna. Temeljni kapital društva uplaćen je u novcu, u iznosu od 6.500.000,00 kuna (šestmilijunapetstotisućapetsto kuna), odnosno unesen ulaganjem stvari u iznosu od 177.936.000,00 kuna (stosedamdesetsedammilijunadevetstotridesetšesttisuća kuna), kako slijedi: a) Dugotrajna imovina u iznosu od 59.360.000,00 kuna (slovima: pedesetdevetmilijunatristošezdesettisućakuna) a.1) Nekretnine - zemljište, površine 249.098 m2 (dvijestočetrdesetdevettisucadevedesetosammetara cetvornih) upisano u zemljišno knjižni uložak 422, k.o. Rakov Potok u iznosu od 11.408.000,00 kuna (jedanaestmilijunačetirstoosamtisuća kuna) pod brojem cestica: - 175/31 tvornica i dvorište, ukupne površine 209.427 m2 - 174/21 oranica, ukupne površine 4.300 m2 - 175/40 šuma, ukupne površine 2.072 m2 - 174/3 kanal, ukupne površine 1.551 m2 - 174/4 kanal, ukupne površine 173 m2 - 175/53 neplodno, ukupne površine 345 m2 - 175/75 oranica, ukupne površine 1.226 m2 - 175/54 oranica, ukupne površine 7.085 m2 - 175/55 oranica, ukupne površine 21.515 m2 - 175/56 put, ukupne površine 468 m2 - 175/57 put, ukupne površine 468 m2

25

- 175/76 kanal, ukupne površine 468 m2 a.2) Objekti i opreme u iznosu od 47.952.000,00 kuna (četrdesetsedammilijunadevetstopedesetdvijetisuće kuna) a.3) NematerijaIna imovina - žigovi (registracije, prijave i zahtjevi za reregistraciju) za kemofarmaceutske i biološke proizvode, dodatke stočnoj hrani, te proizvode za zaštitu bilja u ukupnoj vrijednosti od 0,00 kuna (ništa kuna) b) Kratkotrajna imovina (b.l. do b.6.) u iznosu od 118.576.000,00 kuna (stoosamnaestmilijunapetstosedamdesetšesttisuća kuna) b.l.) Zalihe sirovine i materijala u iznosu od 10.825.000,00 kuna (desetmilijunaosamstodvadesetpettisuća kuna) b.2.) Zalihe proizvoda u tijeku i poluproizvoda u iznosu od 4.489.000,00 kuna (četirimilijunačetirstoosamdesetdevettisuća kuna) b.3) Zalihe gotovih proizvoda u iznosu od 11.146.000,00 kuna (jedanaestmilijunastocetrdesetšesttisuća kuna) b.4) Zalihe trgovačke robe u iznosu od 3.208.000,00 kuna (trimilijunadvijestoosamtisuća kuna) b.5) Potraživanja od kupaca u iznosu od 86.376.000,00 kuna (osamdesetšestmilijunatristosedamdesetšesttisuća kuna) b.6) Financijska imovina (mjenice) u iznosu od 2.532.600,00 kuna (dvamilijunapetstotridesetdvijetisućešesto kuna) odnosno ukupno u stvarima i pravima, a sve prema popisu koji je sastavni dio akta. Dionice: Temeljni kapital Društva podijeljen je na 1.844.860 dionica. Nominalni iznos jedne dionice jest 100,00 (slovima: sto) kuna. Dionice su redovne dionice na ime. Sve redovne dionice daju potpuno jednaka prava, i to: (i) pravo na jedan glas u glavnoj skupštini Društva, (ii) pravo na dividendu, sukladno odluci glavne skupštine i (iii) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase Društva Organi društva: Organi Društva su: Glavna skupština, Nadzorni odbor i Uprava. Glavna skupština: Dioničari na Glavnoj skupštini sudjeluju osobno ili putem punomoćnika. Dioničari mogu sudjelovati na Glavnoj skupštini i koristiti pravo glasa ukoliko: - su evidentirani kao dioničari Društva u depozitoriju Središnje depozitarne agencije sedam

dana prije održavanja Glavne skupštine Društva; - unaprijed prijave svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini u sjedištu Društva, najkasnije

sedam dana prije održavanja Glavne skupštine.

26

Glavna skupština odlučuje o uporabi dobiti. Glavna skupština može odlučiti da se raspoloživi iznos neto dobiti podijeli dioničarima, i/ili rasporedi u zakonske ili ostale rezerve, i/ili upotrebi u druge svrhe (primjerice za isplate zaposlenima, članovima Uprave ili Nadzornog odbora) i/ili da se uopće ne dijeli dioničarima (prenesena dobit). Glavna skupština može punovažno odlučivati ako su na njoj nazočni dioničari i/ili njihovi punomoćnici koji zajedno imaju dionice čija nominalna vrijednost prelazi 50% iznosa temeljnog kapitala Društva u vrijeme održavanja Glavne skupštine. Ako na Glavnoj skupštini ne bude kvoruma u smislu prethodnog stavka ovog članka naredna Glavna skupština može, valjano odlučivati bez obzira na broj dioničara koji su na njoj zastupljeni. Svaka Dionica daje pravo na jedan glas. Glavnoj skupštini predsjeda predsjednik Glavne skupštine. Nadzorni odbor: Nadzorni odbor Društva sastoji se od pet članova koje bira Glavna skupština Društva. Članove Nadzornog odbora Društva bira Glavna skupština običnom većinom, po prijedlogu Nadzornog odbora ili po prijedlogu dioničara Društva kada su za to ispunjeni uvjeti propisani zakonom. Nadzorni odbor Društva radi i donosi odluke na sjednicama, a može odlučivati ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova svih članova. Članovi Nadzornog odbora obvezno sudjeluju u radu Glavne Skupštine. U slučaju spriječenosti da prisustvuju Glavnoj skupštini, članovi Nadzornog odbora smiju sudjelovati u njezinom radu putem prijenosa zvuka i slike pod uvjetom da takav vid sudjelovanja prijave Društvu najkasnije tri dana prije održavanja Glavne skupštine. Uprava: Uprava Društva sastoji se od jednog do tri člana. Nadzorni odbor je ovlašten da svojom odlukom odredi broj članova Uprave. Uprava vodi poslove Društva zajedno, a pojedini član Uprave po područjima određenim Poslovnikom o radu Uprave. Uprava donosi odluke većinom glasova svih članova Uprave. Članove Uprave imenuje i opoziva Nadzorni odbor. Način i oblik objave priopćenja društva: Podaci i priopćenja Društva objavljuju se u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske.

27

Prestanak društva: Društvo je osnovano na neodređeno vrijeme i može prestati samo iz razloga i na način utvrđen zakonom.

28

6. HRVATSKO TRŽIŠTE VLASNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Hrvatsko tržište kapitala kontinuirano se razvija i postavlja nove rekorde po ostvarenom burzovnom prometu, vrijednosti burzovnih indeksa i tržišnoj kapitalizaciji. Tako je 2006. godina obilježena snažnim rastom što je vidljivo i u godišnjoj statistici. U 2006. godini ostvareno je ukupno HRK 49,0 milijardi prometa. To je dosad najveci iznos ostvaren u povijesti, od čega 92,4% čini promet ostvaren na Zagrebačkoj burzi, a 7,6% promet ostvaren na Varaždinskoj burzi. Redoviti promet dionicama više je nego udvostručen (+121,1%) u odnosu na 2005. i prešao je deset milijardi kuna. Treba istaknuti dva dogadaja: proces javnog preuzimanja Plive d.d., te javna ponuda i uvrštenje u Službeno tržište Zagrebačke burze dionica INE d.d. koji su u velikoj mjeri utjecali na razvoj hrvatskog tržišta kapitala i povecanju interesa za trgovanje na burzama. Uz zabilježeni rast volumena trgovanja, rasle su i cijene. Poseban rast ostvarila je dionica Ine, te dionica Plive koja je ostvarila povrat od 97,6%. Bitan rast u 2006. godini ostvarile su i dionice Dalekovoda (+98%), Končar Elektroindustrija (+123,8%), te Podravka (+47,8). Indeks CROEMI (sveobuhvatan indeks koji prati kretanje cijena dionica na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi) ostvario je povrat od 53,1%. Tržišna kapitalizacija dionica u odnosu na prethodnu godinu porasla je za 100,3%, te je premašila iznos od HRK 160 milijardi. Indeks CROBEX (pokazatelj kretanja cijena najlikvidnijih hrvatskih dionica) narastao je u 2006. 63%. U zadnjih šest mjeseci ove godine indeks CROBEX narastao je 50,7%.

Kretanje indeksa CROBEX i prometa dionicama u 2006. i prvom polugodištu 2007. godine

Izvor: Zagrebačka burza (www.zse.hr)

U zadnjem kvartalu 2006. godine dionički promet na obje burze porastao je za 146% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Najlikvidnija dionica u promatranom razdoblju bila je INA, s prometom od HRK 421,6 milijuna u samo 19 dana trgovanja. Slijede Pliva, Adris grupa, Dom Holding, i Ericsson NT. Ovih pet dionica zajedno je ostvarilo 40,6%

29

ukupnog prometa, a ako obuhvatimo 75% ukupnog prometa potrebno je uključiti 31 dionicu (što u odnosu na prethodna tromjesečja predstavlja pad s razina od 35-37 dionica). Ova činjenicu nužno implicira da na tržištu postoji oko trideset dionica koje predstavljaju interesnu sferu većine hrvatskih ulagača. Podaci za prvo polugodište 2007. godine iznad su svakog očekivanja. Polugodišnji rezultati pokazuju veliki rast burzovnog prometa u odnosu na prethodno šestomjesečno razdoblje i to u gotovo svim segmentima trgovanja. Sukladno ovom uzlaznom trendu, tržišna kapitalizacija dionica u prvom polugodištu 2007. narasla je 49.8% u odnosu na drugo polugodište 2006. Promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u šest mjeseci 2007. dostigao je gotovo 80% ili 4/5 ukupnog godišnjeg prometa dionicama ostvarenog u prošloj, rekordnoj godini.

Najlikvidnije dionice na Zagrebačkoj burzi u 2006. i prvom polugodištu 2007. godine

Izvor: Zagrebačka burza (www.zse.hr) Izlazak na vlasničko tržište kapitala za Društvo može imati veliki broj pozitivnih efekata: potvrđivanje vrijednosti kompanije, pa se kasnije lakše prikupljaju sredstva bilo novom emisijom bilo pozajmicama; uspostavljanje transparentne tržišne cijene dionica, otvaranje mogućnosti fleksibilnog kapitaliziranja ulaganja za postojeće dioničare, novi kapital omogućuje ekspanziju, stvaranje pozitivne percepcije o kompaniji u javnosti zbog veće transparentnosti njenog poslovanja i praćenja kompanije od strane analitičara. Nadalje, uz kompetitivno pozicioniranje na tržištu, kompaniji se otvaraju mogućnosti financiranja organskog razvoja i akvizicija putem vlasničkog tržišta kapitala, smanjenja cijene kapitala kroz transparentniju sliku o kompaniji, te optimalizacija kapitalne strukture. Odluka o izlasku kompanije na tržište kapitala jest dio strategije i planova budućeg razvoja kompanije. Kada kompanija postane dio vlasničkog tržišta kapitala tada je u mogućnosti racionalnim upravljanjem vlastitom pozicijom i odnosom s dioničarima, uz odgovarajući režim korporativnog upravljanja, postići ambiciozne poslovne ciljeve, i u skladu s tim mnoge druge pozitivne efekte koji nisu ostvarivi izvan burze.

30

7. ČIMBENICI RIZIKA

7.1. OPĆENITO O RIZICIMA

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u Dionice potencijalni ulagatelj trebao bi uzeti u obzir čimbenike rizika izložene u nastavku. Međutim, ulagatelj se upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Veterine, kao i ostalih utjecaja i informacija koje mogu utjecati na cijenu Dionica.

7.2. POLITIČKI RIZIK

Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti uključuje i integritet i opstojnost države, te promjene u političkoj, društvenoj i zakonodavnoj situaciji u RH. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i vanjsko-političke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija čiji je glavni vanjskopolitički cilj uspješno uključivanje u Europsku uniju i NATO. Hrvatska je proces približavanja Europskoj uniji započela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005., provedbom kojega Republika Hrvatska ubrzano ispunjava političke, gospodarske i pravne kriterije za članstvo u Europskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena). Također, komponenta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koja se u svojim zahtjevima odnosi na jačanje regionalne suradnje neposredno djeluje na učvršćivanje stabilnosti šire regije što je jedan od preduvjeta uspješnog gospodarskog razvoja. Sukladno cilju uspješnog pridruživanja Europskoj uniji Hrvatska je znatan dio svojih aktivnosti usmjerila na reforme potrebne za uspješno usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire-om), kao i na razvoj i održavanje intenzivnih partnerskih odnosa sa državama članicama Europske unije. Službenim početkom pregovora o priključenju Europskoj uniji 3. listopada 2005. Republika Hrvatska intenzivirala je aktivnosti vezane uz prilagodbu europskim standardima i normama. Za očekivati je da će proces prilagodbe na različite načine utjecati na razvoj svih hrvatskih gospodarskih subjekata, s obzirom na razna područja djelatnosti privatnog sektora koji se moraju uskladiti sa kriterijima i standardima Europske unije. Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utječu na političku stabilnost države već predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u međunarodnim odnosima, kao što to čine i sve druge razvijene države. Politički i opći društveni rizik je svojstven svim dijelovima jednog društva i na njega se iz perspektive pojedine kompanije, u pravilu, ne može individualno utjecati, odnosno umanjiti ga. U slučaju međunarodnih kompanija koje posluju u više država, takav je rizik pozitivno ili negativno diverzificiran ovisno o pojedinim rizicima država u kojima posluju. Posebno treba naglasiti rizik poslovanja kompanija na tržištima u regiji (područje bivše Jugoslavije) koja su još u procesu političke tranzicije. Stoga, svaki investitor treba, sukladno značaju pojedinog tržišta za kompaniju, pažljivo proučiti dotična tržišta, te, između ostaloga, donijeti odluku i na temelju informacija o rizicima svojstvenim pojedinim od tih država, odnosno tržišta.

31

7.3. REGULATORNI RIZIK

Industrija u kojoj Veterina posluje je regulirana, stoga postoji izloženost riziku promjene regulative kao i dobivanja, zadržavanja, obnavljanja potrebnih dozvola i odobrenja važnih za poslovanje. Veterina ima u posjedu sve valjane dozvole i rješenja u Republici Hrvatskoj i na tržištima na kojima aktivno posluje. Veterina je započela proces usklađenja s EU regulativom. Rizik predstavlja situacija da Veterina neće ostvariti svoje planove vezano za usklađenje s EU regulativom Vezano na postojeću situaciju Veterine koja implicira srednji stupanj usuglašenosti sa pozitivnom EU regulativom u području opremljenosti proizvodnje i laboratorija, te registracijske dokumentacije, za očekivati je da budući procesi imaju u sebi i stupanj rizičnosti. Procjena vjerojatnosti i utjecaja pojedinih rizika rezultirala je skupom aktivnosti za njihovim upravljanjem . Za dobivanje EU Certifikata dobre proizvođačke prakse (vidi poglavlje 2, 11,12), poduzete su aktivnosti kroz cijelu kompaniju , što će dobrim praćenjem a prije svega uz dostatna sredstva, razvijanjem svijesti i kompetencija rezultirati izlaskom na “nova” tržišta. Aktivnostima se želi smanjiti vjerojatnost za rizik kašnjenja certificiranja. Registracijska dokumentacija zbog svoje ovisnosti o poduzetim aktivnostima u proizvodnim tehnologijama, te potrebe za fokusiranjem širokog portfelja predstavlja objektivni rizik. Aktivnosti u tom smislu su već u tijeku kroz prioritetne liste i vremenske okvire. Veterina je također izložena rizicima promjene zakonske regulative na tržištima zemalja na kojima posluje te pojavi dodatnih troškova dodatnih usklađenja sa regulativom tih tržišta.

7.4. RIZIK KONKURENCIJE

Konkurencija predstavlja stalni potencijalni rizik u poslovanju. Republika Hrvatska Veterinin udio na tržištu Hrvatske varira od vrste proizvoda do vrste proizvoda, ali generalno je to 50%. Glavni konkurenti su multinacionalne kompanije, svjetski lideri u toj industriji: Pfizer Animal Health, Schoering Plough Animal Health, Meriall, Bayer, Intervet, te tvrtke iz susjednih zemalja; Krka, Lek, Alkaloid te manje generičke kompanije iz Španjolske, Italije, Njemačke i Nizozemske. Konkurencija ima za cilj osvajanje tržišnog udjela, bilo putem direktnih paralela ili novim proizvodima. Prednost Veterine pred konkurencijom je u širokom portfelju proizvoda, koji omogućuje cjelovito rješavanje problema korisnika, te prepoznatljivost branda Veterina kao i tradicija duga preko 80 godina. Poznavanje kupaca, dobre veze i suradnja sa institucijama (Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatski veterinarski institut) samo pospješuju poziciju Veterine. Specifičnost industrije u kojoj posluje Veterina, te regulatorno okruženje koje zahtjeva nove prilagodbe otežava ulazak nove konkurencije na tržište.

32

Slovenija Veterinin tržišni udio od 15%, kao i dugogodišnja prisutnost čine ju prepoznatljivom kompanijom. Konkurencija je jednaka konkurenciji u RH, uz jaku prisutnost domaćih tvrtki, posebice Krke. Bosna i Hercegovina Veterina ima udio od 40% na tržištu Bosne i Hercegovine. To je tržište s aspekta konkurencije i zakonske regulative još u fazi razvoja. Prednost Veterine su komplementarni proizvodi, kontinuitet i tradicija na tržištu te izuzetno dobri odnosi sa kupcima i regulatornim institucijama. Ostala tržišta Veterina je na ostalim tržištima prisutna sa manjim učešćima i proizvodnim portfeljom, ali to su tržišta koja ostavljaju potencijal rasta, s obzirom na trenutni udio Veterine na ovim tržištima i njihovu veličinu, kroz proširenje proizvodnog portfelja kroz nove registracije, te širenja postojećih proizvoda. Činjenica je da su Veterinina glavna i ciljana tržišta u tranziciji gdje još nisu dogotovljeni procesi implementacije svih zakona, što omogućava osvajanje tržišnih udjela bez potpuno definiranih pravila, no promjene u zakonskoj regulativi i zakonska usklađenja mogu utjecati na plan Veterine i položaj na pojedinim tržištima.

7.5. UPRAVLJAČKI RIZIK

S obzirom na specifična znanja i iskustvo potrebno za uspješno rukovođenje kompanije u specifičnom segmentu proizvodnje veterinarskih proizvoda, te samim tim i nedostatak profesionalnih kadrova na hrvatskom tržištu, Veterina se značajno oslanja na bazu postojećih zaposlenika u generiranju i razvoju upravljačkih kadrova. U tom smislu poslovanje Veterine izloženo je riziku gubitka stručnog upravljačkog kadra. Edukaciji zaposlenika posvećuje se iznimna pažnja, kako bi se zadržao kvalitetan kadar kao i privukao adekvatno kvalificiran kadar.

7.6. OPERATIVNI RIZICI

Rizik likvidnosti Likvidnost poduzeća definira se kao njegova sposobnost da pravovremeno podmiruje svoje obveze. Ova sposobnost poduzeća uvjetovana je nizom elemenata: prije svega protokom obrtnih sredstava kroz njegov poslovni ciklus, rokom dospijeća obveza, usklađenošću dugova i vlastitih izvora financiranja. Veterina je veliku pozornost obratila na tok novca, prateći stvarne dnevne promjene, te prilagođavajući mjesečne prognoze. Zbog povoljne likvidne pozicije kompanije, ovaj je rizik nizak, što dokazuje i činjenica da je kompanija od osnutka sposobna podmirivati sve svoje obaveze.

33

Valutni rizik

Valutni rizik je neizvjesnost vrijednosti domaće valute u odnosu na vrijednost strane valute zbog promjene deviznog tečaja. Veterina je zbog značajnog udjela izvoza u ukupnim prihodima izložena promjenama vrijednosti prvenstveno eura ali i američkog dolara, jer je značajan dio potraživanja i inozemnih prihoda iskazan u tim valutama. Upravljanje ovim rizikom znači balansiranje priljeva u određenoj valuti sa odljevima u istoj valuti. Izloženost valutnom riziku proizlazi iz transakcija denominiranih u stranim valutama, iz kratkoročnih oročenih depozita kod banaka koji su denominirani u valuti koja nije kuna. Društvo u ovom trenutku nije zaštićeno od ovog rizika. Kamatni rizik Veterina ima obveze po kreditima koji su odobreni uz fiksne i varijabilne kamatne stope. U ovom trenutku Veterina nije zaštićena od rizika promjene kamatnih stopa. Međutim, ukupne kreditne obveze Veterine, dugoročne i kratkoročne, čine svega 4% ukupne imovine, pa utjecaj ovog rizika nije materijalan.

7.7. RIZIK POSLOVANJA

Rizik naplate potraživanja Veterina vodi konzervativnu politiku kad je u pitanju naplata potraživanja. Društvo financira kupce do određene razine, što ga naravno izlaže riziku, međutim sva domaća potraživanja osigurana su instrumentima osiguranja (zadužnicama) kupaca. Kod stranih kupaca osnovni kriteriji klasifikacije su zemlja porijekla i iskustvo sa određenim kupcem. Ukoliko se radi o kupcima sa rizičnijih zemljopisnih regija (Iran, Bjelorusija, Ukrajina, Azerbajdžan, Srbija) nastoji se dogovoriti plaćanje unaprijed, pribaviti garancija banke za plaćanje ili dogovoriti plaćanje akreditivom. Veterina ima uspostavljen sustav kontrole naplate potraživanja kroz analizu kreditne sposobnosti kupaca, analizu političkog rizika pojedinog kupca, te mogućnosti smanjenja rizika putem suradnje sa HBOR-om. Novi kupci se prihvaćaju nakon detaljne analize kreditne sposobnosti te uzevši u obzir kreditni rizik zemlje iz koje dolaze. Kod kupaca iz zemalja EU sa kojima Veterina već dulje surađuje nisu bila potrebna nikakva sredstva osiguranja. Ovisnost o jednom kupcu Veterinu karakterizira veliki broj kupaca, kako direktnih kupaca, tako i distributera, domaćih i stranih. No, rizik postoji zbog trenda u industriji koja sve više teži okrupljavanju malih poduzetnika, te se na taj način jača pregovaračka moć malih poduzetnika/kupaca, koji takvim udruživanjem dolaze u poziciju da mogu utjecati na uvjete prodaje Veterinih proizvoda. Na dan 31. prosinca 2006. dvadeset najvećih kupaca činilo je 71% ukupnih prihoda kompanije. Ovisnost o jednom dobavljaču Veterina ima vrlo diverzificiranu strukturu dobavljača. 20 glavnih dobavljača sirovina čine 47% ukupno nabavljenih sirovina, stoga je ovisnost o jednom značajom dobavljaču

34

minimizirana. Odnosi sa dobavljačima regulirani su ugovorima ili direktnim narudžbama. Rizik od gubitka značajnog dobavljača je nizak. Ovisnost o jednom proizvodu Veterina ima vrlo diverzificiran portfelj prizvoda. Proizvodi se mogu svrstati u četiri osnovne grupe proizvoda: biološke proizvode, kemofarmaceutske proizvode, dodatke stočnoj hrani i agro proizvode. Unutar tih glavnih grupa proizvoda Veterinin portfelj čini 160 brandova u oko 400 različitih oblika. Veterinin portfelj proizvoda, svojom širinom pokriva sve potrebe klijenata na tržištu. Nastavno na navedeno, poslovanje Veterine nije ovisno o jednom proizvodu. Tehnološki rizici Tehnologija u proizvodnji veterinarskih lijekova (biološki i kemofarmaceutski proizvodi) stalno napreduje i teži dostizanju punih EU GMP zahtjeva (vidi poglavlje 8. Podaci o industriji). Matična procesna postrojenja su na potrebnom tehničkom nivou. Proizvodni prostori u postojećim objektima su uglavnom redizajnirani prema istim standardima. Infrastruktura ( energetika , farmaceutski mediji, skladišta , kontrolno-analitički i razvojno-analitički laboratoriji i dr ) će se usklađivati prema investicijskom proračunu u iduće tri godine. Iako sadašnji tehnološki nivo formalno nema potvrdu u EU GMP certifikatima i EU proizvodnim dozvolama Veterina je dobro odmakla u procesu GMP standardizacije i vrlo je precizno određen cilj kao i specifikacija svih esencijalnih proizvodnih i infrastrukturnih investicijskih i poslovnih aktivnosti. Proizvodna tehnologija u proizvodnji dodataka stočnoj hrani i sredstvima za zaštitu bilja zadovoljava zahtjeve postojećih standarda ( zakoni EU, i CRO te norme ISO ). Većina proizvodnih i infrastrukturnih objekata imaju odgovarajuće važeće dozvole izdane od strane nadležnih državne uprave i lokalne samouprave. U odnosu na objekte, kojima manjkaju građevinska i uporabna dozvola Veterina je poduzela te će nadalje poduzimati aktivnosti neophodne za njihovo ishođenje u što je moguće kraćem roku. Instalirani kapaciteti su dostatni za postojeće proizvodne volumene i mogu akceptirati i strategijom predviđen rast proizvodnog i poslovnog opsega . Stabilna kvaliteta proizvoda iz ovakovog vrlo dobrog tehničkog sustava i obrazovane i izvježbane radne snage se podrazumijeva. Rizici povezani s nekretnimama Iako većina objekata Veterine posjeduje dozvole kako je opisano u t. 4.8., postoji rizik da zbog nepostojanja građevinskih i/ili uporabnih dozvola, građevinska inspekcija zabrani njihovu daljnju uporabu ili naredi njihovo uklanjanje. Veterina procjenjuje da bi, čak i u slučaju donošenja takvih rješenja, Veterina bila u mogućnosti pronaći zamjenske objekte i da poslovanje ne bi bilo obustavljeno. Namjera je Veterine da ishodi građevinske i uporabne dozvole za sve objekte, te je u tom smjeru poduzela i nadalje će poduzimati aktivnosti neophodne za njihovo ishođenje u što je moguće kraćem roku. Budući su prema Prostornom planu Općine Sveta Nedjelja nekretnine kategorizirane u područje gospodarske namjene – pretežno industrija, Veterina vjeruje da će ishoditi potrebne dozvole.

35

7.8. EKOLOŠKI RIZICI

Veterina svojim djelovanjem utječe na okoliš, koje se manifestira kroz trošenje prirodnih resursa (energije, vode), opterećivanje zraka, tla i vode emisijama onečišćujućih tvari, te proizvodnjom otpada. Uspostavljanjem i održavanjem postupaka sustava upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001:2004, poštivajući zakonske i lokalne propise, Veterina upravlja zaštitom okoliša nadziranjem utjecaja svojeg djelovanja na okoliš uz obavezu trajnog poboljšavanja i sprječavanja onečišćavanja. Operativnim planom intervencija u zaštiti okoliša i Operativnim planom interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja površinskih i podzemnih voda odnosno sustava odvodnje otpadnih voda, utvrđene su vrste rizika i opasnosti, postupci i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u vezi s provedbom. Veterina vlastitim sustavom upravljanja zaštitom okoliša ograničava rizike za okoliš na prihvatljivu mjeru. Svoje otpadne tehnološke vode, nakon što ih učini prihvatljivim za prirodni prijemnik II kategorije, ispušta u isti. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz energetskog ispusta, s obzirom na dostupnu kvalitetu srednje teškog goriva, kontrolirano održava u zakonski dozvoljenim granicama.

7.9. «NEPREDVIDIVI» RIZICI

Od pojave raličitih epidemijskih bolesti životinja koja utječe na smanjenje broja određenih vrsta životinja određene vrste životinja a samim tim i direktno na prodaju, Veterina nije zaštićena. Na poslovanje Veterine najviše utječu slijedeće dvije bolesti životinja: Ptičja gripa je zarazna bolest ptica koju uzrokuju pojedini sojevi virusa vrste Influenzavirus A. Virus influence izuzetno je varijabilan i podložan stalnim genetskim promjenama (mutacijama i izmjeni gena među sojevima) te se pojavljuje u velikom broju podtipova i sojeva, od kojih samo manji broj dovodi do izražene bolesti u ptica. Jedan je takav patogeni soj, podtipa H5N1, prvi put zabilježen 1997. u Hong Kongu i od tada se proširio velikim dijelom Azije i istočne Europe. Ukupan broj ptica koje su uginule od gripe ili su usmrćene zbog sprječavanja širenja zaraze procjenjuje se na oko 120 milijuna.

Klasična svinjska kuga je virusna bolest domaćih i divljih svinja. Uzročnik svinjske kuge je RNK virus iz roda Pestivirus, porodice Flaviviridae. Opstanak virusa svinjske kuge u vanjskoj sredini ovisi o temepraturi, vlažnosti, stupnju kiselosti (pH), te udjelu organske tvari i različitih kemijskih sredstava. Ovisno u temperaturi, virus svinjske kuge ostaje infektivan u vodi od 6 do 24 dana, a njegovom dugom preživljavanju pogoduje okoliš bogat bjelančevinama i niske temperature. Virus svinjske kuge u mesu može ostati infektivan pri 4oC i do 85 dana, a u smrznutom mesu do 4 godine. Od 1. siječnja 2005. godine cijepljenje svinja protiv svinjske kuge je zabranjeno u RH. U slučaju izbijanja svinjske kuge provodi se usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraženim gospodarstvima i svih svinja na gospodarstvima koje su bile u direktnom ili indirektnom kontaktu sa svinjama iz zaraženih dvorišta.

36

Pojava nove epidemijske bolesti koju ne možemo predvidjeti može značajno utjecati na poslovanje Veterine.

7.10. RIZIK IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE

Da bi Veterina dugoročno ostvarila rast prihoda, regionalno se širila te povećala profitabilnost, načinjena je strateška analiza, donesena usmjerenja i ciljevi. Rizik predstavlja neadekvatna implementacija strategije kroz srednjoročno razdoblje, kao i rizik budućeg financiranja strategije. S ciljem regionalnog širenja, budućeg rasta prihoda i profitabilnosti Veterina je pripremila plan poslovanja do 2013. godine koji je u skladu sa strategijom, vizijom i misijom kompanije. S namjerom kontrole i pravovremenog potrebnog djelovanja u slučaju značajnog odstupanja od zacrtane strategije Veterina je uspostavila program „inicijativa-projekata – aktivnosti“ kako bi se strategija implementirala u svakodnevni operativni život kompanije. Spomenuti program predstavlja svojevrstan sustav redovite kontrole postignutih napredaka po pojedinim projektima unutar kompanije, a koji su ključni element budućeg rasta. Također, financijski plan i plan budućeg zaduživanja detaljno je razrađen. Investicije će se prvenstveno financirati iz vlastitih izvora a u slučaju potrebe postoji i mogućnst zaduženja kod banaka, obzirom na vrlo nisku zaduženost Veterine. Uz dostatne investicije, brzinu donošenja investicijske odluke, rizik od nedovoljnog investiranja može se smanjiti kroz 3-5 godina na nivo koji će imati minoran utjecaj na prihod i profitabilnost kompanije.

7.11. RIZICI VEZANI UZ DIONICE

Promjenjivost cijene Tržišna cijena dionica je promjenjiva. Njen pad ili rast može biti rezultat nekoliko faktora uključujući razliku između rezultata koje Veterina ostvari i prognoze analitičara; važnih ugovora; pripajanja i spajanja, strateških partnerstva koja uključuju Veterinu ili njene konkurente; fluktuacije financijskog stanja i rezultata poslovanja; te opću promjenjivost cijena na Zagrebačkoj burzi. Tu uvijek postoji rizik od značajnog pada tržišne cijene Dionice. Isplata dividende Ne može se jamčiti da će Veterina imati raspoloživih sredstava za isplatu dividende u budućnosti. Isplata dividende, kao i iznosi budućih isplata dividende, ako ih bude, ovisiti će o Veterininim budućim prihodima, profitabilnosti poslovanja, financijskom položaju, novčanom tijeku i drugim čimbenicima. Nove dionice – prvo uvrštenje Veterina, prije datuma ovog Prospekta, nije sudjelovala na tržištima kapitala niti sa jednom vrstom vrijednosnih papira. Stoga se, ne može ponuditi nikakvo jamstvo da će se tržište Dionica razviti.

37

Likvidnost RH tržišta Tržište vrijednosnim papirima u Hrvatskoj manje je likvidno i znatno manje volatilno od velikih tržišta vrijednosnih papira u razvijenim zemljama. Na dan 30. lipnja 2007. godine samo devet vrijednosnih papira bilo je uvršteno u Službeno tržište Zagrebačke burze, te je daljnjih 368 vlasničkih vrijednosnih papira bilo uvršteno na Tržištu javnih dioničkih društava i na Usporednom tržištu Zagrebačke burze.

38

8. PODACI O INDUSTRIJI

S obzirom na udjel u strukturi industrijske proizvodnje i udjelu u bruto domaćem proizvodu, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda spada među najvažnije sektore prerađivačke industrije. U promatranoj djelatnosti najznačajniji segment proizvodnje, prema ostvarenom prihodu i broju zaposlenika, je upravo farmaceutska industrija. Prema podacima za 2006. godinu promatrana djelatnost sudjelovala je s 8,1% u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, što poslije sektora proizvodnje hrane i pića predstavlja najznačajniji udio.

Prikaz 1 Kretanje industrijske proizvodnje, godišnja promjena

-10

-5

0

5

10

15

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

%

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvodaPrerađivačka industrija

Izvor: DZS U razdoblju od 2000. do 2006. obujam proizvodnje promatranog sektora značajno je varirao, od natprosječnog rasta pa do snažnog pada proizvodnje na godišnjoj razini. Ipak su negativni trendovi prevladali te je 2006. obujam proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda bio za 6,5% manji nego tijekom 2000. Negativni trendovi u promatranoj industrijskoj grani nastavljeni su i tijekom prvih mjeseci 2006., kada je zabilježeno smanjenje razine proizvodnje od 6,5% na godišnjoj razini. Posljednje procjene ukazuju da je promatrani sektor ostvario oko 1,7% bruto dodane vrijednosti Hrvatske tijekom 2005. Tijekom prethodne godine u promatranom sektoru prosječno je bilo zaposleno oko 11,945 osoba, te je u odnosu na 2000. prosječna razina zaposlenosti smanjena za oko 3.900 osoba, odnosno za skoro 25%.

39

Prikaz 2 Prosječan broj zaposlenih osoba u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda

10,000

11,000

12,000

13,000

14,000

15,000

16,000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 20060.8

1.0

1.2

1.4

1.6

%

Broj zaposlenih osoba Udio u ukupnoj zaposlenosti u pravnim osobama

Izvor: DZS Značajnija volatilnost industrijske proizvodnje promatranog sektora dovela je do još izraženije volatilnosti kretanja proizvodnosti rada. Tako je primjerice u 2004. godišnji rast proizvodnosti iznosio visokih 23%, što je posljedica rasta proizvodnje uz istovremeno smanjenje broja zaposlenih. Međutim u narednom razdoblju bilježimo daljnji pad proizvodnosti, što je bilo posebice uočljivo tijekom 2006. kada je zabilježeno smanjenje od 6,4%. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda također ima i značajan udjel u međunarodnoj robnoj razmjeni. Tako je prema podacima za 2006. navedeni sektor na strana tržišta plasirao 8,7% ukupne vrijednosti robnog izvoza Hrvatske. Istovremeno udio u ukupnom uvozu dobara je bio još viši te je iznosio nešto manje od 10%. Tijekom iste godine Hrvatska je samo u trgovanju proizvodima ove industrijske grane s inozemstvom zabilježila deficit od skoro 7,2 milijardi kuna. Navedeni sektor je među cijelom prerađivačkom industrijom zabilježio i najznačajniju razinu stranih ulaganja, što je prvenstveno posljedica privatizacijskog procesa i preuzimanja u segmentu proizvodnje farmaceutskih proizvoda.

Prikaz 3 Robna razmjena s inozemstvom

02,0004,0006,0008,000

10,00012,00014,000

2002 2003 2004 2005 2006

mlrd

. HRK

35

37

39

41

43

45

%

Izvoz Uvoz Pokrivenost uvoza izvozom, desno

Izvor: DZS Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) proizvodnja farmaceutskih pripravaka (NKD šifra 24.42), pod kojom je registrirana Veterina d.o.o., nalazi se pod djelatnosti proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (NKD šifra 24). Prema podacima za 2005.

40

godinu ukupna vrijednost prodaje svih pravnih osoba registriranih unutar djelatnosti pod šifrom 24 iznosila je više od 10,25 miilijardi kuna. Istovremeno, s obzirom na zabilježeni broj zaposlenih osoba produktivnost po radniku, mjerena ostvarenim prihodom od prodaje po zaposleniku, iznosila je 116 tisuća eura. Prema navedenom pokazatelju promatrani sektor spada u skupinu proizvodnje proizvoda s natprosječno visokom dodanom vrijednošću. Sve tvrtke registrirane unutar segmenta proizvodnje farmaceutskih pripravaka tijekom 2005. godine ostvarile su ukupan prihod od prodaje u visini od oko 4,52 milijarde kuna. Međutim, ukoliko od navedenog pokazatelja oduzmemo prihode tvrtki koji su generirani isključivo u segmentu humane farmaceutike (skoro 4 milijarde kuna) Veterina se ističe kao tvrtka s najvećim ostvarenim prihodom. Globalni trendovi konsolidacije u proizvodnji veterinarskih proizvoda ukazuju na praćenje kretanja iz segmenta humane farmaceutike. Tako su posljednjih godina izražene M&A aktivnosti odnosno razna preuzimanja te spajanja s ciljem okrupnjivanja proizvodnje, prodaje i tržišnih udjela. Samo tijekom 2006. godine u veterinarskoj industriji ostvareno je 10 spajanja i preuzimanja ukupne vrijednosti USD 15,3 mlrd. Također, osim M&A aktivnosti prisutni su i drugi oblici suradnje kroz razne oblike partnerstva i/ili razvoja zajedničkih proizvoda. Najznačajnije je spajanje tržišnih lidera Schering – Plough i Organon Scientific u vrijednosti od USD 14 mlrd u 2007. godini. S druge strane tvrtke se također nastoje specijalizirati na određene tržišne niše kako bi povećale svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu, tako primjerice proizvode isključivo asortiman za male životinje. Posljednjih godina prisutan je trend sve veće orijentacije na prevenciju bolesti, što dovodi do bržeg rasta prodaje u segmentu vakcina, dezinfekcije te dijagnostičkih proizvoda. Na međunarodnim tržištima jačaju konkurentski pritisci s obzirom da generički segment proizvoda ostvaruje snažan rast proteklih godina. Strogi zahtjevi određeni međunarodnom regulativom, prvenstveno na području zaštite ljudi, životinja i okoliša, doveli su do potrebe za značajnim investicijama u ovom segmentu proizvodnje. Tako se primjerice za sve proizvođače koji planiraju prodaju na razvijenim tržištima podrazumjeva uvođenje GMP (Good Manufacturing Practice) standarda. Good manifacturing practice (Dobra proizvođačka praksa) GMP odnosno DPP je kratica za Good manufacturing practice tj. Dobra proizvođačka praksa. GMP predstavlja skup zahtjeva i mjera kojima se osigurava da je lijek proizveden, kontroliran, skladišten i distribuiran na način da nije narušen identitet, integritet i čistoća lijeka. Drugim riječima GMP predstavlja sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji lijekova, a njegovi zahtjevi su definirani sa svrhom zaštite odnosno osiguranja kvalitete proizvoda. GMP certifikat je propisan hrvatskim Pravilnikom o dobroj proizvođačkoj praksi (Narodne novine 71/1999) donesenom od strane Ministarstva zdravstva, te EU zakonodavstvom, a uvjet je za dobivanje dozvole za prodaju, upotrebu i proizvodnju lijeka na teritoriju Hrvatske i EU. GMP zahtjevi odnosno standardi odnose se na: upravljanje kvalitetom, osoblje, prostorije i opremu, dokumentaciju, proizvodnju i analizu, reklamacije i povlačenje proizvoda te samoinspekciju. Svaka farmaceutska industrija pa tako i veterinarska mora poslovati u skladu s GMP.

41

Rastući regulatorni zahtjevi osim što povećavaju troškove proizvodnje po jedinici, prisiljavaju proizvođače na međusobnu suradnju kroz ugovornu proizvodnju, „private label„ poslove, komarketing i sl. Ulazak multinacionalnih kompanija te stalan rast broja generičkih proizvođača koji penetriraju na tržište Republike Hrvatske pojačavaju konkurentski pritisak. Tranzicija poljoprivredne proizvodnje (intenzivno vs. ekstenzivno, uska specijalizacija) dovodi do okrupnjavanja unutar sektora. Velike konglomeracije postaju veliki potrošači i njihova pregovaračka moć raste. To će neminovno dovesti do pritiska na cijene nauštrb količina. Mijenja se i doktrina pristupa liječenju (preventiva vs. kurativa) što neminovno traži promjenu strukture asortimana i pristupa krajnjem potrošaču. Proces kroz koji prolazi RH sa odmakom od 1-3 god. pojavit će se u zemljama regije ( BiH , Srbija, Makedonija). U slučaju tih zemalja biti će pozitivnih pomaka u vidu unapređenja ekonomije, povećanim zahtjevima za dokumentacijom a samim time i povećanjem cijena. S obzirom na proces pristupanja Hrvatske EU, domaći proizvođači će morati usvojiti sve standarde i norme EU, u svom proizvodnom procesu. Navedeno znači da ih očekuju značajne investicije u srednjoročnom razdoblju. Osim ulaganja u zaštitu okoliša i povećanje energetske učinkovitosti, očekuje se da će visoka razina ulaganja biti potrebna u proizvodnju, dokumentaciju za svaki proizvod te kontrolu kvalitete proizvoda. Početak sličnih kretanja u proizvodnji i prodaji veterinarskih proizvoda postaje vidljiv i u ostalim zemljama u regiji, prvenstveno u BIH te Srbiji.

Tabela 1 Rast prodaje veterinarskih proizvoda na odabranim tržištima

2004 2006

God. stopa rasta Ciljana tržišta

HRK mn HRK mn % Hrvatska 185.7 186.78 0,3 Bosna i Hercegovina 30.2 32.1 3.1 Makedonija 12.7 14.3 6.2 Srbija i Crna Gora 120.7 119.6 -0.5 Ukupno JI Europa 163.6 166.0 0.7 Slovenija 72.4 71.8 -0.5 Poljska 663.9 656.4 -0.6 Češka 321.7 318.6 -0.5 Slovačka 114.7 115.2 0.2 Uupno EU 1,172.7 1,162.0 -0.5 Rusija 356.1 353.0 -0.4 Ukrajina 271.6 285.9 2.6 Bjelorusija 350.1 367.6 2.5 Azerbajdžan 60.4 72.9 9.9 Ukupno CIS 1,038.1 1,079.5 2.0 UKUPNO 2,560.0 2,594.2 0.7

Izvor: Veterina d.d.

42

Tabela 2 Rast ključnih tržišta za Veterinu do 2010.

Udio u mio HRK 2006 Veterine

2010 CAGR 2006-2010

Hrvatska 186.7 50% 183.0 - Bosna i Hercegovina 32.0 45% 40.7 6% Slovenija 71.8 14% 75.5 1% Poljska 656.4 1% 697.5 2% Srbija 119.6 2% 127.8 2% Iran 581.2 1% 871.8 11% Ukrajina 285.9 1% 319.7 3% Ukupno 1,928.6 7% 2,316.3 2%

Izvor: Veterina d.d.

43

9. PREGLED POSLOVANJA

9.1. KONKURENTSKE PREDNOSTI

Tržišni lider na hrvatskom tržištu Veterina je jedini proizvođač veterinarskih proizvoda na području Hrvatske. Dugogodišnjom tradicijom, predanošću kupcima i stalnim uvođenjem novih i usavršavanjem postojećih proizvoda prema potrebama kupaca Veterina je danas vodeći proizvođač proizvoda za prevenciju i liječenje bolesti životinja na hrvatskom tržištu. Procjenjuje se da je njen tržišni udio na dan 31. prosinca 2006. u Hrvatskoj u segmentu proizvodnje veterinarskih proizvoda 53%, a u segmentu proizvodnje agrokemikalija tržišni udio iznosi 3,8%. Obzirom na kompleksnost veterinarske industrije te zakonske regulative koja je karakterizira, nove kompanije teško ulaze na tržište veterinarskih proizvoda, stoga Veterina lakše kontrolira svoju konkurenciju. Ulaganjem u istraživanje i razvoj planira se nastavak plasiranja novih i inoviranih proizvoda prema zahtjevima kupaca. Vodeća kompanija na atraktivnim regionalnim tržištima Veterina svojom tradicijom, prepoznatljivim brandovima i dugotrajnim prisustvom danas ima zavidne rezultate i na regionalnim tržištima: Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Veterina je danas kompanija s najvećim brojem Rješenja o stavljenim u promet određenih proizvoda na navedenim tržištima. Tržišni udjel Veterine u Bosni i Hercegovini je 40% (70% tržišnog udjela ima vakcina za perad), u Sloveniji 15% (70% u segmentu vakcina za perad), u Makedoniji 12%. Pokraj navedenih Veterina je uspjela prodrijeti i na tržišta Centralne i Istočne Europe, u zemlje članice Europske unije, te je trenutno nositelj 86 Rješenja o stavljanju u promet na ovom području u skladu s zahtjevnom regulativom EU-a. Ovo tržište je ujedno i ciljano tržište za budući rast i razvoj Veterine. Veterina ima značajan broj registriranih proizvoda na tržištu Irana, Egipta, Filipina, Indonezije, Pakistana, Nizozemske i Novog Zelanda. Veterina – prepoznatljivo ime i brandovi Usklađivanje regulativa susjednih država s europskim zakonodavstvom omogućit će pozicioniranje Veterine kao vodećeg proizvođača veterinarskih i agro prozivoda s dobrom proizvođačkom praksom (GMP) na tom području. Veterina kontinuirano ulaže napore i sredstva kako bi zadovoljila zahtjeve regulative i zahtjeve dobre proizvođačke prakse što je

44

pozicionira kao preferiranog proizvođača na tom području, te stavlja u prednost pred lokalnim proizvođačima u susjednim zemaljama. Prednost Veterine je dugogodišnja tradicija opskrbe kupaca kompletnom paletom proizvoda, te na taj način u potpunosti zadovoljava potrebe kupca. Snažne aktivnosti istraživanja i razvoja Portfelj proizvoda Veterine rezultat je vlastitog istraživačkog rada i razvojne politike, a kvaliteta i uspješnost se može mjeriti trenutnim tržišnim pozicijama kao i nizom nagrada za originalna rješenja za individualne proizvode u Hrvatskoj i inozemstvu. U sljedećih nekoliko godina planira se, kroz vlastito istraživanje i razvoj, razviti i lansirati više od 20 proizvoda. Industriju karakterizira trend veće orijentacije na prevenciju bolesti, te rast generičkih proizvoda. Veterina je sposobna te nadalje planira, kroz nastavak aktivnosti istraživanja i razvoja, veliki dio svojih aktivnosti posvetiti generičkim kemofarmaceutskim proizvodima i vlastitim biološkim proizvodima. Strategija kontinuiranog ulaganja u laboratorije i nastambe za klinička i kontrolna ispitivanja, omogućila je, te će i u budućnosti osigurati povećanje istraživačkih kapaciteta na inovacijama u proizvodnom procesu postojećih proizvoda. Predan i kvalificirani istraživački tim s dugogodišnjom tradicijom razvoja inovacija i proizvoda također su osnova za dosadašnji i budući uspjeh Veterine. Raznovrsan portfelj proizvoda Veterina danas proizvodi oko 160 različitih vlastito razvijenih proizvoda. Vodeće robne marke imaju dugu tradiciju, preproznatljivo ime i kvalitetu kako u Hrvatskoj tako i susjednim tržištima. Dugogodišnje robne marke se dodatno unaprijeđuju prema današnjim trendovima i konkretnim potrebama kupaca. Vodeće robne marke predstavljaju 10 vodećih brandova čija ukupna prodaja u 2006. je predstavljala 33% ukupne ostvarene prodaje. U sljedećih nekoliko godina planirano je lansiranje više od 20 novih i inoviranih proizvoda, te se planira unaprijediti većina proizvoda u skladu s GMP i regulativama Europske unije. Stabilno poslovanje sa stabilnim stopama rasta Veterina posluje unutar industrijske grane koju karakteriziraju stabilne stope rasta. Pravovremene investicije u osiguravanje usklađenosti zakonske regulative Pristupom Hrvatske EU domaći proizvođači će morati usvojiti standardne i norme EU-a, što će zahtjevati ulaganja u zaštitu okoliša, povećanje energetske učinkovitosti, pripreme dokumentacije za kontrolu kvalitete proizvodnje pojedinog proizvoda.

45

Veterina ulaže u registracijsku dokumentaciju proizvoda, laboratorije, otvaranje prema novim segmentima tržišta, te jedan od najvažnijih projekata Veterine u zadnjih nekoliko godina, projekt prilagođavanja proizvodnih uvjeta dobroj proizvođačkoj praksi (GMP). Navedenim projektom obuhvaćene su investicije svih 5 proizvodnih pogona i laboratorija Kvalitete. Veterina je u tijeku investicijskog procesa koji će osigurati usklađivanje s EU regulativom, a samim time planira se povećati prodor na EU tržišta s novim proizvodima. Navedena ulaganja osigurat će Veterini prednost nad proizvođačima u susjednim regijama. Trenutna niska razina duga Veterine, ujedno omogućava financiranje planiranih investicija. Management Upravu i top management Veterine čine vrhunski stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom u farmaceutskoj industriji. Članovi Uprave te voditelji Poslovnih jedinica imaju preko 10 godina iskustva u branši u vrhunskim kompanijama poput PLIVE, Pfizera, MSD-a.

9.2. POVIJEST I RAZVOJ

Veterina d.d. osnovana je 2000. godine. Osnovala ju je PLIVA d.d., izdvajanjem svog Poslovnog područja Veterina i agrar u samostalno trgovačko društvo, koje je 7. studenog 2000. godine pod imenom Veterina upisano u registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Samostalno poslovanje Veterine započeto je 1. siječnja 2001. godine, ali povijest proizvodnje veterinarsko-medicinskih proizvoda u Veterini ima vrlo duge korijene. Korijeni Veterine sežu do 1901. godine kada je u Križevcima osnovan Kraljevski hrvatsko-slavonski zemaljski bakteriološki zavod s ciljem proizvodnje tuberkulina, maleina, kulture bacila mišjeg tifusa, cjepiva protiv šuštavca, itd. 1923. godine ovaj zavod mijenja ime u Državni bakteriološki i serološki zavod (1) i od te godine počinje proizvoditi serume i vakcine protiv bedrenice, svinjskog vrbanca, šuštavca i kolere peradi. 1927. godine Škola narodnog zdravlja Higijenskog zavoda u Zagrebu (2) počinje proizvoditi u svom Odjeljenju u Kalinovici serum bedrenice, svinjskog vrbanca, kolere peradi, šuštavca i tetanusa, a od 1935. serum i virus svinjske kuge. Ubrzo to se Odjeljenje spaja sa Savezom zdravstvenih zadruga i nastavlja proizvodnju pod imenom Zadružna proizvodnja stočnih cjepiva Kalinovica - Zagreb. 1933. godine osnovana je Veterinarska eksperimentalna stanica Zagreb (3) koja proizvodi biološke i kemofarmaceutske pripravke (vakcine protiv ovčjih boginja, protiv bedrenice i protiv bjesnoće). 1940. godine osnovan je Banovinski zavod za proizvodnju lijekova biološkog i kemijskog sastava pod imenom Plibah u koji ulaze osim Higijenskog zavoda i Drogerije na veliko i (1) Serološki odjel Državnoga bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima, (2) Odjel za biološke proizvode Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, smješten u Kalinovici i (3) Proizvodni odjel Veterinarske eksperimentalne stanice u Zagrebu. 1941. godine Plibah mijenja ime u Pliva i nastavlja s dotadašnjom proizvodnjom, te prema nalogu Ministarstva zdravstva postaje vlasnikom 96,66 posto dionica „Kaštela“. 1945. godine osnovana je Generalna direkcija državnih vetseruma, a u siječnju 1946. godine u istu je uklopljeno Odjeljenje za proizvodnju bioloških i kemofarmaceutskih pripravaka za

46

veterinarsku upotrebu iz Plive. Od ovog Odjeljenja je od dijela koji je proizvodio biološke pripravke stvoren Vetserum zavod Kalinovica, a od dijela koji se bavio kemofarmaceutskom proizvodnjom u Zagrebu Vetserum Zagreb. 1953. godine, nakon rasformiranja državnih vetseruma, Vetserum zavod Kalinovica mijenja ime u Serum-zavod Kalinovica. Početkom 1962. spajaju se Serum-zavod Kalinovica i Vetserum zavod Zagreb u novu organizaciju pod imenom Serum-zavod Kalinovica. 1958. godine Serum-zavod Kalinovica proširuje proizvodnju novim kemofarmaceutskim sredstvima i vitaminsko-antibiotičko-mineralnim dodacima stočnoj hrani; ujedno započinje proizvodnju seruma za humane potrebe i izvoz bioloških seruma za veterinarske potrebe. 1970. godine završava integracija Serum-zavoda Kalinovica u PLIVU. U tom periodu su za potrebe istraživanja kemoterapeutika, bioloških proizvoda i dodacima stočnoj hrani ustanovljeni i opremljeni laboratoriji i nastambe za pokusne životinje (domaće i laboratorijske). Biološka istraživanja usmjeruju se pretežno na virusologiju, istraživanje novih vakcina i novih tehnoloških postupaka. Od kemoterapeutika, razvijen je znatan broj antibiotika i antiparazitika s namjenom u intenzivnoj stočarskoj praksi tj za suzbijanje ekonomski važnih bolesti. Mjesto Kalinovica, kao lokacija na kojoj se odvija proizvodnja veterinarskih proizvoda, spominje se od 1927. godine kada Škola narodnog zdravlja Higijenskog zavoda u Zagrebu (u svom Odjeljenju u Kalinovici) počinje proizvoditi serum bedrenice, svinjskog vrbanca, kolere peradi, šuštavca i tetanusa, a od 1935. godine serum svinjske kuge. Česte i velike društveno-političke promjene tijekom vrlo dinamične povijesti ovih područja rezultirale su činjenicom da su ovdašnja znanja, sposobnosti, tehnologije i proizvodnja veterinarsko-medicinskih proizvoda kroz desetljeća svog postojanja bila prenošena i organizirana unutar različitih organizacija i pod različitim imenima i upravama. Veterina je najveći i najznačajniji nasljednik sveukupne povijesti veterinarske proizvodnje u Hrvatskoj. PLIVIN uspjeh na globalnom tržištu pokazao je potrebu za mijenjanjem njene poslovne organizacije. Želja da se usmjeri na osnovnu djelatnost, farmaceutsku djelatnost, rezultirala je transformacijom određenih poslovnih segmenata u neovisne kompanije-kćeri. Stoga, 2000. PLIVINA divizija Veterinarskih i agro proizvoda je odijeljena od PLIVE, te je osnovana Veterina, kao nova kompanija. Dana 23.05.2007. Veterina dotadašnje društvo sa ograničenom odgovornošću preregistrirano je u dioničko društvo, Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu br. Tt 07/5327 .

9.3. VLASNIŠTVO

Vlasnička struktura Veterine na dan ovog Prospekta:

47

Broj dionica VlasništvoFizičke osobe 545,545 29.57%Zaposlenici Veterine d.d. 109,618 5.94%RAIFFEISEN INVEST D.O.O.-RAIFFEISEN CENTRAL EUROPE OTV. INV. FOND 71,803 3.89%Raiffeisenbank Bulgaria 68,622 3.72%RAIFFEISEN INVEST D.O.O.-RAIFFEISEN BALANCED OTVORENI INVESTICIJSKI FOND 65,327 3.54%AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 65,076 3.53%RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 51,322 2.78%ZB GLOBAL 50,000 2.71%RAIFFEISEN MIROVIN.DR.ZA UPRAVLJ.DOBROVOLJ.MIRO, ZA RAČUN DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG 45,176 2.45%ERSTE-INVEST D.O.O.-ERSTE ADRIATIC EQUITY OTVORENI INVESTICIJSKI FOND 44,295 2.40%HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG 41,281 2.24%PBZ 39,693 2.15%AUREUS INVEST D.O.O. ZA AUREUS EQUITY 37,224 2.02%Ostali institucionalni investitori 609,878 33.06%

9.4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Veterina je organizirana kroz sedam glavnih službi koje vode moderno organizirani menadžeri, usmjereni kvaliteti i ispunjenju zadanih ciljeva.

Prikaz 4 Organizacijska struktura

Izvor: Veterina d.d. Upravu Veterine čine stručnjaci sa preko 25 godina radnog iskustva u farmaceutskoj indistriji. Uprava je snažno involvirana u dnevno praćenje poslovanja, proizvodnog asortimana, analize konkurencije. Poslovanje Veterine determinirano je znanjem, iskustvom i poduzetničkim sposobnostima Uprave. Promjenom vlasničke strukture kompanije Uprava Veterine zajedno sa ključnim menadžmentom – voditeljima 7 poslovnih jedinica predstavljat će jak i iskusan upravljački sustav koji će osigurati dugoročni održivi rast i razvoj poslovanja (vidi poglavlje Čimbenici rizika). Poslovna jedinica Marketing i prodaja vrši promociju i prodaju postojećih proizvoda iz portfolia Veterine. Ujedno prati potrebe kupaca za novim odnosno inoviranim proizvodima kao i aktivnosti konkurencije. Usko je povezana sa regulatornim, stručnim i zakonodavnim tijelima na pojedinim tržištima.

URED UPRAVE DRUŠTVAURED UPRAVE DRUŠTVA

PJ FinancijePJ Financije PJ Razvoj poslovanjaPJ Razvoj poslovanja

PJ Marketing i prodaja


PJ Zajednički poslovi

PJ Zajednički posloviPJ KvalitetaPJ KvalitetaPJ Tehničke

operacijePJ Tehničke

operacije PC AgroPC Agro

URED UPRAVE DRUŠTVAURED UPRAVE DRUŠTVA

PJ FinancijePJ Financije PJ Razvoj poslovanjaPJ Razvoj poslovanja



PJ Zajednički poslovi

PJ Zajednički posloviPJ KvalitetaPJ KvalitetaPJ Tehničke

operacijePJ Tehničke

operacije PC AgroPC Agro

48

Unutar poslovne jedinice Razvoj poslovanja prate se te analiziraju kretanja i trendovi u industriji te se upravlja portfoliom proizvoda, registracijama, licenciranjem itd. Sastoji se od dvije glavne radne jedinice, Registracije proizvoda – koja prati regulativu o registraciji veterinarskih lijekova u zemlji i inozemstvu, izrađuje potrebnu dokumentaciju i ekspertna izviješća i Razvoj proizvoda koji koordinira razvoj novih i inovaciju postojećih proizvoda, sudjeluje u kliničkim ispitivanjima, sustavu razvoja kontrole te razvoja ambalaže. Poslovna jedinica Razvoj poslovanja zadužena je za izradu strateškog plana. Poslovna jedinica Tehničke operacije upravlja i planira rad i razvoj proizvodnje, nabave, održavanja i logistike. Sastoji se od sedam radnih jedinica:

• Biologija - proizvodnja virusnih i bakterijskih vakcina, dijagnostičkih sredstava, imunoseruma i rasplodnih kokošjih jaja

• Kemofarmaceutika - proizvodnja praškova, granula, tableta i obloženih peleta, injekcionih i oralnih otopina i suspenzija, masti te dezinficijenasa

• Stočna hrana - proizvodnja praškastih dodataka za stočnu hranu, peletirane stočne hrane te metionina

• Priprema proizvodnje - izrada i kontrola operativnih planova proizvodnje, lansiranje i nadziranje ostvarenja planirane proizvodnje

• Nabava - nabava proizvodnog, tehničkog i režijskog repromaterijala i investicijske opreme

• Održavanje i energetika - održavanje proizvodnih i ostalih postrojenja i objekata te lokacijske infrastrukture

• Logistika – skladištenje gotovih proizvoda, sirovina, ambalaže i režijskog materijala, interni transport

Poslovna jedinica Financije organizirana je u tri radne jedinice odnosno odjela: Likvidnost, Računovodstvo i Kontroling. Poslovna jedinica Zajednički poslovi upravlja slijedećim funkcijama: ljudski resursi, pravni poslovi, informatika i telekomunikacije, okoliš, zdravlje i sigurnost, ugovaranje osiguranja te odžavanjem i upravljanjem komunalne infrastrukture lokacije i voznim parkom. Poslovna jedinica Kvaliteta koordinira oganizaciju pripremu razvoj i nadzor nad provođenjem jedinstvenog sustava kvalitete, provođenje GMP, ISO i HACCP sustava te puštanje proizvoda u promet. Radna jedinica osiguranje kvalitete zadužena je za definiranje i uvođenje sustava kvalitete, sprečavanje neuskladnosti, dok radna jedninica Kontrola kvalitete provodi kemijsku, fizikalnu, mikrobiološku i imunobiološku kontrolu kvalitete svih polaznih materijala i gotovih proizvoda. Također ovdje se razvijaju metode analiza za sve polazne materijale, poluproizvode, postojeće gotove proizvode i proizvode u razvoju.

Poslovna cjelina Agro organizira i prati provođenje projekata unutar same cjeline. Poslovna cjelina uključuje: proizvodnju tekućih i krutih sredstava za zaštitu bilja, zatim registraciju proizvoda, izradu ambalaže, osiguranje i kontrolu kvalitete, razvoj novih proizvoda te prodaju, terminsko planiranje, upravljanje zalihama i naplatu prodanih proizvoda iz ovog segmenta poslovanja.

49

9.5. PROIZVODNI ASORTIMAN

Veterina je vodeći proizvođač veterinarskih proizvoda na hrvatskom i bližim regionalnim tržištima (BiH i Slovenija). Većinom pod vlastitim brandovima Veterina proizvodi širok spektar proizvoda za prevenciju i liječenje životinjskih bolesti, dodataka stočne hrane, proizvoda za zaštitu bilja, dezinfekcijskih sredstava, insekticida i rodenticida. Veterinini brandovi poznati su u Hrvatskoj, ali i na tržištima regije, Istočne i Zapadne Europe, kao i u nekoliko zemalja Afrike i Azije.

Prikaz 5 Pregled prihoda po vrstama proizvoda u 2006. godini

77%

23%

Veterina Agro

Izvor: Veterina Veterina danas proizvodi 160 proizvoda u 397 oblika. Portfelj proizvoda se kontinuirano mijenja, nadograđuje novim unaprijeđenim proizvodima. Asortiman proizvoda dijeli se u dvije osnovne grupe:

(i) Veterinarski proizvodi (ii) Agro proizvodi

9.5.1 Veterinarski proizvodi Postoje tri osnovne skupine veterinarskih proizvoda:

• biološki proizvodi • kemofarmaceutski proizvodi • dodaci stočnoj hrani.

I. Biološki proizvodi Najznačajniji biološki proizvodi su virusne vakcine za perad i svinje. U današnje vrijeme samo mali broj proizvođača u svijetu posjeduje i znanja i sredstva potrebna za biološku proizvodnju. Biološki proizvodi su zahtjevni obzirom na njihov razvoj i tehnologiju zbog čega je ključni faktor rasta stalno ulaganje u istraživanje. Vodeće robne marke su GUMBOKAL®, PESTIKAL®, PLIVAK KS®, TUBERKULIN®, RABIKAL®

50

Vakcine Skupine vakcina su sljedeće:

• Vakcine za perad obuhvaćaju 22 vakcine, od čega je 11 živih atenuiranih vakcina, 9 inaktiviranih i 2 vakcine protiv kokcidioze licencne proizvodnje. Ova skupina uključuje vakcine protiv newcastleske bolesti, gumborske bolesti, zaraznog bronhitisa kokoši, boginja peradi, sindroma smanjenja nosivosti i kokcidioze;

• Vakcine za svinje obuhvaćaju vakcine protiv klasične svinjske kuge, bolesti Aujeszkoga, parvoviroze svinja i svinjskog vrbanca;

• Vakcine za preživače primjenjuju se za profilaksu bedrenice; • Vakcina protiv bjesnoće (licencni proizvod) primjenjuje se za imunoprofilaksu

bjesnoće, u prvom redu pasa i mačaka, ali i za profilaksu domaćih papkara i kopitara.

Dijagnostička sredstva Dijagnostička sredstva imaju mali udio u ukupnim prihodima od prodaje Veterine koju čine bovini i avijarni tuberkulin te dijagnostičko sredstvo za otkrivanje salmoneloze u peradi.

II. Kemofarmaceutski proizvodi Kemofarmaceutski proizvodi uključuju različite proizvode za liječenje i/ili prevenciju bolesti i patoloških stanja kod različitih životinjskih vrsta. Ova skupina sadrži niz proizvoda koji se razlikuju ne samo po tehnologiji, nego i po načinu primjene.

Antimikrobna sredstva Asortiman antimikrobnih sredstava sastoji se od 42 proizvoda. Postojeće forme antimikrobnih sredstava uključuju suspenzije i otopine za injekcije, otopine za oralnu primjenu, praškove i topljive praškove, tablete, sprejeve, intramamarne suspenzije i pjenušave tablete za intrauternu primjenu. Formulacija ovih proizvoda napravljena je na temelju pojedinačnih djelatnih tvari ili na temelju kombinacije antimikrobnih tvari sa sinergijskim učinkom. Djelatne tvari korištene u antimikrobnim sredstvima su ß-laktamski antibiotici, aminoglikozidi, tetraciklini, makrolidi, kinoloni, sulfonamidi, sulfonamidi potenciranog djelovanja i kombinacije antimikrobnih sredstava sa sinergijskim učinkom. Vodeći brandovi su GEOMYCIN® (oksitetraciklin), VETOFLOK® (enrofloksacin), TRIMETOSUL® (trimetoprim, sulfadiazin), SIMIVET® (amoksicilin) i dr. Antiparazitici Veterina u svom asortimanu ima 13 proizvoda koji pokrivaju veći dio spektra endo- i ektoparazita kod različitih vrsta životinja. Ovi proizvodi se proizvode u formi bolusa, tableta, praškova, granula, suspenzija i otopina za injekcije. Vodeći brandovi su MONIL® (albendazol), PRAZINON® (prazikvantel) i IVERKTIN® (ivermektin). Vitaminski i mineralni proizvodi Veterina u svom asortimanu ima 10 vitamina i vitaminsko-mineralnih proizvoda. Ovi proizvodi su razrađeni u skladu sa zahtjevima marketinga i namijenjeni su većini domaćih životinja. Osim otopina za injekcije proizvode se i u formi otopina za oralnu primjenu i topljivih praškova.

51

Dezinficijensi Veterinin asortiman sredstava za dezinfekciju uključuje dezinficijense za primjenu u veterinarskoj medicini, u prehrambenoj industriji i javnom zdravstvu. Djelatne tvari koje se koriste u dezinficijensima su sljedeće: aldehidi, troklozen, peroksigen, kvarterna amonijeva sol i klorheksidin. Ovaj segment čini 11 proizvoda. Premiksi za mediciranu hranu Premikse za mediciranu hranu čine proizvodi s jednim ili više antibiotika, koji umiješano u hranu za životinje spriječavaju ili liječe dijagnosticirane bolesti na farmama. Ovu grupu proizvoda Veterine čini 10 premiksa. Ostali kemofarmaceutski proizvodi Skupina ostalih kemofarmaceutskih proizvoda sastoji se od 19 proizvoda (antihistaminici, analgetici, kardijaci i dr.).

III. Dodaci stočnoj hrani Dodatke stočnoj hrani (nutritivne proizvode za životinje) čine različiti, uglavnom više-komponentni proizvodi, dizajnirani tako da se homogeno mogu umiješati u stočnu hranu. U skladu s njihovim sadržajem i namjenom, razlikujemo vitaminsko-mineralne premikse, premikse za mediciranu hranu, dopunske krmne smjese i potpune krmne smjese. Potpune krmne smjese čine funkcionalnu hranu u peletiranom obliku. Za potrebe kupaca izrađuju se specifične formulacije uz stručnu podršku njihovom nutritivnom programu.

Vitaminsko-mineralni premiksi Prvu grupu proizvoda čini preko 100 vitaminsko-mineralnih formulacija, čija namjena je dopuniti obrok životinja osnovnim biološki aktivnim tvarima-vitaminima, mineralima, nutritivnim antibioticima i probioticima- kako bi se osigurala intenzivna stočarska proizvodnja. Vodeći proizvodi su KOSTOVIT®, VAM® , VAMAKS®.

Dopunske krmne smjese Ovu grupu proizvoda čine proizvodi, koji su formulirani tako da potiču rast i proizvodnju životinja, osmišljenom kombinacijom biološki aktivnih tvari (aminokiseline, organske kiseline, enzimi, itd.). Uz održanja dobrog zdravlja životinja i visokih proizvodnih rezultata neki od ovih proizvoda aktivno doprinose zaštiti okoliša. Vodeći proizvodi su BIOMAX®, AMINOMIKS, ACIMIKS®, LINEZIM® i PROFITAZA®. Funkcionalna hrana za životinje Funkcionalnu hranu za životinje čine potpune krmne smjese u peletiranom obliku u razdobljima visoke rizičnosti uzgoja kada mlade životinje imaju specijalne nutritivne potrebe. Cijela grupa proizvoda nosi ime PELANA®.

52

Prikaz 6

Veterinarski proizvodi – struktura prodaje (2006)

15%

60%

25%

Biološki proizvodi Kemofarmaceutici

Dodaci stočnoj hrani

Izvor: Veterina

9.5.2 Agro proizvodi

I. Proizvodi za zaštitu bilja Proizvodi za zaštitu bilja su podijeljeni u grupe kako slijedi:

Herbicidi – proizvodi za kontrolu korova; Fungicidi – proizvodi za kontrolu gljivičnih bolesti na gajenim biljkama; Insekticidi – proizvodi za kontrolu štetnih insekata; Ostali proizvodi– lisna gnojiva, regulatori rasta, proizvodi sa hormonima, itd.

Herbicidi U grupi herbicida Veterina ima 20 proizvoda. Vodeći herbicidi su:

- herbicidi bazirani na glifosatu (TOTAL 480 SL) – neselektivni herbicid; - napropamidu (DEVRINOL) – selektivni herbicid za kontrolu korova u uljanoj

repici, duhanu, vinogradima, voćnjacima i povrću; - metribuzinu (SCORPIO) – selektivni herbicid za kontrolu korova u soji,

povrću i krumpiru Fungicidi U grupi fungicida je 7 proizvoda. Vodeći fungicidi su slijedeći:

- Proizvod na osnovi karbendazima i dinikonazola za tretiranje sjemenskih žitarica (KALINOMIKS).

- Proizvod na osnovi sumpora (TEKUĆI SUMPOR) za upotrebu u vinogradima, voćnjacima jabuka, povrću - na osnovi elementarnog sumpora;

- Proizvod na osnovi karbendazima i flutriafola (SUPERPACT C) za kontrolu bolesti žitarica i suncokreta.

Insekticidi za zaštitu bilja U toj skupini je 9 proizvoda i najvažniji su insekticidi širokog spektra na osnovi alfacipermetrina (DIREKT) i acetamiprida (MOSPILAN).

53

Ostali proizvodi Ova grupa proizvoda trenutno sadrži tri regulatora rasta (TUBERITE N, KALINOZID, DEKASTOP) i četiri lisna gnojiva (FOLIFERTILI). Najvažniji u toj grupi su TUBERITE N® i FOLIFERTIL T®.

II. Proizvodi za dezinsekciju i deratizaciju Ova grupa sadrži insekticide i rodenticide za upotrebu u javnom zdravstvu i komunalnoj higijeni.

Insekticidi široke potrošnje Insekticidi (tri proizvoda) su na osnovi sljedećih aktivnih tvari: permetrin i alfa-cipermethrin. Komercijalno su dostupni u tekućem i praškastom obliku Rodenticidi U grupi rodenticida (proizvodi za kontrolu glodavaca) je 7 proizvoda. Vodeća imena su FACIRON® i BRODILON®. To su rodenticidi na osnovi aktivnih tvari klorfacinon i bromadiolon.

Prikaz 7 Agro proizvodi – struktura prodaje (2006)

54%

46%

Zaštita bilja Dezinsekcija i deratizacija

Izvor: Veterina

54

9.5.3 Vodeće robne marke

Tabela 3 Vodeći brandovi

RANG NAZIV HRK m % u

ukupnom1. GEOMYCIN 2.8 1,5 2. GUMBOKAL 6.5 3,4 3. KOSTOVIT 9.2 4,9 4. MEPRON 8.8 4,6 5. NEOPITROID 5.2 2,7 6. PESTIKAL 6.7 3,5 7. PLIVASEPT 5.4 2,9 8. SUSTREPEN 3.7 2,0 9. TRIMETOSUL 4.7 2,5 10. VETOFLOK 6.9 3,6 Ukupno vodeće robne marke 59.9 31,6 Ukupna prodaja u 2006. 189.3 100

Izvor: Veterina

Prikaz 8 Deset vodećih brandova

8%

10%

15%

14%8%

11%

9%

6%

8%

11%

GEOMYCIN GUMBOKAL KOSTOVIT MEPRONNEOPITROID PESTIKAL PLIVASEPT SUSTREPENTRIMETOSUL VETOFLOK

Izvor: Veterina

55

9.6. TRŽIŠTA VETERINE I PRODAJA NA POJEDINIM TRŽIŠTIMA

Veterina najveći dio svojih prihoda ostvaruje na domaćem tržištu (66%). Odnos prodaje na domaćem tržištu i prodaje ostvarene izvozom prikazan je u sljedećem grafikonu:

Prikaz 9 Ostvarena prodaja domaće tržište / izvoza

66%

34%

Domaće tržište Izvozna tržišta

Veterina je sa svojim proizvodnim asortimanom prisutna u 30-ak zemalja svijeta. Zbog diverzificiranosti i specifičnosti Veterininog proizvodnog portfelja vrlo je teško identificirati pojedinačne konkurente koji obuhvaćaju identičnu strukturu ponude, odnosno nude isti ili sličan portfolio proizvoda. Potrebno je stoga zasebno analizirati pojedina tržišta te Veterinin udio na pojedinim tržištima.

56

Slika 1 Tržišta na kojima je Veterina prisutna

The Netherlands

Germany

•• Poland•• Czech Republic

•• Slovakia•• Hungary

••

•• Ukraine•• Russia

•• Belarus

··

··

··

SloveniaBosnia and Herzegovina

Serbia and MontenegroMacedonia ··

•Croatia

•

•

••

••

••

••

••

••

••

••

••

••

••

••

•

••

•

•

•

•

Jordan

Iran

Egypt

Nepal

Taiwan

Vietnam

Philippines

Sri Lanka

Indonesia

Morocco

New Zealand

Nigeria

Azerbaijan

Pakistan

Izvor: Veterina Tržišta Veterine dijelimo na tri glavne grupe:

• Hrvatska • Regionalna tržišta – Slovenija, BiH, Makedonija, Srbija, Crna Gora, Češka, Slovačka,

Poljska, Rumunjska • Ostala tržišta – Njemačka, Ukrajina, Bjelorusija, Azerbajdžan, Iran, Filipini, Egipat,

Nizozemska, Jordan, Indonezija, Šri Lanka, Novi Zeland

57

Prikaz 10 Tržišta Veterine Prikaz 11 Prodaja po tržištima

66%

23%

11%

Hrvatska Regionalna tržištaOstala tržišta

0

50000

100000

150000

200000

250000

2004 2005 2006

Hrvatska Regionalno tržište Ostala tržišta

Izvor: Veterina Izvor: Veterina

9.6.1 Hrvatska Hrvatsko tržište veterinarskih proizvoda procijenjeno je na HRK 187 milijuna za 2006. godinu. Postojano je na toj razini, s 2 - 3% promjena na godišnjem nivou. To je rezultat stagnacije stočarstva. Uzgoj goveda posebice, te uzgoj peradi i svinja imaju negativan trend, dok uzgoj ovaca i koza i rastući broj ovih životinjskih grla pridonose pozitivnom utjecaju.

Prikaz 12 Hrvatsko tržište veterinarskih proizvoda

47%53%

Veterina Ostali

Izvor: Veterina Veterinina prodaja u Hrvatskoj u 2006. dosegla je HRK 90 milijuna. Veterinarski proizvodi se u najvećem dijelu distribuiraju preko veletrgovaca (Phoenix, Farmacija, Medical Intertrade, Medika, itd.), ali i kroz glavne veterinarske stanice te izravno krajnjim korisnicima (Belje, Agroprerada). Veliki broj kupaca rezultat je nelikvidnosti na tržištu. Odabir distribucijskih kanala prilagođen je likvidnosti klijenata. Dio prodaje realiziran je kao rezultat obaveznih

58

mjera u kontroli infekcijskih i parazitskih bolesti, što je važno za zaštitu životinjskog i humanog zdravlja (bjesnoća, trihineloza, itd.). Ugovori s ključnim kupcima potpisani su na godišnjoj razini. Kvalitetan odnos s klijentima kao filozofija Veterine poduprta je i aktivnostima voditelja prodaje pojedinih proizvoda, koji nude savjetodavne servise u svim segmentima stočarske reprodukcije. Dodaci stočnoj hrani odvojeni su od ostale prodaje zbog njihovog specifičnog asortimana i distribucijskih kanala. Kupci dodataka za stočnu hranu su pogoni za proizvodnju hrane, životinjske farme i distributeri hrane, dok se dio prodaje ostvaruje preko veterinarskih i agrikulturnih veleprodaja i njihovih maloprodajnih mreža (prvenstveno proizvodi namijenjeni rasplodu-Kostovit i paleta makro-premiksa).

I. Biološki proizvodi Veterinin udio na tržištu bioloških proizvoda iznosi 60% ili HRK 12.3 milijuna, dok je ukupno tržište bioloških proizvoda procijenjeno na HRK 20.4 milijuna. Najveći dio tržišta bioloških proizvoda sačinjavaju vakcine za perad i svinje. Glavni konkurenti na hrvatskom tržištu su Pfizer, Intervet i Merial, no njihov udio na tržištu daleko zaostaje za Veterinom d.d..

II. Kemofarmaceutski proizvodi Prodaja kemofarmaceutika predstavlja drugi bitan dio na tržištu veterinarskih proizvoda, procijenjen na HRK 96.3 milijuna, od čega Veterinin udio iznosi HRK 46.7 milijuna ili 49%. Najvažniji segmenti su antimikrobna sredstva, antiparaziti (ecto i endo) i vitamini. Osim Veterine, koja ima značajan udio na tržištu, prisutni su i Krka, Pfizer, Bayer te još nekoliko generičkih kompanija.

III. Dodaci stočnoj hrani Tržište dodataka stočnoj hrani u Hrvatskoj procijenjeno je na HRK 70 milijuna. Taj segment tržišta dijeli se na prehrambene i medicinske dodatke hrani. Vitaminsko-mineralni dodaci u obliku premixa (makro i mikro) isto tako predstavljaju značajan dio na tržištu. Veterinina prodaja dodataka za stočnu hranu dosegla je HRK 26.3 milijuna u 2006. Kompanije Sano, Poljoprerada, Agromil i Krka blisko slijede Veterinu na navedenom segmentu tržišta. Agro proizvodi se najčešće distribuiraju preko specijaliziranih veletrgovaca i izravno velikim farmama.

I. Proizvodi za zaštitu bilja Prodaja proizvoda za zaštitu bilja na hrvatskom tržištu u 2006. iznosila je oko 770 milijuna. Herbicidi i fungicidi (za kukuruz i pšenicu) ostvaruju najveći dio na tržištu. Chromos je vodeća kompanija u tom području, iza koje slijede Syngenta i Bayer. Veterina je, na području proizvoda za zaštitu bilja, ostvarila prodaju u iznosu HRK 16.9 milijuna u 2006. Kompanija proizvodi 44 proizvoda u 76 oblika. Većina proizvoda prodana je preko glavnih agro veletrgovaca pod posebnim uvjetima s rokom otplate od 6 do 12 mjeseci. S obzirom na jaku konkurenciju, Veterina se usmjerila na jeftinije, generičke formule.

59

II. Insekticidi i Rodenticidi Tržište insekticida i rodenticida procijenjeno je na 23,3 milijuna. To su proizvodi koji se najviše koriste u komunalnoj i javnoj higijeni. Veterina je vodeći proizvođač, slijede Presso i Unichem. Prodaja Veterine dosegla je HRK 12.8 milijuna, što je kompaniji donijelo najveći udio na tržištu unatoč prisutnosti velikog broja konkurenata. Paleta proizvoda sastoji se od 11 proizvoda u 29 oblika.

Tabela 4 Udio na hrvatskom tržištu po segmentima u 2006.

Tržište ukupno

Veterina d.d. Udio Segmenti

HRK m HRK m % Biološki proizvodi 20.4 12.3 60,0 Kemofarmaceutski proizvodi 96.3 46.7 48,5 Dodaci stočnoj hrani 70.0 26.3 37.5 Veterinarski proizvodi 186.7 85.3 45,7 Proizvodi za zaštitu bilja 770.2 16.9 2,2 Insekticidi i rodenticidi 23.3 12.8 55,0 Agro proizvodi 793.5 29.7 3,7

Izvor: Veterina Prodaja veterinarskih proizvoda najbitniji je segment za Veterinu. Unutar veterinarskih proizvoda Veterin je fokus na biološkim i kemofarmaceutskim poroizvodima. Veterina u RH ima ukupno 186 registriranih proizvoda. U tablici je prikazana struktura registriranih proizvoda iz koje je vidljivo da je najveći broj registracija upravo na području bioloških i kemofarmaceutskih proizvoda, ukupno 127.

Tabela 5 Registrirani proizvodi Veterine na RH tržištu

Vrsta proizvoda Biološki proizvodi 39 Kemofarmaceutski proizvodi 88 Dezinficijensi 6 Proizvodi za zaštitu bilja 53 Ukupno 186

Izvor: Veterina

60

Prikaz 13 Pregled prodaje najznačajnijih grupa proizvoda u RH u 2006.

10%

47%21%

22%

Biološki proizvodi KemofarmaceDodaci stočnoj hrani Agro

Izvor: Veterina

Prodaja na domaćem tržištu stabilna je zadnjih godina do 2006. kada je ostvaren blagi pad prodaje. Najveći razlog smanjenju prodaje je smanjenje volumena cjelokupne veterinarske industrije. Naime zbog epizootiološke situacije tijekom 2006. prvenstveno kao rezultat ptičje gripe te svinjske kuge došlo je do smanjenja stočnog fonda. Harmonizacija domaće regulative s EU propisima također je utjecala na smanjenje stočnog fonda. Naime, Od 1. siječnja 2005. godine cijepljenje svinja protiv svinjske kuge je zabranjeno. U slučaju izbijanja svinjske kuge provodi se usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraženim gospodarstvima i svih svinja na gospodarstvima koje su bile u direktnom ili indirektnom kontaktu sa svinjama iz zaraženih dvorišta. Osim toga Hrvatska prolazi kroz proces tranzicije poljoprivrede prema intenzivnom načinu uzgoja koja dovodi do okrupnjavanja unutar sektora. Tako se stvara pritisak na cijene veterinarskih proizvoda budući kupci očekuju popust na veće količine.

Velika snaga Veterine na domaćem tržištu proizlazi prvenstveno iz postojanja široke palete proizvoda, koji gotovo u potpunosti zadovoljavaju sve potrebe preventivne i kurativne medicine, te prehrane. Stručno-savjetodavni servis pokriva sve probleme vezane za uzgoj svinja, peradi i goveda kao najosjetljivije grane stočarske reprodukcije. Veterine aktivno sudjeluje u edukaciji veterinara na terenu i poljoprivrednika organizirajući veliki broj stručno-informativnih okupljanja, edukativnih programa, sponzorskih savjetovanja i sudjelovanja na kongresima. Veterina nastoji pomoći razvoju znanosti u Hrvatskoj, podupirući Veterinarski fakultet sveučilišta u Zagrebu te nagrađivanjem njihovih najboljih studenata.

61

Tabela 6 Glavni domaći kupci

TOP 10 – HRVATSKA ZEMLJA A.B.M. d.o.o., Koprivnica Hrvatska AGROPRERADA d.d., Ivanić-Grad Hrvatska BELJE d.d., Darda Hrvatska INSTRUVET d.o.o., Donji Stupnik Hrvatska MEDICAL INTERTRADE d.o.o., SV. Nedelja Hrvatska MEDIKA d.d., Zagreb Hrvatska PHOENIX Farmacija d.d., Zagreb Hrvatska PLIVA CROATIA Ltd., Zagreb Hrvatska VETERINARSKA MREŽA d.o.o., Zagreb Hrvatska ŽITO d.o.o., Osijek Hrvatska

Izvor: Veterina

Prodaja za glavnih 10 domaćih kupaca iznosi 47 % ukupno ostvarene prodaje u 2006. godini. Najveći dio Veterina ostvaruje preko veledrogerija koristeći njihovu razvijenu mrežu distribucije do krajnjih korisnika.

9.6.2 Regionalna tržišta Svojim dugotrajnim prisustvom u regiji, na tim tržištima Veterina ostvaruje dobre rezultate. Štoviše, korisnici su vrlo dobro upoznati s proizvodima Veterine, pa kompanija ima beneficije radi svoje reputacije za visoko kvalitetne proizvode, a i zbog pružanja podrške na lokalnom području. Predanim prisutstvom na regionalnim tržištima više desetaka godina, Veterina posjeduje najveći broj Rješenja o stavljanju u promet određenih proizvoda na tržištima regije: 127 u Bosni i Hercegovini, 96 u Sloveniji, 69 u Makedoniji, 36 u Srbiji gdje je, poslije nedavne normalizacije odnosa, Veterina započela agresivnu kampanju radi povećanja svog udjela na tom tržištu. U zemljama regije, Veterina je tržišni lider. Veterinin ukupni tržišni udio u Bosni i Hercegovini iznosi oko 45%, s udjelom od 70% u segmentu vakcina za perad. Na izrazito konkurentnom slovenskom tržištu, Veterina drži 15% tržišta, s 70% u segmentu vakcina za perad. U Makedoniji Veterina nastoji zadržati 12% tržišta, ponova sa visokim udjelom u segmentu vakcina za perad. Slična je situacija i na Kosovu. Najveći konkurenti Veterine na regionalnim tržištima su kompanije Krka, Novartis(Lek), Pfizer, Merial, Intervet, Hemovet, Galenika, Zdravlje, Alkaloid i neke generičke kompanije. Na tržištima Poljske i Slovačke Veterina je prisutna dugi niz godina te ostvaruje značajne rezultate. U Poljskoj primjerice registrirano je 29 proizvoda. Tržišta regije su ključno ciljano tržište Veterine u srednjoročnim planovima. Veterina ima dvije kompanije-kćeri, u Poljskoj, Veterina Polska, sa 6 zaposlenih, i u Sloveniji, Veterina Plus sa 2 zaposlenih. U Bosni i Hercegovini Veterina ima svoje predstavništvo. Najveći udio inozemne prodaje ostvaruje se na tržištima zemalja regije. To je rezultat velikog broja registriranih proizvoda, intenzivnih marketinških aktivnosti i stalne prisutnosti i dostupnosti servisa krajnjim korisnicima.

62

Najznačajniji porast prihoda u razdoblju od 2004. do 2006. godine ostvaren je na tržištu BiH te Slovenije, na oba tržišta ostvaren je rast od 12%. Ostvaren rast na slovenskom tržištu djelomično je rezultat i prodaje namijenjene Poljskoj koja je realizirana kroz Sloveniju, zbog jednostavnijeg izvoza unutar EU (Slovenija – Poljska) a preko poduzeća kćeri Veterina Plus d.o.o. Na tržištu Poljske je unatoč djelomičnoj kompenzaciji kroz rast u Sloveniji ipak ostvaren pad prodaje u usporedbi sa prethodnim godinama. Ovaj pad prodaje rezultat je napuštanja segmenta trgovine neveterininim tzv. «fast mooving consumer goods» proizvodima zbog niske profitabilnosti tog segmenta te visokog rizika naplate potraživanja od kupaca. Napuštanjem ovog segmenta Veterina se fokusira na osnovnu djelatnost i svoj portfelj proizvoda. U Poljskoj Veterina ima izražen potencijal rasta, budući da je udio Veterine na tom tržištu sada svega 1%. Izrađen je aktivni plan širenja i rasta veterine na Poljskom tržištu.

Prikaz 14 Ostvarena prodaja na tržištima 2006.

Regionalna tržišta

40%

25%

8%

7%

19%1%

BiH Slovenija MakedonijaSiCG Poljska Češka

Ostala tržišta

29%

4%

9%17%

4%

22%

3%3%

2%

4%

3%

Njemačka Nizozemska BelgijaBjelorusija Ukrajina AzerbajdžanEgipat Iran FilipiniSri Lanka Ostalo

Izvor: Veterina

9.6.3 Ostala tržišta Veterina ima značajan broj registriranih proizvoda na globalnim tržištima : Irana, Egipta, Filipina, Indonezije, Pakistana, Nizozemske i Novog Zelanda. Veterina izvozi izravno na ta tržišta zbog dodatne beneficije poboljšanja iskorištenosti proizvodnih kapaciteta, iako to nisu ključna tržišta. Strategija Veterine je djelovati oportunistički, posebno što se tiče vakcina za perad. Veterina je nositelj 89 Rješenja o stavljanju u promet u zemljama Centralne Europe, Ukrajini, Bjelorusiji i Azerbejdžanu. Tržišni udio Veterine u Centralnoj i Zapadnoj Europi je trenutno mali. Zbog toga, te zemlje predstavljaju sljedeći korak u daljnjem rastu kompanije. Veterina je već razvila aktivni plan širenja u Ukrajinu, Bjelorusiju i Azerbejdžan. Poslijednjih godina Veterina vidi potencijal na tržištu Irana, gdje se ostvaruju visoke stope rasta. Značajan porast prodaje u inozemstvu očekuje se i na ostalim tržištima kroz kooperaciju s kompanijom Pfizer Inc. S njima je potpisan ugovor o ekskluzivnoj distribuciji vakcina za

63

perad na Bliskog Istoku, kao i zaseban ugovor za područje Dalekog Istoka. Tu leži mogućnost širenja u ostale regije i proizvode. Daljnje povećanje izvozne prodaje očekuje se na osnovi aktivnosti povezanih s prisutstvom na ključnim tržištima, stalnom rastu razine servisa, predstavljanjem novih proizvoda i marketinških aktivnosti i ulaskom na jedno ili više novih tržišta svake godine.

Tabela 7 Glavni kupci u inozemstvu

TOP 10 – IZVOZ ZEMLJA DEGUSSA AG, Hanau (Frankfurt) Njemačka KAROON T.CO., Teheran Iran KEMOFARMACIJA d.d., Ljubljana Slovenia KINS Ltd., Minsk Bjelorusija MIKRO-PEK d.o.o., Banja Luka Bosna i Hercegovina OOO "TANDEM 2002", Poltava Ukrajina ORLANDO d.o.o., Grude Bosna i Hercegovina POLJOVET d.o.o., Gradačac Bosna i Hercegovina TRIPLEKS Ltd., Dnjepropetrovsk Ukrajina VETERINA DOOEL, Skopje Makedonija

Izvor: Veterina . Prodaja za glavnih 10 stranih kupaca iznosi 25% ukupne prodaje u 2006. godini.

64

9.7. VIZIJA

Vizija Veterine je biti vodeća regionalna veterinarska kompanija koja će kroz blisku suradnju sa svojim korisnicima nuditi kvalitetna rješenja za zadovoljavanje potreba u zaštiti zdravlja životinja.

9.8. STRATEŠKI CILJEVI

U skladu sa svojom vizijom, Veterina je definirala svoje strateške ciljeve u sljedećim područjima:

1. Kontinuirani rast Veterina ima vodeću poziciju na domaćem tržištu i usprkos jakoj inozemnoj konkurenciji planira zaštititi i zadržati svoju vodeću poziciju. Isto tako, Veterina će nastojati povećati prihode na ciljanim regionalnim tržištima te na tržištima Ukrajine, Irana. Ostvarenje kontinuiranog rasta očekuje se kroz:

- organski rast (novi i inovirani proizvodi, jači marketinški pristup na postojećim tržištima)

- aktivnostima pripajanja i preuzimanja na regionalnim tržištima Unapređenjem proizvodnje u skladu s uvjetima GMP standarda, Veterina namjerava ponuditi višak proizvodnih kapaciteta drugim proizvođačima.

2. Odnos sa korisnicima Cilj je Veterine kontinuirano unapređivati bliskost sa korisnicima proizvoda kroz stručnu podršku te potpuni program za zaštitu zdravlja životinja. Isto tako želi i dalje razvijati prepoznatljivost imena kompanije na ciljnim tržištima.

3. Djelotvorni procesi i upravljanje troškovima Da bi razvila konkurentsku prednost, Veterina kontinuirano unapređuje svoje interne procese radi kvalitetnijeg upravljanja troškovima. Većina aktivnosti, a sve u cilju povećanja profitabilnosti, odnosi se na optimizaciju proizvodnog portfelja, efikasnost opskrbnog lanca i unapređenje iskorištenosti kapaciteta.

4. Prilagođavanje zakonodavstvu EU (GMP, ISO, HACCP) Veterina neprekidno poboljšava svoju poslovnu efikasnost. U zadnjih nekoliko godina prioritet je bio nadogradnja vlastitih proizvodnih resursa. Do 2009. godine Veterina želi uskladiti proizvodnju prema zahtjevima GMP standarda. Proizvodnja dodataka za stočnu hranu, dezinficijensa i proizvoda za zaštitu bilja već je u skladu sa ISO i HACCP standardima, i stalno se poboljšava u skladu sa zahtjevima. Što se tiče registracijskih dosjea prioritet Veterine je stalno poboljšanje dokumentacije za vodeće proizvode u skladu sa smjernicama Europske unije.

5. Inovacije Kroz svoju dugu povijest, Veterina je bila usmjerena na razvoj i inovacije proizvoda. S ciljem jačanja svoje pozicije u nedavno pridruženim zemljama članicama EU i usvajanja novih smjernica, napori i resursi su usmjereni na usklađivanje dokumentacije. Ubuduće Veterina namjerava velik dio aktivnosti posvetiti generičkim kemofarmaceutskim

65

proizvodima i vlastitim biološkim proizvodima. Razvoj novih proizvoda ostvarit će vlastitim resursima i partnerstvima sa svjetskim kompanijama. Vlastiti razvoj i dalje će jačati u području biotehnologije (posebice bioloških peradarskih vakcina).

6. Učenje i razvoj Managment Veterine svjestan važnosti ključnih kompetencija, znanja i vještina svakog zaposlenika i kontinuirano ulaže sve napore u njihovo razvijanje. Isto tako, jedan od glavnih ciljeva je zadržati lojalnost i motiviranost zaposlenika kao osnovu za uspješno poslovanje.

9.9. PLAN POSLOVANJA VETERINE U RAZDOBLJU OD 2007. – 2013.

U skladu sa trendovima za veterinarsku farmaceutsku industriju Veterina nastoji zadovoljiti potrebe proizvođača animalnih bjelančevina i vlasnika kućnih ljubimaca pružajući im široku paletu lijekova, cjepiva i ostalih veterinarskih proizvoda. Veterinin cilj je da kroz proizvodni program, stavljajući težište na preventivu i intenzivno stočarstvo kao i stratešku orijentaciju na segment kućnih ljubimaca, ostvari slijedeće:

• postati regionalni lider u proizvodnji i prodaji kemofarmaceutskih i bioloških proizvoda

• uskladiti procese sa EU standardima • unaprijediti interne procese za povećanje profitabilnosti

Poštujući trendove i trajno rastuće zahtjeve regulatorne i dobre proizvođačke prakse navedeni će se ciljevi ostvariti kroz četiri glavna segmenta. Kemofarmaceutski proizvodi Veterina želi nastaviti rasti u području generičkih kemofarmaceutskih proizvoda i to u svom ključnom segmentu antibiotika i antiparazitika. Svoj sadašnji portfelj koji odgovara portfelju ostalih generičkih veterinarskih kompanija, želi nadopunjavati proizvodima iz vlastitog razvoja ali i suradnje. Naročito u antiparaziticima, težište će biti na novim oblicima i načinu aplikacije lijekova. Porast prodaje očekuje se nakon stvaranja preduvjeta za izlazak na regulatorno zahtjevnija tržišta. Biološki proizvodi Tradicija, ekspertna znanja u biotehnologiji i izučeni kadar garancija su nastavka razvoja bioloških proizvoda, a u skladu s novim trendovima i zahtjevima tržiša. Također, puno pažnje posvetiti će se optimizaciji proizvodnje Dodaci stočnoj hrani U slijedećem razdoblju, Veterina će napraviti transfer tehnologije ljekovitih dodataka stočnoj hrani u pogon kemofarmaceutika, čime će si stvoriti uvjet za ostanak na tržištu zbog sve strožijih regulatornih zahtjeva. Vitaminsko-mineralne premikse će kroz vlastiti razvoj prilagođavati zahtjevima korisnika ( proizvodnja prema specifikaciji krajnjeg korisnika), osiguravajući regionalno tržište kroz bliskost s kupcem. Ne manje važna biti će i optimizacija proizvodnje zbog profitabilnosti i cjenovne konkurentnosti na tržištu.

66

Segment Agro Segment Agro namjerava u sljedećem razdoblju zadržati postojeći promet uz konstantno smanjenje troškova s ciljem ostvarivanja ciljane profitabilnosti. U prijelaznom razdoblju prilagodbe EU propisima Agro segment čeka veliki opseg poslova vezan na izradu potrebne dokumentacije te zamjenu sirovina i odabir novih licencnih partnera.

Strategija proizvodaStrategija proizvoda


Agro proizvodi

Biološki proizvodi

Kemofarmaceutskiproizvodi

Antiparazitici i antibiotici

Vlastiti razvoj i suradnjeIzvozna tržištaNovi oblici

Peradrske vakcine

Vlastiti razvojNove tehnologijeInovacija pakiranja

Optimizacija proizvodnje

Ljekoviti dodaciOptimizacija proizvodnjeVitamin.-mineralni Vlastite inovacije

Transfer proizvodnje

Usklađivanje s EU/dokumentacijaPartnerstvanajjači vlastiti brendovi

67

Veterina svoj strateški plan dijeli u dvije faze: I. faza

Kratkoročno se planiraju izgraditi temelji za buduće regionalno širenje i to kroz sljedeće tri osnovne smjernice:

o ulaganja u dobru proizvođačku praksu, o ulaganja u registracijsku dokumentaciju proizvoda, o optimizaciju proizvodnje

II. faza Dugoročno želi ostvariti rast prihoda kroz nove registracije, nove i inovirane proizvode i nova tržišta.

Prikaz 15 Faze strateškog plana Veterine

Stabilizacija(GMP, dokumentacija)

Fokusiranje na regionalna tržištaOdržavanje pozicijePartnerstva za nadomještanje portfeljaUgovorna proizvodnja

22--3 3 godinegodine

I. FAZA

II. FAZA

StartStart20102010

Rast prihoda-širenje tržištaRast profitabilnosti

Implementacija projekata

I. faza odnosno kratkoročni strateški plan Veterina primarno se odnosi na sljedećih nekoliko aktivnosti tj. projekata: Najvažniji projekt na kojem Veterina kontinuirano radi je prilagođavanje proizvodnih i ostalih uvjeta dobroj proizvođačkoj praksi ( DPP engleski GMP).Tim projektom obuhvaćeno je svih 5 farmaceutskih proizvodnih pogona, te laboratoriji Kvalitete. Uz navedeno, uvodi se sustav i procesi sukladno zahtjevima DPP-a, što podrazumijeva i prilagodbu registracijske dokumentacije. Dobivanjem EU DPP certifikata Veterina će steći predispoziciju da postane vodeći regionalni proizvođač veterinarskih lijekova sa dozvolom prodaje u EU.Takav certifikat je osim toga esencijalan preduvjet za zadržavanje pozicije u regiji. U nekim zemljama regije se izrijekom ne traži EU DPP certifikat ( čak i Hrvatska ), ali je posjedovanje istog pokazatelj kvalitete

68

kompanije i njenog sustava upravljanja kvalitetom, te je ulazak na tržište olakšan. U sljedećih nekoliko godina takav certifikat bit će potreban u svim zemljama regije. Efekt ovog projekta ,koji podrazumijeva investiranje još HRK 44,5 milijuna kn kroz sljedeće 2,5 god, bit će vidljiv od 2009. god. kad će projekt investicijski biti završen. S obzirom da navedene aktivnosti kratkoročno usporavaju ulaganje u razvoj novih proizvoda (skupa i dugotrajna istraživanja), Veterina nastoji na kvalitetan način riješiti trenutnu situaciju kao što je i praksa svjetskih proizvođača farmaceutskih generičkih proizvoda. Radi se o korištenju vanjskih izvora dokumentacije, licenci ili distribuciji. Predviđeni prihod iz ovog projekta je oko HRK 7 milijuna. Nakon što se stvore preduvjeti kroz DPP certificiranje i doradu registracijske dokumentacije, krenut će se u zemlje regije s većim brojem proizvoda od sadašnjeg. Svoju prisutnost Veterina će ojačati na razne načine ovisno o trenutnoj tržišnoj situaciji. Predviđeni rast učešća izvoznih tržišta u odnosu na hrvatsko moguć je značajno od 2009 god. Povećanje kapaciteta Postizanjem DPP uvjeta stvorit će se i prostor za moguću ugovornu proizvodnju za određeni broj proizvoda.što bi rezultiralo dodatnim prihodom te smanjenjem troškova. Predviđeno je do 25 % proizvodnih kapaciteta poglavito u kemofarmaceutskoj proizvodnji staviti u funkciju ugovorne proizvodnje. Time bi se došlo do povećanje prihoda kumulativno od oko 50.0 milijuna HRK te smanjenja troškova proizvodnje (Cost of Goods Sold). Registracijska dokumentacija Registracijsku dokumentaciju, kao ključni faktor za budući rast nekoliko vlastitih vodećih proizvoda, Veterina je odlučila u potpunosti uskladiti sa EU zahtjevima odnosno podići na zahtijevani nivo te time stvoriti mogućnost za dodatne prihode od 2010 god.Radi se o 6 proizvoda sa investiranjem u dokumentaciju a time će se osigurati prihod od prodaje i proizvoda i licence. Portfelj Veterine obuhvaća sve važne grane stočarske proizvodnje i pokriva sve važne indikacije. U budućnosti, želi se jače razviti i područje proizvoda za kućne ljubimce . Niz proizvoda i danas veterinari svakodnevno primjenjuju u preventivi i terapiji kućnih ljubimaca. U Hrvatskoj i regiji taj segment je rastući te u budućnosti potencijalno može donositi značajan prihod. Istraživanje i razvoj U skladu s dugogodišnjom tradicijom razvoja vlastitih vakcina, Veterina će nastavati ulagati u vlastiti razvoj. Zbog rastućih zahtjeva regulative za biotehnološke proizvode nužno je urediti laboratorije i nastambe za klinička i kontrolna ispitivanja. Time bi se zadržala kontrola nad najosjetljivijim dijelom procesa razvoja novih bioloških proizvoda, povećali istraživački kapaciteti na inovacijama postojećih proizvoda te ostvarila ušteda troškova. Partnerstva U planu je nastavak suradnje, uz ulaganja od HRK 18 milijuna, s dugogodišnjim partnerom na proizvodnji metionina, odnosno doradi oblaganja, a u cilju povećavanja opsega tog posla i prilagođavanja novim EU zakonima. Rezultat bi trebao Veterini dugoročno učvrstiti prihod

69

(povećanje prihoda od HRK 22 milijuna) i imidž pouzdanog partnera koji ima potrebna specifična tehnološka znanja.

Prikaz 16 Shematski prikaz strategija poslovanja

Kemofarmaceutskiproizvodi


Agro proizvodi

Biološki proizvodi

2008 2010 2012 201320092007 2011

Novi i inovirani proizvodi

Novi i inovirani proizvodi / segmenti

Nova tržišta

Harmonizacija sa EU propisima

Nova tržišta

Ugovorna proizvodnja

Ugovorna proizvodnja

Zadr

žava

nje

pozi

cije

Po ostvarenju kratkoročnog strateškog plana, Veterina će imati temelj za rast prihoda u regiji i šire, prvenstveno zahvaljujući povećanom broju kvalitetne registracijske dokumentacije – više proizvoda na tržištu, novim proizvodima, potpuno prilagođenim proizvodnim uvjetima te ostvarenim preduvjetima za otvaranje novih tržišta.. Realizacija započetih i planiranih projekata biti će od 2010 god što će donijeti CAGR od 8,7 % ( 2010/2013) te rast prihoda 2007 /2013 od 28 % . U regiji Srednje i Istočne Europe gdje Veterina želi postati lider, strateški je cilj postići rast prihoda sa CAGR-om 10 % (2007/ 2013). Posebno se to odnosi na tržišta: Srbija, Poljska BiH, Ukrajina, Rumunjska, Makedonija, Bjelorusija. U regiji postoje manje i srednje kompanije u verinarskom biznisu za koje menadžment smatra da odgovaraju portfelju i tržišnoj poziciji Veterine. Ovi procesi bi se počeli ostvarivati od 2009. godine. Veterina, s obzirom na strukturu bilance, ima na raspolaganju financijska sredstva za realizaciju navedenih aktivnosti.

70

Veterina ima stabilno poslovanje, jasnu strategiju rasta, organskog i kroz akvizicije, ostvarivu kroz konkretne projekte i dostupne izvore financiranja a u skladu sa svojom vizijom i ciljevima.

Prikaz 17 Organski rast prodaje do 2013. godine

0

50,000

100,000

150,000

200,000

250,000

300,000

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Izvor: Veterina

Prikaz 18 Kretanje profitnih marži do 2013. godine generiranih iz organskog rasta

46%45%44%43%

41%41%40%

12% 12%12%

16%19% 20% 21%

4% 4%6%

10% 11% 13%

5% 10%9%8%5%3%3%4%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Bruto marža EBITDA marža EBIT marža Neto marža

Izvor: Veterina

71

Prikaz 19 Struktura prihoda po grupama proizvoda u 2006. i 2013. godini

0% 20% 40% 60% 80% 100%

2013

2006

Biološki proizvodi KF proizvodiDodaci stočnoj hrani Agro

Izvor: Veterina

72

9.9.1 Projekcija Računa dobiti i gubitka od 2007. do 2013.

HRK 000 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

UKUPNI PRIHODI 204,562 206,191 210,586 229,113 242,465 254,149 262,792

Prihodi od prodaje 197,679 199,191 202,436 215,263 226,715 239,299 249,792

Ostali prihodi 6,883 7,000 8,150 13,850 15,750 14,850 13,000

Trošak prodanih proizvoda (124,783) (125,434) (128,054) (136,731) (142,795) (147,251) (148,799)

BRUTO DOBIT 79,779 80,757 82,532 92,382 99,670 106,898 113,993

OPERATIVNI TROŠKOVI (70,370) (71,917) (74,311) (79,378) (77,161) (79,799) (82,726)

Opći i administrativni troškovi (19,240) (18,136) (18,236) (18,286) (18,336) (18,386) (18,486)

Troškovi istraživanja i razvoja (11,000) (13,681) (16,425) (17,885) (13,740) (14,040) (14,640)

Troškovi prodaje i distribucije (40,130) (40,100) (39,650) (43,207) (45,085) (47,373) (49,600)

EBITDA 22,946 23,104 25,025 33,538 43,043 47,633 51,657

Trošak amortizacije (13,537) (14,264) (16,804) (20,534) (20,534) (20,534) (20,390)

EBIT 9,409 8,840 8,221 13,004 22,509 27,099 31,267

Financijski prihodi/rashodi (430) (866) (763) (657) (548) (436) (271)

EBT 8,979 7,974 7,458 12,347 21,961 26,663 30,996

Trošak poreza na dobit (1,796) (1,595) (1,492) (2,469) (4,392) (5,333) (6,199)

Neto dobit 7,183 6,379 5,966 9,878 17,569 21,330 24,797

73

9.9.2 Projekcija bilance od 2007. do 2013.

HRK 000 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Nematerijalna imovina 270 260 250 240 230 220 210

Nekretnine, postrojenja i oprema 602 582 560 246 223 199 174

Materijalna imovina 103,858 124,724 140,030 133,316 126,602 119,888 113,318 UKUPNA DUGOTRAJNA IMOVINA 104,730 125,566 140,840 133,802 127,055 120,307 113,702

Zalihe 56,900 55,000 53,000 59,000 65,000 72,000 75,000

Potraživanja 80,992 80,231 81,462 83,968 85,353 88,787 99,795

Novac i novčani ekvivalenti 21,172 17,743 11,618 13,476 20,573 24,970 26,470 UKUPNO KRATKOTRAJNA IMOVINA 159,064 152,974 146,080 156,444 170,926 185,757 201,265

UKUPNO IMOVINA 263,794 278,540 286,920 290,246 297,981 306,064 314,967

Dugoročne obveze 8,440 15,785 13,130 10,475 7,820 5,165 2,510 UKUPNO DUGOROČNE OBVEZE 8,440 15,785 13,130 10,475 7,820 5,165 2,510

Obveze prema dobavljačima 27,546 31,111 39,472 37,581 33,418 30,670 27,230

Porezi 1,796 1,595 1,492 2,469 4,392 5,333 6,199

Tekuće dospijeće dugoročnog duga 1,405 2,655 2,655 2,655 2,655 2,655 2,655 UKUPNE KRATKOROČNE OBVEZE 30,747 35,361 43,619 42,705 40,465 38,658 36,084

Temeljni kapital 184,486 184,486 184,486 184,486 184,486 184,486 184,486

Zadržana dobit 23,714 27,306 30,495 33,478 38,417 47,201 57,866

Dobit tekuće godine 7,183 6,379 5,966 9,878 17,569 21,330 24,797

Rezerve 9,224 9,224 9,224 9,224 9,224 9,224 9,224

UKUPNO KAPITAL 224,607 227,395 230,171 237,066 249,696 262,241 276,373

UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 263,794 278,540 286,920 290,246 297,981 306,064 314,967

74

9.10. PLAN INVESTICIJA

U šestogodišnjem razdoblju od 2001. – 2006. u velike investicijske projekte Veterina je uložila ukupno HRK 82,5 milijuna. Neposredno nakon osamostaljenja 2001, rješavani su neophodni i hitni infrastrukturni zahtjevi te povećavani proizvodni kapaciteti. Izgradnjom nove upravne zgrade stvoreni su preduvjeti za objedinjavanje svih funkcija Veterine na lokaciji Kalinovica. Izvršena je rekonstrukcija električnog napajanja i javne rasvjete lokacije. Istovremeno, u proizvodnji, skladišnom prostoru i laboratorijima su bila neophodna kapitalna ulaganja. Zbog realno velike lokacije, starih zgrada s jedne strane te obaveze kontinuirane proizvodnje i ograničenih sredstava s druge strane, rekonstrukciji se prilazilo parcijalno. Djelomično je rekonstruirana proizvodnja kemofarmaceutskih proizvoda, virusnih vakcina, i pogona dodataka stočnoj hrani, te su adaptirani instrumentalni i imunobiološki laboratorij. U isto vrijeme nabavljana je i nova proizvodna oprema za neke dijelove procesa. Ostvarenje ovih planova bilo je u skladu sa investicijama odobrenim od strane vlasnika. Zbog rastućih regulatornih zahtjeva od 2003 god. započeo je proces prilagodbe EU propisima i standardima uvođenjem sustava osiguranja kvalitete.Također je analiziran status Veterine u odnosu na EU DPP (GMP). i započelo se sa prilagodbom ambijentalnih uvjeta proizvodnje i dokumentacije. Planirane velike investicije do 2009 god. iznose ukupno HRK 89 milijuna. Odnose se na kapitalna ulaganja u daljnju prilagodbu EU GMP uvjetima ( proizvodnja, mikrobiološki laboratorij, skladište), R&D laboratorij, unapređenje procesa u proizvodnji metionina, te razvoj registracijske dokumentacije za važnije proizvode.

infrastruktura kapaciteti dokumentacija

GMP

Amortizacijska zamjena

2001 2003 2007 2009 2013

PREGLED INVESTICIJSKIH CIKLUSA po godinama

GMP

dokumentacija

75

Prikaz 20 Kretanje Capex-a od 2007. do 2013 godine

21.8

35.132.1

13.8 13.8 13.8 13.8

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Izvor: Veterina

76

10. FINANCIJSKI POLOŽAJ

Konsolidirani račun dobiti i gubitka

(u tisućama HRK) 2004. 2005. 2006.

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 205.101 210.504 189.322

Ostali prihodi 6.721 6.686 5.411

Ukupni prihodi 211.822 217.190 194.733

Trošak prodanih proizvoda 121.977 133.621 116.586

Bruto dobit 89.845 83.569 78.147

Opći i administrativni troškovi 27.344 20.906 19.021

Troškovi istraživanja i razvoja 7.005 9.501 9.946

Troškovi prodaje i distribucije 46.622 39.935 43.140

Dobit iz poslovanja 8.874 13.227 6.040

Financijski prihodi 1.931 454 176

Financijski rashodi (1.837) (1.270) (1.841)

Dobit prije oporezivanja 8.968 12.411 4.375

Trošak poreza na dobit (1.478) (1.999) (477)

Neto dobit za godinu 7.490 10.412 3.898

77

Konsolidirana bilanca (u tisućama HRK) 2004. 2005. 2006.

IMOVINA

Nekretnine, postrojenja i oprema 96.977 97.816 95.324

Nematerijalna imovina 386 348 322

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 267 534 567

Ukupno dugotrajna imovina 97.630 98.698 96.213

Zalihe 48.901 47.200 57.510

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 99.039 87.780 80.516

Potraživanja za porez na dobit - - 1.299

Novac i novčani ekvivalenti 15.824 33.119 28.357

Ukupno kratkotrajna imovina 163.764 168.099 167.682

UKUPNO IMOVINA 261.394 266.797 263.895

GLAVNICA I OBVEZE

Temeljni kapital 184.486 184.486 184.486

Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika - 149 149

Zadržana dobit 19.794 30.206 34.104

Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja 29 51 47

Ukupno glavnica 204.309 214.892 218.786

OBVEZE

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate 20.340 13.531 9.695

Ukupno dugoročne obveze 20.340 13.531 9.695

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 29.730 31.368 34.159

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate 6.743 6.645 1.255

Obveza poreza na dobit 272 361 -

Ukupno kratkoročne obveze 36.745 38.374 35.414

Ukupno obveze 57.085 51.905 45.109

UKUPNO GLAVNICA I OBVEZE 261.394 266.797 263.895

78

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku

(u tisućama HRK) 2004. 2005. 2006. Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti Dobit prije oporezivanja 8.968 12.411 4.375 Usklađivanja za:

Amortizacija materijalne imovine 11.606 12.219 12.501 Amortizacija nematerijalne imovine 109 141 159 Opcije za glavničke dionice vlasnika - 149 - Učinak svođenja danih kredita na fer vrijednost 126 (7) (68) Tečajne razlike 6 59 (4) Naplata otpisanih potraživanja (974) (1.701) (48) Otpis potraživanja (9.504) (362) - Otpis dugotrajne imovine 42 7 118 Profit od prodaje imovine (116) (210) (29) Trošak kamata 1.837 1.270 945 Prihod od kamata (135) (199) (176) Trošak rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 9.755 4.110 1.670

Dobit iz poslovanja prije promjena obrtnog kapitala 21.720 27.887 19.719 Smanjenje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 2.109 9.212 5.642 Smanjenje/(povećanje) zaliha (2.773) 1.701 (10.586) Povećanje/(smanjenje) obveza 1.155 1.614 2.816 Novac ostvaren poslovanjem 22.211 40.414 17.591 Plaćene kamate (1.797) (1.285) (970) Plaćeni porez na dobit (1.762) (1.910) (2.137) Naplaćene kamate 136 202 177 Neto novac od poslovnih aktivnosti 18.788 37.421 14.661 Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Nabava dugotrajne materijalne imovine (19.176) (13.168) (10.161) Nabava dugotrajne nematerijalne imovine (161) (103) (133) Primici od danih kredita 12 31 34 Prihod od prodaje imovine 285 313 63 Predujam za operativni najam - (292) - Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima (19.040) (13.219) (10.197) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti Otplata zaduženja na koja se obračunavaju kamate (6.713) (6.907) (9.226) Primici zaduženja na koja se obračunavaju kamate 11.250 - - Neto novac korišten u financijskim aktivnostima 4.537 (6.907) (9.226) Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata 4.285 17.295 (4.762) Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 11.539 15.824 33.119 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 15.824 33.119 28.357

79

Konsolidirani izvještaj o promjeni glavnice

(u tisućama HRK) Upisani kapital

Izdane opcije

za glavničke

dionice vlasnika

Zadržana

dobit

Rezerve iz preračuna

Ukupno

Stanje 1. siječnja 2004. 184.486 - 4.438 24 188.948 Promjena odluke dividende 2003. - - 7.866

- 7.866

Neto dobit za 2004. - - 7.490 - 7.490 Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja - -

-

5

5

Stanje 31. prosinca 2004. 184.486 - 19.794 29 204.309

Stanje 1. siječnja 2005. 184.486 - 19.794 29 204.309 Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika (bilješka 17) - 149

-

-

149

Neto dobit za 2005. - - 10.412 - 10.412 Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja - -

22

22

Stanje 31. prosinca 2005. 184.486 149 30.206 51 214.892

Stanje 1. siječnja 2006. 184.486 149 30.206 51 214.892

Neto dobit za 2006. - - 3.898 - 3.898

Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja

- - - (4)

(4)

Stanje 31. prosinca 2006. 184.486 149 34.104 47 218.786

80

Konsolidirani račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01. – 06. mjeseca 2007. usporedno sa istim razdobljem 2006.

HRK 000 30.06.2007. 30.06.2006.

Ukupni prihodi 102,617 104,881

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 99,415 102,464

Ostali prihodi 3,202 2,417Trošak prodanih proizvoda (62,533) (60,905)

Bruto dobit 40,084 43,976

Operativni troškovi 35,267 38,425

Opći i administrativni troškovi (9,286) (10,133)Troškovi istraživanja i razvoja (5,075) (5,083)Troškovi prodaje i distribucije (20,906) (23,209)

EBITDA 11,103 11,836

Amortizacija (6,286) (6,285)

EBIT 4,817 5,551

Financijski prihodi/rashodi (729) (1,455)

Dobit prije oporezivanja 4,088 4,096

Porez na dobit (1,025 (1,044)

Neto dobit 3,063 3,052

81

Konsolidirana bilanca na dan 30.06.2007. i 30.06.2006. HRK 000 30.06.2007. 30.06.2006.

Nematerijalna imovina 321 382 Potraživanja od kupaca 589 520 Nekretnine, postrojenja i oprema 92,292 93,220 Ukupno dugotrajna imovina 93,202 94,122 Zalihe 53,845 51,437 Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 94,505 94,400 Novac i novčani ekvivalenti 16,264 27,891 Ukupno kratkotrajna imovina 164,614 173,728

UKUPNO IMOVINA 257,816 267,850

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate 9,141 11,065 Ukupno dugoročne obveze 9,141 11,065 Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 31,102 33,160 Kratkoročni kredit 5,500 - Tekuće dospijeće dugoročnog duga 1,406 5,742 Ukupne kratkoročne obveze 38,008 38,902 Temeljni kapital 184,486 184,486 Zadržana dobit 22,969 30,196 Dobit tekuće godine 3,063 3,052 Rezerve 149 149 Temeljni kapital 210,667 217,883

UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 257,816 267,850

82

Odabrani financijski pokazatelji

31.12.2004. 31.12.2005. 31.12.2006. 30.06.2006. 30.06.2007.

Pokazatelji likvidnosti Koeficijent trenutne likvidnosti (novac/tek.obv.)

0.43 0.86 0.80 0.72 0.43

Koeficijent ubrzane likvidnosti (zalihe/tek.obv.)

1.33 1.23 1.62 1.32 1.42

Koeficijent tekuće likvidnosti (tek.imov./tek.obv.)

4.46 4.38 4.73 4.47 4.33

Pokazatelji zaduženosti Odnos ukupnih kamatonosnih obveza i ukupne imovine

0.10 0.08 0.04 0.06 0.04

Odnos kapitala i ukupne imovine 0.78 0.81 0.83 0.81 0.82 EBITDA pokriće kamata 11.21 20.15 19.79 24.26 47.25 EBIT pokriće kamata 4.83 10.41 6.39 11.38 20.50 Odnos ukupnih kamatonosnih obveza i EBITDA

1.32 0.79 0.59 1.42 0.95

Pokazatelji aktivnosti Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0.81 0.81 0.74 0.39 0.40 Koeficijent obrtaja tekuće imovine 1.29 1.29 1.16 0.60 0.62 Koeficijent obrtaja potraživanja 2.14 2.47 2.42 1.11 1.10 Koeficijent obrtaja zaliha 2.49 2.83 2.03 1.18 1.16 Pokazatelji profitabilnosti (%) ROE (neto d./kapital) 3.67% 4.85% 1.78% 1.40% 1.45% ROA (EBIT/uk.imovina) 3.39% 4.96% 2.29% 2.05% 1.87% Profitne marže (%) EBITDA marža 9.72% 11.78% 9.60% 11.29% 10.82% EBIT marža 4.19% 6.09% 3.10% 5.29% 4.69% Neto marža 3.54% 4.79% 2.00% 2.91% 2.98%

83

11. POVEZANA PODUZEĆA

Veterina Polska Sp.z.o.o., Krakow Kompanija kćerka sa sjedištem u Krakowu, Poljska. Osnovana je 2002 god., a osnovna zadaća je promocija i prodaja Veterininih proizvoda u Poljskoj . Ima 6 zaposlenih i u 100 % je vlasništvu Veterine Kalinovica. Promet u 2006. je bio 1,2 miolijuna USD. Tvrtka ima i regionalnu ulogu nositelja odobrenja za stavljanje proizvoda u promet na tržišta Poljske, Češke i Slovačke. Formiranje vlastitog poduzeća u Poljskoj otvorilo je put jačoj prisutnosti na jednom od ciljanih tržišta Veterine. Veterina Plus d.o.o. Ljubljana 01.01.2007. osnovana je tvrtka Veterina Plus d.o.o. a transformirana iz Podružnice koja je ugašena 30.04.2007. Planirani promet u 2007. godini je USD 1,5 milijuna. Ima 2 zaposlenika, a u 100 %-tnom je vlasništvu Veterina Kalinovica Osnovna zadaća je promocija Veterininih proizvoda u Sloveniji, radi ostvarenja što bolje prodaje, a u skladu sa zajednički utvrđenim godišnjim programom. Veterina Plus također preuzima brigu za ishođenje registracije proizvoda u Sloveniji. Dugogodišnja suradnja sa znanstvenim institucijama garancija je za uspješnost nastupa Veterine na tržištu Slovenije.

84

12. PROIZVODNA POSTROJENJA I OBJEKTI

12.1. LOKACIJA OBJEKATA

Veterina se nalazi u Kalinovici na površini od 250,239 m2, od čega su na 32.124 m2 zgrade, 31,500m2 pokriveno je asfaltom, a ostalih 186,615m2 otpada na zelene površine. Svi objekti i ostale nekretnine u vlasništvu su VETERINE.

Slika 2 Lokacijska shema nekretnina u Kalinovici

85

12.2. ORGANIZACIJA PROIZVODNJE

Proizvodnja je organizirana u četiri proizvodna pogona: • Biologija • Kemofarmaceutika • Dodaci stočnoj hrani • Zaštita bilja

12.2.1 Biologija

Proizvodnja bioloških preparata (virusnih i bakterijskih vakcina) zasniva se na vlastitim tehnološkim procedurama. Objekti u kojima su instalirane proizvodne tehnologije bioloških proizvoda su relativno stari. Liofilizirane virusne vakcine (atenuirane) proizvode se u objektu br. 29 na cca 1300 m². Početna proizvodna faza proizvodnja virusne suspenzije zahtjeva značajna investicijska ulaganja. U liofilizacijskom traktu je izvedena veća adaptacija prije 10-tak godina, a zadnja manja uz instalaciju novog liofilizatora i udvostručenje kapaciteta prije 1,5 godina. Za proizvodnju inaktiviranih virusnih vakcina unutar postojećeg objekta br. 25 na cca 650 m² je instaliran popuno novi proizvodni kapacitet 2006.godine. Unutar istog objekta nalazi se i prostor opreme bioloških proizvoda na cca 360 m² koji je samo djelomično uređen sa starom proizvodnom i infrastrukturnom opremom. Isplanirano je rješavanje još ta dva navedena proizvodna prostora pogona Biologija koja ne zadovoljavaju EU GMP standarde.

Tabela 8 Iskorištenost proizvodnih kapaciteta

Instalirani % Tehnološka linija Jedinica kapaciteti iskorištenja

virusne vakcine atenuirane à 5ml 3,45 mil 70 virusne vakcine inaktivirane lit 22,000 50 bakterijske vakcine lit 13,200 23

Izvor: Veterina

12.2.2 Kemofarmaceutika

U ovom pogonu se proizvode: • medicinski proizvodi za veterinarsku upotrebu (antibiotici, sulfonamidi,

kemofarmaceutici, hormoni, antiparaziti, vitamini, antiseptici). • dezinficijensi koji se koriste u humanoj medicini (ugovorna proizvodnja za

PLIVU, koja angažira većinu proizvodnog kapaciteta), i u veterinarskoj medicini

86

Dvije su osnovne grupe proizvoda:

A) Proizvodnja suhih oblika: prah granule tablete film obložene pelete

Krute forme kemofarmaceutskih lijekova se proizvode u objektu br 55 izgrađenom 1975. godine ukupne brutto površine 1755 m². Tijekom 2005. godine značajno je redizajniran veći dio objekta prema EU GMP zahtjevima.

B) Proizvodnja tekućih i polutekućih oblika: otopine suspenzije, masti dezinficijensi

Tekuće KF forme (otopine na 750 m² i suspenzije na 375 m² ) proizvode se u objektu br 34 . Prema EU GMP zahtjevima ti su prostori redizajnirani 2005. i 2006. godine. Ostao je otvoren problem manjeg redizajna proizvodnog prostora za KF otopine i većeg zahvata na opremi tekućih KF formi ( suspenzija i otopina). Tekući dezinficijensi se proizvode u aneksu objekta 34 koji je kompletno redizajniran 2001 godine.



film obložene pelete kg 1,000,000 100 granulati/tablete/prah kg 300,000 31 otopine (20-50-100-200ml-1l) kom 1,330,000 34 suspenzije/masti (50-100-200ml) kom 660,000 56 tekući dezificijensi lit 440,000 85

Izvor: Veterina

12.2.3 Dodaci stočnoj hrani Proizvodni program dodataka stočnoj hrani uključuje dvije osnovne grupe proizvoda:

A) Praškasti oblici • premiksi za tvornice stočne hrane (VAMs) • premiksi za krajnje korisnike • makro-premiks (Kostovit) • medicinski dodaci hrani

B) Peletirani oblici

• specijalna hrana • metionin

87

Proizvodnja dodataka stočnoj hrani se proizvode u osnovnom najstarijem objektu br 57 (1400m2) iz 1964. godine (premiksi) , aneksu iz 1974. godine (ljekoviti i nutritivni dodaci) te aneksu iz 2003. godine(peletirani oblici) te izdvojenom objektu br 38 (725m2) adaptiranom prije 15-tak godina.(peletirani oblici).



premiksi (a 25 kg) kg 2,640,000 80 nutritivni aditivi (a 25 kg) kg 2,640,000 45 ljekoviti aditivi (a 25 kg) kg 1,320,000 21 pelete kg 2,400,000 70

Izvor: Veterina

12.2.4 Zaštita bilja U ovom pogonu se proizvode gotovi proizvodi u sljedećim oblicima:

- prah - močivi prah - granule - pelete - blok - otopine - emulzije - suspenzije

Proizvodnja poljoprivednih kemikalija, insekticida i rodenticida odvija se u tri zgrade opremljene sa 6 tehnoloških, proizvodnih linija i 5 linija za pakiranje. Proizvodnja praškastih sredstava za zaštitu bilja se odvija u dijelu izrazito starog objekta br 34 sa dograđenim većim aneksom 1982. Unutar tog prostora instalirana je nova oprema za pakiranje praškova 2003. godine.Granulirani oblici se proizvode u objektu br 6 (1150m2)iz 1981. godine a tekući oblici u objektu br 3 (375m2) iz 1976.


Instalirani % Tehnološka linija Jedinica kapaciteti iskorištenja granulati/pelete/prah Kg 4,200,000 15 otopine Lit 660,000 30 suspenzije lit 440,000 20

Izvor: Veterina

88

12.3. LOGISTIKA

Logistika se bavi skladištenjem, transportom i distribucijom proizvodnog materijala i gotovih proizvoda.

1. Centralno skladište • Sagrađeno je na 3 nivoa, površine 6,000m2, 1953. godine otvoreno za upotrebu.

Zgrada je dobro održavana i adaptirana u skladu s specifičnim potrebama. • Napomena: sustav za kondicioniranje zraka za cijelu zgradu uključen je u

trogodišnji investicijski plan (prvi korak u 2008.)

2. Visokoregalno skladište • Novo rekonstruirano (u 2002) visokoregalno skladište s kapacitetom od 2,000

paleta i odgovarajućom opremom. • Napomena: bez kondicioniranja zraka, samo prirodna ventilacija

3. Hlađeni skladišni prostori • 90 m2 podnog skladišnog prostora ( za 35 paleta) i dodatnih 20 m2 sa policama, u

kontroliranim skladišnim uvjetima 2-8 °C, • 150 m2 podnog skladišnog prostora (za 50 paleta) u kontroliranim skladišnim

uvjetima 8-15 °C,

4. Tank za skladištenje i pretakanje etanola od 32 m3

5. Skladištenje gotovih proizvoda za dodatke stočnoj hrani (objekt 58 - 637m2 za 444 paleta)

12.4. NABAVA

Odjel nabave odgovoran je za dobavu sirovina, materijala za pakiranje i trgovačke robe od lokalnih i inozemnih dobavljača. Kako su sirovine i materijal za pakiranje za većinu proizvoda dostupni na tržištu njihova se nabava obavlja individualnim narudžbama, dok u slučaju određenih licenciranih dobavljača, najviše iz segmenta agrokemikalija, postoje adekvatni ugovori za nabavu i distribuciju takvih roba. Prema implementaciji poslovnih standarda GMP, ISO i HACCP i osnovan na QA zahtjevima o nabavi sirovina mogućnost nabave na tržištu, uspoređujući s prošlim godinama, ograničena je isključivo na autorizirane dobavljače.

89

U 2006. uvozna dobra iznosila su 62,2% ukupne nabave, dok su ostala dobra nabavljana u Hrvatskoj.

Tabela 12 Glavni dobavljači sirovina u 2006. HRK R.

BR. DOBAVLJAČ ZEMLJA '000

% VRSTA ROBE

1 BADEL Hrvatska 3,038 4.7 etanol 2 KING TECH CN 2,855 4.4 agrokemikalije 3 PLIVA Hrvatska 2,749 4.3 različite sirovine 4 DSM Švicarska 2,507 3.9 vitamini f.g. 5 ALCAPHARM Nizozemska 1,817 2.8 pharma row material, bubber stoppers 6 DOPHYLA Italija 1,593 2.5 momokalcijski fosfat 7 HUEPHARMA BG 1,528 2.4 coccidiostatics, aditivi hrani 8 NAŠA DJECA Hrvatska 1,499 2.3 komercijalna pakiranja 9 BMP PRODUCTION Njemačka 1,416 2.2 različiti materijal za sirovine 10 LOHMANN Njemačka 1,369 2.1 SPF jaja 11 LANA KTK Hrvatska 1,339 2.1 komercijalna pakiranja

12 L.A.B. CHEMICAL Ujedinj. Kraljev. 1,198 1.9 različiti materijal za sirovine

13 SUMITOMO J 1,162 1.8 agrokemikalije 14 BRENNTAG Hrvatska 1,097 1.7 različiti materijal za sirovine 15 3V DEUTSCHLAND Njemačka 897 1.4 oxidan - triclosen sodium 16 AURA TRADE Hrvatska 879 1.4 wheat, wheat bran 17 OXON Italija 832 1.3 agrokemikalije 18 MAL-KEM Hrvatska 820 1.3 vitamini f.g., različ. materij. za sirovine 19 BASF chemtrade Njemačka 796 1.2 različiti materijal za sirovine 20 JELEN Hrvatska 767 1.2 ambalaža

Ukupno 30,158 47% Ostali dobavljači 34,220 53% UKUPNA NABAVA 64,378 100.0

Izvor: Veterina

12.5. ENERGETIKA

Servis za održavanje i nabavu energije odgovoran je za održavanje proizvodne i infrastrukturalne opreme i za proizvodnju i distribuciju energetskih dobara.

90

Tabela 13 Kapaciteti 2006.

Br. Infrastrukturma postrojenja Instalirani kapaciteti Max. potrošnja/ Iskorišteni sati kapac. %

1 Energija za grijanje 4,43MW+8,15MW (16,8t pare/h) 10 t pare / h 60

2 Komprimirani zrak 4x5,6m³/min+1x9m³/min (1884 Nm³/h) 1545 Nm³ / h 82

3 Rashladna sredstva 320 kW + 240 kW (2016 MJ / h) 2016 MJ / h 100

4 Deionizirana voda 2 x 5 m³ / h 5 m³ / h 100 5 Proper water 75 m³ / h … 20 l/s 12 l / s 60 6 Nabavljena el. energija 3000 kVA 1200 kVA 40 7 Proper el. power 250 kVA 250 kVA 100

Izvor: Veterina

12.6. INFORMACIJSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV

Od 1999. sve poslovne aktivnosti Veterine podržane su sa 7 modula informatičkog sistema SAP, verzija 4.6, koji danas koristi 70 operativnih korisnika. Sva dokumentacija o registraciji proizvoda organizirana je kroz informacijski sistem Documentum. Prisutstvo zaposlenika na poslu se kontrolira sistemom iRegs, koji omogućava beskontaktno bilježenje dolaska i odlaska s radnog mjesta. Informatička oprema se sastoji od 175 kompjutera (IBM, HP) i 60 printera (HP, EPSON). U telekomunikacijskom centru instalirana 3 servera sa servisima: Win 2000 Server, MS Exchange, Active Directory, Intranet, SAP print and File server, kao i pomoćni uređaji. Prijenos podataka obavlja se kroz lokalnu područnu mrežu koja sadrži 17 hub-ova preko optičkih i bakrenih kablova. Svi Veterinini IT partneri posjeduju odgovarajuće certifikate (SAP service partner, IBM business patrner, Microsoft Certified Partner). Telekomunikacijski centar sadržava digitalnu telefonsku centralu Alcatel 4400 s 250 aktivnih, lokalnih telefonskih linija i povezana je na javnu, ISDN, fiksnu mrežu. Trenutno postoji 68 GSM pretplata koje se koriste u mobilnoj telekomunikaciji.

91

13. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Razvoj proizvoda zasniva se na vještinama i znanju stečenim dugogodišnjim radom na području bioloških i kemofarmaceutskih proizvoda, dodataka za stočnu hranu, proizvoda za zaštitu bilja, te proizvoda za dezinsekciju i deratizaciju. Većina proizvoda rezultat su vlastitog istraživačkog i razvojnog rada. Na razvoju proizvoda radi 10 ljudi u 5 laboratorija. Na ostalim poslovima razvoja (planiranje, klinika i ambalaža) radi još 9 ljudi. Potrebno je naznačiti da Veterina blisko surađuje s znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Određeni proizvodi razvijeni su u suradnji sa stranim partnerima (licencirani proizvodi). Na skupovima inovatora održanih u Hrvatskoj i inozemstvu (Belgija, Rumunjska), Veterina je nagrađena s devet zlatnih medalja i tri Grand prix za originalna rješenja za individualne proizvode (Velika nagrada Eureka 2004., Srebrna plaketa Arca 2005., Nagrada Arca 2006., Zlatna medalja Eureka 2006. itd). U slijedećih nekoliko godina u planu je lansiranje više od 20 novih i inovativnih proizvoda, kao rezultat vlastitog istraživanja i razvoja. U planu je i moderniziranje laboratorija za biološke proizvode i nastambe za pokusne životinje. Namjera je unaprijediti većinu proizvoda u skladu s Dobrom proizvođačkom praksom i regulativama Europske Unije. Rezultat suradnje s nacionalnim i stranim znanstvenim institucijama je preko 200 znanstvenih i profesionalnih radova objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima koji su prezentirani na skupovima održanim širom svijeta. Nadalje, više od 50 godina Veterina izdaje vlastiti časopis, Praxis veterinaria, u kojem brojni lokalni i strani znanstvenici objavljuju svoje radove.

92

Biološki proizvodi

Veterinin ekspertni tim kontinuirano radi na uzgoju vakcinalnih virusnih sojeva, razvoju novih živih liofiliziranih cjepiva za perad, pripremi subjediničnih virusnih antigena i oblikovanju virusnih uljnih cjepiva. Plivak KS (klasična vakcina za svinjsku kugu) prva je Veterinina vakcina za svinje koja je proizvedena prema originalnim procedurama na trajno inficiranoj kulturi stanice. Kroz vlastiti razvoj, Veterina planira lansirati 2 nova cjepiva za perad u 2008. i 2009. godini.

Kemofarmaceutski proizvodi Vlastiti proizvodi Veterine predstavljaju okvir za široki asortiman kemofarmaceutskih proizvoda. Većina razvojnih aktivnosti je orijentirana prema stalnoj inovaciji postojećih proizvoda sukladno novim znanstvenim saznanjima, regulatornim zahtjevima i potrebama tržišta (promjene doziranja, proširenje područja/polja indikacije, promjena formulacije itd.). Kontinuirano se radi i na razvoju novih generika. Novo uređeni laboratorij za razvoj formulacija kemofarmaceutskih proizvoda unaprijedit će razvoj tehnološke procedure za tu grupu proizvoda. Kroz vlastiti razvoj Veterina planira lansirati 2 kemofarmaceutska proizvoda (antibiotik i vitaminski proizvod) do 2009. godine. U međuvremenu, planirano je, kroz licencnu suradnju, obogatiti portfolio s nekoliko proizvoda.


Istraživački rad koji se odnosi na razvoj i upotrebu dodataka za stočnu hranu temelji se na dinamičnoj inovaciji proizvoda sukladno najnovijim znanstvenim saznanjima, regulativi i potrebama tržišta. Većina aktivnosti u budućnosti će se odnositi na vitaminsko-mineralne premikse, hranjive tvari i dizajniranje funkcionalne hrane. Planira se širenje palete nutritivnih proizvoda u svrhu održanja dobrog zdravlja životinja Proizvodi za zaštitu bilja, insekticidi i rodenticidi

Aktivnosti istraživanja i razvoja u vezi s proizvodima za zaštitu bilja zasnovane su na zamjeni licencnih proizvoda, s ispravnim formulama baziranim na znanim generičkim tvarima, posebno u grupi herbicida i fungicida. Trenutno je 12 novih proizvoda u procesu dobivanja rješenja o stavljanju u promet. 9 proizvoda je vlastite formulacije (4 herbicida, 1 fungicid, 3 insekticida, 2 lisna gnojiva, 1 biocid); 3 proizvoda su licencirana (1 insekticid, 2 fungicida). Za sve proizvode se planira dobivanje rješenja o stavljanju u promet tijekom 2007. te lansiranje tih proizvoda do 2008.

93

14. REGULATIVA

14.1. ZAKONSKA REGULATIVA

Veterina d.d. osim po svim važećim zakonima koje vrijede za industriju općenito, posluje i po specifičnim zakonima kojima mora udovoljavati proizvođač veterinarskih lijekova, veterinarsko-medicinskih proizvoda, dodataka stočnoj hrani i agroproizvoda. Zakonska regulativa u RH strogo određuje ukupni proces počevši od sirovina, proizvodnje, distribucije i primjene proizvoda kroz:

• Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima • Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima • Zakon o veterinarstvu • Zakon o proizvodima za zaštitu bilja • Zakon o hrani • Zakon o kemikalijama

te pripadajućim podzakonskim aktima kao npr.:

• Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe u obavljanju djelatnosti prometa na veliko i malo veterinarskim lijekovima, ljekovitim dodacima i veterinarsko-medicinskim proizvodima

• Pravilnik o postupku i načinu davanja odobrenja za stavljanje u promet gotovog veterinarskog lijeka, ljekovitog dodatka i veterinarsko-medicinskog proizvoda

• Pravilnik o kakvoći stočne hrane • Pravilnik o uvjetima za proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu ljekovite hrane za

životinje • Pravilnik o uvjetima u kojima moraju udovoljavati objekti i subjekti u poslovanju s

hranom za životinje • Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi

14.2. OPIS REGISTRACIJE I STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

Gotovi veterinarski lijek može biti u prometu, samo ako ima odobrenje za stavljanje u promet tj. mora biti registriran pri nadležnoj instituciji za registraciju veterinarskog lijeka dotične države. Dokumentacija za registraciju (registracijski dosje) veterinarskog lijeka sadrži detaljne podatke o sastavu proizvoda, svim sirovinama od kojih se proizvod sastoji, razvoju proizvoda (od laboratorija do kliničkih pokusa), kvaliteti proizvoda, djelotvornosti i neškodljivosti te proizvodnom procesu i kontroli proizvoda od ulaza sirovine do izlaza gotovog proizvoda na tržište. Zahtjevi se po svojoj opsežnosti razlikuju od tržišta do tržišta.

94

Danas je zasigurno najzahtjevnija regulativa Europske unije, koja kroz svoje Direktive (2001/82/EC, 2004/28/EC) trajno povisuje zahtjeve za proizvođače veterinarskih farmaceutskih proizvoda. Zemlje pristupnice, među njima Hrvatska i okolna regija su u procesu harmonizacije s EU propisima. Proces stavljanja veterinarskog lijeka na tržište počinje izradom registracijskog dosjea sukladno zahtjevima željenog tržišta. Nakon toga dosje se predaje nadležnoj instituciji za registraciju veterinarskih lijekova u toj zemlji i definira se nositelj registracije sukladno zakonu te zemlje (proizvođač, distrubuter ili firma registrirana u toj zemlji, zahtjevi se razlikuju). Nakon dobivanja odobrenja (certifikata ili rješenja o registraciji), proizvođač lijeka je dužan izraditi ambalažu lijeka na propisani način, prodavati lijek samo kroz dozvoljene kanale (veletrgovine, veterinarske organizacije, veterinarske ljekarne) i oglašavati proizvod samo direktnim kontaktom s kupcima (kongresi, seminari, promotivni materijal) odnosno ne smije ga oglašavati putem javnih medija. Nakon registracije proizvoda, proizvođač je dužan pratiti nadležnu regulativu i pravovremeno usklađivati svoju dokumentaciju, prijavljivati eventualne promjene te produžavati registraciju u skladu sa zahtjevom tržišta (obično svakih 5 godina.). Osim toga potrebno je i postmarketinško praćenje nuspojava proizvoda (farmakovigilancija), biti dostupan za inspekcije sa svih tržišta na kojima prodaje (DPP inspekcija; farmakovigilancijska inspekcija), kontrolirati svaku seriju proizvoda. Za zemlje izvan EU (kao Hrvatska) kada izvoze u zemlje EU takvu analizu dodatno provodi prvi uvoznik proizvoda registriran u EU. Promet veterinarskim lijekovima ima specifičnosti koje su određene zakonima svake države a proizvođači ih se moraju pridržavati. Veterina posjeduje Rješenja o stavljanju u promet kemofarmaceutskih, bioloških i nekih prehrambenih proizvoda u 28 zemalja na svijetu (Azerbejdžan, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Češka, Egipat, Etiopija, Mađarska, Iran, Kazahstan, Kuvajt, Latvia, Letonija, Makedonija, Nepal, Pakistan, Filipini, Poljska, Rusija, Saudijska Arabija, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Slovenija, Šri Lanka, Tajland, Taivan, Turska, Ukrajina). U Hrvatskoj Veterina ima ukupno 186 marketinških autorizacija. Ugovorom s Norbrook, Schering Plough AH and Biopharm, Veterina posjeduje rješenja o stavljanju u promet za nekoliko proizvoda tih kompanija u Hrvatskoj i drugim zemljama (uključujući EU). U suradnji s Pfizer, 183 dosjea za biološke proizvode su podnesena u 21 zemlji. 68 Rješenja o stavljanju u promet proizvoda izdane su u Egiptu, Kuvajtu, Turskoj, Vietnamu, Libanonu, Jordanu i Maroku. Za svoje proizvode iz skupine dodaci stočnoj hrani, Veterina posjeduje izvoznu licencu za Sloveniju i Poljsku. Pod imenom VETCRO, Veterina je osnivački član IFAH Europe ( Internatinal Federation for Animal Health) i redovito sudjeluje u njihovim poslovnim aktivnostima, kroz radne grupe.

95

15. SUSTAV KVALITETE

Odjel Osiguranje kvalitete odgovoran je za definiranje i implementaciju svih sustava kvalitete. Implementacija sustava za osiguranje kvalitete u svim poslovnim aktivnostima koje se odnose na različite faze razvoja i života proizvoda, od ideje, istraživanja i razvoja, do proizvodnje, prodaje i praćenja na tržištu, regulirana je Priručnikom za kvalitetu. Priručnik za kvalitetu, koji opisuje sustav osiguranja kvalitete, zasniva se na zakonskim odredbama i preporukama regulatornih institucija Republike Hrvatske, internacionalnih standarda (ISO 9000, HACCP), zahtjevima Good Manufacturing Practice (GMP), kao i na iskustvima nekih svjetskih kompanija. Kvaliteta je Veterinina dugoročna obaveza – dosljedno nadogradnja prihvaćanjem visokih standarda u svim aspektima poslovnog ciklusa. Veterina neprekidno povećava nivo svojih uvjeta u proizvodnji i obnavlja proizvodne pogone. Poboljšanje uvjeta proizvodnje (djelokrug, oprema, procedure), uključuje i nadogradnju sustava kvalitete u Veterininim poslovnim procesima. Uvjeti koji trebaju biti ispunjeni su regulatorno određeni i definirani od strane proizvodne grupe i administrativnog puta proizvoda. Implementacija sustava kvalitete, uključujući razvoj proizvoda, proizvodnju, nadzorne procese kao i ocjenivanje i izdanje proizvoda na tržištu je neprekidan proces. Jedan od ciljeva Veterine je da razina sustava kvalitete u svim procesima bude usklađena s zahtjevima Dobre Proizvodne Prakse Europske Unije. Veterina planira to ostvariti prije ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Poslovna jedinica kontrola kvalitete je odgovorna za kvalitetu sirovina, ambalaže, poluproizvoda i gotovih proizvoda za sve proizvodne segmente Veterine. Analize se obavljaju u 4 laboratorija: Kemijsko-kromatografski, Instrumentalni, Mikrobiološki i Imunobiološki laboratorij. Osoblje je kvalificirano za provođenje svih tipova analize kontrole kvalitete i za korištenje moderne opreme i analitičkih metoda. Vrlo rijetke specijalne analize se obavljaju izvan kompanije. Široka paleta proizvoda različite upotrebe zahtjeva niz različitih analitičkih metoda s propisanim uvjetima za obavljanje analiza. Kontrola kvalitete temelji se uvijek na poboljšanju laboratorijskih uvjeta koji prate regulatorne uvjete. Razina laboratorijskih uvjeta je obavezna jer analize moraju biti obavljene po propisanim laboratorijskim uvjetima. Tijekom procedure dobijanja Rješenja za stavljanje u promet proizvoda, kod obavljanja analize provjeravaju se i kompatibilnost procedura i laboratorijski uvjeti. Bez jednake kvalitete laboratorijskih i proizvodnih pogona, ne može se očekivati uspješna certifikacija u skladu sa EU GMP standardima. Obnova Imunološkog laboratorija dovršena je 2006., čime je dobiven prostor neophodan za rastući broj analiza za biološke vakcine. Priprema za obnovu Mikrobiološkog laboratorija napreduje u skladu s planom za 2007. Mikrobiološki laboratorij je najznačajniji laboratorij, a koristi se za mikrobiološka testiranja i testiranja sterilnosti. Nadogradnja laboratorija je predikcija koja se mora ostvariti kako bi se obavile aktivnosti kontrole kvalitete u skladu s regulativom Europske Unije.

97

16. EKOLOGIJA I ODRŽIVI RAZVOJ

Zaštita okoliša ima veliko značenje za Veterinu, jednako veliko kao i kvaliteta proizvoda i optimalan ekonomski uspjeh. Uspostavljanjem i održavanjem postupaka sustava upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001:2004. Veterina želi postići i pokazati pravi rezultat upravljanja zaštitom okoliša nadziranjem utjecaja svojeg djelovanja na okoliš uz obavezu trajnog poboljšavanja i sprječavanja onečišćavanja. Utvrđivanjem općih i pojedinačnih ciljeva zaštite okoliša Veterina uzima u obzir zakonske i ostale zahtjeve, svoje značajne utjecaje na okoliš, tehnološke mogućnosti te financijske, radne i poslovne zahtjeve.

Veterina u sveukupnom poslovanju ima stalne ciljeve zaštite okoliša:

• Unapređenje sustava gospodarenja otpadom • Smanjenje mogućnosti izvanrednih situacija • Poboljšanje kvalitete otpadnih tehnoloških voda • Smanjenje potrošnje prirodnih dobara i energije • Zaštita ozonskog omotača • Razvijanje svijesti i stručnosti na području zaštite okoliša.

Veterina se obavezuje da će načela politike zaštite okoliša primjenjivati, održavati i dokumentirati na svim njegovim razinama.

98

17. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

17.1. STRUKTURA ZAPOSLENIKA

Na 31.ožujka 2007. Veterina ima 341 zaposlenih u Kalinovici. Još 5 osoba radi u predstavničkim uredima u inozemstvu. Šest osoba zaposleno je Veterininoj kompaniji - kćeri u Poljskoj, dvije u Sloveniji, te jedna u predstavništvu u BiH. U proteklih 6 godina broj zaposlenika je znatno smanjen kroz program mirovina i sustavnog smanjenja viška zaposlenih. Prava zaposlenika regulirana su u skladu s Zakonom o radu i internim aktima kompanije, na osnovi Veterininih radnih osnosa temeljenih na ustavu, Pravilnikom o plaćama i nadnicama, te s Veterininim Kolektivnim ugovorom. U tablici je prikazana struktura zaposlenika prema razini kvalifikacije na dan 30. lipnja 2007. JEDINICA NKV PKV KV VKV SSS VSS MR DR UKUPNOUprava 0 0 0 0 1 2 0 0 3 Financije 1 1 0 0 4 7 0 0 13 Poslovni razvoj 1 0 0 0 4 16 4 5 30 Marketing i prodaja 0 0 1 0 6 18 1 0 26 Tehničke operacije(tehnical operations) 40 22 25 6 68 19 1 0 181 Kvaliteta 3 0 0 2 19 13 2 0 39 Opći poslovi 1 0 2 0 10 4 1 0 18 PC Zaštita bilja 2 6 2 0 5 11 4 0 30 VETERINA u Kalinovici 48 29 30 8 117 90 13 5 340 % 14% 9% 9% 2% 35% 26% 4% 1% Predstavništvo u Sarajevu, Bosna i 1 1 Hercegovina VETERINA Plus, Ljubljana, Slovenija 2 2 VETERINA Poljska, Krakov, Poljska 5 5 VETERINA 01 siječanj 2007 48 29 30 8 117 98 13 5 348

Izvor: Veterina

99

Prikaz 21 Struktura zaposlenika prema stručnoj spremi

33%

34%

28%

5%

NKV, PKV, KV, VKV SSS VSS Mr i Dr

Izvor: Veterina

17.2. POLITIKA EDUKACIJE

Planom edukacije zaposlenika Veterine obuhvaćene su sljedeće edukacijske aktivnosti:

- stručni skupovi, seminari i treninzi u Hrvatskoj i inozemstvu - poslijediplomski studiji i specijalizacije - edukacija u svrhu zadovoljenja zakonski propisanih te ostalih pravila i odredaba - stručna praksa učenika i studenata - tečajevi stranih jezika (individualni i u manjim grupama) - IT tečajevi

17.3. MENADŽMENT

• Nenad Štiglić, 63 Predsjednik Uprave

Na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1970. godine. Od 1970. do 1977. radio je kao veterinarski stručnjak na terenu. Od 1978. do 1989. radio je u PLIVI d.d. prvo kao voditelj proizvoda za perad, a zatim kao rukovoditelj razvoja Veterinarskih Proizvoda, Agrokemikalija i Divizije Hrane. Godine 1989. postaje predstavnik kompanije Pfizer za područke bivše Jugoslavije. Od 1999. radi u PLIVI d.d. kao Direktor Poslovnog pograma Veterina i agrar, a od 2001. je predsjednik Uprave Veterine

• Biserka Furčić, 53 Članica Uprave Diplomirala je na na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

100

Od 1979. do 1980. radi u Sveučilišnoj bolnici za infektivne bolesti. Od 1981. do 2004 u PLIVI d.d radi na nekoliko pozicija: od voditelja prodaje na početku, product managera, voditelj odjela poslovanja do Direktora poslovnog područja i direktora projekta Područja njenog rada su marketing i prodaja i operacije poslovnog razvoja, a predmeti posla bili su farmaceutika, dijagnostika i dezinficijensi. Od studenog 2004. zaposlena je u Veterini na poziciji člana Uprave. Tijekom poslovne karijere završila je nekoliko tečajeva, treninga i seminara.

• Vesna Rakeli Kršul, 44 Direktorica financija Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon studija, 1987. radi u PLIVI kao specijalist Plana i analize za Poslovno područje Veterina i agrar u tadašnjim Ekonomskim poslovima. Od 1996. rukovoditelj je Marketinško informacijske službe istog poslovnog programa. Utemeljenjem Veterine kao samostalne kompanije, 2001. je imenovana Direktoricom financija.

• Berislav Zobundžija, 47 Direktor marketinga i prodaje Diplomirao je na na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu . Od 1986. radi u PLIVI kao specijalist nabave u Farmaceutskoj Diviziji. Direktor je Odjela nabave u Farmaceutskoj diviziji od 1990., a od 1994. direktor Marketinga i prodaje u istoj diviziji. Od 1997. radi kao Voditelj prodaje u predstavništvu kompanije Merck Sharp& Dohme ID. 1998.-2001. direktor Marketinga i prodaje Zračne luke Zagreb. 2001.-2003. zamjenik direktora veleprodaje farmaceutske kompanije Unipharm (kompanija-kćer kompanije Celesio). 2003.-2005. regionalni rukovoditelj za Hrvatsku u Veterini. 2005. imenovan je Direktorom marketinga i prodaje u Veterini.

• Sunčana Abramović, 37

Direktorica razvoja poslovanja Diplomirala je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1996. do 1997. radi u veterinarskoj ambulanti za male životinje. Od 1997. radi u PLIVI d.d. u Poslovnom području Veterina i agrar u odjelu Razvoja proizvoda. Godine 2002. do 2005. radi kao kordinator Odjela za razvoj kemofarmaceutskih proizvoda. 2005. godine radi kao Portfolio manager za proizvode za male životinje (voditelj asortimana proizvoda za male životinje). Godine 2006. imenovana je Direktoricom Razvoja poslovanja.

• Branko Stuburić, 50 Direktor tehničkih operacija Diplomirao je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1980. je radio u PLIVI, prvo kao tehnolog, kasnije kao voditelj u segmenta stočne hrane. Godine 1990. do 1997. bio je Direktor proizvodnje u Poslovnom području Veterina i agrar, a nakon toga postaje Direktor tehničkih operacija za Veterinarske proizvode i Agrokemikalije u Veterini. Od 2001. je Direktor Tehničkih operacija Veterina.

101

• Ivica Komočar, 37

Direktor kvalitete Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer kemija. Od 1995. zaposlen je u PLIVI, Poslovno područje Veterina i agrar, u jedinici Kontrola kvalitete. 1995. - 2000. radi kao koordinator Instrumentalnog laboratorija u Kontroli kvalitete. Od 2001. do 2005. koordinator Kontrole kvalitete. 2005. godine imenovan je Direktorom kvalitete u Veterini.

• Davor Stilinović, 41 Direktor Zajedničkih poslova Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Ekonomska kibernetika kao PLIVIN stipendist. Od 1991. zaposlen u Poslovnom području Veterina i agrar na poslovima implementacije ITC-a u Proizvodnji. Od 1997. rukovodi Pripremom proizvodnje i skladištem repromaterijala, gdje 1999. g. sudjeluje u implementaciji SAP-a. Od 2001. direktor je Zajedničkih poslova Veterine.

• Pero Kristić, 44 Direktor Poslovne cjeline Zaštita bilja Diplomiraoje na na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1988. do 1994. zaposlen je u PLIVI, poslovno područje Veterina i agrar . Nakon rada u malim kompanijama vratio se u Veterinu 1998. kao rukovoditelj Agro odjela. Od 2006. Direktor je Poslovne cjeline Agro.

17.4. NADZORNI ODBOR

1. Anne Marie Goebel-Krstelj, 38 1991. diplomirala je na Sveučilištu u Illinoi, iz područja financija. 1997. magistrirala je na sveučilištu u Chicagu, te stekla zvanje Master of Business Administration (MBA). Od 1991. do 1996. obnaša razne funkcije u projekt menadžmentu u Chicagu, San Jose i Costa Rici. 1997. do 2006. članica je, te projekt menadžer u Booz Allen Hamilton u Sao Paulu, Brazilu i New Yorku, za korporativne, marketinške i M&A strategije na području potrošačkih proizvoda i farmaceutske industrije za klijente iz Fortune 500. Od 2003. do 2006. radi kao Direktor korporativnih financija u Plivi, a trenutno je na poziciji Direktora u odjelu Globalne farmaceutske tehničke operacije, te je predsjednica Nadzornog odbora Veterine.

2. Dražena Kuliš

Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1986. Od 1987. radi u Plivi na poslovima financijskog analitičara u odjelu Prodaje Farmaceutskih proizvoda. 1990. preuzima ulogu rukovoditelja Marketinga informacijskog sustava, a zatim radi kao direktor Ekonomskih poslova za Diviziju Farmaceutika. 1998. postaje direktor Plivinog Ureda za odnose s investitorima, te u isto vrijeme obavljala dužnost direktora za Odnose s javnošću. 2001. preuzima Ekonomske poslove pri Uredu člana Uprave zaduženog za Operativno poslovanje, a od 2003. obavlja poslove Direktora Financija Globalnog Generičkog poslovanja.

102

3. Domagoj Radin, 30 Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1999. godine. Od 2000. do 2002. radio je kao pravni savjetnik u Croatia Airlinesu zadužen, u prvom redu, za zastupanje pred sudovima i tijelima državne uprave, te pravnu podršku povezanim društvima. Od 2002. do 01. rujna 2007. radi u Plivi, u prvo vrijeme kao pravni savjetnik zadužen većim dijelom za zastupanje pred sudovima i tijelima državne uprave, a unazad tri godine kao viši pravni savjetnik zadužen za pravnu podršku korporativnim financijama u M&A transakcijama, te riznici grupe prilikom korporativnog financiranja. Član je Nadzornog odbora Veterine.

4. Damir Kuštrak, 50 Diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1983., gdje je i magistrirao 1994. Od 1983. do 1985. radi kao Suradnik na projektima u Convest Inženjeringu. 1985. do 1990. Suradnik je na institutu za mehanizaciju, tehnologiju i graditeljstvo u Agrokulturi, a od 1990. do 1994. radi kao Asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1994. do 2000. radi u Agrokoru na poziciji Stariji izvršni potpredsjednik za operacije i marketing. Obnašao je i funkcije Predsjednika nadzornog odbora u društvima CroatiaAirlines i Financijska agencija, te funkcije Člana nadzornog odbora u društvima: INA, Hrvatska lutrija, Hrvatska brodogradnja, Hrvatske željeznice. Bio je i Predsjednik uprave Zvijezde, Član uprave Agrokora i Član nadzornog odbora društava: Ledo, Jamnica, Bobis, Solana, Mils. U prošlom sazivu Vlade (od veljače 2000.) obnašao je dužnost Zamjenika ministra financija RH, nakon čega je imenovan predsjednikom Uprave Medike.

5. Lovorka Penavić, 62 Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dodatno obrazovanje stjecala je pohađanjem raznih stručnih seminara u organizaciji EUROMONEY, London, te Nacionalne banke Austrije.Nakon studija, od 1967. do 1969. radi u Zavodu za ekonomiku kao programer. Od 1969. do 1996. radi u Privrednoj banci Zagreb, najprije kao pripravnik, zatim kao kreditni referent i kreditni analitičar, 1979. postaje Stručni suradnik za kreditne poslove, zatim Pomoćnik direktora Direkcije za graditeljstvo i metaloprerađivačku industriju, a od 1984. do 1990. radi na mjestu Direktora Direkcije za graditeljstvo i metaloprerađivačku industriju. Od 1991. do 1996. direktor je Sektora poslovanja s poduzećima. 1996. do 2006. bila je članica Uprave Raiffeisenbank Austria. Bila je i članica Nadzornog odbora Našicecement i trenutno je članica Nadzornog odbora Reiffeisen Leasing.

103

18. STRUKTURA KAPITALA I ZADUŽENOST

Struktura kapitala Veterine u razdoblju od 2004. do 2006. prikazana je u slijedećim tabelama

Tabela 14 Struktura kapitala 2004. – 2006. u kunama

'000 HRK 31.12.2004. 31.12.2005. 31.12.2006. Temeljni kapital 184,486 184,486 184,486 Rezerve 0 149 149 Zadržana dobit 12,333 19,845 30,253 Neto dobit tekuće godine 7,490 10,412 3,898 Ukupno 204,309 214,892 218,786

Izvor: Veterina

Prikaz 22 Struktura kapitala 2004. – 2006.

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

31.12.2004. 31.12.2005. 31.12.2006.

Temeljni kapital Rezerve Zadržana dobit Neto dobit tekuće godine

Tabela 15 Struktura kapitala 30.06.2006. – 30.06.2007.

'000 HRK 30.06.2006. 30.06.2007. Temeljni kapital 184,486 184,486Rezerve 149 149Zadržana dobit 30257 22.969Neto dobit tekuće godine -49 3.063Ukupno 214,843 210,667

104

Prikaz 23 Struktura kapitala 30.06.2006. - 30.06.2007.

-10%0%

10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

30.06.2006. 30.06.2007.

Temeljni kapital Rezerve Zadržana dobit Neto dobit tekuće godine

Prikaz 24 Zaduženost na dan 30.06.2007. u odnosu na 31.12.2006.

'000 HRK 30.06.2007. 31.12.2006. Dugoročno Zaduženje od banaka 9.141 9.695Kratkoročno Krediti od povezanih poduzeća 5.500 -Zaduženja od banaka 1.406 1.255Ukupno 16.047 10.950

Krediti od povezanih društava odnose se na pozajmicu PLIVE d.d. kao vlasnika društva. U tijeku je refinanciranje kredita od strane komercijalne banke.

105

19. NEKONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

19.1. SKRAĆENA NEKONSOLIDIRANA NEREVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA 30. LIPNJA 2007.

106

VETERINA d.d.

SKRAĆENI NEKONSOLIDIRANI NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

30. LIPNJA 2007.

107

Sadržaj

Izvješće Uprave 1

Nekonsolidirani nerevidirani račun dobiti i gubitka 2

Nekonsolidirana nerevidirana bilanca 3

Nekonsolidirani nerevidirani izvještaj o promjenama glavnice 4

Nekonsolidirani nerevidirani izvještaj o novčanom toku 5

Bilješke (čine sastavni dio nekonsolidiranih nerevidiranih financijskih izvještaja)

6-18

108

IZVJEŠĆE UPRAVE Uprava predstavlja svoje polugodišnje financijsko izvješće, koje uključuje nerevidirane nekonsolidirane financijske izvještaje za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

Osnovna djelatnost Veterina d.d. (u daljnjem tekstu “Društvo“) je osnovano u Hrvatskoj kao dioničko društvo, registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu (broj 080369519). Osnovna djelatnost Društva i Grupe je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda.

Rezultati poslovanja Rezultati poslovanja Društva prikazani su na stranici 2 nekonsolidiranih nerevidiranih financijskih izvještaja.

Nadzorni odbor Članovi nadzornog odbora Društva tijekom razdoblja bili su:

• Anne Marie Goebel-Krstelj, predsjednik • Dražana Kuliš, potpredsjednik • Domagoj Radin, član

Uprava Članovi Uprave Društva tijekom razdoblja bili su:

• Nenad Štiglić, predsjednik • Biserka Furčić, član

Po nalogu Uprave Nenad Štiglić 31. kolovoza 2007. Predsjednik Uprave Svetonedjeljska 2, Kalinovica 10 436 Rakov Potok Hrvatska

109

(u tisućama HRK) Bilješka 2007. 2006.

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 3 96.887 98.215

Ostali prihodi 4 3.209 2.417

Ukupni prihodi 100.096 100.632

Trošak prodanih proizvoda (60.783) (57.387)

Bruto dobit 39.313 43.245

Opći i administrativni troškovi (9.181) (9.857)

Troškovi istraživanja i razvoja (5.075) (5.083)

Troškovi prodaje i distribucije (20.768) (22.619)

Dobit iz poslovanja 4.289 5.686

Financijski prihodi 6 59 67

Financijski rashodi 6 (767) (1.510)

Dobit prije oporezivanja 3.581 4.243

Trošak poreza na dobit (904) (1.040)

Neto dobit za godinu 2.677 3.203

Dobit po dionici (HRK) 1,45 1,74

Nekonsolidirani nerevidirani račun dobiti i gubitka za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

110

(u tisućama HRK) Bilješka 30. lipnja

2007. 31. prosinca

2006.

IMOVINA

Nekretnine, postrojenja i oprema 8 92.097 95.186


Ulaganja u podružnice 181 182


Ukupno dugotrajna imovina 93.188 96.257

Zalihe 11 52.922 56.625

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 10 92.969 79.663

Potraživanja za porez na dobit 852 1.299

Novac i novčani ekvivalenti 12 15.684 28.061

Ukupno kratkotrajna imovina 162.427 165.648

UKUPNO IMOVINA 255.615 261.905

GLAVNICA I OBVEZE

Temeljni kapital 184.486 184.486

Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika 149 149

Zadržana dobit 26.392 34.914

Ukupno glavnica 211.027 219.549

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate 13 9.141 9.695

Ukupno dugoročne obveze 9.141 9.695

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 14 28.541 31.406


Ukupno kratkoročne obveze 35.447 32.661

Ukupno obveze 44.588 42.356

UKUPNO GLAVNICA I OBVEZE 255.615 261.905

Nekonsolidirana nerevidirana bilanca na dan 30. lipnja 2007.

111


Izdane opcije

za glavničke dionice

vlasnika

Zadržana dobit

Ukupno

Stanje 1. siječnja 2006. 184.486 149 30.863 215.498

Neto dobit za razdoblje - - 3.203 3.203

Stanje 30. lipnja 2006. 184.486 149 34.066 218.701

Stanje 1. siječnja 2007. 184.486 149 34.915 219.550

Neto dobit za razdoblje - - 2.677 2.677

Raspodjela dobiti (11.200) (11.200)

Stanje 31. lipnja 2007. 184.486 149 26.392 211.027

Nekonsolidirani nerevidirani izvještaj o promjenama glavnice za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

112

(u tisućama HRK) Bilješka 2007 2006 Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti Dobit prije oporezivanja 3.581 4.243 Usklađivanja za:

Amortizacija materijalne imovine 8 6.179 6.176 Amortizacija nematerijalne imovine 9 90 75 Učinak svođenja danih kredita na fer vrijednost (25) (2) Naplata otpisanih potraživanja - (29) Otpis dugotrajne imovine 2 97 Profit od prodaje imovine (132) (16) Rashodi od kamata 6 210 484 Prihod od kamata 6 (59) (67)

Trošak rezervacija za potraživanja - 1.499 Trošak rezervacija za zalihe (278) - Dobit iz poslovanja prije promjena obrtnog kapitala 9.568 12.460 Povećanje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja (13.306) (7.697) Smanjenje/(povećanje) zaliha 3.981 (4.507) (Smanjenje)/povećanje obveza (2.865) 1.389 Novac (korišten u) / ostvaren poslovanjem (2.622) 1.645 Plaćene kamate (222) (509) Plaćeni porez na dobit (457) (1.221) Naplaćene kamate 59 67 Neto novac korišten u poslovnim aktivnostima (3.242) (18) Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Nabava dugotrajne materijalne imovine 8 (3.344) (1.747) Nabava dugotrajne nematerijalne imovine 9 (89) (109) Primici od danih kredita 17 17 Prihod od prodaje imovine 384 50 Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima (3.032) (1.789) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti Primljeni krediti 5.500 - Otplata zaduženja na koja se obračunavaju kamate (403) (3.369) Raspodjela dobiti (11.200) - Neto novac korišten u financijskim aktivnostima (6.103) (3.369) Neto smanjenje novca i novčanih ekvivalenata (12.377) (5.176) Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 28.061 32.968 Novac i novčani ekvivalenti na dan 30. lipnja 12 15.684 27.792

Nekonsolidirani nerevidirani izvještaj o novčanom toku za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

113

Bilješke (čine sastavni dio nekonsolidiranih financijskih izvještaja)

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI Veterina d.d. (“Društvo”) je Društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Društvo je osnovano kao društvo s

ograničenom odgovornošću. Osnivač Društva je PLIVA d.d., Zagreb, čije su dionice uvrštene na prvu kotaciju

Zagrebačke burze te drugu kotaciju Londonske burze.

Dana 24. listopada 2006. godine, Barr Laboratories Europe B.V. (“Barr Europa”), ovisno društvo Barr

Pharmaceuticals, Inc (“Barr”) sa sjedištem u Woodcliff Lake, New Jersey; SAD, stekao je 96,4% raspoloživih

dionica PLIVE. Nakon 24. listopada 2006. godine, Barr Europa je stekao dodatnih 1,66% raspoloživih dionica

PLIVE. Sukladno tome, vlasnički udjel Barr Europe u raspoloživim dionicama PLIVE na dan 30. lipnja 2007.

godine iznosi 98,06%.

Sjedište Društva nalazi se u Kalinovici, Svetonedjeljska 2, Republika Hrvatska.

Osnovna aktivnost Društva je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda.

Ovi financijski izvještaji za polugodište koje je završilo 30. lipnja 2007. godine uključuju nekonsolidirane

financijske izvještaje društva Veterina d.d.

Ovi nekonsolidirani financijski izvještaji su odobreni od strane Uprave 31. kolovoza 2007. godine.

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE 2.1 Izjava o usklađenosti

Ovi skraćeni konsolidirani financijski izvještaji za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

pripremljeni su u skladu s MRS 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine. Oni ne uključuju sve

podatke koje je potrebno objaviti u godišnjim financijskim izvještajima pa ih je potrebno promatrati zajedno s

nekonsolidiranim financijskim izvještajima Društva na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

2.2 Osnova za izradu izvještaja

Računovodstvene politike korištene od strane Društva u pripremi ovih skraćenih nekonsolidiranih financijskih

izvještaja za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007. odgovaraju računovodstvenim politikama

korištenim od strane Društva u pripremi nekonsolidiranih financijskih izvještaja na dan i za godinu koja je

završila 31. prosinca 2006. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su na pretpostavci neograničenog vremena

poslovanja. Primjenjivo od 1. siječnja 2007. godine, Društvo će primijeniti MSFI 7 Financijski instrumenti -

Objavljivanje i popratne izmjene MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja – Glavne objave u kapitalu te

IFRIC 10 Financijsko izvještavanje za razdoblje tijekom godine i umanjenje vrijednosti.

114

BILJEŠKA 3 – INFORMACIJE O SEGMENTIMA

Za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007. godine

Veterina Agro Nealocirano Grupa

000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Bruto prodaja segmenta 72.660 24.227 - 96.887 Prodaja među segmentima - - - - Ukupna prodaja 72.660 24.227 - 96.887 Ostali prihodi - - 3.209 3.209 Trošak prodane robe (50.192) (10.591) - (60.783)Operativni troškovi - - (35.024) (35.024)Neto troškovi financiranja - - (708) (708)Dobit prije oporezivanja 22.468 13.636 (32.523) 3.581 Porez na dobit - (904) (904)Neto dobit za godinu 22.468 13.636 (33.427) 2.677 Ostali podaci o segmentima Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme (Bilješka 8) 5.840 339 - 6.179 Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 9) 90 - - 90

Za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007. 2006. Prihodi po tržištima 000’HRK % 000’HRK % Hrvatska 65.330 65 68.535 68 Bosna i Hercegovina 9.609 10 9.083 9 Njemačka 6.457 6 4.672 5 Slovenija 6.022 6 5.747 6 Ostale 12.678 13 12.595 12

Ukupni prihodi 100.096 100 100.632 100



000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Bruto prodaja segmenta 73.997 24.218 - 98.215 Prodaja među segmentima - - - - Ukupna prodaja 73.997 24.218 - 98.215 Ostali prihodi - - 2.417 2.417 Trošak prodane robe (47.211) (10.176) - (57.387)Operativni troškovi - - (37.559) (37.559)Neto troškovi financiranja - - (1.443) (1.443)Dobit prije oporezivanja 26.786 14.042 (36.585) 4.243 Porez na dobit - - (1.040) (1.040)Neto dobit za godinu 26.786 14.042 (37.625) 3.203 Ostali podaci o segmentima Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme (Bilješka 8) 5.817 359 - 6.176 Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 9) 75 - - 75

115

BILJEŠKA 3 – INFORMACIJE O SEGMENTIMA (nastavak)

Imovina i obveze po segmentima

Na dan 30. lipnja 2007. godine

Veterina

Agro Nealocirano

Grupa 000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Ukupno imovina poslovnog segmenta 193.113 41.810 - 234.923 Imovina koja ne spada u poslovni segment

- - 20.692 20.692

Ukupno imovina 255.615

Ukupno obveze poslovnog segmenta 17.466 3.936 - 21.402 Obveze koje ne spadaju u poslovni segment

- - 23.186 23.186

Ukupno obveze 44.588

Na dan 31. prosinca 2006. godine

Veterina

Agro Nealocirano


- - 32.812 32.812



- - 16.798 16.798


116

BILJEŠKA 4 – OSTALI PRIHODI

za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK)

Prihod od prodaje usluga - inozemstvo 2.453 1.811

Prihod od prodaje usluga povezanim društvima 350 299

Prihod od prodaje materijala 163 224

Ostali prihodi 243 83

3.209 2.417

BILJEŠKA 5 – TROŠKOVI PO PRIRODI TROŠKA


30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK)

Materijal 33.875 37.273

Troškovi zaposlenih (Bilješka 7) 25.493 25.545

Troškovi prodaje 8.100 8.554

Amortizacija (Bilješke 8,9) 6.269 6.251

Održavanje 3.971 5.073

Usluge povezanih društava 3.017 1.506

Ostali porezi 304 337

Ostalo 14.778 10.407

95.807 94.946

117

BILJEŠKA 6 – FINANCIJSKI PRIHODI I RASHODI


30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK) Financijski prihodi

Prihod od kamata 59 67

Ukupno financijski prihodi 59 67

Financijski rashodi

Rashodi od kamata (210) (484)

Neto gubitak od tečajnih razlika (557) (1.026)

Ukupno financijski rashodi (767) (1.510)

BILJEŠKA 7 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH


30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK)

Bruto plaće 24.316 24.916

Otpremnine 582 -

Ostalo 595 629

25.493 25.545

118

BILJEŠKA 8 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

Nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme prikazani su kako slijedi:

(u tisućama HRK)

Zemljište i građevinski

objekti Oprema

Materijalna imovina u pripremi

Ukupno

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2006. 151.118 133.648 9.160 293.926 Povećanja - - 1.747 1.747 Prijenos u upotrebu 393 3.656 (4.049) - Smanjenja (519) (1.097) - (1.616)

Na dan 30. lipnja 2006. 150.992 136.207 6.858 294.057

Na dan 1. siječnja 2007. 157.118 136.030 8.014 301.162 Povećanja - - 3.344 3.344 Prijenos u upotrebu 1.941 1.077 (3.018) - Smanjenja (168) (718) - (886)

Na dan 30. lipnja 2007. 158.891 136.389 8.340 303.620

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2006. 91.488 104.834 - 196.322 Amortizacija 2.597 3.579 - 6.176 Smanjenja (433) (1.052) - (1.485)Na dan 31. ožujka 2006. 93.652 107.361 - 201.013 Na dan 1. siječnja 2007. 96.221 109.755 - 205.976 Amortizacija 2.663 3.516 - 6.179 Smanjenja - (632) - (632)

98.884 112.639 -

211.523

Knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. siječnja 2006. 59.630 28.814 9.160 97.604 Na dan 30. lipnja 2006. 57.340 28.846 6.858 93.044 Na dan 1. siječnja 2007. 60.897 26.275 8.014 95.186 Na dan 30. lipnja 2007. 60.007 23.750 8.340 92.097

119

BILJEŠKA 9 – NEMATERIJALNA IMOVINA

(u tisućama HRK)

Patenti, licence i slična prava

Nematerijalna imovina u pripremi

Ukupno

Nabavna vrijednost Na dan 1. siječnja 2006. 816 - 816 Povećanje - 109 109 Prijenos u upotrebu 109 (109) -

Na dan 30.lipnja 2006. 925 - 925

Na dan 1. siječnja 2007. 949 - 949 Povećanje - 89 89 Prijenos u upotrebu 80 (80) -

Na dan 30.lipnja 2007. 1.029 9 1.038

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2006. 468 - 468 Trošak za godinu 75 - 75

Na dan 30.lipnja 2006. 543 - 543

Na dan 1. siječnja 2007. 627 - 627 Trošak za godinu 90 - 90

Na dan 30.lipnja 2007. 717 - 717

Knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. siječnja 2006. 348 - 348

Na dan 30.lipnja 2006. 382 - 382

Na dan 1. siječnja 2007. 322 - 322

Na dan 30.lipnja 2007. 312 9 321

120

BILJEŠKA 10 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA I OSTALA POTRAŽIVANJA

30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) Potraživanja od kupaca - bruto 102.693 88.997Minus: umanjenje vrijednosti (14.775) (14.775)Potraživanja od kupaca – neto 87.918 74.222Potraživanja od povezanih društava (Bilješka 15) 3.576 3.217Potraživanja za PDV 511 1.558Ostala potraživanja 930 511Krediti povezanim poduzećima (Bilješka 15) - 121Stambeni krediti zaposlenicima 331 309Predujam za operativni leasing 292 292Ukupno 93.558 80.230Minus: dugoročni dio

Stambeni krediti zaposlenicima (297) (275)Predujam za operativni leasing (292) (292)

92.969 79.663

121

BILJEŠKA 11 - ZALIHE

30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK)

Gotovi proizvodi 27.711 29.228

Sirovine i materijal 14.517 16.252

Nedovršena proizvodnja 8.196 8.125

Trgovačka roba 1.953 2.805

Predujmovi za zalihe 545 215

52.922 56.625

Troškovi zaliha iskazani kao trošak i uključeni u troškove prodanih proizvoda 30. lipnja 2007. iznose 34.509 tisuća HRK (30. lipnja 2006.: 29.671 tisuća HRK).

BILJEŠKA 12 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

31. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK)

Žiro računi 9.146 10.115

Blagajna 23 27

Devizni računi 6.515 15.525

Oročeni depoziti - 2.394

15.684 28.061

122

BILJEŠKA 13 – ZADUŽENJA NA KOJA SE OBRAČUNAVAJU KAMATE

30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) Dugoročni dio Zaduženja od banaka 9.141 9.695

9.141 9.695

Kratkoročni dio Krediti od povezanih poduzeća 5.500 -Zaduženja od banaka 1.406 1.255

6.906 1.255

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate 16.047 10.950

Kamatne stope i uvjeti otplate

(u tisućama HRK)

Kamatna

stopa

Ukupno Manje od 1

godine

Između 1 i

2 godine

Između 2 i 5

godina

Više od

5 godina

Osigurani bankovni krediti Fiksno

4,0%

10.547 1.406 1.406 4.218 3.517

Krediti od povezanih poduzeća

ZIBOR

+1,98%

5.500 5.500

16.047

6.906

1.406

4.218

3.517

123

BILJEŠKA 14 – OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA I OSTALE OBVEZE

30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) Obveze prema dobavljačima 18.981 20.991Obveze prema povezanim društvima (Bilješka 15) 1.260 1.483Obračunati troškovi 1.840 3.084Obveze za primljene avanse 17 143Obveze za plaće 1.854 1.816Bonusi 2.054 1.400Rezervacije troškova 179 697Obveze prema državi 2.186 1.792Ostale obveze 170 -

28.541 31.406

BILJEŠKA 15 – ODNOSI S POVEZANIM DRUŠTVIMA

Krajnje matično društvo

Matično društvo VETERINA Grupe je Barr Laboratories Europe B.V., društvo osnovano u Nizozemskoj. Krajnje matično društvo je Barr Pharmaceuticals, Inc, društvo sa sjedištem u SAD-u.

Povezana društva su PLIVA d.d. i njezine podružnice. Od 25. listopada 2006. godine povezana društva su i Barr Pharmaceuticals, Inc i njegove podružnice.

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

31. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 2.311 2.062PLIVA Krakow S.A., Poljska 151 -PLIVA Skopje d.o.o., Makedonija 190 191VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poland 924 964

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja (Bilješka 10) 3.576 3.217

124

BILJEŠKA 15 – ODNOSI S POVEZANIM DRUŠTVIMA (nastavak)

Krediti dani povezanim poduzećima

30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poljska (Bilješka 10) - 121

- 121

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK)

PLIVA d.d., Hrvatska 85 -PLIVA Istraživanje i razvoj d.o.o., Hrvatska 10 2PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 31 407Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 970 907VETERINA Plus d.o.o., Slovenija 164 -VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poljska - 167

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze (Bilješka 14) 1.260 1.483

Krediti primljeni od povezanih poduzeća

30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 5.500 -

5.500 -

125


Prihodi od povezanih poduzeća


30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK) PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 4.356 5.277PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 247 118PLIVA Krakow S.A., Poljska 361 686VETERINA Plus d.o.o., Slovenija 7 -VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poljska 227 360Prihod od kamata - VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poljska 2 9

Ukupno prihodi od povezanih poduzeća 5.200 6.450

Rashodi prema povezanim poduzećima


30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 558 222PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 135 113PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 8 32Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 990 1.139VETERINA Plus d.o.o., Slovenija 1.326 Rashod od kamata – PLIVA d.d. - 97

Ukupno rashodi prema povezanim poduzećima 3.017 1.603

BILJEŠKA 16 – DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

i) Promjena članova nadzornog odbora

Odlukom Glavne skupštine Društva od 20. lipnja 2007. godine izmjenjen je Statut Društva na način da je povećan broj članova Nadzornog odbora s tri na pet. Novi članovi Nadzornog odbora su gđa. Lovorka Penavić i g. Damir Kuštrak. Promjena je provedena u sudskom registru 12. srpnja 2007. godine.

126

19.2. REVIDIRANA NEKONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2006. GODINU

127

VETERINA d.o.o., KALINOVICA Nekonsolidirani financijski izvještaji

31. prosinca 2006.

128

Sadržaj Izvješće Uprave 1

Izjava o odgovornosti Uprave 2

Izvješće neovisnog revizora vlasniku Veterine d.o.o. 3

Nekonsolidirani račun dobiti i gubitka 4

Nekonsolidirana bilanca 5 - 6

Nekonsolidirani izvještaj o promjenama u dioničkoj glavnici 7

Nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku 8

Bilješke (čine sastavni dio nekonsolidiranih financijskih izvještaja) 9 - 33

129

Izvješće Uprave Uprava predstavlja svoje godišnje financijsko izvješće, koje uključuje revidirane nekonsolidirane financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

Osnovna djelatnost

Veterina d.o.o. ("Društvo") je osnovano u Hrvatskoj kao društvo s ograničenom odgovornošću, registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu (broj 080369519). Osnovna djelatnost Društva je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda.

Rezultati poslovanja

Rezultati poslovanja su prikazani na stranici 4 financijskih izvještaja.

Nadzorni odbor

Članovi nadzornog odbora Društva tijekom godine bili su: Anne Marie Goebel-Krstelj, predsjednik Dražana Kuliš, potpredsjednik Domagoj Radin, član

Uprava

Članovi Uprave Društva tijekom godine bili su: Nenad Štiglić, predsjednik Biserka Furčić, član Po nalogu Uprave Nenad Štiglić 26. lipnja 2007. Predsjednik Uprave Svetonedjeljska 2 10 436 Kalinovica Hrvatska

130

Izjava o odgovornosti Uprave Uprava je odgovorna za pripremu financijskih izvještaja za svaku financijsku godinu, koja daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva, rezultata poslovanja, te novčanog toka, u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima i odgovorna je za vođenje vjerodostojne knjigovodstvene evidencije potrebne za pripremu nekonsolidiranih financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima općenitu odgovornost za poduzimanje koraka u cilju očuvanja imovine Društva te u sprečavanju i otkrivanju prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima, koje će dosljedno primjenjivati, donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjene, pripremu financijskih izvještaja temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Društvo nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna za predavanje godišnjeg izvješća Društva, koje uključuje i godišnje financijske izvještaje, Skupštini članova na odobrenje.

Financijski izvještaji na stranicama 4 do 33 odobreni su od strane Uprave dana 26. lipnja 2007. godine za podnošenje Skupštini članova te su dolje potpisani kako bi to potvrdili.

Nenad Štiglić Biserka Furčić

Predsjednik Uprave Član Uprave

131

Izvještaj neovisnog revizora vlasniku VETERINE d.o.o.

Obavili smo reviziju priloženih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Veterina d.o.o. (“Društvo”). Financijski izvještaji sastoje se od nekonsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2006. godine, nekonsolidiranog računa dobiti i gubitka, nekonsolidiranog izvještaja o promjenama glavnice i nekonsolidiranog izvještaja o novčanom toku za 2006. godinu te sažetka značajnih računovodstvenih politika i bilješki uz financijske izvještaje.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Odgovornost Uprave uključuje: utvrđivanje, vođenje i primjenu te održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez materijalno značajnih grešaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške; odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; i definiranje računovodstvenih procjena primjerenih postojećim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim nekonsolidiranim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje relevantnih etičkih pravila, te planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka.

Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o našoj prosudbi, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnih grešaka u financijskim izvještajima koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, razmatramo interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja koje sastavlja Društvo u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija isto tako uključuje ocjenu primijenjenih računovodstvenih politika, primjerenost računovodstvenih procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvještaja.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgovarajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja.

Mišljenje

Prema našem mišljenju, nekonsolidirani financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, nekonsolidirani financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2006. godine, nekonsolidirane rezultate njegovog poslovanja i nekonsolidirane novčane tokove za 2006. godinu sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. KPMG Croatia d.o.o. za reviziju Ovlašteni revizori, Zagreb Eurotower, 17. kat Ivana Lučića 2a 10000 Zagreb, Hrvatska 26. lipnja 2007

U ime i za KPMG Croatia d.o.o. za reviziju: Tony Ilijanić Direktor, Ovlašteni revizor

132

Nekonsolidirani račun dobiti i gubitka

za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.


Prihodi 3 182.682 194.303



Trošak prodanih proizvoda 5 (111.313) (119.447)


Opći i administrativni troškovi 6 (18.431) (20.396)

Troškovi istraživanja i razvoja 7 (9.946) (9.465)

Troškovi prodaje i distribucije 8 (42.123) (39.060)


Financijski prihodi 9(a) 189 747

Financijski rashodi 9(b) (1.932) (1.261)

Neto troškovi financiranja (1.743) (514)


Trošak poreza na dobit 11 (473) (1.830)


133

Nekonsolidirana bilanca na dan 31. prosinca 2006.

(u tisućamaHRK) Bilješka 2006. 2005.

IMOVINA

Dugotrajna imovina



Ulaganja u podružnice 14 182 109



Kratkotrajna imovina

Zalihe 16 56.625 46.336


Potraživanja za više plaćeni porez na dobit 1.299 -




134

Nekonsolidirana bilanca (nastavak) na dan 31. prosinca 2006.


KAPITAL I OBVEZE

Kapital




Ukupno kapital 18 219.549 215.497

Dugoročne obveze


Kratkoročne obveze



Obveza poreza na dobit - 361



UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 261.905 264.265

135

Nekonsolidirani izvještaj o promjenama glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) Bilješka Upisani kapital

Izdane opcije za glavničke

dionice vlasnika

Zadržana dobit Ukupno

Stanje 1. siječnja 2005. 184.486 - 20.589 205.075 Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika

10 - 149 - 149

Neto dobit za 2005. godinu - - 10.273 10.273

Stanje 31. prosinca 2005. 18 184.486 149 30.862 215.497

Stanje 1. siječnja 2006. 184.486 149 30.862 215.497

Neto dobit za 2006. godinu - - 4.052 4.052

Stanje 31. prosinca 2006. 18 184.486 149 34.914 219.549

136

Nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku

za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

Bilješka 2006. 2005. Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti (u tisućama HRK) Dobit prije oporezivanja 4.525 12.103 Usklađivanja za:

Amortizacija materijalne imovine 12 12.435 12.131 Amortizacija nematerijalne imovine 13 159 141 Opcije za glavničke dionice vlasnika 10 - 149 Diskontiranje kredita (68) (7) Neto rashodi od tečajnih razlika - 4 Naplata otpisanih potraživanja (48) (1.701) Otpis dugotrajne imovine 98 2 Dobit od prodaje imovine (16) (209) Trošak kamata 9 932 1.261 Prihod od kamata 9 (189) (216) Trošak rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 1.670 4.110

Trošak rezervacija za zalihe 16 276 - Dobit iz poslovanja prije promjena obrtnog kapitala 19.774 27.7685 Smanjenje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 4.946 8.933 (Povećanje)/smanjenje zaliha (10.565) 1.279 Povećanje obveza 3.200 1.978 Novac ostvaren poslovanjem 17.355 39.958 Plaćene kamate (957) (1.278) Plaćeni porez na dobit (2.133) (1.741) Naplaćene kamate 190 207 Neto novac od poslovnih aktivnosti 14.455 37.146 Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Nabava dugotrajne materijalne imovine 12 (10.149) (13.123) Nabava dugotrajne nematerijalne imovine 13 (133) (103) Ulaganje u podružnice 14 (73) - Primici od danih kredita 169 193 Prihod od prodaje materijalne imovine 50 313 Predujam za operativni najam 15 - (292) Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima (10.136) (13.012) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti Otplata zaduženja na koja se obračunavaju kamate (9.226) (6.907) Neto novac korišten u financijskim aktivnostima (9.226) (6.907) Neto (smanjenje)/povećanje novca i novčanih ekvivalenata (4.907) 17.227 Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 32.968 15.741 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 17 28.061 32.968

137

Bilješke (čine sastavni dio nekonsolidiranih financijskih izvještaja) 1 Opći podaci 1.1 Uvod

Veterina d.o.o., Kalinovica (“Društvo”) je Društvo sa sjedištem u Kalinovici, Hrvatska. Osnovna aktivnost Društva je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda.

Društvo je osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću. Matično društvo je Pliva d.d., Zagreb, a krajnje matično društvo je Barr Pharmaceuticals Inc, Woodcliff Lake, New Jersey, SAD.


Ovi nekonsolidirani financijski izvještaji su odobreni od strane Uprave 26. lipnja 2006.godine.

Ovi financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2006 godine. uključuju financijske izvještaje Veterine d.o.o., Kalinovica, te udjele u ovisnim društvima. Ovi financijski izvještaji predstavljaju nekonsolidirane financijske izvještaje Društva.

2 Značajne računovodstvene politike 2.1 Izjava o usklađenosti

Nekonsolidirani financijski izvještaji Društva pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (“MSFI“). Društvo je pripremilo i izdalo konsolidirane financijske izvještaje prema MSFI.


Nekonsolidirani financijski izvještaji (u nastavku navedeni kao „financijski izvještaji”) su prezentirani u hrvatskim kunama (“HRK„), zaokruženo na najbližu tisuću. Hrvatska kuna je ujedno i funkcionalna valuta Društva.

⁻ Ovi financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi konvencije povijesnog troška osim financijskih instrumenata koji su vrednovani po fer vrijednosti

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu, obveze, prihode i troškove. Procjene i s njima povezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih čini polazište za stvaranje prosudbi o vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jednostavno iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od takvih procjena.

Procjene, i uz njih vezane pretpostavke se kontinuirano pregledavaju. Utjecaj korekcije procjene se priznaje u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja.

Prosudbe koje je napravila Uprava u primjeni računovodstvenih politika, a koje imaju značajan utjecaj na iznose iskazane u financijskim izvještajima, navedene su u Bilješci 25. Ključne pretpostavke vezane uz budućnost na kojima se temelje značajne procjene, i ostali ključni izvori nesigurnosti, koji uključuju značajan rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija u idućoj godini, su također navedene u Bilješci 25.

Računovodstvene politike dane u nastavku, primijenjene su dosljedno primjenjive za sva razdoblja prezentirana u ovim nekonsolidiranim financijskim izvještajima.

138

2 Značajne računovodstvene politike (nastavak) 2.3 Strane valute

Transakcije i stanja

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečaju strane valute važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum sastavljanja bilance preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečaja strane valute važećeg na taj datum. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama priznaju se u račun dobiti i gubitka.

Nemonetarna imovina i obveze izražene u stranim valutama koje su iskazani po fer vrijednosti preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečajevima stranih valuta važećim na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

2.4 Nekretnine, postrojenja i oprema

(i) Priznavanje i mjerenje

Stavke nekretnina, postrojenja i opreme iskazane su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti imovine (računovodstvena politika 2.8). Trošak nabave uključuje sve izravne troškove u svezi s dovođenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu, uključujući i dio troškova zaduživanja za nekretnine, postrojenja i opremu u razdoblju dok traje izgradnja kvalificirane imovine. Kvalificirana imovina uključuje nekretnine, postrojenja i opremu te troškove demontaže, uklanjanja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je sredstvo smješteno.

(ii) Naknadni troškovi

Naknadni troškovi se kapitaliziraju ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom te ako će iste pritjecati u Društvo. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali.

(iii) Amortizacija

Trošak amortizacije se priznaje u računu dobiti i gubitka primjenom linearne metode tijekom procijenjenog očekivanog vijeka upotrebe pojedinih stavaka nekretnina, postrojenja i opreme. Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Očekivani vijek upotrebe je kako slijedi:

Zgrade 10 - 40 godinaPostrojenja i oprema 4 - 20 godina

Metode amortizacije te korisni vijek upotrebe, kao i ostatak vrijednosti sredstava se pregledavaju godišnje.

139

2 Značajne računovodstvene politike (nastavak) 2.5 Nematerijalna imovina

(i) Patenti, licence i slična prava

Troškovi Društva nastali stjecanjem patenata, licenci i sličnih prava od trećih osoba kapitaliziraju se do iznosa za koji su vjerojatne buduće ekonomske koristi te ako će iste pritjecati u društvo. Licence u procesu razvoja se amortiziraju tijekom procijenjenog vijeka upotrebe, ali ne duže od 10 godina. Procijenjeni korisni vijek upotrebe se pregledava godišnje. Procjene umanjenja vrijednosti se vrše ukoliko postoji indikacija za umanjenje vrijednosti (računovodstvena politika 2.8).


Naknadni troškovi vezani uz kapitaliziranu nematerijalnu imovinu priznaju se u knjigovodstveni iznos stavki samo ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali.

(iii) Amortizacija

Trošak amortizacije se priznaje u računu dobiti i gubitka primjenom linearne metode tijekom procijenjenog očekivanog vijeka upotrebe pojedinih stavaka nematerijalne imovine, osim ukoliko očekivani vijek upotrebe nije neograničen. Ostala nematerijalna imovina se amortizira od datuma kada je raspoloživa za upotrebu.

2.6 Financijski instrumenti

Nederivativni financijski instrumenti

Nederivativni financijski instrumenti čine potraživanja prema kupcima i ostala potraživanja, novac i novčani ekvivalenti, zajmovi i krediti kao i obveze prema dobavljačima i ostale obveze.

Nederivativni financijski instrumenti se početno vrednuju po njihovoj fer vrijednosti, te za instrumente koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uvećano za transakcijske troškove, osim u slučaju opisanom u nastavku. Nederivativni financijski instrumenti se naknadno mjere na način koji je opisan u nastavku.

Financijski instrument se priznaje ukoliko Društvo postane jedna od ugovornih strana na koju se primjenjuju ugovorni uvjeti instrumenta. Financijska imovina prestaje se priznavati ukoliko isteknu ugovorna prava Društva na novčane tokove od financijske imovine, te ako Društvo prenese financijsku imovinu bez zadržavanja kontrole ili prenese sve rizike i nagrade povezane s tom imovinom. Redovna kupnja i prodaja financijske imovine priznaje se na datum trgovanja odnosno na datum kada se Društvo obveže kupiti ili prodati imovinu. Financijske obveze prestaju se priznavati ako je ugovorna obveza podmirena, ispravljena ili je istekla.

Novac i novčani ekvivalenti sastoje se novca u blagajni i na računima banaka i depozita po viđenju. Bankovna prekoračenja koja se podmiruju na zahtjev i čine sastavni dio upravljanja novcem Društva, uključena su kao sastavni dio novca i novčanih ekvivalenta u svrhu prikazivanja Izvješća o novčanom toku.

Računovodstvo financijskih prihoda i rashoda objašnjeno je u računovodstvenoj politici 2.12. Ostalo

Ostali nederivativni financijski instrumenti mjere se po amortiziranom trošku koji se izračunava koristeći efektivnu kamatnu stopu, umanjeno za gubitke od umanjenja vrijednosti.

140

2 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Prestanak priznavanja

Financijska imovina se prestaje priznavati kad isteknu ugovorna prava Društva na novčane tokove od financijske imovine, odnosno kad su prava ostvarena, dospjela ili predana. Financijska obveza se prestaje priznavati kada više ne postoji.

2.7 Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Neto utrživa vrijednost zaliha predstavlja procijenjenu prodajnu cijenu zaliha umanjenu za troškove dovršenja te troškove prodaje. Sirovine i materijali za pakiranje se vrednuju primjenom metode prosječnih nabavnih cijena. Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda uključuje materijal, trošak izravnog rada te odgovarajući dio varijabilnih i fiksnih režijskih troškova.

2.8 Umanjenje vrijednosti

Ostala imovina

Knjigovodstveni iznos imovine Društva, osim zaliha (računovodstvena politika 2.7) i odgođene porezne imovine (računovodstvena politika 2.13), pregledava se na svaki datum bilance kako bi se utvrdilo da li postoji bilo kakva indikacija o umanjenju njihove vrijednosti. Ukoliko indikacija postoji, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine.

Imovina koja podliježe obračunu amortizacije se pregledava za umanjenje vrijednosti uvijek kada događaji ili promjene u okolnostima indiciraju da knjigovodstvena vrijednost sredstva možda neće biti nadoknadiva.

Gubitak iz umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka kada knjigovodstveni iznos imovine ili jedinice koja stvara novac premašuje njegov nadoknadivi iznos. Gubici od umanjenja imovine se prikazuju u računu dobiti i gubitka.

Financijska imovina

Financijska imovina će biti umanjena kada objektivni dokazi ukazuju da je jedan ili više događaja imalo negativan utjecaj na procijenjene buduće novčane tokove te imovine. Umanjenje vrijednosti značajne financijske imovine testira se na pojedinačnoj osnovi. Ostala financijska imovina se procjenjuje u grupama koje dijele zajedničke kreditne karakteristike.U slučaju kada je umanjenje fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju priznato izravno u glavnicu, a postoje objektivni dokazi da je imovini umanjena vrijednost, ukupni gubitak koji se priznaje u računu dobiti i gubitka je razlika između troška stjecanja i trenutne fer vrijednosti umanjene za gubitak od umanjenja vrijednosti iste imovine ranije priznat u računu dobiti i gubitka.

Izračunavanje nadoknadive vrijednosti

Ostala imovina

Nadoknadivi iznos ostale imovine je neto utrživa cijena ili vrijednost u upotrebi, ovisno o tome koji je iznos viši. Vrijednost u upotrebi se procjenjuje diskontiranjem procijenjenih novčanih primitaka i izdataka koristeći diskontnu stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za pojedinu imovinu. Za imovinu koja ne generira nezavisne novčane primitke, nadoknadivi iznos se određuje temeljem grupe sredstava kojoj ta imovina pripada. Jedinica koja stvara novac je najmanja skupina imovine koja se može identificirati, koja stvara novčane tokove koji su uvelike neovisni od novčanih priljeva drugih skupina imovine.

Financijska imovina

141


2.8 Umanjenje vrijednosti (nastavak)

Nadoknadivi iznos ulaganja Društva koja se drže do dospijeća te potraživanja vrednovanih po amortiziranom trošku utvrđuje se kao sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom (odnosno, efektivnom kamatnom stopom izračunatom prilikom početnog priznavanja te financijske imovine). Tekuća potraživanja se ne diskontiraju.

Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti

Gubitak od umanjenja vrijednosti koji se odnosi na vrijednosne papire koji se drže do dospijeća ili na potraživanja koja se iskazuju po trošku ili amortiziranom trošku ukida se ukoliko se naknadno povećanje nadoknadive vrijednosti može objektivno povezati s događajem nastalim nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat.

Gubitak od umanjenja vrijednosti koji se odnosi na ostalu imovinu ukida se ukoliko postoje naznake da su gubici od umanjenja vrijednosti (procijenjeni na svaki datum bilance) priznati u prethodnom razdoblju smanjeni ili više ne postoje. Gubitak od umanjenja vrijednosti ukida se ako je došlo do promjene u procjenama korištenim pri utvrđivanju nadoknadive vrijednosti.

Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti priznaje se do iznosa koji ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost imovine koja bi bila utvrđena, nakon umanjenja za amortizaciju, da nije priznat gubitak od umanjenja vrijednosti.

2.9 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Društvo trenutno ima pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedicu događaja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveza te ako se može pouzdano procijeniti iznos obveze. Iznosi rezerviranja se utvrđuju diskontiranjem očekivanih budućih novčanih tokova korištenjem diskontne stope prije poreza koja odražava tekuću tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i, gdje je primjenjivo, rizika specifičnih za obvezu. U slučaju kada Društvo očekuje nadoknadu za iznos koji je rezerviran, takve se nadoknade priznaju kao zasebna imovinska stavka, no tek kada takva nadoknada postane doista izvjesna.

2.10 Primanja zaposlenih

(i) Obveze za mirovine i druga primanja nakon prestanka zaposlenja

Planovi definiranih doprinosa

Za planove definiranih doprinosa društvo plaća doprinose javno vođenim osiguravajućim mirovinskim planovima na obaveznoj bazi. Jednom kad je definirani doprinos plaćen, Društvo nema daljih obveza. Redovno definirani doprinosi uključuju neto periodične troškove za godinu na koju se odnose i uključeni su u trošak zaposlenika.

(ii) Isplate s temelja dionica

Opcije se daju Upravi i ključnim zaposlenicima. Opcije su iskoristive na različite datume od dana stjecanja prava, po cijeni utvrđenoj na dan kada je opcija odobrena, a podmiruju se prodajom vlastitih dionica (za usluge zaposlenih podmirene glavničkim instrumentima) ili isplatom u novcu (za usluge zaposlenih podmirene u novcu).

Usluge zaposlenih podmirene glavničkim instrumentima

Fer vrijednost usluga primljenih u zamjenu za dane opcije ili dionice, prikazuje se kao trošak, zajedno s odgovarajućim povećanjem u glavnici kroz razdoblje u kojem zaposlenik ostvaruje

142

bezuvjetno pravo na opcije (razdoblje stjecanja prava). Ukupan iznos troška, koji će teretiti račun dobiti i gubitka kroz razdoblje stjecanja prava, utvrđena je korištenjem fer vrijednosti opcije ili dionice utvrđene na datum kada je zaposleni dobio pravo na opciju ili dionicu. Uvjeti za stjecanje prava su uključeni u pretpostavke vezane uz broj opcija za koje se vjeruje da će se koristiti, odnosno broj dionica koje će zaposleni primiti. Procjena se pregledava na svaki datum bilance, a razlika tereti ili odobrava račun dobiti i gubitka s odgovarajućim knjiženjem na glavnici. Primici od korištenja opcija, umanjeni za direktne troškove transakcije, su odobreni u glavnici pri čemu se za nominalnu vrijednost odobravaju vlastite dionice, a za razliku kapitalna dobit.

2.10 Primanja zaposlenih (nastavak)

(iii) Bonusi

Obveze za bonuse zaposlenika priznaju se kao rezerviranja troškova na temelju formalnog plana Društva, kada se na temelju ranijih iskustava Uprave, odnosno ključnih zaposlenika, može realno očekivati da će bonusi biti primljeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja.

Za obveze za bonuse se očekuje da će biti podmirene kroz 12 mjeseci od datuma bilance, a priznaju se u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen.

Dionice se također dodjeljuju Upravi i ključnim zaposlenicima umjesto novca kao dio bonusa. 2.11 Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje proizvoda se priznaju kada su na kupca preneseni značajni rizici i koristi vlasništva. Porezi, diskonti i količinski popusti se isključuju iz prihoda. Rezerviranja za popuste dane kupcima priznaju se u razdoblju kad je priznata prodaja, prema uvjetima iz ugovora.

2.12 Neto troškovi financiranja

Neto troškovi financiranja obuhvaćaju obračunatu kamatu na kredite i zajmove primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva, prihode od dividendi, dobitke i gubitke od tečajnih razlika i ostalim financijskim instrumentima koji se priznaju u računu dobiti i gubitka.

Prihod od kamate priznaje se u računu dobiti i gubitka primjenom metode obračunatih prihoda, uzimajući u obzir efektivni prinos na imovinu. Prihod od dividendi priznaje se u računu dobiti i gubitka na datum kada je ustanovljeno pravo Društva na isplatu dividende.

2.13 Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se prema zakonima i propisima zemlje u kojoj je registrirano Društvo.

Porez na dobit ili gubitak za godinu sastoji se od tekućeg poreza i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u računu dobiti i gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice, kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar glavnice.

Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na dan bilance i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilančne obveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Privremene razlike ne priznaju se za: početno priznavanje imovine ili obveze koja ne utječe na računovodstvenu niti oporezivu dobit i ulaganja u ovisna društva ukoliko će privremene razlike biti ukinute u

143

predvidivoj budućnosti. Iznos priznatog odgođenog poreza temelji se na očekivanoj realizaciji ili namirenju knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, korištenjem poreznih stopa koje se primjenjuju ili uglavnom primjenjuju na datum bilance.


Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduća oporeziva dobit dostatna za korištenje imovine. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.

2.14 Upravljanje rizicima

Izloženost kreditnim, kamatnim i tečajnim rizicima javlja se u tijeku redovnog poslovanja Društva.

(i) Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik od neispunjavanja obveza jedne strane u financijskom instrumentu što bi moglo prouzročiti nastanak financijskog gubitka drugoj strani.

Uprava primjenjuje kreditnu politiku, a izloženost kreditnom riziku redovito se prati. Društvo je prihvatilo politiku investiranja nesklonu riziku.

Društvo je izloženo kreditnom riziku zbog depozita u bankama. Rizik je smanjen time što Društvo ima depozite kod banaka s dobrim ugledom.

Nadalje, značajan kreditni rizik se odnosi na visok iznos potraživanja od kupaca. Unutar procjene kreditne sposobnosti Društvo se mora pridržavati određenih minimalnih zahtjeva kreditne sposobnosti. Nadalje, određuje se maksimalna pojedinačna izloženost. Potraživanja od kupaca se prati najmanje jednom mjesečno.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku iskazana je knjigovodstvenom vrijednošću pojedine financijske imovine.

(ii) Kamatni rizik

Na dan bilance Društvo nije bilo izloženo značajnijim rizicima promjene kamatne stope.

(iii) Tečajni rizik

Društvo se izlaže tečajnom riziku prilikom transakcija denominiranih u stranim valutama.

Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kratkoročnih oročenih depozita kod banaka koji su denominirani u valuti koja nije kuna. Nadalje, Društvo je izloženo valutnom riziku kroz kupnje koje su denominirane u valuti koja nije kuna. Strana valuta iz koje proizlazi valutni rizik je prvenstveno Euro.

Društvo u ovom trenutku nije zaštićeno od ovog rizika.

(iv) Procjena fer vrijednosti

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može zamijeniti ili obveza podmiriti po tržišnim uvjetima.

Kratkoročni depoziti kod banaka

Knjigovodstvena vrijednost kratkoročnih depozita kod banka predstavlja njihovu fer vrijednost budući da su po svojoj prirodi vrlo blizu novca (kada je originalno dospijeće kraće od tri mjeseca) ili su kratkoročne prirode (kada je originalno dospijeće duže od tri mjeseca).

144

Kupci i ostala potraživanja / Dobavljači i ostale obveze

Za potraživanja/obveze s preostalim dospijećem kraćim od godinu dana, smatra se da knjigovodstvena vrijednost predstavlja njihovu fer vrijednost. Ostala potraživanja/obveze se diskontiraju kako bi odražavali vremensku vrijednost novca.

Nema koncentracije kreditnog rizika na potraživanjima od kupaca, budući da Društvo ima veliki broj internacionalno raširenih kupaca.

Uprava vjeruje da se knjigovodstvena vrijednost drugih financijskih instrumenata (kao na primjer novca, obveza prema dobavljačima i ostalih obveza) ne razlikuje značajno od njihove fer vrijednosti budući da su kratkoročne prirode.

145

2 Značajne računovodstvene politike (nastavak) 2.15 Standardi, tumačenja i izmjene objavljenih standarda koji još nisu važeći

Standardi, tumačenja i dopune u standardima koji još nisu stupili na snagu.

Nekoliko novih standarda, dopuna u standardima i tumačenja još nisu u primjeni za godinu koja završava 31. prosinca 2006. godine te kao takvi nisu bili primijenjeni u pripremi ovih konsolidiranih financijskih izvještaja:

• MSFI 7 Financijski instrumenti - Objavljivanje i popratne izmjene MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja – Glavne objave u kapitalu: MSFI 7 uvodi nove objave u svrhu poboljšanja informacija o financijskim instrumentima. Ono zahtijeva objavu kvalitativnih i kvantitativnih informacija o izloženosti rizicima koji proizlaze iz financijskih instrumenata. MSFI 7 i izmijenjeni MRS 1, koji postaje obvezan za financijske izvještaje Društva za 2007. godinu, zahtijevat će opširne dodatne objave u pogledu financijskih instrumenata i kapitala Društva.

• MSFI 8 Segmenti djelatnosti - Standard zahtijeva izvještavanje po segmentima osnovanim na komponentama Društva koje Uprava nadgleda te sukladno tome donosi odluke vezane za tekuće poslovanje. Segmenti djelatnosti su komponente Društva o kojima su dostupne odvojene financijske informacije koje redovno procjenjuje osoba odgovorna za donošenje odluka o raspodjeli resursa i ocjeni poslovanja. MSFI 8, čija primjena postaje obvezna od 2007. godine, nije značajan za poslovanje Društva.

• IFRIC 7 Primjena pristupa prepravljena prema MRS-u 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama razrađuje primjenu MRS-a 29 kada ekonomija po prvi puta postaje hiperinflacijska te iskazivanje odgođenih poreza. IFRIC 7, čija primjena postaje obavezna od 2007. godine, nije značajan za poslovanje Društva.

• IFRIC 8 Opseg MSFI-a 2 - Tumačenje pojašnjava da se računovodstveni standard MSFI 2 Isplate s temelja dionica primjenjuje na dogovore u kojima pravna osoba dodjeljuje isplate s temelja dionica za gotovo nikakvu ili nedovoljnu isplatu. Utjecaj IFRIC-a 8, čija primjena postaje obvezna od 2007. godine, nije još procijenjen od strane Društva.

• IFRIC 9 Ponovna procjena ugrađenih derivativa - Tumačenje pojašnjava da je ponovna procjena dozvoljena jedino ukoliko nastanu promjene uvjeta ugovora koje značajno mijenjaju novčane tokove koji su bili određeni ugovorom. IFRIC 9 postaje obvezan za financijske izvještaje Društva za 2007. godinu. Utjecaj IFRIC-a 9 nije još procijenjen od strane Društva.

• IFRIC 10 Financijsko izvještavanje za razdoblje tijekom godine i umanjenje vrijednosti zabranjuje ukidanje troška umanjenja vrijednosti imovine priznatog u razdoblju tijekom godine u pogledu goodwilla, ulaganja u vlasničke instrumente ili financijsku imovinu koja se vodi po trošku nabave. Utjecaj IFRIC-a 10 na goodwill, ulaganja u vlasničke instrumente ili financijsku imovinu koja se vodi po trošku nabave, čija primjena postaje obvezna od 2007. godine, nije još procijenjen od strane Društva.

• IFRIC 11, MSFI 2 – Transakcije s vlastitim i dionicama Grupe - Tumačenje traži da se ugovori o isplatama s temelja dionica u kojima društvo prima dobra i usluge kao naplatu za vlastite vlasničke instrumente računovodstveno tretiraju kao isplate s temelja dionica podmirene glavničkim instrumentima, bez obzira kako su potrebni vlasnički instrumenti pribavljeni. Također, pruža objašnjenja o tome da li ugovori o isplatama s temelja dionica, u kojima su dobavljačima dobara i usluga društva dodijeljeni vlasnički instrumenti matičnog društva, trebaju računovodstveno biti tretirani u financijskim izvještajima društva kao isplate podmirene glavničkim instrumentima ili podmirene u novcu. IFRIC 11, čija primjena postaje obvezna od 1. ožujka 2007. godine, nije još procijenjen od strane Društva.

146

• IFRIC 12 Ugovori o koncesiji za pružanje usluga - Tumačenje pruža društvima privatnog sektora objašnjena o određenim pitanjima priznavanja i mjerenja koja proizlaze iz računovodstvenog tretmana „javno-privatnih“ ugovora o koncesiji za pružanje usluga. IFRIC 12, čija primjena postaje obavezna od 2007. godine, nije značajan za poslovanje Društva.

3 Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 3.1 Po grupama proizvoda

2006. 2005.

(u tisućama HRK)

Veterina 146.274 160.303

Agro 36.408 34.000

182.682 194.303

3.2 Po tržištima

2006. 2005.

(u tisućama HRK)

Hrvatska 125.393 132.803

Bosna i Hercegovina 17.234 18.319

Slovenija 10.787 10.492

Njemačka 5.770 6.857

Ostale zemlje 23.498 25.832

182.682 194.303

4 Ostali prihodi

2006. 2005.

(u tisućama HRK)



Prihodi od naplaćenih šteta - 405

147


Ostalo 264 1.190

5.399 6.682

5 Trošak prodanih proizvoda

2006. 2005. (u tisućama HRK)

Materijal 56.096 68.131



Amortizacija 9.680 8.853

Usluge povezanih društava 256 260

Proizvodne usluge 12.477 10.832

111.313 119.447

6 Opći i administrativni troškovi



Održavanje 740 543

Materijal 428 701




Ostalo 3.836 3.877

18.431 20.396

7 Troškovi istraživanja i razvoja



Amortizacija 577 636

Materijal 387 263

Održavanje 173 201

148


Ostalo 2.268 2.910

9.946 9.465

149

8 Troškovi prodaje i distribucije

2006. 2005.

(u tisućama HRK)



Transport 3.476 3.649

Neto rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 1.622 2.409


Materijal 742 805

Održavanje 518 895


Ostalo 9.237 8.013

42.123 39.060

Prezentacija troškova po prirodi:

2006. 2005.

(u tisućama HRK)







Materijal 57.653 69.900



Ostalo 27.818 25.632

181.813 188.368

150

9 Financijski prihodi i rashodi 2006. 2005. (u tisućama HRK)

a) Financijski prihodi Prihod od kamata 189 216

Neto dobici po tečajnim razlikama - 531


b) Financijski rashodi

Rashodi od kamata (932) (1.261)

Neto gubitci po tečajnim razlikama (1.000) -

Ukupno financijski troškovi (1.932) (1.261)

Neto financijski troškovi (1.743) (514)

10 Troškovi zaposlenih 2006. 2005.

(u tisućama HRK)


Isplate s temelja dionica podmirene u glavničkim instrumentima - 149

Otpremnine (i) 626 1.845

Ostalo (ii) 1.846 1.810

51.381 50.046

(i) Trošak otpremnina uključuje ukupan trošak stimulativne otpremnine s pripadajućim porezima i doprinosima zaposlenika.

(ii) Ostali troškovi zaposlenika uključuju troškove putovanja na posao, božićnice, jubilarne nagrade, božićne poklone za djecu te jednokratne pomoći zaposlenima.

Na dan 31. prosinca 2006. godine Društvo je imalo 344 zaposlenika (2005.: 343).

151

11 Trošak poreza na dobit

2006. 2005.

(u tisućama HRK)

Tekući porez

Tekuće razdoblje 473 1.830

Trošak poreza na dobit 473 1.830

Usklađenje poreza na dobit prema računu dobiti i gubitka


Zakonski propisana porezna stopa od 20% 905 2.421

Neoporezivi prihod (13) (103)

Porezni poticaj (921) (973)

Porez u porezno nepriznatim stavkama 502 485

Ukupno porez na dobit 473 1.830

Efektivna porezna stopa 10,45% 15,12%

152

12 Nekretnine, postrojenja i oprema Nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme prikazani su kako slijedi:

(u tisućama HRK)


objekti Oprema


Ukupno

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2005. 137.247 129.182 18.179 284.608 Povećanja - - 13.123 13.123 Prijenos u upotrebu 14.006 8.136 (22.142) - Otuđenja (135) (3.670) - (3.805)

Na dan 31. prosinca 2005. 151.118 133.648 9.160 293.926

Na dan 1. siječnja 2006. 151.118 133.648 9.160 293.926 Povećanja - - 10.149 10.149 Prijenos u upotrebu 6.518 4.777 (11.295) - Otuđenja (518) (2.395) - (2.913)

Na dan 31. prosinca 2006. 157.118 136.030 8.014 301.162

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2005. 86.897 100.990 - 187.887 Amortizacija 4.726 7.405 - 12.131 Otuđenja (135) (3.561) - (3.696)Na dan 31. prosinca 2005. 91.488 104.834 - 196.322 Na dan 1. siječnja 2006. 91.488 104.834 - 196.322 Amortizacija 5.166 7.269 - 12.435 Otuđenja (433) (2.348) - (2.781)Na dan 31. prosinca 2006. 96.221 109.755 - 205.976

Knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. siječnja 2005. 50.350 28.192 18.179 96.721 Na dan 31. prosinca 2005. 59.630 28.814 9.160 97.604 Na dan 1. siječnja 2006. 59.630 28.814 9.160 97.604 Na dan 31. prosinca 2006. 60.897 26.275 8.014 95.186

Građevinski objekti u vrijednosti od 49.286 tisuća kuna te zemljište u vrijednosti 9.592 tisuća kuna se nalaze pod hipotekom za kredit primljen od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) (pogledati bilješku 19).

Imovina u pripremi

Imovina u pripremi i predujmovi većinom se odnose na opremu za proizvodnju, istraživanje i razvoj u iznosu od 7.310 tisuća kuna (2005.: 7.387 tisuća kuna).

153

13 Nematerijalna imovina (u tisućama HRK)



Ukupno

Nabavna vrijednost Na dan 1. siječnja 2005. 707 - 707 Povećanje - 103 103 Prijenos u upotrebu 103 (103) - Na dan 31. prosinca 2005. 810 - 810 Na dan 1. siječnja 2006. 810 - 810 Povećanje - 133 133 Prijenos u upotrebu 133 (133) - Na dan 31. prosinca 2006. 943 - 943 Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2005. 321 - 321 Trošak za godinu 141 - 141 Na dan 31. prosinca 2005. 462 - 462 Na dan 1. siječnja 2006. 462 - 462 Trošak za godinu 159 - 159 Na dan 31. prosinca 2006. 621 - 621 Knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. siječnja 2005. 386 - 386 Na dan 31. prosinca 2005. 348 - 348 Na dan 1. siječnja 2006. 348 - 348 Na dan 31. prosinca 2006. 322 - 322

154

14 Ulaganja u podružnice

U rujnu 2002. Društvo je osnovalo podružnicu Veterina Polska Sp.z.o.o. u Krakowu u Poljskoj s 100%-tnim udjelom u temeljnom kapitalu od 59.400 PLN što s 31.12.2006. predstavlja protuvrijednost od 109 tisuća kuna (2005.:109 tisuća kuna). U studenom 2006. Društvo je osnovalo podružnicu Veterina Plus d.o.o. u Ljubljani u Sloveniji s 100-tnim udjelom u temeljnom kapitalu koji iznosi 10.000 EUR što predstavlja protuvrijednost od 73 tisuće kuna.

15 Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 2006. 2005. (u tisućama HRK)

Potraživanja od kupaca - bruto 88.997 92.630Minus: umanjenje vrijednosti (14.775) (13.153)Potraživanja od kupaca – neto 74.222 79.477Potraživanja od povezanih društava (bilješka 22.1) 3.217 4.478Potraživanja za PDV 1.558 1.609Ostala potraživanja 511 447Krediti povezanim društvima (i) (bilješka 22.2) 121 338Stambeni krediti zaposlenicima (ii) 309 259Predujam za operativni leasing (bilješka 23) 292 292Ukupno 80.230 86.900Minus: dugoročni dio

Krediti povezanim društvima (i) (bilješka 22.2) - (135) Stambeni krediti zaposlenicima (ii) (275) (242) Predujam za operativni leasing (bilješka 23) (292) (292)

79.663 86.231

(i) Društvo je odobrilo kredit podružnici Veterina Polska Sp.z.o.o. u ukupnom iznosu od 130 tisuća USD. Rok otplate kredita je 4 godine od kolovoza 2003. uz godišnju kamatnu stopu 1-mjesečni LIBOR +1%.

(ii) Stambeni kredit je prvotno odobren na rok od 30 godina uz povlaštenu kamatnu stopu. Od siječnja 2006. promijenjen je rok otplate kredita na 15 godina i kamatnu stopu od 4%. Kredit je vrednovan po fer vrijednosti.

Društvo je napravilo rezervacije u iznosu 1.670 tisuća kuna (2005.: 4.110 tisuća kuna) za umanjenje vrijednosti svojih potraživanja od kupaca za godinu koja završava 31. prosinca 2006. godine. Društvo je upotrijebilo rezervacije za umanjenje potraživanja u iznosu od 48 tisuće kuna tijekom godine koja završava 31. prosinca 2006. (2005.: 2.063 tisuća kuna). Kreiranje i korištenje rezervacija za umanjenje potraživanja je uključeno u Troškove prodaje i distribucije u računu dobiti ili gubitka (bilješka 8).

155

15 Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja (nastavak) Kretanja rezervacija u umanjenju vrijednosti potraživanja su kako slijede:


Stanje na dan 1. siječnja 13.153 11.106Umanjenje vrijednosti tijekom godine 1.670 4.110Naplata tijekom godine (48) (1.701)Otpis potraživanja tijekom godine kao nenaplativa - (362)

Stanje na dan 31. prosinca 14.775 13.153

16 Zalihe

2006. 2005.

(u tisućama HRK)






56.625 46.336

Troškovi zaliha iskazani kao trošak i uključeni u Troškove prodanih proizvoda (bilješka 5) iznose 56.096 tisuću kuna (2005.: 68.131 tisuća kuna). Trošak rezervacija za zalihe za godinu koja završava 31. prosinca 2006. godine iznosi 276 tisuća kuna (2005.: 0 tisuća kuna).

156

17 Novac i novčani ekvivalenti

2006. 2005.

(u tisućama HRK)


Blagajna 27 27

Mjenice - 1.266


Oročeni depoziti 2.394 2.348

28.061 32.968

Oročeni depozit u iznosu od 2.394 tisuća kuna (326 tisuća EUR) je oročen na rok od 15 dana uz promjenjivu kamatnu stopu 2,75% godišnje.

18 Temeljni kapital

Na dan 31. prosinca 2006. godine upisani i uplaćeni kapital iznosi 184.486 tisuća kuna (2005.: 184.486 tisuća kuna). Društvo je u potpunosti u vlasništvu Plive d.d., Zagreb.

Promjena pravnog oblika

Odlukom Skupštine Društva od 7. svibnja 2007. godine, Društvo je promijenilo pravni oblik iz društva sa ograničenom odgovornošću u dioničko društvo te je temeljni kapital podijeljen na 1.844.860 redovnih dionica.

Dividenda

Dana 24. travnja 2007. odlukom Skupštine, Društvo je odobrilo dividendu u iznosu 11.200 tisuća HRK matičnom društvu PLIVA d.d.. Dana 4. svibnja 2007. godine Društvo je isplatilo 5.700 tisuća HRK dividende.

157

19 Zaduženja na koja se obračunavaju kamate

2006. 2005.

(u tisućama HRK)

Dugoročni dio

Zaduženja od banaka (i) 9.695 11.900

Krediti od povezanih poduzeća (bilješka 22.4) - 1.631

9.695 13.531

Kratkoročni dio

Zaduženja od banaka (i) 1.255 4.200

Krediti od povezanih poduzeća (bilješka 22.4) - 2.445

1.255 6.645



(u tisućama HRK)

Kamatna

stopa

Ukupno Manje od 1

godine

Između 1 i

2 godine

Između 2 i 5

godina

Više od

5 godina

Osigurani bankovni krediti (i) Fiksno

4,0%

10.950 1.255 1.369 4.107 4.219

10.950

1.255

1.369

4.107

4.219

(i) Tijekom 2004. godine Društvo je povuklo sve tranše kredita u iznosu od 11.250 tisuća

kuna.Kredit je baziran na međubankarskom ugovoru između Raiffeisen Bank Austria d.d. i

Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Rok vraćanja je 8 godina uz godišnju kamatnu

stopu od 4%. Početak otplate je 27. veljače 2007. godine. Kredit je osiguran zalogom zemlje

u vlasništvu Društva u iznosu od 9.592 tisuća kuna i građevinskih objekata u vlasništvu

Društva u iznosu od 49.286 tisuća kuna (bilješka 12) te u formi mjenica u ukupnom iznosu

od 1.952 tisuće EUR. Fer vrijednost zajma je 8.388 tisuće kuna. Kredit u originalnom

iznosu iznosi 1.491 tisuću EUR.

158

20 Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

2006. 2005.

(u tisućama HRK)

Obveze prema dobavljačima 20.991 20.806

Obveze prema povezanim poduzećima (bilješka 22.3) 1.483 1.129

Obračunati troškovi 3.084 1.026

Obveze za primljene avanse 143 69

Obveze za plaće 1.816 1.796

Bonusi 1.400 900

Rezervacije 697 738

Obveze prema državi 1.792 1.743

Ostale obveze - 24

31.406 28.231

21 Isplate s temelja dionica Društvo ima aranžman zasnovan na isplatama s temelja dionica sa članovima Uprave. Detalji

tog aranžmana su navedeni u tablici u nastavku:

Shema Opcije Uprava Tip Dodjela dioničkih opcija Uvjeti za stjecanje prava Zaposlenje na datum stjecanja prava Razdoblje stjecanja prava Tri godine Razdoblje za iskorištavanje prava Dvije godine Izvršenje Dionice Model za utvrđivanje cijene opcija Volatilnost (%) – temeljena na povijesnoj volatilnosti

23,519% - 49,371%

Nerizična kamatna stopa (%) – državne obveznice sa sličnim dospijećem

3,524% - 6,157%

Prinos od dividende Do 4,10% Odlasci – temeljeno na povijesnim podacima o ukinutim opcijama

0%

Model za utvrđivanje cijene opcija Trinomial

159

21 Isplate s temelja dionica (nastavak) 21.1 Kretanje u broju opcija

Opcije Uprava

Na dan 1. siječnja 2006. 750Iskorištene tijekom godine (750)

Na dan 31. prosinca 2006. -

U skladu s Načelima korporativnog upravljanja matičnog društva PLIVA d.d., Odbor za imenovanja i nagrađivanje daje preporuke Nadzornom odboru glede okvira za primanja članova Uprave. Struktura primanja trebala bi osigurati da interesi članova Uprave budu sukladni s interesima dioničara PLIVA d.d.

Sukladno tome, matično društvo nudi opcije članovima Uprave Veterine d.o.o., Kalinovica. Opcije se izdaju bez naknade.

Temeljem sadašnjeg plana, opcije se mogu početi koristiti najranije prvi sljedeći 1. siječanj nakon dvije pune godine nakon datuma izdavanja, a ističu nakon dvije godine.

Pravo na stjecanje opcija je definirano u ugovorima, te se opcije odobravaju godišnje. Broj odobrenih opcija ovisi o rezultatima pojedinca. Svaka opcija daje pravo na stjecanje jedne dionice PLIVA d.d. po unaprijed utvrđenoj cijeni.

Članovi Uprave stekli su pravo na isplatu s temeljem dionica tijekom godine koja je završila na dan 31. prosinca 2005. Sve opcije su iskorištene tijekom godine koja je završila na dan 31. prosinca 2006.

22 Odnosi s povezanim poduzećima

22.1 Potraživanja od povezanih društava


PLIVA d.d., Hrvatska 2.062 2.469PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska - 94PLIVA Krakow S.A., Poljska - 83PLIVA Skopje d.o.o., Makedonija 191 191VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poland 964 1.641

Ukupno potraživanja od kupaca i ostala potraživanja (bilješka 15) 3.217 4.478

160

22 Odnosi s povezanim poduzećima (nastavak)

22.2 Krediti dani povezanim društvima


VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poljska Dugoročni dio - 135Kratkoročni dio 121 203

Ukupno zajmovi dani povezanim društvima (bilješka 15) 121 338

22.3 Obveze prema povezanim društvima


PLIVA d.d., Hrvatska - 211PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 407 24PLIVA Istraživački institut d.o.o., Hrvatska - -PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 2 -Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 907 771VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poljska 167 123

Ukupno obveze prema povezanim društvima (bilješka 20) 1.483 1.129

22.4 Krediti primljeni od povezanih poduzeća


PLIVA d.d., Hrvatska Dugoročni dio - 1.631Kratkoročni dio - 2.445

Ukupno zajmovi od povezanih društava (bilješka 19) - 4.076

161

22 Odnosi s povezanim poduzećima (nastavak) 22.5 Prihodi od povezanih poduzeća

2006. 2005. (u tisućama HRK) Prodaja proizvoda i usluga Pliva d.d., Hrvatska - 673Pliva Hrvatska d.o.o., Hrvatska 9.449 10.923Istraživanje i razvoj d.o.o., Hrvatska 370 274Pliva Krakow S.A., Poljska 746 410Veterina Polska Sp. z.o.o., Poljska 701 -

Ukupno 11.266 12.280

Prihod od kamata

Veterina Polska Sp. z.o.o., Poljska 13 18


22.6 Rashodi prema povezanim poduzećima

2006. 2005. (u tisućama HRK) Kupovina proizvoda i usluga Pliva d.d., Hrvatska 193 1.784Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 2.277 1.525Pliva Hrvatska d.o.o., Hrvatska 1.641 2.344Istraživanje i razvoj d.o.o., Hrvatska 93 21

Pliva Krakow S.A., Poljska - 240

Veterina Polska Sp. z.o.o., Poljska 167 123

Ukupno 4.371 6.037 Rashod od kamata Pliva d.d., Hrvatska 158 308

Ukupno rashodi od povezanih poduzeća 4.529 6.345

162

22.7 Naknade ključnim članovima poslovodstva

Tijekom 2006. godine, ključnim članovima poslovodstva je isplaćena naknada u iznosu 1.545

tisuća kuna (2005.: 1.170 tisuće kuna).

23 Ugovorna obveza operativnog leasinga

Rate operativnog najma dospijevaju kako slijedi: 2006. 2005. (u tisućama HRK)

Do 1 godine 177 473

Više od 1 godine 415 751

592 1.224

Društvo je unajmilo više vozila na operativni leasing. Najam je ugovoren na period od 36 do 48

mjeseci sa mogućnošću produženja najma. Nijedan najam ne uključuje uvjetovani najam.

Tijekom godine koja završava 31. prosinca 2006., u računu dobiti i gubitka kao trošak

operativnog najma priznato je 569 tisuće kuna (2005.: 443 tisuće kuna ). Iznos od 292 tisuće

kuna, koji se odnosi na depozit za operativni najam, priznat je kao dugotrajno potraživanje

(bilješka 15).

24 Garancije

Društvo ima otvorenu bankovnu garanciju kod Raiffeisen Bank Austria d.d. u iznosu od 1.300 tisuća kuna zbog osiguranja plaćanja carine.

25 Značajne računovodstvene procjene i prosudbe Neizvjesnost procjene

Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost te ostali izvori neizvjesnosti na datum bilance, koji imaju značajan rizik materijalnih promjena u iznosima imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini su navedeni u nastavku. Značajne računovodstvene procjene u primjeni računovodstvenih politika

Uprava je napravila slijedeće procjene, odvojeno od onih koje uključuju procjene, koje imaju najveći utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvješćima:

163

Porez na dobit

Kalkulacija poreza na dobit je rađena na osnovi trenutne interpretacije važećih pravila i zakona. Kalkulacije koje su osnova za izračun poreza na dobit mogu biti predmet provjere poreznih vlasti.

25 Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak) Značajne računovodstvene procjene u primjeni računovodstvenih politika (nastavak)

Priznavanje prihoda

Na dan 31. prosinca 2006., Društvo je imalo rezerviranja za očekivane povrate i ostala umanjenja prodaje u iznosu od HRK 11.093 tisuća. Takve procjene su zasnovane na analizama postojećih ugovornih obveza, povijesnih trendova i iskustvu Društva. Uprava vjeruje da su rezerviranja za umanjenja prodaje dostatna, temeljem trenutno dostupnih informacija. Kako su ta umanjenja zasnovana na procjenama Uprave, mogu se promijeniti ukoliko postanu dostupne točnije informacije. Takve promjene mogu utjecati na rezerviranja priznata u bilanci u budućim razdobljima kao i nivo prodaje priznat u računu dobiti i gubitka u budućim razdobljima. Tijekom 2006. godine Grupa je priznala prihod od pružanja usluga. Grupa prilikom priznavanja prihoda od pružanja usluga koristi metodu stupnja dovršenosti transakcije. Primjena ove metode zahtjeva od Uprave procjenu stupnja dovršenosti do datuma bilance u odnosu na ukupnu uslugu koja je ugovorena.

Umanjenje vrijednosti potraživanja

Društvo je kreiralo rezervaciju za procijenjene nenadoknadive iznose iz prodaje proizvoda, koje se temelje na povijesnim iskustvima. Procjena potraživanja radi se na dan bilance (i mjesečno) i umanjuje se prema procijenjenoj vjerojatnosti naplate sumnjivih potraživanja. Svaki klijent procjenjuje se zasebno obzirom na svoj status (npr. klijent je blokiran, pravni postupak je započet), potraživanja koja su dospjela na naplatu, fazu u kojoj je pravni spor, te obzirom na osiguranja plaćanja (npr. mjenica).

26 Događaji nakon datuma bilance

i) Promjena vlasništva PLIVA Grupe

Vezano uz stjecanje PLIVA Grupe čija je matica PLIVA d.d. (osnovana u Hrvatskoj) od strane Barra nakon datuma bilance Uprava Barra i PLIVE su odlučile nastaviti raditi na opcijama otuđenja poslovanja sporednog segmenta Veterina i Agrar.

ii) Promjena pravnog oblika

Odlukom Skupštine Društva od 7. svibnja 2007. godine, Društvo je promijenilo pravni oblik iz društva sa ograničenom odgovornošću u dioničko društvo te je temeljni kapital podijeljen na 1.844.860 redovnih dionica.

iii) Dividenda

Dana 24. travnja 2007. odlukom Skupštine, Društvo je odobrilo dividendu u iznosu 11.200 tisuća HRK matičnom društvu PLIVA d.d. Dana 4. svibnja 2007. Društvo je isplatilo 5.700 tisuća HRK dividende.

164


165

VETERINA d.o.o., KALINOVICA NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI 31. PROSINCA 2005.

Sadržaj

Izvješće Uprave 1



Nekonsolidirani račun dobiti i gubitka 4 Nekonsolidirana bilanca 5-6

Nekonsolidirani izvještaj o promjenama u dioničkoj glavnici 7

Nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku 8

Bilješke (čine sastavni dio nekonsolidiranih financijskih izvještaja)

9-36

166

Izvješće Uprave Uprava predstavlja svoje godišnje financijsko izvješće, koje uključuje revidirane financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2005.

Osnovna djelatnost Veterina d.o.o. (Društvo) je osnovano u Hrvatskoj kao društvo ograničene odgovornosti, registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu (broj 080369519).

Rezultati poslovanja Rezultati poslovanja su prikazani na strani 4 financijskih izvještaja.

Nadzorni odbor Članovi nadzornog odbora Društva tijekom godine bili su:

Anne Marie Goebel-Krstelj, predsjednik

Drago Frković, potpredsjednik

Barbara Majcen, član

Uprava Članovi Uprave Društva tijekom godine bili su:

Nenad Štiglić, predsjednik

Biserka Furčić, član

Po nalogu Uprave Nenad Štiglić 20. siječnja 2006. Predsjednik Uprave Svetonedjeljska 2 10 436 Kalinovica Hrvatska

167

Izjava o odgovornosti Uprave Uprava je odgovorna za pripremu nekonsolidiranih financijskih izvještaja za svaku financijsku godinu, koja daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva, rezultata poslovanja, te novčanog toka, u skladu sa primjenjivim računovodstvnim standardima i odgovorna je za vođenje vjerodostojne knjigovodstvene evidencije potrebne za pripremu nekonsolidiranih financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima općenitu odgovornost za poduzimanje koraka u cilju očuvanja imovine Društva te u sprečavanju i otkrivanju prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima, koje će dosljedno primjenjivati, donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjene, pripremu nekonsolidiranih financijskih izvještaja temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Društvo nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna za predavanje godišnjeg izvješća Društva, koje uključuje i godišnje financijske izvještaje, Glavnoj skupštini članova na odobrenje.

Nekonsolidirani financijski izvještaji na stranicama 4 do 36 odobreni su od strane Uprave dana 20. siječnja 2006. godine za podnošenje Glavnoj skupštini članova te su dolje potpisani kako bi to potvrdili.



168

Izvješće neovisnog revizora vlasniku VETERINE d.o.o. Obavili smo reviziju prikazane nekonsolidirane bilance društva Veterina d.o.o. (“Društvo”) na dan 31. prosinca 2005., te pripadajućeg nekonsolidiranog računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama u dioničkoj glavnici i izvještaja o novčanom toku za godinu koja je tada završila. Uprava Društva odgovorna je za financijske izvještaje. Naša je odgovornost, temeljem obavljene revizije, izraziti mišljenje o financijskim izvještajima.

Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavljamo na način koji omogućuje razumno uvjerenje o tome da u financijskim izvještajima nema značajnih pogrešaka. Revizija obuhvaća provjeru, metodom uzorka, dokaza koji potkrjepljuju podatke i objave u financijskim izvještajima. Revizija također obuhvaća ocjenu primijenjenih računovodstvenih načela i značajnih procjena Uprave, kao i ocjenu sveukupne prezentacije financijskih izvještaja. Vjerujemo da je revizija koju smo obavili pouzdana osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Prema našem mišljenju, nekonsolidirani financijski izvještaji pružaju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva na dan 31. prosinca 2005. godine, te rezultata njegovog poslovanja i novčanog toka za godinu koja je završila na navedeni datum i u skladu su s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. KPMG Croatia d.o.o. za reviziju 20. siječnja 2006. Ovlašteni revizori, Zagreb Centar Kaptol Nova Ves 11 10000 Zagreb Hrvatska

169

NEKONSOLIDIRANI RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2005.


Prihodi 3 194.303 194.354









Financijski prihodi 9(a) 2.572 3.747

Financijski rashodi 9(b) (3.086) (4.394)


Trošak poreza na dobit 11 (1.830) (1.478)


170

NEKONSOLIDIRANA BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005. (u tisućama HRK) Bilješka 2005. 2004.

IMOVINA

Dugotrajna imovina







Zalihe 16 46.336 47.615





171

NEKONSOLIDIRANA BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005. (u tisućama HRK) Bilješka 2005. 2004.

KAPITAL I OBVEZE

Kapital


Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika 149 -


Ukupno kapital 18 215.497 205.075

Dugoročne obveze


Kratkoročne obveze



Obveza poreza na dobit 361 272



UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 264.265 258.700

172

NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U DIONIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2005.

(u tisućama HRK)

Bilješka Upisani kapital

Izdane opcije za

glavničke dionice

vlasnika


Stanje 1. siječnja 2004. 184.486 - 4.534 189.020

Promjena odluke dividende 2003. - - 7.866 7.866

Neto dobit za 2004. - - 8.189 8.189

Stanje 31. prosinca 2004. 18 184.486 - 20.589 205.075

Stanje 1. siječnja 2005. 184.486 - 20.589 205.705

Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika (bilješka 21) - 149 - 149

Neto dobit za 2005. - - 10.273 10.273

Stanje 31. prosinca 2005. 18 184.486 149 30.862 215.497

173

NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2005.

Bilješka 2005. 2004. Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti (u tisućama HRK) Dobit prije oporezivanja 12.103 9.667 Usklađivanja za:

Amortizacija materijalne imovine 12 12.131 11.548 Amortizacija nematerijalne imovine 13 141 109 Opcije za glavničke dionice vlasnika 21 149 - Neto rashodi od tečajnih razlika 4 66 Naplata otpisanih potraživanja (1.701) (974) Otpis dugotrajne imovine 2 - Profit od prodaje imovine (209) (19) Trošak kamata 9 1.261 1.692 Prihod od kamata 9 (216) (90) Trošak rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 4.110 8.298

Dobit iz poslovanja prije promjena obrtnog kapitala 27.775 30.297 Smanjenje/(povećanje) potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 8.933 (3.405) Smanjenje/(povećanje) zaliha 1.279 (1.878) Povećanje/(smanjenje) obveza 1.978 (4.456) Novac ostvaren poslovanjem 39.965 20.558 Plaćene kamate (1.278) (1.650) Plaćeni porez na dobit (1.741) (556) Naplaćene kamate 207 91 Neto novac od poslovnih aktivnosti 37.153 18.443 Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Nabava dugotrajne materijalne imovine 12 (13.123) (19.054) Nabava dugotrajne nematerijalne imovine 13 (103) (161) Dani krediti - (61) Primici od danih kredita 186 440 Prihod od prodaje imovine 313 202 Predujam za operativni najam 15 (292) - Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima (13.019) (18.634) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti Otplata zaduženja na koja se obračunavaju kamate (6.907) (6.737) Primici zaduženja na koja se obračunavaju kamate - 11.250 Neto novac korišten u financijskim aktivnostima (6.907) 4.513 Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata 17.227 4.322 Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 15.741 11.419 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 17 32.968 15.741

174

BILJEŠKE (ČINE SASTAVNI DIO NEKONSOLIDIRANIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2005. BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Veterina d.o.o., Kalinovica (“Društvo”) je Društvo sa sjedištem u Kalinovici, Hrvatska. Osnovna aktivnost Društva je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda.

Društvo je osnovana kao društvo s ograničenom odgovornošću. Osnivač Društva je Pliva d.d., Zagreb, čije su dionice uvrštene na Londonskoj burzi.


Ovi nekonsolidirani financijski izvještaji su odobreni od strane Uprave 20. siječnja 2006.godine.

Ovi financijski izvještaji napravljeni su samo za Društvo. Društvo ne priprema konsolidirane financijske izvještaje budući da koristi izuzeće prema MRS 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji i da je Društvo u cijelosti ovisno društvo PLIVA Grupe čija je matica PLIVA d.d. (osnovana u Hrvatskoj). PLIVA d.d. javno prezentira financijske izvještaje koji uključuju MSFI konsolidirane financijske izvještaje. BILJEŠKA 2 – RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

2.1 Izjava o usklađenosti Financijski izvještaji sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (“MSFI”).

2.2 Osnova za izradu izvještaja Financijski izvještaji pripremljeni su u hrvatskoj valuti, kuni (HRK), koja je također mjerna valuta Društva, zaokruženo na najbližu tisuću. Nekonsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi konvencije povijesnog troška, osim financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti u skladu s MRS-om 39 “Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje”. Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu, obveze, prihode i troškove. Procjene i s njima povezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih čini polazište za stvaranje prosudbi o vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jednostavno iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od takvih procjena. Procjene i uz njih vezane pretpostavke se kontinuirano pregledavaju. Utjecaj korekcije procjene se priznaje u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja. Procjene managementa vezane uz primjenu računovodstvenih politika koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje prikazane su u bilješci 25. Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost na kojima se temelje značajne procjene, i ostali ključni izvori nesigurnosti, koji uključuju značajan rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza u idućoj godini, su također navedene u bilješci 25. Financijski izvještaji pripremljeni su temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja.

175

Primjena standarda koji su stupili na snagu 1. siječnja 2005. S 1. siječnjem 2005. Društvo je primijenilo sljedeće MSFI-ove koji su primjenjivi na njegovo poslovanje. Financijski izvještaji su promijenjeni prema potrebi, u skladu s odgovarajućim zahtjevima. • MRS 1 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Prezentiranje financijskih izvještaja • MRS 2 (revidiran 2003.), Zalihe • MRS 8 (revidiran 2003.), Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i

pogrešaka • MRS 10 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Događaji nakon datuma bilance • MRS 16 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Nekretnine, postrojenja i oprema • MRS 17 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Najmovi • MRS 21 (revidiran 2003.), Učinci promjena tečaja stranih valuta • MRS 24 (revidiran 2003.), Objavljivanje povezanih društava • MRS 27 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Konsolidirani i odvojeni financijski

izvještaji • MRS 28 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Ulaganja u pridružena društva • MRS 32 (revidiran 2003.), Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje • MRS 33 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Zarade po dionici • MRS 36 (revidiran 2004.), Umanjenje imovine • MRS 38 (revidiran 2004.), Nematerijalna imovina • MRS 39 (revidiran 2003.), Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje • MSFI 2 (objavljen 2004.), Isplate s temelja dionica • MSFI 3 (objavljen 2004.), Poslovna spajanja • MSFI 5 (objavljen 2004.), Dugotrajna imovina namijenjena za prodaju i prestanak poslovanja

• IFRIC 1 (objavljen 2004.), Promjene u postojećim obvezama za vraćanje imovine u prvobitno stanje i slične obveze

• IFRIC 2 (objavljen 2004.), Udjeli članova u udruženjima i slični instrumenti

Primjena ovih dopuna i tumačenja standarda, koji su bili primjenjivi na Društvo, nije uzrokovala značajne promjene u računovodstvenim principima koji su se prethodno koristili i nije uzrokovala promjenu rezultata.

Ukratko: • MRS 1 je utjecao na prezentiranje različitih objava. • MRS 2, 8, 10, 16, 17, 27, 28 i 33 nisu imali značajan utjecaj na politike Društva. • MRS 24 je utjecao na identifikaciju povezanih stranaka i dodatnih objava vezanih uz povezane

stranke.

Sve promjene u računovodstvenim politikama napravljene su sukladno prijelaznim odredbama svakog

određenog standarda. Svi standardi primijenjeni od strane Društva zahtijevaju primjenu unatrag osim

sljedećih:

• MRS 16: nekretnine, postrojenje i oprema stečenih zamjenom nenovčane imovine priznaje se po fer vrijednosti u budućim razdobljima;

• MRS 21: obračunavanje goodwill-a i usklađenja za fer vrijednost kao dio poslovnih aktivnosti u inozemstvu priznaju se u budućim razdobljima;

176

Primjena standarda koji su stupili na snagu 1. siječnja 2005.(nastavak) • MSFI 2: primjena u prethodnim razdobljima za sve glavničke instrumente dane nakon 7.

studenoga 2002. te po kojima prava nisu stečena do 1. siječnja 2005. • MSFI 5: primjena u budućim razdobljima za svu dugotrajnu imovinu ili grupe za otuđenje koje

udovoljava kriteriju da ih se klasificira kao namijenjenu za prodaju, kao i aktivnosti koje se klasificiraju kao obustavljene.

2.3 Ulaganja u podružnice Podružnice, koje predstavljaju društva u kojima Društvo posjeduje više od pola glasačkih prava ili na drugi način ima kontrolu nad poslovanjem, iskazuju se po trošku ulaganja. Konsolidirani izvještaji nisu izrađeni zbog toga što je konsolidacija napravljena na nivou matičnog društva.

2.4 Strane valute Transakcije u stranim valutama pretvaraju se u mjernu valutu po tečaju strane valute važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na datum sastavljanja bilance preračunate su upotrebom tečaja strane valute važećeg na taj datum. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u račun dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute preračunavaju se po tečajevima važećim na dan transakcije. Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranim valutama koje su iskazane po fer vrijednosti, pretvaraju se u mjernu valutu po tečajevima stranih valuta važećim na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

2.5 Nekretnine, postrojenja i oprema (i) Sredstva u vlasništvu

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti imovine (računovodstvena politika 2.10). Trošak nabave uključuje sve izravne troškove u svezi s dovođenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu uporabu, uključujući i dio troškova zaduživanja za nekretnine, postrojenja i opremu u razdoblju dok traje izgradnja.


Naknadni troškovi priznaju se u knjigovodstveni iznos stavki nekretnina, postrojenja i opreme samo ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom te ako će iste pritjecati u Društvo. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali.

(iii) Amortizacija Nabavna vrijednost nekretnine, postrojenja i opreme, umanjena za njezinu procijenjenu preostalu vrijednost, amortizira se linearnom metodom tijekom očekivanog vijeka uporabe. Zemljište i imovina u izgradnji se ne amortiziraju. Očekivani vijek uporabe je kako slijedi:

Zgrade 10 - 40 godina Postrojenja i oprema 4 - 20 godina


177

2.6 Nematerijalna imovina

(i) Patenti, licence i slična prava Troškovi Društva nastali stjecanjem patenata, licenci i sličnih prava od trećih osoba kapitaliziraju se do iznosa za koji su vjerojatne buduće ekonomske koristi te ako će iste pritjecati u Društvo. Licence u procesu razvoja se amortiziraju tijekom procijenjenog vijeka upotrebe, ali ne duže od 5 godina. Procijenjeni korisni vijek trajanja se analizira godišnje. Procjene umanjenja vrijednosti se vrše ukoliko postoji indikacija za umanjenje vrijednosti (računovodstvena politika 2.10).

(ii) Naknadni troškovi Naknadni troškovi vezani uz kapitaliziranu nematerijalnu imovinu priznaju se u knjigovodstveni iznos stavki samo ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom te ako će iste pritjecati u Društvo. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali.

(iii) Amortizacija Trošak amortizacije tereti račun dobiti i gubitka, a računa se linearnom metodom tijekom procijenjenog očekivanog vijeka upotrebe pojedinih stavaka nematerijalne imovine, osim ukoliko očekivani vijek upotrebe nije neograničen. Nematerijalna imovina s neograničenim vijekom upotrebe pregledava se za umanjenje vrijednosti na datum bilance. Ostala nematerijalna imovina se amortizira od datuma kada je raspoloživa za upotrebu.

2.7 Ulaganja

(i) Klasifikacija

Ulaganja, stečena prvenstveno za potrebe stvaranja dobiti od kratkoročnih promjena cijena, klasificirana su kao financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka (odnosno, namijenjena trgovanju) i uključena u tekuću imovinu. Takva ulaganja uključuju obveznice i derivativne instrumente, koji se ne smatraju instrumentima zaštite. Iskazuju se po fer vrijednosti, pri čemu se dobit ili gubitak od vrednovanja priznaju u računu dobiti i gubitka.

Krediti i potraživanja su nederivativna financijska imovina s fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koji ne kotiraju na aktivnom tržištu, osim onih koje Društvo namjerava prodati odmah ili u bližoj budućnosti.

Ostala ulaganja, koja mogu biti prodana u svrhu likvidnosti, te sva glavnička ulaganja (osim ulaganja u podružnice i povezana društva) su klasificirana kao raspoloživa za prodaju; ta su ulaganja uključena u dugoročnu imovinu, osim u slučajevima kada je management izrazio namjeru da će ta ulaganja biti prodana u roku manjem od 12 mjeseci od datuma bilance. U tom slučaju ta su ulaganja uključena u kratkoročnu imovinu.

(ii) Priznavanje

Sva financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka se priznaje na datum transakcije, odnosno na datum kada je Društvo preuzelo obvezu kupnje imovine. Krediti i potraživanja se priznaju na dan kad su preneseni u Društvo.

(iii) Mjerenje

Kod početnog priznavanja financijska imovina i obveze se mjere po fer vrijednosti. Transakcijski troškovi koji se direktno vežu uz financijsku imovinu koja se vodi po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka se priznaju direktno u troškove.

178

2.8 Ulaganja (nastavak)

(iii) Mjerenje (nastavak)

Fer vrijednost financijske imovine klasificirane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i ulaganja raspoloživih za prodaju je njihova zaključna kotirana tržišna cijena na datum bilance.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća se naknadno mjere po amortiziranom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti (računovodstvena politika 2.10). Amortizirani trošak se izračunava primjenom metode efektivne kamatne stope. Realizirani i nerealizirani dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka uključuju se u račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem nastanu. Kada takva ulaganja nose kamatu, kamata koja se obračunava korištenjem efektivne kamatne stope, priznaje se u računu dobiti i gubitka. (iv) Prestanak priznavanja

Financijska imovina se prestaje priznavati kad Društvo prestane imati kontrolu nad ugovornim pravima vezanim uz tu imovinu, odnosno kad su prava ostvarena, dospjela ili predana. Financijska obveza se prestaje priznavati kada više ne postoji.

Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka prestaje se priznavati te se potraživanja od kupaca priznaju na datum kada Društvo preuzme obvezu prodaje imovine. Društvo koristi posebne metode kojima utvrđuje dobitke ili gubitke nastale prilikom prestanka priznavanja.

Krediti i potraživanja prestaju se priznavati na datum kada Društvo prenese svoja prava.

2.9 Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku nabave ili neto prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Neto prodajna vrijednost zaliha predstavlja procjenu prodajne cijene zaliha umanjenu za troškove dovršenja te troškove prodaje. Sirovine i materijali za pakiranja se vrednuju primjenom metode prosječnih nabavnih cijena. Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda uključuje materijal, trošak izravnog rada te odgovarajući dio varijabilnih i fiksnih režijskih troškova.

2.10 Potraživanja

Potraživanja od kupaca iskazuju se po trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti (računovodstvena politika 2.10).


Knjigovodstveni iznos imovine Društva, osim zaliha (bilješka 2.8) i odgođene porezne imovine (bilješka 2.20), pregledava se na svaki datum bilance kako bi se utvrdilo da li postoji bilo kakva indikacija o umanjenju njihove vrijednosti. Ukoliko indikacije postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine.

Nadoknadivi iznos imovine koja ima neograničeni vijek korištenja i nematerijalnu imovinu koja još nije u upotrebi procjenjuje se na svaki datum bilance.


Gubitak iz umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka kada knjigovodstveni iznos imovine ili jedinice koja stvara novac premašuje njegov nadoknadivi iznos. Gubitak iz umanjenja vrijednosti se priznaje u računu dobiti i gubitka.

179

2.10 Umanjenje vrijednosti (nastavak) (i) Izračunavanje nadoknadive vrijednosti

Nadoknadivi iznos ulaganja Društva koja se drže do dospijeća te potraživanja utvrđuje se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom (odnosno, efektivnom kamatnom stopom izračunatom prilikom početnog priznavanja te financijske imovine). Kratkoročna potraživanja se ne diskontiraju.

Nadoknadivi iznos ostale imovine je neto prodajna cijena ili vrijednost u upotrebi, ovisno o tome koji je iznos viši. Vrijednost u upotrebi se procjenjuje diskontiranjem očekivanih novčanih primitaka i izdataka koristeći diskontnu stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za pojedinu imovinu. Za imovinu koja ne generira nezavisno odredive novčane primitke i izdatke, nadoknadivi iznos se određuje temeljem grupe sredstava kojoj ta imovina pripada.

(ii) Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti

Gubitak od umanjenja vrijednosti koji se odnosi na osiguranja koja se drže do dospijeća ili potraživanja koja se iskazuju po amortiziranom trošku ukida se ukoliko se naknadno povećanje nadoknadive vrijednosti može objektivno povezati s događajem nastalim nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat.

Gubitak od umanjenja vrijednosti koji se odnosi na ostalu imovinu ukida se ukoliko postoji indikacija da gubitak od umanjenja vrijednosti više ne postoji i da je došlo do promjene u procjenama korištenim pri utvrđivanju nadoknadive vrijednosti.


2.12 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti, za potrebe bilance i izvještaja o novčanom toku, obuhvaćaju gotovinu i stanja na računima kod banaka te visoko likvidna ulaganja s beznačajnim rizikom promjene vrijednosti i rokovima dospijeća do tri mjeseca od datuma stjecanja.

2.13 Zaduženja na koja se obračunavaju kamate

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate se početno priznaju po trošku, koji čini fer vrijednost primljenog novca. U budućim razdobljima se iskazuju po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Sve razlike između primitaka (umanjeno za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom trajanja zaduženja.

2.14 Rezervacije

Rezervacije se priznaju ako Društvo trenutno ima pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedicu događaja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveza te ako se može pouzdano procijeniti iznos obveze. Iznosi rezerviranja se utvrđuju diskontiranjem očekivanih budućih novčanih tokova korištenjem diskontne stope prije poreza koja odražava tekuću tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i, gdje je primjenjivo, rizika specifičnih za obvezu. U slučaju kada Društvo očekuje nadoknadu za iznos koji je rezerviran, takve se nadoknade priznaju kao zasebna imovinska stavka, no tek kada takva nadoknada postane doista izvjesna.

(i) Rezerviranja za restrukturiranje

180

Rezerviranja za restrukturiranje se priznaju kada je Društvo odobrilo detaljan i formalan plan restrukturiranja te kada je restrukturiranje ili počelo ili je plan javno objavljen. Budući operativni troškovi se ne uključuju u iznos rezerviranja.

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze Obveze prema dobavljačima se početno mjere po fer vrijednosti, a naknado po amortiziranom trošku.

2.15 Primanja zaposlenih (i) Planovi definiranih doprinosa

Obveze za doprinose u obvezne mirovinske fondove su priznati kao trošak u računu dobiti i gubitka za

razdoblje kada su nastali.

(ii) Usluge zaposlenih podmirene glavničkim instrumentima

Fer vrijednost usluga primljenih u zamjenu za dane opcije ili dionice, prikazuje se kao trošak. Ukupan iznos troška, koji će teretiti račun dobiti i gubitka kroz razdoblje stjecanja prava, utvrđena je korištenjem fer vrijednosti opcije ili dionice utvrđene na datum kada je zaposleni dobio pravo na opciju ili dionicu. Uvjeti za stjecanje prava su uključeni u pretpostavke vezane uz broj opcija za koje se vjeruje da će se koristiti, odnosno broj dionica koje će zaposleni primiti. Procjena se pregledava na svaki datum bilance, a razlika tereti ili odobrava račun dobiti i gubitka s odgovarajućim knjiženjem na glavnici. Primici od korištenja opcija, umanjeni za direktne troškove transakcije, su odobreni u glavnici pri čemu se za nominalnu vrijednost odobravaju vlastite dionice, a za razliku kapitalna dobit.

(iii) Bonusi

Obveze za bonuse zaposlenika, različite od glavničkih instrumenata opisanih u gornjem odlomku, priznaju se kao rezervacija troškova na temelju formalnog plana Društva, kada se na temelju ranijih iskustava menadžmenta, odnosno ključnih zaposlenika, može realno očekivati da će bonusi biti primljeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja.


Upravi i ključnim zaposlenicima također se, umjesto isplata u novcu, kao dio bonusa poklanjaju trezorske dionice.

2.16 Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga se priznaju kada su na kupca preneseni značajni rizici i koristi. Porezi i popusti se isključuju iz prihoda. Rezervacije za popuste dane kupcima priznaju se u razdoblju kad je priznata prodaja, prema uvjetima iz ugovora. Prihodi od usluga se priznaju u razdoblju u kojem su usluge izvršene.

Prihodi od rojaliteta i naknade za licence priznaju se kao prihod nakon ispunjenja utvrđenih uvjeta relevantnog ugovora primjenom principa obračunatih prihoda.

Prihodi od usluga se priznaju u razdoblju u kojem su usluge izvršene prema stupnju dovršenosti transakcije na datum bilance.

2.17 Troškovi istraživanja i razvoja

Troškovi istraživanja priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

181

Troškovi razvoja kapitaliziraju se kao nematerijalna imovina ako udovoljavaju kriterijima priznavanja specificiranim Međunarodnim Računovodstvenim Standardom, MRS-om 38, ”Nematerijalna imovina”, i ako je vjerojatno da će Društvo primiti buduće ekonomske koristi od sredstva.

2.18 Troškovi istraživanja i razvoja (nastavak)

Istraživački i razvojni projekti stečeni kroz “in-licencing”, poslovno spajanje ili kupnju, kapitaliziraju se kao nematerijalna imovina. Takva nematerijalna imovina se iskazuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizira se linearnom metodom tijekom razdoblja u kojem se očekuju koristi od korištenja, a na svaki datum bilance se pregledava kako bi se utvrdilo da li postoji indikacija za umanjenje vrijednosti (računovodstvena politika 2.10).

2.18 Operativni leasing

Plaćanja operativnog leasinga su priznata u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom perioda leasinga.

2.19 Neto financijski prihodi i neto dobici od tečajnih razlika

Neto troškovi financiranja obuhvaćaju obračunatu kamatu na kredite primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva, prihode od dividendi, dobitke i gubitke od tečajnih razlika, dobitke i gubitke po derivativnim instrumentima i ostalim financijskim instrumentima koji se priznaju u računu dobiti i gubitka (računovodstvena politika 2.21).

Prihod od kamate priznaje se u računu dobiti i gubitka primjenom metode obračunatih prihoda, uzimajući u obzir efektivni prinos na imovinu. Prihod od dividendi priznaje se u računu dobiti i gubitka na datum kada je ustanovljeno pravo Društva na isplatu dividende.

2.20 Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se prema zakonima i propisima Republike Hrvatske.

Porez na dobit ili gubitak za godinu sastoji se od tekućeg poreza i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u računu dobiti i gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar glavnice.


Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilančne obveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Privremene razlike ne priznaju se za početno priznavanje imovine ili obveze koja ne utječe na računovodstvenu niti na oporezivu dobit. Iznos odgođenog poreza temelji se na očekivanom načinu realizacije ili namirenja knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, korištenjem poreznih stopa koje se primjenjuju ili uglavnom primjenjuju na datum bilance.

Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduća oporeziva dobit dostatna za korištenje neiskorištenog poreznog gubitka. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.

2.21 Financijski instrumenti

Izloženost kreditnim, kamatnim i tečajnim rizicima javlja se u tijeku redovnog poslovanja Društva.

Kreditni rizik

182

Kreditni rizik je rizik od neispunjavanja obveza jedne strane u financijskom instrumentu što bi moglo prouzročiti nastanak financijskog gubitka drugoj strani.

2.21 Financijski instrumenti (nastavak) Uprava primjenjuje kreditnu politiku, a izloženost kreditnom riziku redovito se prati. Društvo je prihvatilo politiku investiranja nesklonu riziku.

Društvo je izloženo kreditnom riziku zbog depozita u bankama. Rizik je smanjen time što Društvo ima depozite kod banaka s dobrim ugledom te koje su u vlasništvu stranih banaka.

Nadalje, značajan kreditni rizik se odnosi na visok iznos potraživanja od kupaca. Unutar procjene kreditne sposobnosti Društvo se mora pridržavati određenih minimalnih zahtjeva kreditne sposobnosti. Nadalje, određuje se maksimalna pojedinačna izloženost. Potraživanja od kupaca se prati najmanje jednom mjesečno.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku iskazana je knjigovodstvenom vrijednošću pojedine financijske imovine.

Tržišni rizik

Kamatni rizik

Na dan balance Društvo nije bilo izloženo značajnijim rizicima promjene kamatne stope.

Tečajni rizik

Društvo se izlaže tečajnom riziku prilikom transakcija denominiranih u stranim valutama.

Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kratkoročnih oročenih depozita kod banaka koji su denominirani u valuti koja nije kuna. Nadalje, Društvo je izloženo valutnom riziku kroz kupnje koje su denominirane u valuti koja nije kuna. Strana valuta iz koje proizlazi valutni rizik je prvenstveno Euro.

Društvo u ovom trenutku nije zaštićeno od ovog rizika.

Procjena fer vrijednosti





Za potraživanja/obveze s preostalim dospijećem kraćim od godinu dana, smatra se da knjigovodstvena vrijednost predstavlja njihovu fer vrijednost. Ostala potraživanja/obveze se diskontiraju kako bi odražavali vremensku vrijednost novca.

Nema koncentracije kreditnog rizika na potraživanjima od kupaca, budući da Društvo ima veliki broj internacionalno raširenih kupaca.

Uprava vjeruje da se knjigovodstvena vrijednost drugih financijskih instrumenata (kao na primjer novca, obveza prema dobavljačima i ostalih obveza) ne razlikuje značajno od njihove fer vrijednosti budući da su kratkoročne prirode.

183

2.22 Standardi, tumačenja i izmjene objavljenih standarda koji još nisu važeći

Objavljeni su određeni standardi, izmjene i tumačenja postojećih standarda koji su obvezni za Društvo za razdoblje koje počinje na dan ili nakon 1. siječnja 2006. godine, a koje Društvo nije prethodno usvojilo, a to su sljedeći:

- MRS 19 (izmjena) Primanja zaposlenih (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Ova izmjena uvodi mogućnost drugačijeg načina priznavanja aktuarskih dobitaka i gubitaka. Kod planova više poslodavaca gdje nije dostupno dovoljno informacija za primjenu definiranih računovodstvenih primanja, navedeni standard može nametnuti dodatan zahtjev za priznavanje. Nadalje, uvodi dodatne zahtjeve za objavljivanjem. S obzirom da Društvo nema namjeru promijeniti usvojenu računovodstvenu politiku za priznavanje aktuarskih dobitaka i gubitaka, i ne sudjeluje u planovima više poslodavaca, primjena ove izmjene utjecat će samo na izgled i sadržaj bilješki u izvještajima. Društvo će koristiti izmjenu u godišnjim razdobljima s početkom od 1. siječnja 2006. godine, ukoliko bude primjenjiva.

- MRS 21 (izmjena) Učinci promjena tečaja stranih valuta – Neto ulaganje u inozemnoposlovanje (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Uprava je razmotrila ovu izmjenu MRS-a 21 i zaključila da nije značajna za Društvo.

- MRS 39 (izmjena) Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje - Računovodstvo zaštite novčanog toka od predviđenih transakcija unutar Grupe (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Uprava je razmotrila ovu izmjenu MRS-a 39 i zaključila da nije značajna za Društvo.

- MRS 39 (izmjena) Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje - Fer vrijednost (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Ova izmjena mijenja definiciju financijskih instrumenata klasificiranih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i ograničava priznavanje financijskih instrumenata kao dio te kategorije. Društvo vjeruje da ta izmjena neće imati značajan utjecaj na klasifikaciju financijskih instrumenata, jer je Društvo u mogućnosti uskladiti se s izmijenjenim kriterijima o priznavanju financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Društvo će primijeniti ovu izmjenu u godišnjim razdobljima s početkom od 1. siječnja 2006. godine.

- MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i MSFI 4 (izmjena) Ugovori o osiguranju - Ugovori o financijskim garancijama (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Uprava je razmotrila ovu izmjenu MRS-a 39 i zaključila da nije značajna za poslovanje Društva.

- MSFI 1 (izmjena) Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i MSFI 6 (izmjena) Iskorištavanje i vrednovanje mineralnih bogatstava (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Ove izmjene nisu značajne za poslovanje Društva jer ono ne primjenjuje MSFI po prvi put te se ne bavi iskorištavanjem i vrednovanjem mineralnih bogatstava.

- MSFI 6 (izmjena) Iskorištavanje i vrednovanje mineralnih bogatstava (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). MSFI 6 nije značajan za poslovanje Društva.

184

2.23 Standardi, tumačenja i izmjene objavljenih standarda koji još nisu važeći (nastavak) - MSFI 7 Financijski instrumenti: Objavljivanje i dodatne izmjene MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja – Glavne objave u kapitalu (vrijedi od 1. siječnja 2007. godine). MSFI 7 uvodi nove objave u svrhu poboljšanja informacija o financijskim instrumentima. Ono zahtijeva objavu kvalitativnih i kvantitativnih informacija o izloženosti rizicima koji proizlaze iz financijskih instrumenata, uključujući minimalne definirane objave o kreditnom riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku, uključujući i analizu osjetljivosti na tržišni rizik. Zamjenjuje MRS 30 Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih institucija i zahtjeve za objavljivanjem u MRS-u 32 Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje. To se odnosi na sve pravne osobe koje izvještavaju po MSFI-u. Izmjene MRS-a 1 uvode objavljivanje o visini kapitala pravnih osoba i načinu upravljanja kapitalom. Uprava trenutačno procjenjuje utjecaj MSFI-a 7 i izmjena MRS-a 1 na poslovanje Društva. Društvo će primijeniti MSFI 7 i izmjene MRS-a 1 u godišnjim razdobljima s početkom od 1. siječnja 2007. godine.

– IFRIC 4 (Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja) Određivanje da li ugovor sadrži najam (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). IFRIC 4 zahtijeva određenje da li ugovor jest ugovor o najmu ili sadrži najam kao osnovu ugovora. Ono traži procjenu da li: a) izvršenje ugovora ovisi o korištenju određenog sredstva ili sredstava (imovina) i b) ugovor prenosi pravo korištenja sredstva. Uprava trenutačno procjenjuje utjecaj IFRIC-a 4 na poslovanje Društva.

- IFRIC 5 Prava na udjele u fondovima za dekomisioniranje, restauriranje i rehabilitaciju okoliša (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). IFRIC 5 nije značajan za poslovanje Društva.

- IFRIC 6 Obveze proizašle iz sudjelovanja na posebnim tržištima – Otpad električne i elektroničke opreme (vrijedi od 1. prosinca 2005. godine). Tumačenje se bavi obvezom koja proizlazi iz direktive Europske unije koja regulira skupljanje, postupanje, recikliranje i ekološko zbrinjavanje otpada opreme. Uprava trenutačno procjenjuje utjecaj IFRIC-a 6 na poslovanje Društva.

- IFRIC 7 Primjena prepravljenog pristupa po MRS-u 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama (vrijedi od 1. ožujka 2006. godine). IFRIC 7 nije značajan za poslovanje Društva.

- IFRIC 8 Djelokrug MSFI-a 2 (vrijedi od 1. svibnja 2006. godine). Prema tumačenju, računovodstveni standard MSFI 2 Isplate s temelja dionica primjenjuje se na slučajeve gdje pravna osoba ima isplate s temelja dionica uz očevidno nepostojanje prava ili nedovoljno prava na isplatu. IFRIC 8 nije značajan za poslovanje Društva.

- IFRIC 9 Ponovna procjena ugrađenog derivativa (vrijedi od 1. lipnja 2006.). Tumačenje razjašnjava da se tretman ugrađenog derivativa procjenjuje od strane društva kada društvo prvi put postane sudionik ugovora, te da je ponovna procjena zabranjena osim ukoliko ne dođe do promjena u ugovoru koje značajno mijenjaju novčane tokove koji bi se inače zahtijevali ugovorom. Društvo još nije završilo analizu utjecaja ovog tumačenja.

185

BILJEŠKA 3 – PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I USLUGA 3.1 Po grupama proizvoda


Veterina 160.303 162.254Agro 34.000 32.100

194.303 194.354

3.2 Po tržištima


Hrvatska 132.803 135.789


Slovenija 10.492 9.657



194.303 194.354



Prihod od prodaje usluga – inozemstvo 3.982 3.587Prihod od prodaje usluga povezanim društvima 539 332Prihodi od naplaćenih šteta 405 415Prihod od ukidanja rezervacija - 3.650Prihod od prodaje materijala 566 614Ostalo 1.190 716

6.682 9.314

186

BILJEŠKA 5 – TROŠAK PRODANIH PROIZVODA


Materijal 68.131 65.771Bruto plaće 23.949 21.697Održavanje 7.422 5.723Amortizacija 8.853 8.015Proizvodne usluge 11.092 12.263

119.447 113.469

BILJEŠKA 6 – OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI


Bruto plaće 8.707 11.739Održavanje 543 837Materijal 701 1.482Amortizacija 1.421 1.533Ostali porezi 957 951Usluge povezanih društava 4.190 3.825Ostalo 3.877 5.993

20.396 26.360

BILJEŠKA 7 – TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

2005. 2004. (u tisućama HRK) Bruto plaće 5.408 4.408Amortizacija 636 615Materijal 263 188Ostalo 3.158 3.440

9.465 8.651

187

BILJEŠKA 8 – TROŠKOVI PRODAJE I DISTRIBUCIJE

2005. 2004. (u tisućama HRK) Troškovi prodaje 13.583 10.064Bruto plaće 8.178 8.319Transport 3.649 3.571Neto rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 2.409 7.324Amortizacija 1.362 1.494Materijal 805 623Ostalo 9.074 13.479

39.060 44.874

Prezentacija troškova po prirodi: 2005. 2004. (u tisućama HRK) Troškovi prodaje 13.583 10.064Bruto plaće 22.293 24.466Usluge povezanih poduzeća 4.190 3.825Transport 3.649 3.571Neto rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 2.409 7.324Amortizacija 3.419 3.642Materijal 1.769 2.293Ostali porezi 957 951Održavanje 543 837Ostalo 16.109 22.912

68.921 79.885

188

BILJEŠKA 9 – FINANCIJSKI PRIHODI I RASHODI 2005. 2004. (u tisućama kuna) a) Financijski prihod


Prihod od tečajnih razlika 2.356 3.657

Ukupno financijski prihodi 2.572 3.747

b) Financijski troškovi

Rashodi od kamata (1.261) (1.692)

Usklađivanje na tržišnu vrijednost - (142)Gubitak od tečajnih razlika (1.825) (2.560)

Ukupno financijski troškovi (3.086) (4.394)

BILJEŠKA 10 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH 2005. 2004. (u tisućama kuna) Bruto plaće 46.242 46.163 Opcije dane članovima Uprave (bilješka 21) 149 - Otpremnine (i) 1.845 2.629 Ostalo (ii) 1.810 1.783

50.046 50.575


(ii) (ii) Ostali troškovi zaposlenika uključuju troškove putovanja na posao, božićnice, jubilarne nagrade, božićne poklone za djecu te jednokratne pomoći zaposlenima.

Na dan 31. prosinca 2005. godine Društvo je imalo 343 zaposlenika (2004.: 365).

189

BILJEŠKA 11 –TROŠAK POREZA NA DOBIT

2005. 2004. (u tisućama kuna) Dobit prije oporezivanja 12.103 9.667 Porez na dobit - 20% 2.421 1.933 Neoporezivi prihod (1.076) (1.063) Porez u porezno nepriznatim stavkama 485 608 Ukupno porez na dobit 1.830 1.478 Efektivna porezna stopa 15,12% 15,29%

190

BILJEŠKA 12 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA Nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme prikazani su kako slijedi:

(u tisućama kuna)


objekti Oprema


Ukupno

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2004. 136.695 119.754 11.941 268.390 Povećanja - - 19.054 19.054 Prijenos u upotrebu 552 12.264 (12.816) - Smanjenja - (2.836) - (2.836)Na dan 31. prosinca 2004. 137.247 129.182 18.179 284.608 Na dan 1. siječnja 2005. 137.247 129.182 18.179 284.608 Povećanja - - 13.123 13.123 Prijenos u upotrebu 14.006 8.136 (22.142) - Smanjenja (135) (3.670) - (3.805)

Na dan 31. prosinca 2005. 151.118 133.648 9.160 293.926

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2004. 82.347 96.645 - 178.992 Amortizacija 4.550 6.998 - 11.548 Smanjenja - (2.653) - (2.653)

Na dan 31. prosinca 2004. 86.897 100.990 - 187.887

Na dan 1. siječnja 2005. 86.897 100.990 - 187.887 Amortizacija 4.726 7.405 - 12.131 Smanjenja (135) (3.561) - (3.696)Na dan 31. prosinca 2005. 91.488 104.834 - 196.322

Knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. siječnja 2004. 54.348 23.109 11.941 89.398 Na dan 31. prosinca 2004 50.350 28.192 18.179 96.721 Na dan 1. siječnja 2005. 50.350 28.192 18.179 96.721 Na dan 31. prosinca 2005. 59.630 28.814 9.160 97.604 Građevinski objekti su pod hipotekom kredita za HBOR (pogledati bilješku 19 (iii)).

Imovina u pripremi Imovina u pripremi i predujmovi odnose se na projekt GMP u iznosu od 1.146 tisuća kuna (2004.:6.031 tisuće kuna), opremu za proizvodnju, istraživanje i razvoj u iznosu od 7.387 tisuća kuna (2004.: 507 tisuća kuna) te ostalo u iznosu 627 tisuće kuna (2004.: 11.641 tisuća kuna).

191


(u tisućama kuna)



Ukupno

Nabavna vrijednost Na dan 1. siječnja 2004. 629 - 629 Povećanje - 161 161 Prijenos u upotrebu 161 (161) - Smanjenje (83) - (83)

Na dan 31. prosinca 2004. 707 - 707


Na dan 31. prosinca 2005. 810 - 810

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2004. 295 - 295 Trošak za godinu 109 - 109 Smanjenje (83) - (83)

Na dan 31. prosinca 2004. 321 - 321


Na dan 31. prosinca 2005. 462 - 462


Na dan 31. prosinca 2004. 386 - 386

Na dan 1. siječnja 2005. 386 - 386

Na dan 31. prosinca 2005. 348 - 348

192

BILJEŠKA 14 – ULAGANJA U PODRUŽNICE U rujnu 2002. Društvo je osnovalo podružnicu Veterina Poljska d.o.o. u Krakowu u Poljskoj s 99%-tnim udjelom u temeljnom kapitalu od 59.400 PLN što predstavlja protuvrijednost od 109 tisuća kuna (2004.:113 tisuća kuna). BILJEŠKA 15 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA I OSTALA POTRAŽIVANJA 2005. 2004. (u tisućama kuna) Potraživanja od kupaca - bruto 92.630 101.287Minus: umanjenje vrijednosti (13.153) (11.106)Potraživanja od kupaca – neto 79.477 90.181Potraživanja od povezanih poduzeća (bilješka 22.1) 4.478 4.589Potraživanja za PDV 1.609 2.164Ostala potraživanja 447 417Krediti povezanim poduzećima (bilješka 22.2) 338 489Stambeni kredit i zaposlenicima (ii) 259 284Predujam za operativni leasing (bilješka 23) 292 -Ukupno 86.900 98.124Minus: dugoročni dio Krediti povezanim poduzećima (bilješka 22.2) (135) (306) Stambeni krediti zaposlenicima (ii) (242) (267) Predujam za operativni leasing (bilješka 23) (292) -

86.231 97.551

(iii) Društvo je odobrilo kredit podružnici Veterina Poljska u ukupnom iznosu od 130 tisuća USD. Rok otplate kredita je 4 godine od kolovoza 2003. uz godišnju kamatnu stopu 1-mjesečni LIBOR +1%.

(iv) Stambeni kredit je odobren na rok od 30 godina uz povlaštenu kamatnu stopu.

Društvo je napravilo rezervacije u iznosu 4.110 tisuća kuna (2004.: 8.298 tisuća kuna) za umanjenje vrijednosti svojih potraživanja od kupaca za godinu koja završava 31. prosinca 2005. godine. Društvo je upotrijebilo rezervacije za umanjenje potraživanja u iznosu od 2.063 tisuće kuna tijekom godine koja završava 31. prosinca 2005 (2004.: 20.956 tisuća kuna). Kreiranje i korištenje rezervacija za umanjenje potraživanja je uključeno u Troškove prodaje i distribucije u računu dobiti ili gubitka (bilješka 8). Na dan 31. prosinca 2005. godine potraživanja od kupaca u nominalnoj vrijednosti od 13.153 tisuće kuna (2004.: 11.106 tisuća kuna) je umanjeno i u potpunosti rezervirano. Sva umanjenja potraživanja su starija od 120 dana.

193

BILJEŠKA 15 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA I OSTALA POTRAŽIVANJA (NASTAVAK) Kretanja rezervacija u umanjenju vrijednosti potraživanja su kako slijede:

2005. 2004. (u tisućama kuna) Stanje na dan 1. siječnja 11.106 13.285Umanjenje vrijednosti tijekom godine 4.110 8.298Naplata tijekom godine (1.701) (974)Otpis potraživanja tijekom godine kao nenaplativa (362) (9.503)


Tijekom godine koja je završila na dan 31. prosinca 2005., Društvo je pored naplate u iznosu od 1.700 tisuća kuna primilo 1.011 tisuća kuna koje su ranije bile otpisane.

BILJEŠKA 16 - ZALIHE 2005. 2004. (u tisućama kuna) Gotovi proizvodi 22.863 22.454Sirovine i materijal 14.647 12.074Nedovršena proizvodnja 5.712 10.094Trgovačka roba 2.999 2.881Predujmovi za zalihe 115 112

46.336 47.615

Troškovi zaliha iskazani kao trošak i uključeni u Troškove prodanih proizvoda (bilješka 5) iznose 68.131 tisuću kuna (2004.: 65.771 tisuća kuna).

194

BILJEŠKA 17 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI 2005. 2004. (u tisućama kuna) Žiro računi 11.114 5.998Blagajna 27 31Mjenice 1.266 -Devizni računi 18.213 7.315Oročeni depoziti 2.348 2.397

32.968 15.741

Oročeni depozit u iznosu od 2.348 tisuća kuna (EUR 318 tisuća) je oročen na rok od 15 dana uz promjenjivu kamatnu stopu 1,95% godišnje. BILJEŠKA 18 – TEMELJNI KAPITAL Na dan 31. prosinca 2005. godine upisani i plaćeni kapital iznosi 184.486 tisuća kuna (2004: 184.486 tisuća kuna). Društvo je u potpunosti u vlasništvu Plive d.d., Zagreb. Neto dobit za godinu koja završava 31. prosinca 2005. godine u iznosu od 10.273 tisuće kuna (2004.: 8.189 tisuća kuna) je prenesena u zadržanu dobit Društva. Na dan 31. prosinca 2005. zadržana dobit iznosi 30.862 tisuće kuna (2004.: 20.589 tisuća kuna).

Odluka o distribuciji dividendi za 2005. godinu još nije donesena.

195

BILJEŠKA 19 – ZADUŽENJA NA KOJA SE OBRAČUNAVAJU KAMATE 2005. 2004. (u tisućama HRK) Dugoročni dio Zaduženja od banaka 11.900 16.101Krediti od povezanih poduzeća (bilješka 22.4) 1.631 4.239

13.531 20.340

Kratkoročni dio Zaduženja od banaka 4.200 4.200Krediti od povezanih poduzeća (bilješka 22.4) 2.445 2.543

6.645 6.743



(u tisućama HRK)

Kamatna

stopa

Ukupno Manje

od 1

godine

Izmeđ

u 1 i 2

godine

Izmeđ

u 2 i 5

godina

Više

od 5

godina

Krediti od povezanih poduzeća (i) Fiksno 6,0% 4.076 2.445 1.631 - -

Neosigurani bankovni krediti (ii) Promjenjivo

7,5%

4.850 4.200 650 - -

Osigurani bankovni krediti (iii) Fiksno 4,0% 11.250 - 2.816 4.224 4.210

20.176

6.645

5.097

4.224

4.210

(i) Pliva d.d., Zagreb je u 2001. godini odobrila Društvu dva dugoročna kredita u ukupnom iznosu od 1.658 tisuća EUR. Stanje na dan 31. prosinca 2005. je 4.076 tisuća kuna (2004.: 6.782 tisuća kuna). Rok vraćanja je 5 godina uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 6%. Vraćanje kredita je osigurano bjanko mjenicama. Fer vrijednost zajma je 3.991 tisuće kuna.

(ii) U 2003. godini Raiffeisenbank Austria d.d. je odobrila Društvu neosigurani dugoročni

kredit u iznosu od 15.000 tisuća kuna. Rok vraćanja je bio 2 godine uz promjenjivu kamatnu stopu od 7,5%. U 2005. godini je prolongiran rok vraćanja kredita do 31. prosinca 2006. Dio kredita u iznosu 10.150 tisuća kuna je plaćen.

196

(iii) U 2004. godini povučene su sve tranše kredita u iznosu od 11.250 tisuća kuna. Kredit je baziran na međubankarskom ugovoru između Raiffeisen Bank Austria d.d. i Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Rok vraćanja je 8 godina uz kamatnu stopu 4%. Početak otplate je 27. veljače 2007. godine. Kredit je osiguran zalogom zemlje i zgrada u vlasništvu Društva (bilješka 12) u formi mjenica u ukupnom iznosu od 1.952 tisuće EUR. Fer vrijednost zajma je 9.030 tisuće kuna.

BILJEŠKA 20 – OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA I OSTALE OBVEZE 2005. 2004. (u tisućama HRK) Obveze prema dobavljačima 20.806 17.150Obveze prema povezanim poduzećima (bilješka 22.3) 1.129 2.657Obračunati troškovi 1.026 721Obveze za primljene avanse 69 27Obveze za plaće 1.796 1.744Bonusi 900 900Rezervacije 738 585Obveze prema državi 1.620 1.528Ostale obveze 147 958

28.231 26.270

197

BILJEŠKA 21 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA

21.1 Share options scheme

Društvo ima aranžman zasnovan na isplatama s temelja dionica sa članovima Uprave. Detalji tog aranžmana su navedeni u tablici u nastavku:

Shema Opcije Uprava Tip Dodjela dioničkih opcija Uvjeti za stjecanje prava Zaposlenje na datum stjecanja prava Razdoblje stjecanja prava Tri godine Razdoblje za iskorištavanje prava Dvije godine Izvršenje Dionice Mode za utvrđivanje cijene opcija Volatilnost (%) – temeljena na povjesnoj volatilnosti 23,519% - 49,371% Nerizična kamatna stopa (%) – državne obveznice sa sličnim dospijećem 3,524% - 6,157%

Prinos od dividende Do 4,10% Odlasci – temeljeno na povijesnim podacima o ukinutim opcijama 4%


21.2 Kretanje u broju opcija Opcije Uprava

Na dan 1. siječnja 2005. 0Izdane tijekom godine 750

Na dan 31. prosinca 2005. 750

U skladu s Načelima korporatinog upravljanja društva majke PLIVA d.d., Odbor za imenovanja i nagrađivanje daje preporuke Nadzornom odboru glede okvira za primanja članova Uprave. Struktura primanja trebala bi osigurati da interesi članova Uprave budu sukladni s interesima dioničara PLIVA d.d.

Sukladno tome, društvo majka nudi opcije članovima Uprave. Opcije se izdaju bez naknade.Temeljem sadašnjeg plana, opcije se mogu početi koristiti najranije prvi slijedeći 1. siječanj nakon dvije pune godine nakon datuma izdavanja, a ističu nakon dvije godine.


Nije bilo iskorištavanja opcije tijekom godine koja je završila na dan 31. prosinca 2005.

198

BILJEŠKA 21 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA (NASTAVAK)

21.3 Uvjeti otvorenih opcija na dan 31. prosinca:

Datum isteka – opcije

Cijena korištenja

HRK 2005

Broj opcija

31. prosinca 2007. 407,97 750

Iznos prikazan u financijskim izvještajima (prije poreza) za isplate s temelja dionica zaposlenicima

Društva, može se sumirati kako slijedi:

2005. 2004. (u tisućama HRK) Trošak VETERINA d.o.o. Opcije dane članovima Uprave 149 -

Ukupno glavnica 149 -

BILJEŠKA 22 – ODNOSI S POVEZANIM PODUZEĆIMA 22.1 Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

2005. 2004. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 2.469 1.164 PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 94 81 PLIVA Krakow S.A., Poljska 83 55 PLIVA Skopje d.o.o., Makedonija 191 427 VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poland 1.641 2.862

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja (bilješka 15) 4.478 4.589

199

BILJEŠKA 22 – ODNOSI S POVEZANIM PODUZEĆIMA (NASTAVAK) 22.2 Krediti dani povezanim društvima

2005. 2004. (u tisućama HRK) VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poljska Dugoročni dio 135 306 Kratkoročni dio 203 183

Ukupno zajmovi dani povezanim društvima (bilješka 15) 338 489

22.3 Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

2005. 2004. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 211 1.467 PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 24 810 PLIVA Istraživački institut d.o.o., Hrvatska - 75 PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska - 65 Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 771 - VETERINA Polska Sp.z.o.o., Poland 123 240

Ukupno obveze prema dobavljačima i ostale obveze (bilješka 20) 1.129 2.657

22.4 Krediti primljeni od povezanih poduzeća

2005. 2004. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska Dugoročni dio 1.631 4.239 Kratkoročni dio 2.445 2.543

Ukupno zajmovi od povezanih društava (bilješka 19) 4.076 6.782

200

BILJEŠKA 22 – ODNOSI S POVEZANIM PODUZEĆIMA (NASTAVAK) 22.5 Prihodi od povezanih poduzeća

2005. 2004. (u tisućama HRK) Prodaja proizvoda i usluga 12.280 14.388 Prihod od kamata 18 14

12.298 14.402

22.6 Rashodi prema povezanim poduzećima

2005. 2004. (u tisućama HRK) Kupovina proizvoda i usluga 6.037 5.599 Rashod od kamata 308 511

6.345 6.110

22.7 Naknade managementu Tijekom 2005. godine, Upravi je isplaćena naknada u iznosu 788 tisuća kuna (2004.: 651 tisuće kuna).

BILJEŠKA 23 – UGOVORNA OBVEZA OPERATIVNOG LEASINGA Rate operativnog najma dospjevaju kako slijedi: 2005. 2004. (u tisućama kuna) Do 1 godine 473 -Više od 1 godine 751 - 1.224 - Društvo je unajmilo više vozila na operativni leasing. Najam je ugovoren na period od 36 do 48 mjeseci sa mogućnošću produženja najma. Nijedan najam ne uključuje uvjetovani najam. Tijekom godine koja završava 31. prosinca 2005., u računu dobiti i gubitka kao trošak operativnog najma priznato je 443 tisuće kuna. Iznos od 292 tisuće kuna, koji se odnosi na depozit za operativni najam, priznat je kao dugotrajno potraživanje (bilješka 15).

201

BILJEŠKA 24 – POTENCIJALNE OBVEZE Društvo ima otvorenu bankovnu garanciju kod Raiffeisen Bank Austria d.d. u iznosu od 1.300 tisuća kuna zbog osiguranja plaćanja carine. BILJEŠKA 25 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE I PROSUDBE

Neizvjesnost procjene Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost te ostali izvori neizvjesnosti na datum bilance, koji imaju značajan rizik materijalnih promjena u iznosima imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini su navedeni u nastavku. 25.1 Ključne odrednice u procjenjivanju

Porez na dobit

Kalkulacija poreza na dobit je rađena na osnovi trenutne interpretacije važećih pravila i zakona. Kalkulacije koje su osnova za izračun poreza na dobit mogu biti predmet provjere poreznih vlasti. 25.2 Značajne računovodstvene procjene u primjeni računovodstvenih politika

Na dan 31. prosinca 2005. nisu postojale okolnosti koje bi zahtijevale da Društvo napravi značajne računovodstvene procjene u primjeni računovodstvenih politika Društva.

202


203

VETERINA d.o.o., KALINOVICA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA 31. PROSINCA 2004.

204

Sadržaj

Izvješće o odgovornosti Direktora 1


Račun dobiti i gubitka 3 Bilanca 4-5

Izvješće o promjenama u dioničkoj glavnici 6

Izvješće o novčanom toku 7

Bilješke uz financijska izvješća 8-21

205

Izvješće o odgovornosti Direktora

Direktor je odgovoran za pripremu financijskih izvješća za svaku financijsku godinu, koja daju istinit i

vjeran prikaz financijskog položaja Društva, rezultata poslovanja, te novčanog toka za to razdoblje. U

pripremi financijskih izvještaja Direktor ima odgovornost:

• odabrati prikladne računovodstvene politike u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja i hrvatskim Zakonom o računovodstvu i dosljedno ih primjenjivati;

• donositi odluke i procjene koje su razumne i razborite;

• navesti da li se prikladni računovodstveni standardi primjenjuju;

• pripremati financijske izvještaje temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je neprikladno pretpostaviti da će Društvo nastaviti s poslovanjem.

Direktor je odgovoran za ispravno vođenje računovodstvenih evidencija koje prikazuju, s razumnom

točnošću, u svako doba, financijski položaj Društva i omogućavati da financijski izvještaji budu

sastavljeni u skladu s hrvatskim Zakonom o računovodstvu. Direktor ima općenitu odgovornost za

poduzimanje koraka u cilju očuvanja imovine Društva te u sprečavanju i otkrivanju prijevara i ostalih

nepravilnosti.

Nenad Štiglić 21.siječnja 2005

Direktor

206

Izvješće neovisnog revizora vlasniku VETERINE d.o.o.

Obavili smo reviziju prikazane bilance društva Veterina d.o.o. (“Društvo”) na dan 31. prosinca 2004.,

te pripadajućeg računa dobiti i gubitka, izvješća o promjenama u dioničkoj glavnici i izvješća o

novčanom toku za godinu koja je tada završila. Management je odgovoran je financijska izvješća.

Naša je odgovornost, temeljem obavljene revizije, izraziti mišljenje o financijskim izvješćima.

Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi

zahtijevaju da reviziju planiramo i obavljamo na način koji omogućuje razumno uvjerenje o tome da u

financijskim izvješćima nema značajnih pogrešaka. Revizija obuhvaća provjeru, metodom uzorka,

dokaza koji potkrjepljuju podatke i objave u financijskim izvješćima. Revizija također obuhvaća

ocjenu primijenjenih računovodstvenih načela i značajnih procjena Uprave, kao i ocjenu sveukupne

prezentacije financijskih izvješća. Vjerujemo da je revizija koju smo obavili pouzdana osnova za

izražavanje našeg mišljenja.

Prema našem mišljenju, financijska izvješća pružaju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja

Društva na dan 31. prosinca 2004. godine, te rezultata njegovog poslovanja, promjena u dioničkoj

glavnici i novčanog toka za godinu koja je završila na navedeni datum, i u skladu su s Međunarodnim

standardima za financijsko izvješćivanje.

KPMG Croatia d.o.o. za reviziju 21. siječnja 2005. Ovlašteni revizori, Zagreb Centar Kaptol Nova Ves 11 10000 Zagreb Hrvatska

207

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2004.

(u tisućama kn) Bilješka 2004. 2003.










Neto financijski rashodi 9 (1.743) (987)

Neto prihodi/(rashodi) od tečajnih razlika 9 1.096 (1.737)




208

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2004. 31. prosinca


IMOVINA

Dugotrajna imovina




Dugotrajna potraživanja 15 573 936



Zalihe 16 47.615 45.737


Potraživanja za više plaćeni porez na dobit - 2.318




209

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2004. 31. prosinca


KAPITAL I OBVEZE

Kapital

Temeljni kapital 21 184.486 184.486

Zadržana dobit 21 20.589 4.534

Ukupno kapital 205.075 189.020

Dugoročne obveze


Kratkoročne obveze



Obveza poreza na dobit 272 -



Ukupno kapital i obveze 258.700 250.074

Financijski izvještaji prikazani su na stranicama 3 do 21 i odobrio ih je Direktor dana 21. siječnja 2005.

Direktor:

Nenad Štiglić

210

IZVJEŠĆE O PROMJENAMA U DIONIČKOJ GLAVNICI

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2004.

(u tisućama kn) Bilješka Upisani kapital


Stanje 1. siječnja 2003. 184.486 24.257 208.743Predložena dividenda 2003. - (24.000) (24.000)Neto dobit za 2003. - 4.277 4.277

Stanje 31. prosinca 2003. 21 184.486 4.534 189.020

Promjena odluke dividende 2003. - 7.866 7.866Neto dobit za 2004. - 8.189 8.189

Stanje 31. prosinca 2004. 21 184.486 20.589 205.075

211

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2004.

Bilješka 2004. 2003. Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti (u tisućama kuna) Dobit prije oporezivanja 9.667 5.701 Usklađivanja za:

Amortizacija 12, 13 11.657 10.636 Neto prihodi/(rashodi) od tečajnih razlika 66 579 Naplata otpisanih potraživanja 4 (974) (83) Otpis dugotrajne imovine 12, 13 183 265 Trošak kamata 9 1.692 1.140 Prihod od kamata 9 (91) (153) Trošak rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 8 8.298 4.551

Dobit iz poslovanja prije promjena obrtnog kapitala 30.498 22.636 Smanjenje/(povećanje) potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja (3.404) (9.574) Smanjenje/(povećanje) zaliha 16 (1.878) 11.080 (Smanjenje)/povećanje obveza (koja ne uključuju obveze za kamate) (4.456) (6.570) Novac ostvaren poslovanjem 20.760 17.572 Plaćene kamate (1.650) (1.140) Plaćeni porez na dobit (556) (113) Naplaćene kamate 91 153 Neto novac od poslovnih aktivnosti 18.645 16.472 Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Nabava dugotrajne materijalne imovine 12, 13 (19.215) (15.827) Dani krediti (61) (584) Primici od danih kredita 440 285 Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima (18.836) (16.126) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti Otplata zaduženja na koja se obračunavaju kamate (6.737) (4.217) Primici zaduženja na koja se obračunavaju kamate 11.250 15.000 Isplaćena dobit - (16.134) Neto novac korišten u financijskim aktivnostima 4.513 (5.351) Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata 4.322 (5.005) Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 18 11.419 16.424 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 18 15.741 11.419

212

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2004. BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Veterina d.o.o., Kalinovica (“Društvo”) je društvo s ograničenom odgovornošću, osnovano u Republici Hrvatskoj 6. studenoga 2000. godine. Osnivač Društva je Pliva d.d., Zagreb. Društvo je registrirano za proizvodnju i trgovinu veterinarskih i kemijskih proizvoda.

Sjedište Društva nalazi se u Kalinovici, Svetonedjeljska 2, Republika Hrvatska. BILJEŠKA 2 – RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

2.1 Izjava o usklađenosti Financijski izvještaji sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (“MSFI”) objavljenim od strane Međunarodnog odbora za računovodstvene standarde (“Odbor”), trenutno važećim tumačenjima objavljenim od strane Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja pri Međunarodnom odboru za računovodstvene standarde i u skladu sa hrvatskim Zakonom o računovodstvu.

2.2 Osnova za izradu izvješća Financijski izvještaji pripremljeni su u hrvatskoj valuti, kuni (kn), koja je također mjerna valuta Društva, zaokruženo na najbližu tisuću.

Ovi financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi konvencije povijesnog troška, osim ako nije drugačije naznačeno.

Računovodstvene politike primijenjene na sastavljanje financijskih izvještaja su konzistentne s politikama primijenjenim u prethodim godinama.

2.3 Ulaganja u podružnice Podružnice, koje predstavljaju društva u kojima Društvo posjeduje više od pola glasačkih prava ili na drugi način ima kontrolu nad poslovanjem, iskazuju se po trošku ulaganja.

Konsolidirani izvještaji nisu izrađeni zbog toga što opseg poslovanja i neto imovina jedine podružnice nisu značajni i materijalni za svrhu konsolidacije.

213

2.4 Strane valute Transakcije i stanja

Transakcije u stranim valutama pretvaraju se u mjernu valutu po tečaju strane valute važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na datum sastavljanja bilance preračunate su upotrebom tečaja strane valute važećeg na taj datum. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u račun dobiti i gubitka.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranim valutama koje su iskazane po fer vrijednosti, pretvaraju se u mjernu valutu po tečajevima stranih valuta važećim na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

2.5 Nekretnine, postrojenja i oprema Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti imovine (računovodstvena politika 2.9). Trošak nabave uključuje sve izravne troškove u svezi s dovođenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu uporabu, uključujući i dio troškova zaduživanja za nekretnine, postrojenja i opremu u razdoblju dok traje izgradnja.

Nabavna vrijednost nekretnine, postrojenja i opreme, umanjena za njezinu procijenjenu preostalu vrijednost, amortizira se linearnom metodom tijekom očekivanog vijeka uporabe. Očekivani vijek uporabe je kako slijedi:

Zgrade 10 - 40 godina

Postrojenja i oprema 4 - 20 godina

Zemljište i imovina u izgradnji se ne amortiziraju.

Naknadni izdatak priznaje se kao sredstvo samo ako poboljšava stanje postojeće nekretnine, postrojenja i opreme i otpisuje se tokom preostalog vijeka upotrebe prvobitne imovine. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali.



Troškovi Društva nastali stjecanjem patenata, licenci i sličnih prava od trećih osoba kapitaliziraju se do iznosa za koji su vjerojatne buduće ekonomske koristi. Licence u procesu razvoja se amortiziraju tijekom procijenjenog vijeka upotrebe, ali ne duže od 15 godina. Procijenjeni korisni vijek trajanja se analizira godišnje. Procjene umanjenja vrijednosti se vrše ukoliko postoji indikacija za umanjenje vrijednost (računovodstvena politika 2.9). Trošak amortizacije uključen je u račun dobiti i gubitka u okviru pozicije troškova istraživanja i razvoja.

2.7 Zalihe Zalihe se iskazuju po trošku nabave ili neto prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Neto prodajna vrijednost zaliha predstavlja procjenu prodajne cijene zaliha umanjenu za troškove dovršenja te troškove prodaje. Sirovine i materijali za pakiranja se vrednuju primjenom metode prosječnih nabavnih cijena. Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda uključuje materijal, trošak izravnog rada te odgovarajući dio varijabilnih i fiksnih režijskih troškova.

2.8 Potraživanja Potraživanja od kupaca iskazuju se po trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti (računovodstvena politika 2.9).

214

2.9 Umanjenje vrijednosti Knjigovodstveni iznos imovine Društva, osim zaliha i odgođene porezne imovine, pregledava se na svaki datum bilance kako bi se utvrdilo da li postoji bilo kakva indikacija o umanjenju njihove vrijednosti. Ukoliko indikacije postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Nadoknadivi iznos nematerijalne imovine koja još nije u upotrebi procjenjuje se na svaki datum bilance. Gubitak iz umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka kada knjigovodstveni iznos imovine ili jedinice koja stvara novac premašuje njegov nadoknadivi iznos.

Nadoknadivi iznos ulaganja Društva koja se drže do dospijeća te potraživanja utvrđuje se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom. Kratkoročna potraživanja se ne diskontiraju.

Nadoknadivi iznos ostale imovine je neto prodajna cijena ili vrijednost u upotrebi, ovisno o tome koji je iznos viši. Vrijednost u upotrebi se procjenjuje diskontiranjem očekivanih novčanih primitaka i izdataka koristeći diskontnu stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za pojedinu imovinu. Za imovinu koja ne generira nezavisno odredive novčane primitke i izdatke, nadoknadivi iznos se određuje temeljem grupe sredstava kojoj ta imovina pripada.

2.10 Novac i novčani ekvivalenti Novac i novčani ekvivalenti, za potrebe bilance i izvještaja o novčanom toku, obuhvaćaju gotovinu i stanja na računima kod banaka te visoko likvidna ulaganja s beznačajnim rizikom promjene vrijednosti i rokovima dospijeća do tri mjeseca od datuma stjecanja.

2.11 Zaduženja na koja se obračunavaju kamate Zaduženja na koja se obračunavaju kamate se početno priznaju po trošku, koji čini fer vrijednost primljenog novca. U budućim razdobljima se iskazuju po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Sve razlike između primitaka (umanjeno za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom trajanja zaduženja.

2.12 Rezervacije Rezervacije se priznaju ako Društvo trenutno ima pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedicu događaja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveza te ako se može pouzdano procijeniti iznos obveze. U slučaju kada Društvo očekuje nadoknadu za iznos koji je rezerviran, takve se nadoknade priznaju kao zasebna imovinska stavka, no tek kada takva nadoknada postane doista izvjesna.

2.13 Primanja zaposlenih (1) Otpremnine

Obveza za otpremnine nastaje kada se zaposlenje zaposlenika otkazuje prije uobičajenog datuma umirovljenja ili kada zaposlenik prihvati dobrovoljno umirovljenje u zamjenu za otpremninu.

(2) Bonusi

Obveze za bonuse zaposlenika priznaju se kao rezervacija troškova na temelju formalnog plana Društva, kada se na temelju ranijih iskustava menadžmenta, odnosno ključnih zaposlenika, može realno očekivati da će bonusi biti primljeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja.

215



Prihodi od prodaje proizvoda i usluga se priznaju kada su na kupca preneseni značajni rizici i koristi. Porezi i popusti se isključuju iz prihoda. Rezervacije za popuste dane kupcima priznaju se u razdoblju kad je priznata prodaja, prema uvjetima iz ugovora. Prihodi od usluga se priznaju u razdoblju u kojem su usluge izvršene.

2.15 Troškovi istraživanja i razvoja Troškovi istraživanja priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Troškovi razvoja kapitaliziraju se kao nematerijalna imovina ako udovoljavaju kriterijima priznavanja specificiranim Međunarodnim Računovodstvenim Standardom, MRS-om 38, ”Nematerijalna imovina”, i ako je vjerojatno da će Društvo primiti buduće ekonomske koristi od sredstva.

2.16 Neto financijski prihodi i neto dobici od tečajnih razlika Neto financijski prihodi i neto dobici od tečajnih razlika obuhvaćaju obračunatu kamatu na kredite i zajmove primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva, dobitke i gubitke od tečajnih razlika.

Prihod od kamate priznaje se u računu dobiti i gubitka po obračunskoj osnovi, uzimajući u obzir efektivni prinos na imovinu.

2.17 Porez na dobit Porez na dobit obračunava se prema zakonima i propisima Republike Hrvatske.

216

2.18 Upravljanje financijskim rizicima

(1) Čimbenici financijskog rizika

U svom redovnom poslovanju, Društvo je izloženo raznim financijskim rizicima kao što su učinci promjena tržišnih cijena, promjena deviznog tečaja te promjena kamatnih stopa.

(2) Valutni rizik

Društvo djeluje na međunarodnoj razini i izloženo je valutnom riziku koji proizlazi iz raznih valuta, uglavnom USD i EUR. Važeće politike Društva ne uključuju aktivnu zaštitu od rizika.

(3) Kamatni rizik

Prihod Društva i novčani tok od poslovnih aktivnosti ovise o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Većina zaduženja Društva iskazana je prema varijabilnim kamatnim stopama.

(4) Kreditni rizik i rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca i obrtnog kapitala te raspoloživosti financijskih sredstava u obliku kreditnih linija.

Kreditni rizik vezan uz potraživanja po kreditima ograničen je zbog raspoređenosti tih potraživanja po raznim kupcima. Društvo nema značajne koncentracije kreditnog rizika.

2.19 Usporedni podaci Tamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificirani kako bi se postigla dosljednost u prikazivanju podataka s podacima tekuće financijske godine i ostalim podacima.

217

BILJEŠKA 3 – PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I USLUGA 3.1 Po grupama proizvoda

2004. 2003. (u tisućama kuna)

Veterina 162.254 154.929Agro 32.100 35.760

194.354 190.689

3.2 Po tržištima


Hrvatska 135.789 132.031


Slovenija 9.657 10.564



194.354 190.689

BILJEŠKA 4 – OTHER INCOME


Prihod od prodaje usluga – inozemstvo 3.587 3.050Prihod od prodaje usluga povezanim društvima 332 12.673Prihodi od naplaćenih šteta 415 1.341Prihod od prodaje materijala 614 871Prihod od naplate otpisanih potraživanja 974 83Ostalo 716 426

6.638 18.444

218

BILJEŠKA 5 – TROŠAK PRODANIH PROIZVODA


Materijal 69.049 80.666Bruto plaće 21.697 22.205Održavanje 5.723 5.690Amortizacija 8.015 7.055Proizvodne usluge 8.048 6.866

112.532 122.482

BILJEŠKA 6 – OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI


Bruto plaće 11.739 10.480Održavanje 837 1.177Materijal 1.482 956Amortizacija 1.533 1.477Porezi koji ne ovise o financijskom rezultatu 951 1.008Usluge povezanih društava 5.607 5.205Ostalo 4.740 6.329

26.889 26.632

BILJEŠKA 7 – TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

2004. 2003. (u tisućama kuna) Bruto plaće 4.408 4.611Amortizacija 615 644Materijal 188 243Ostalo 2.744 3.628

7.955 9.126

219

BILJEŠKA 8 – TROŠKOVI PRODAJE I DISTRIBUCIJE

2004. 2003. (u tisućama kuna) Troškovi prodaje 10.064 16.029Bruto plaće 8.319 8.606Transport 3.571 3.187Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca 8.298 4.551Amortizacija 1.494 1.460Materijal 623 421Ostalo 10.933 8.214

43.302 42.468

BILJEŠKA 9 – NETO FINANCIJSKI RASHODI

2004. 2003. (u tisućama kuna) Prihodi od kamata 91 153 Rashodi od kamata (1.692) (1.140)Usklađivanje na tržišnu vrijednost (142) - Neto prihodi/(rashodi) od tečajnih razlika 1.096 (1.737)

Neto financijski rashod (647)

(2.724)

BILJEŠKA 10 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH 2004. 2003. (u tisućama kuna) Bruto plaće 46.163 45.902 Otpremnine (i) 2.629 1.688 Ostalo (ii) 1.783 1.713

50.575 49.303

(iii) Trošak otpremnina uključuje ukupan trošak stimulativne otpremnine s pripadajućim porezima i doprinosima za 18 zaposlenika.


Na dan 31. prosinca 2004. godine Društvo je imalo 365 zaposlenika (2003: 373).

220


2004. 2003. (u tisućama kuna) Dobit prije oporezivanja 9.667 5.701 Porez na dobit - 20% 1.933 1.140 Porez u porezno nepriznatim stavkama (455) 284 Ukupno porez na dobit 1.478 1.424 Efektivna porezna stopa 15,29% 24,98%


(u tisućama kuna)


objekti Oprema


Ukupno

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2004. 136.695 119.754 11.941 268.390 Povećanja - - 19.054 19.054 Prijenos u upotrebu 552 12.264 (12.816) - Smanjenja - (2.836) - (2.836)

Na dan 31. prosinca 2004. 137.247 129.182 18.179 284.608

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2004. 82.347 96.645 - 178.992 Amortizacija 4.550 6.998 - 11.548 Smanjenja - (2.653) - (2.653)Na dan 31. prosinca 2004. 86.897 100.990 - 187.887

Neto knjigovodstvena vrijednost Na dan 31. prosinca 2004. 50.350 28.192 18.179 96.721 Na dan 31. prosinca 2003. 54.348 23.109 11.941 89.398 Građevinski objekti su pod hipotekom kredita za HBOR (pogledati bilješku 19.1).

U materijalnu imovinu su uključeni i predujmovi za materijalnu imovinu. Imovina u pripremi i predujmovi odnose se na projekt virusne vakcine u iznosu od 11.319 tisuća kuna (2003.: 289 tisuća kuna), projekt GMP u iznosu od 6.031 tisuća kuna (2003.: 44 tisuće kuna), opremu za proizvodnju, istraživanje i razvoj u iznosu od 507 tisuća kuna (2003.: 11.238 tisuća kuna) te ostalo u iznosu 322 tisuće kuna (2003.: 370 tisuća kuna).

221

BILJEŠKA 13 – NEMATERIJALNA IMOVINA (u tisućama kuna)



Ukupno

Nabavna vrijednost Na dan 1. siječnja 2004. 629 - 629 Povećanje - 161 161 Prijenos u upotrebu 161 (161) - Smanjenje (83) - (83)Na dan 31. prosinca 2004. 707 - 707 Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2004. 295 - 295 Trošak za godinu 109 - 109 Smanjenje (83) - (83)Na dan 31. prosinca 2004. 321 - 321 Neto knjigovodstvena vrijednost Na dan 31. prosinca 2004. 386 - 386 Na dan 31. prosinca 2003. 334 - 334 BILJEŠKA 14 – ULAGANJA U PODRUŽNICE U rujnu 2002. Društvo je osnovalo podružnicu Veterina Poljska d.o.o. u Krakowu u Poljskoj s 99%-tnim udjelom u temeljnom kapitalu od 59.400 PLN što predstavlja protuvrijednost od 113.000 kuna (2003.:113.000 kn). BILJEŠKA 15 – DUGOTRAJNA POTRAŽIVANJA 2004. 2003. (u tisućama kuna) Dugoročni kredit podružnici 306 530Stambeni kredit zaposlenicima 267 406

573 936

Društvo je odobrilo kredit podružnici Veterina Poljska u ukupnom iznosu od 130.000 USD. Rok otplate kredita je 4 godine od kolovoza 2003. uz godišnju kamatnu stopu 1-mjesečni LIBOR +1%. Stambeni kredit je odobren na rok od 30 godina uz povlaštenu kamatnu stopu.

222

BILJEŠKA 16 - ZALIHE 2004. 2003. (u tisućama kuna) Gotovi proizvodi 22.454 20.721Sirovine i materijal 12.074 12.101Nedovršena proizvodnja 10.094 8.936Trgovačka roba 2.881 3.685Predujmovi za zalihe 112 294

47.615 45.737

BILJEŠKA 17 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA I OSTALA POTRAŽIVANJA 2004. 2003. (u tisućama kuna) Potraživanja od kupaca u zemlji: - nepovezana društva 85.860 84.950- povezana društva (bilješka 22) 1.245 889Ispravak vrijednosti kupaca u zemlji (10.355) (3.901) 76.750 81.938Potraživanja od kupaca u inozemstvu: - nepovezana društva 15.427 21.495- povezana društva (bilješka 22) 3.344 1.622Ispravak vrijednosti kupaca u inozemstvu (751) (9.384) 18.020 13.733 Potraživanja za PDV 2.164 2.106Ostala potraživanja 417 1.826Tekuća dospijeća dugotrajnih potraživanja 200 216 2.781 4.148 97.551 99.819

223

BILJEŠKA 18 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI 2004. 2003. (u tisućama kuna) Žiro računi 5.998 4.206Blagajna 31 20Devizni računi 7.315 4.849Oročeni depoziti 2.397 2.344

15.741 11.419

(iv) Društvo ima kunske žiro račune kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb i Raiffeisenbank Austria

d.d., Zagreb, a devizne račune kod Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, u svim značajnim valutama.

(v) Oročeni depozit u iznosu od 2.397.000 kuna (EUR 312.455,41) je oročen na rok od 30 dana uz promjenjivu kamatnu stopu 1-4% godišnje.

BILJEŠKA 19 – ZADUŽENJA NA KOJA SE OBRAČUNAVAJU KAMATE 2004. 2003. (u tisućama kuna) Dospijeće 2004. godine - 6.737Dospijeće 2005. godine 6.743 11.587Dospijeće 2006. godine 7.387 2.537Dospijeće 2007. godine 3.097 1.685Dospijeće 2008. – 2014. godine 9.856 -Ukupno zaduženja na koje se obračunavaju kamate 27.083 22.546 Tekući dio zaduženja na koje se obračunavaju kamate (6.743) (6.737)

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate bez tekućeg dijela 20.340 15.809

19.1 Uvjeti Pliva d.d., Zagreb je u 2001. godini odobrila Društvu dva dugoročna kredita u ukupnom iznosu od 1.657.761 EUR. Stanje na dan 31. prosinca 2004. je 6.782 tisuća kuna (2003.: 9.296 tisuća kuna). Rok vraćanja je 5 godina uz godišnju kamatnu stopu od 6%. Vraćanje kredita je osigurano bjanko mjenicama.

U 2003. godini Raiffeisenbank Austria d.d. je odobrila Društvu neosigurani dugoročni kredit u iznosu od 15.000.000 kn. Dio kredita u iznosu od 5.950.000 je plaćen. Rok vraćanja je 2 godine (uz

224

mogućnost prolongacije) uz promjenjivu kamatnu stopu od 7,5%. Pliva d.d. je sudužnik u navedenom kreditu.

U 2004. godini povučene su sve tranše kredita u iznosu od 11.250.000 kn (2003.: 0). Rok vraćanja je 8 godina uz kamatnu stopu 4%. Početak otplate je 27. veljače 2007.

Kredit je osiguran sa zalogom zemlje i zgrada u vlasništvu Društva (bilješka 12) u formi mjenica u ukupnom iznosu od 1.952.000 EUR. BILJEŠKA 20 – OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA I OSTALE OBVEZE 2004. 2003. (u tisućama kuna) Obveze prema dobavljačima u zemlji: - nepovezana društva 9.834 11.957- povezana društva (bilješka 22) 2.417 2.868 12.251 14.825Obveze prema dobavljačima u inozemstvu: - nepovezana društva 7.316 5.407- povezana društva (bilješka 22) 240 632 7.556 6.039 Obveze za nefakturiranu imovinu 721 2.007Obveze za predujmove 27 84Obveze za plaće 1.744 3.380Bonusi 900 1.700Neplaćena raspoređena dobit - 7.866Ostale obveze 3.071 2.607

26.270 38.508

BILJEŠKA 21 – TEMELJNI KAPITAL Na dan 31. prosinca 2004. upisani i plaćeni kapital iznosi 184.486.000 kn. Društvo je u potpunosti u vlasništvu Plive d.d., Zagreb.

Neto dobit za 2004. godinu u iznosu od 8.189.000 kn je prenesena u zadržanu dobit Društva. Nadzorni odbor je 09. lipnja 2004. godine donio odluku o promjeni odluke od 17. travnja 2003. godine. Dio neisplaćene dobiti vlasniku u iznosu od 7.866.000 kn (isplaćeno je 16.135.000 kn) se raspoređuje u zadržanu dobit društva.

225

BILJEŠKA 22 – ODNOSI S POVEZANIM PODUZEĆIMA Kao normalan tijek operacija Društvo obavlja poslovne transakcije sa Plivom d.d. (“Maticom”) i ostalim podružnicama Pliva Grupe. Transakcije se odvijaju po komercijalnim rokovima i uvjetima i po tržišnim cijenama. Navedene transakcije su povezane sa stanjima u bilanci na dan 31. prosinca 2004. i računom dobiti i gubitka za godinu koja je tada navršila, kako slijedi:

2004. 2003. (u tisućama kuna) Prihodi i troškovi Prihodi nastali prodajom proizvoda i usluga 14.388 16.793 Rashodi nastali nabavom proizvoda i usluga 8.599 13.449 Rashodi od kamata 511 703 Prihodi od kamata 14 17 Potraživanja i obveze Potraživanja od povezanih društava (bilješka 17) 4.589 2.511 Zaduženja na koja se plaćaju kamate (bilješka 19) 6.782 9.296 Obveze prema povezanim društvima (bilješka 20) 2.657 3.500

BILJEŠKA 23 – POTENCIJALNE OBVEZE Na dan 31. prosinca 2004. Društvo nije imalo ugovorenih, a nefakturiranih obveza.

226

20. KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

20.1. SKRAĆENA KONSOLIDIRANA NEREVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA 30. LIPNJA 2007.

227

VETERINA d.d.

SKRAĆENI KONSOLIDIRANI NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

30. LIPNJA 2007.

228

Sadržaj

Izvješće Uprave 1

Konsolidirani nerevidirani račun dobiti i gubitka 2

Konsolidirana nerevidirana bilanca 3

Konsolidirani nerevidirani izvještaj o promjenama glavnice 4

Konsolidirani nerevidirani izvještaj o novčanom toku 5

Bilješke (čine sastavni dio konsolidiranih nerevidiranih financijskih izvještaja)

6-18

229

IZVJEŠĆE UPRAVE Uprava predstavlja svoje polugodišnje financijsko izvješće, koje uključuje nerevidirane konsolidirane financijske izvještaje za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

Osnovna djelatnost Veterina d.d. (u daljnjem tekstu “Društvo“) je osnovano u Hrvatskoj kao dioničko društvo, registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu (broj 080369519). Osnovna djelatnost Društva i Grupe je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda.

Rezultati poslovanja Rezultati poslovanja Grupe prikazani su na stranici 2 konsolidiranih nerevidiranih financijskih izvještaja.

Nadzorni odbor Članovi nadzornog odbora Društva tijekom razdoblja bili su:


Uprava Članovi Uprave Društva tijekom razdoblja bili su:


Po nalogu Uprave Nenad Štiglić 31. kolovoza 2007. Predsjednik Uprave Svetonedjeljska 2, Kalinovica 10 436 Rakov Potok Hrvatska

230





Trošak prodanih proizvoda (62.533) (60.905)


Opći i administrativni troškovi (9.286) (10.133)

Troškovi istraživanja i razvoja (5.075) (5.083)

Troškovi prodaje i distribucije (20.906) (23.209)



Financijski rashodi 6 (786) (1.514)


Trošak poreza na dobit (1.025) (1.044)


Dobit po dionici (HRK) 1,66 1,65

Konsolidirani nerevidirani račun dobiti i gubitka za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

231

(u tisućama HRK) Bilješka 30. lipnja

2007. 31. prosinca

2006.

IMOVINA





Zalihe 11 53.845 57.510


Potraživanja za porez na dobit 852 1.299




GLAVNICA I OBVEZE




Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja 64 47

Ukupno glavnica 210.667 218.786








Konsolidirana nerevidirana bilanca na dan 30. lipnja 2007

232

Konsolidirani nerevidirani izvještaj o promjenama glavnice za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.


Izdane opcije

za glavničke dionice

vlasnika

Zadržana dobit


Ukupno

Stanje 1. siječnja 2006. 184.486 149 30.206 51 214.892

Neto dobit za razdoblje - - 3.052 - 3.052 Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja

- -

- (61)

(61)

Stanje 30. lipnja 2006. 184.486 149 33.258 (10) 217.883

Stanje 1. siječnja 2007. 184.486 149 34.104 47 218.786

Neto dobit za razdoblje - - 3.063 - 3.063

Raspodjela dobiti (11.200) (11.200) Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja

- -

- 18

18

Stanje 31. lipnja 2007. 184.486 149 25.967 65 210.667

233

(u tisućama HRK) Bilješka 2007 2006 Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti Dobit prije oporezivanja 4.088 4.096 Usklađivanja za:

Amortizacija materijalne imovine 8 6.196 6.210 Amortizacija nematerijalne imovine 9 90 75 Učinak svođenja danih kredita na fer vrijednost (25) (4) Tečajne razlike 4 (61) Naplata otpisanih potraživanja - (29) Otpis dugotrajne imovine 108 111 Profit od prodaje imovine (125) (16) Rashodi od kamata 6 235 488 Prihod od kamata 6 (57) (59)

Trošak rezervacija za potraživanja - 1.499 Trošak rezervacija za zalihe (278) - Dobit iz poslovanja prije promjena obrtnog kapitala 10.236 12.310 Povećanje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja (13.137) (8.090) Smanjenje/(povećanje) zaliha 3.943 (4.237) (Smanjenje)/povećanje obveza (3.057) 1.633 Novac (korišten u) / ostvaren poslovanjem (2.015) 1.616 Plaćene kamate (235) (513) Plaćeni porez na dobit (578) (1.221) Naplaćene kamate 57 59 Neto novac korišten u poslovnim aktivnostima (2.771) (59) Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Nabava dugotrajne materijalne imovine 8 (3.441) (1.758) Nabava dugotrajne nematerijalne imovine 9 (89) (109) Primici od danih kredita 17 17 Prihod od prodaje imovine 294 50 Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima (3.219) (1.800) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti Primljeni krediti 5.500 - Otplata zaduženja na koja se obračunavaju kamate (403) (3.369) Raspodjela dobiti (11.200) - Neto novac korišten u financijskim aktivnostima (6.103) (3.369) Neto smanjenje novca i novčanih ekvivalenata (12.093) (5.228) Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 28.357 33.119 Novac i novčani ekvivalenti na dan 31. ožujka 12 16.264 27.891

235

Bilješke ( čine sastavni dio konsolidiranih financijskih izvještaja)

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI Veterina d.d. (“Društvo”) je Društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Društvo je osnovano kao društvo s

ograničenom odgovornošću. Osnivač Društva je PLIVA d.d., Zagreb, čije su dionice uvrštene na prvu kotaciju

Zagrebačke burze te drugu kotaciju Londonske burze.

Dana 24. listopada 2006. godine, Barr Laboratories Europe B.V. (“Barr Europa”), ovisno društvo Barr

Pharmaceuticals, Inc (“Barr”) sa sjedištem u Woodcliff Lake, New Jersey; SAD, stekao je 96,4% raspoloživih

dionica PLIVE. Nakon 24. listopada 2006. godine, Barr Europa je stekao dodatnih 1,66% raspoloživih dionica

PLIVE. Sukladno tome, vlasnički udjel Barr Europe u raspoloživim dionicama PLIVE na dan 30. lipnja 2007.

godine iznosi 98,06%.



Ovi financijski izvještaji za polugodište koje je završilo 30. lipnja 2007. godine uključuju konsolidirane

financijske izvještaje društva Veterina d.d. i njegovih ovisnih društva.

Ovi konsolidirani financijski izvještaji su odobreni od strane Uprave 31. kolovoza 2007. godine.


Ovi skraćeni konsolidirani financijski izvještaji za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007.

pripremljeni su u skladu s MRS 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine. Oni ne uključuju sve

podatke koje je potrebno objaviti u godišnjim financijskim izvještajima pa ih je potrebno promatrati zajedno s

konsolidiranim financijskim izvještajima Grupe na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.


Računovodstvene politike korištene od strane Grupe u pripremi ovih skraćenih konsolidiranih financijskih

izvještaja za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007. odgovaraju računovodstvenim politikama

korištenim od strane Grupe u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja na dan i za godinu koje je završila

31. prosinca 2006. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su na pretpostavci neograničenog vremena poslovanja.

Primjenjivo od 1. siječnja 2007. godine, Grupa će primijeniti MSFI 7 Financijski instrumenti - Objavljivanje i

popratne izmjene MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja – Glavne objave u kapitalu te IFRIC 10

Financijsko izvještavanje za razdoblje tijekom godine i umanjenje vrijednosti.

236

BILJEŠKA 3 – INFORMACIJE O SEGMENTIMA



000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Bruto prodaja segmenta 75.188 24.227 - 99.415 Prodaja među segmentima - - - - Ukupna prodaja 75.188 24.227 - 99.415 Ostali prihodi - - 3.202 3.202 Trošak prodane robe (51.942) (10.591) - (62.533)Operativni troškovi - - (35.267) (35.267)Neto troškovi financiranja - - (729) (729)Dobit prije oporezivanja 23.246 13.636 (32.794) 4.088 Porez na dobit - - (1.025) (1.025)Neto dobit za godinu 23.246 13.636 (33.819) 3.063 Ostali podaci o segmentima Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme (Bilješka 8) 5.857 339 - 6.196 Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 9) 90 - - 90

Za razdoblje od šest mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2007. 2006. Prihodi po tržištima 000’HRK % 000’HRK % Hrvatska 65.330 64 68.535 65 Bosna i Hercegovina 9.609 9 9.083 9 Njemačka 6.457 6 4.672 4 Slovenija 6.022 6 5.747 5 Ostale 15.199 15 16.844 17

Ukupni prihodi 102.617 100 104.881 100



000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Bruto prodaja segmenta 78.246 24.218 - 102.464 Prodaja među segmentima - - - - Ukupna prodaja 78.246 24.218 - 102.464 Ostali prihodi - - 2.417 2.417 Trošak prodane robe (50.729) (10.176) - (60.905)Operativni troškovi - - (38.425) (38.425)Neto troškovi financiranja - - (1.455) (1.455)Dobit prije oporezivanja 27.517 14.042 (37.463) 4.096 Porez na dobit - - (1.044) (1.044)Neto dobit za godinu 27.517 14.042 (38.507) (3.052) Ostali podaci o segmentima Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme (Bilješka 8) 5.851 359 - 6.210 Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 9) 75 - - 75

237



Na dan 30. lipnja 2007. godine

Veterina

Agro Nealocirano


- - 17.809 17.809



- - 23.380 23.380


Na dan 31. prosinca 2006. godine

Veterina

Agro Nealocirano


- - 32.821 32.821



- - 16.718 16.718


238



31. lipnja 2006.

(u tisućama HRK)




Ostali prihodi 241 143

3.202 2.417



30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK)

Materijal 35.652 40.846







Ostalo 15.383 10.760

97.800 99.330

239



30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK) Financijski prihodi



Financijski rashodi

Rashodi od kamata (235) (488)

Neto gubitak od tečajnih razlika (551) (1.026)

Ukupno financijski rashodi (786) (1.514)



30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK)


Otpremnine 582 -

Ostalo 595 629

26.207 25.969

240



(u tisućama HRK)


objekti Oprema


Ukupno

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2006. 151.118 134.057 9.160 294.335 Povećanja - 11 1.747 1.758 Prijenos u upotrebu 393 3.656 (4.049) - Smanjenja (519) (1.127) - (1.646)

Na dan 30. lipnja 2006. 150.992 136.597 6.858 294.447

Na dan 1. siječnja 2007. 157.117 136.396 8.014 301.527 Povećanja - 9 3.432 3.441 Prijenos u upotrebu 1.941 1.165 (3.106) - Smanjenja (168) (490) (22) (680)

Na dan 30. lipnja 2007. 158.890 137.080 8.318 304.288

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2006. 91.488 105.031 - 196.519 Amortizacija 2.597 3.613 - 6.210 Smanjenja (433) (1.068) - (1.501)Na dan 30. lipnja 2006. 93.652 107.576 - 201.228 Na dan 1. siječnja 2007. 96.222 109.981 - 206.203 Amortizacija 2.663 3.533 - 6.196 Smanjenja - (403) - (403)Na dan 30. lipnja 2007. 98.885 113.111 - 211.996

Knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. siječnja 2006. 59.630 29.026 9.160 97.816 Na dan 30. lipnja 2007. 57.340 29.021 6.858 93.219 Na dan 1. siječnja 2007. 60.895 26.415 8.014 95.324 Na dan 30. lipnja 2007. 60.005 23.969 8.318 92.292

241


(u tisućama HRK)



Ukupno


Na dan 30. lipnja 2006. 925 - 925


Na dan 30. lipnja 2007. 1.029 9 1.038


Na dan 30. lipnja 2006. 543 - 543


Na dan 30. lipnja 2007. 717 - 717


Na dan 30. lipnja 2006. 382 - 382

Na dan 1. siječnja 2007. 322 - 322

Na dan 30. lipnja 2007. 312 9 321

242


30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) Potraživanja od kupaca - bruto 105.672 91.896Minus: umanjenje vrijednosti (16.231) (16.231)Potraživanja od kupaca – neto 89.441 75.665Potraživanja od povezanih društava (Bilješka 15) 2.652 2.253Potraživanja za PDV 511 1.558Ostala potraživanja 1.015 1.006Stambeni krediti zaposlenicima 331 309Predujam za operativni leasing 292 292Ukupno 94.242 81.083Minus: dugoročni dio

Stambeni krediti zaposlenicima (297) (275)Predujam za operativni leasing (292) (292)

93.653 80.516

243


30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK)






53.845 57.510

Troškovi zaliha iskazani kao trošak i uključeni u troškove prodanih proizvoda 30. lipnja 2007. iznose 36.259 tisuća HRK (30 .lipnja 2007.: 33.189 tisuća HRK).


30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK)


Blagajna 25 27


Oročeni depoziti - 2.394

16.264 28.357

244


30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) Dugoročni dio Zaduženja od banaka 9.141 9.695

9.141 9.695

Kratkoročni dio Krediti od povezanih poduzeća 5.500 -Zaduženja od banaka 1.406 1.255

6.906 1.255



(u tisućama HRK)

Kamatna

stopa

Ukupno Manje od 1

godine

Između 1 i

2 godine

Između 2 i 5

godina

Više od

5 godina

Osigurani bankovni krediti Fiksno

4,0%

10.547 1.406 1.406 4.218 3.517

Krediti od povezanihpoduzeća

ZIBOR

+1,98%

5.500 5.500

16.047

6.906

1.406

4.218

3.517



30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) Obveze prema dobavljačima 19.277 21.788Obveze prema povezanim društvima (Bilješka 15) 2.652 3.305

245

Obračunati troškovi 1.840 3.084Obveze za primljene avanse 17 143Obveze za plaće 1.905 1.898Bonusi 2.054 1.400Rezervacije troškova 179 694Obveze prema državi 2.329 1.847Ostale obveze 849 -

31.102 34.159



Matično društvo VETERINA Grupe je Barr Laboratories Europe B.V., društvo osnovano u Nizozemskoj. Krajnje matično društvo je Barr Pharmaceuticals, Inc, društvo sa sjedištem u SAD-u.

Povezana društva su PLIVA d.d. i njezine podružnice. Od 25. listopada 2006. godine povezana društva su i Barr Pharmaceuticals, Inc i njegove podružnice.

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 2.311 2.062PLIVA Krakow S.A., Poljska 151 -PLIVA Skopje d.o.o., Makedonija 190 191


246



30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK)

PLIVA d.d., Hrvatska 85 -PLIVA Istraživanje i razvoj d.o.o., Hrvatska 10 2PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 31 407Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 970 907PLIVA Krakow S.A., Poljska 1.556 1.989

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze (Bilješka 14) 2.652 3.305


30. lipnja 2007.

31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 5.500 -

5.500 -



31. ožujka 2006.

(u tisućama HRK) PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 4.356 5.277PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 247 118PLIVA Krakow S.A., Poljska 361 686


247




30. lipnja 2006.

(u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 558 222PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 135 113PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 8 32Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 990 1.139Rashod od kamata – PLIVA d.d. - 97

Ukupno rashodi prema povezanim poduzećima 1.691 1.603


i) Promjena članova nadzornog odbora

Odlukom Glavne skupštine Društva od 20. lipnja 2007. godine izmjenjen je Statut Društva na način da je povećan broj članova Nadzornog odbora s tri na pet. Novi članovi Nadzornog odbora su gđa. Lovorka Penavić i g. Damir Kuštrak. Promjena je provedena u sudskom registru 12. srpnja 2007. godine.

248

20.2. REVIDIRANA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA NA DAN 31.12.2006

249

VETERINA d.o.o.

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI 31. PROSINCA 2006.

250

Sadržaj

Izvješće Uprave 1


Izvješće neovisnog revizora vlasniku VETERINE d.o.o. 3

Konsolidirani račun dobiti i gubitka 4

Konsolidirana bilanca 5

Konsolidirani izvještaj o promjenama glavnice 6

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku 7

Bilješke (čine sastavni dio konsolidiranih financijskih izvještaja) 8-34

251

IZVJEŠĆE UPRAVE Uprava predstavlja svoje godišnje financijsko izvješće, koje uključuje revidirane konsolidirane financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

Osnovna djelatnost Veterina d.o.o. (u daljnjem tekstu “Društvo“) je osnovano u Hrvatskoj kao društvo ograničene odgovornosti, registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu (broj 080369519). Osnovna djelatnost Društva i Grupe je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda.

Rezultati poslovanja Rezultati poslovanja Grupe prikazani su na stranici 4 konsolidiranih financijskih izvještaja.

Nadzorni odbor Članovi nadzornog odbora Društva tijekom godine bili su:


Uprava Članovi Uprave Društva tijekom godine bili su:


Po nalogu Uprave Nenad Štiglić 26. lipnja 2007. Predsjednik Uprave Svetonedjeljska 2 10 436 Kalinovica Hrvatska

252

IZJAVA O ODGOVORNOSTI UPRAVE Uprava je odgovorna za pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja za svaku financijsku godinu,

koja daju istinit i vjeran prikaz konsolidiranog financijskog položaja Grupe, rezultata poslovanja, te

novčanog toka, u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima i odgovorna je za vođenje

vjerodostojne knjigovodstvene evidencije potrebne za pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja

u bilo koje vrijeme. Uprava ima općenitu odgovornost za poduzimanje koraka u cilju očuvanja

imovine Društva i Grupe te u sprečavanju i otkrivanju prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika u skladu sa primjenjivim

računovodstvenim standardima, koje će dosljedno primjenjivati, donošenje razumnih i razboritih

prosudbi i procjene, pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja temeljem principa neograničenosti

vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Društvo i Grupa nastaviti s poslovanjem

neprimjerena.

Uprava je odgovorna za predavanje godišnjeg izvješća Društva, koje uključuje i godišnje financijske

izvještaje, Glavnoj skupštini članova na odobrenje.

Konsolidirani financijski izvještaji na stranicama 4 do 34 odobreni su od strane Uprave dana 26. lipnja

2007. godine za podnošenje Glavnoj skupštini članova te su dolje potpisani kako bi to potvrdili.



253

Izvješće neovisnog revizora vlasniku VETERINE d.o.o.

Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja Veterina d.o.o. (“Društvo”). Financijski izvještaji sastoje se od konsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2006. godine, konsolidiranog računa dobiti i gubitka, konsolidiranog izvještaja o promjenama glavnice i konsolidiranog izvještaja o novčanom toku za 2006. godinu te sažetka značajnih računovodstvenih politika i bilješki uz financijske izvještaje.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Odgovornost Uprave uključuje: utvrđivanje, vođenje i primjenu te održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez materijalno značajnih grešaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške; odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; i definiranje računovodstvenih procjena primjerenih postojećim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim konsolidiranim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje relevantnih etičkih pravila, te planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka. Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o našoj prosudbi, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnih grešaka u financijskim izvještajima koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, razmatramo interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja koje sastavlja Društvo u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija isto tako uključuje ocjenu primijenjenih računovodstvenih politika, primjerenost računovodstvenih procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvještaja. Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgovarajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja.

Mišljenje

Prema našem mišljenju, konsolidirani financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, konsolidirani financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2006. godine, konsolidirane rezultate njegovog poslovanja i konsolidirane novčane tokove za 2006. godinu sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

KPMG Croatia d.o.o. za reviziju Ovlašteni revizori, Zagreb Eurotower, 17. kat Ivana Lučića 2a 10000 Zagreb, Hrvatska 26. lipnja 2007


254





Trošak prodanih proizvoda 116.586 133.621


Opći i administrativni troškovi 19.021 20.906

Troškovi istraživanja i razvoja 9.946 9.501

Troškovi prodaje i distribucije 43.140 39.935



Financijski rashodi 6 (1.841) (1.270)


Trošak poreza na dobit 8 (477) (1.999)


Dobit po dionici (HRK) 14 2,11 5,64

Konsolidirani račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2006

255


IMOVINA





Zalihe 12 57.510 47.200


Potraživanja za porez na dobit 1.299 -




GLAVNICA I OBVEZE





Ukupno glavnica 14 218.786 214.892





Obveza poreza na dobit - 361




Konsolidirana bilanca na dan 31. prosinca 2006.

256


Izdane opcije

za glavničke dionice vlasnika

Zadržana dobit


Ukupno

Stanje 1. siječnja 2005. 184.486 - 19.794 29 204.309 Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika (Bilješka 17)

- 149

- -

149

Neto dobit za 2005. - - 10.412 - 10.412 Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja

- -

- 22

22

Stanje 31. prosinca 2005. 14 184.486 149 30.206 51 214.892

Stanje 1. siječnja 2006. 184.486 149 30.206 51 214.892


- -

- (4)

(4)

Stanje 31. prosinca 2006. 14 184.486 149 34.104 47 218.786

257

Konsolidirani izvještaj o promjenama u dioničkoj glavnici za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

(u tisućama HRK) Bilješka 2006. 2005. Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti Dobit prije oporezivanja 4.375 12.411 Usklađivanja za:

Amortizacija materijalne imovine 9 12.501 12.219 Amortizacija nematerijalne imovine 10 159 141 Opcije dane članovima uprave 17 - 149 Učinak svođenja danih kredita na fer vrijednost (68) (7) Tečajne razlike (4) 59 Naplata otpisanih potraživanja 11 (48) (1.701) Otpis potraživanja 11 - (362) Otpis dugotrajne imovine 118 7 Profit od prodaje imovine (29) (210) Rashodi od kamata 6 945 1.270 Prihod od kamata 6 (176) (199) Trošak rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 11 1.670 4.110

Trošak rezervacija za zalihe 12 276 - Dobit iz poslovanja prije promjena obrtnog kapitala 19.719 27.887 Smanjenje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 5.642 9.212 (Povećanje) / smanjenje zaliha (10.586) 1.701 Povećanje obveza 2.816 1.614 Novac ostvaren poslovanjem 17.591 40.414 Plaćene kamate (970) (1.285) Plaćeni porez na dobit (2.137) (1.910) Naplaćene kamate 177 202 Neto novac od poslovnih aktivnosti 14.661 37.421 Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Nabava dugotrajne materijalne imovine 9 (10.161) (13.168) Nabava dugotrajne nematerijalne imovine 10 (133) (103) Primici od danih kredita 34 31 Prihod od prodaje imovine 63 313 Predujam za operativni najam 11 - (292) Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima (10.197) (13.219) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti Otplata zaduženja na koja se obračunavaju kamate (9.226) (6.907) Neto novac korišten u financijskim aktivnostima (9.226) (6.907) Neto (smanjenje)/povećanje novca i novčanih ekvivalenata (4.762) 17.295 Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 33.119 15.824 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 13 28.357 33.119

258

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI Veterina d.o.o. (“Društvo”) je Društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Društvo je osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću. Osnivač Društva je PLIVA d.d., Zagreb, čije su dionice uvrštene na prvu kotaciju Zagrebačke burze te drugu kotaciju Londonske burze.

Dana 24. listopada 2006. godine, Barr Laboratories Europe B.V. (“Barr Europa”), ovisno društvo Barr Pharmaceuticals, Inc (“Barr”) sa sjedištem u Woodcliff Lake, New Jersey; SAD, stekao je 96,4% raspoloživih dionica PLIVE. Nakon 24. listopada 2006. godine, Barr Europa je stekao dodatnih 0,6% raspoloživih dionica PLIVE. Sukladno tome, vlasnički udjel Barr Europe u raspoloživim dionicama PLIVE na dan 31. prosinca 2006. godine iznosi 97,0%.



Ovi financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2006. godine uključuju konsolidirane financijske izvještaje društva Veterina d.o.o. i njegovih ovisnih društva.

Ovi konsolidirani financijski izvještaji su odobreni od strane Uprave 26. lipnja 2007. godine.


Konsolidirani financijski izvještaji Društva pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (“MSFI“). 2.2 Osnova za izradu izvještaja

Financijski izvještaji su prezentirani u hrvatskim kunama (“HRK“), zaokruženo na najbližu tisuću. Hrvatska kuna je ujedno i funkcionalna valuta Društva.

Konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi konvencije povijesnog troška, osim financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti u skladu s MRS-om 39 “Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje”.

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu, obveze, prihode i troškove. Procjene i s njima povezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih čini polazište za stvaranje prosudbi o vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jednostavno iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od takvih procjena.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke se kontinuirano pregledavaju. Utjecaj korekcije procjene se priznaje u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja.

Prosudbe koje je napravila Uprava u primjeni računovodstvenih politika, a koje imaju značajan utjecaj na iznose iskazane u financijskim izvještajima, navedene su u Bilješci 22. Ključne pretpostavke vezane uz budućnost na kojima se temelje značajne procjene i ostali ključni izvori nesigurnosti, koji uključuju značajan rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija u idućoj godini, su također navedene u Bilješci 22.

Računovodstvene politike dane u nastavku, primijenjene su dosljedno za sva razdoblja prezentirana u ovim konsolidiranim financijskim izvještajima.

259

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.3 Načela i metode konsolidacije

(i) Ovisna društva

Ovisna društva predstavljaju društva u kojima Društvo ima kontrolu, izravno ili neizravno, nad poslovanjem društva. Kontrola je ostvarena kada društvo ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Ovisna društva su konsolidirana od datuma kada je kontrola prenesena na Grupu te isključena iz konsolidacije od dana gubitka kontrole. Ovisna društva su navedena u Bilješci 21.

(ii) Transakcije eliminirane prilikom konsolidacije

Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija među članicama Grupe, eliminiraju se pri konsolidaciji financijskih izvještaja, dok se nerealizirani gubici eliminiraju samo ako ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti.

Nerealizirani dobici od transakcija s pridruženim društvom se eliminiraju do razine udjela Grupe u pridruženom društvu. Nerealizirani gubici se eliminiraju na isti način kao i nerealizirani dobici, ali samo ako ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti. 2.4 Strane valute

(i) Transakcije i stanja

Prilikom pripreme financijskih izvještaja pojedinih društava, transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečaju strane valute važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum sastavljanja bilance preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečaja strane valute važećeg na taj datum. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama priznaju se u račun dobiti i gubitka.

Nemonetarna imovina i obveze izražene u stranim valutama koje su iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečajevima stranih valuta važećim na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

(ii) Članice Grupe

Stavke uključene u financijske izvještaje svakog pojedinog društva u Grupi iskazane su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojem društvo posluje (“funkcionalna valuta“).

Prihodi i rashodi te novčani tokovi inozemnih operacija, čija je funkcionalna valuta različita od valute izvještavanja, preračunati su u valutu izvještavanja Grupe korištenjem tečaja koji približno odražava tečaj na dan transakcije, a njihova imovina i obveze preračunate su po tečaju važećem na kraju godine. Sve tečajne razlike, nastale ovakvim preračunom, prikazuju se na zasebnoj poziciji unutar glavnice.

(iii) Neto ulaganje u članice Grupe

Tečajne razlike nastale preračunom neto ulaganja u inozemne operacije priznaju se unutar glavnice. Prilikom prodaje inozemne operacije, tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka kao dio dobiti ili gubitka od prodaje.

260

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)

2.5 Nekretnine, postrojenja i oprema

(i) Priznavanje i mjerenje

Stavke nekretnina, postrojenja i opreme iskazane su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti imovine (računovodstvena politika 2.9). Trošak nabave uključuje sve izravne troškove u svezi s dovođenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu, uključujući i dio troškova zaduživanja za nekretnine, postrojenja i opremu u razdoblju dok traje izgradnja kvalificirane imovine. Kvalificirana imovina uključuje nekretnine, postrojenja i opremu te troškove demontaže, uklanjanja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je sredstvo smješteno. (ii) Naknadni troškovi

Naknadni troškovi se kapitaliziraju ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom te ako će iste pritjecati u Grupu. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali. (iii) Amortizacija

Trošak amortizacije se priznaje u računu dobiti i gubitka primjenom linearne metode tijekom procijenjenog očekivanog vijeka upotrebe pojedinih stavaka nekretnina, postrojenja i opreme. Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Očekivani vijek upotrebe je kako slijedi:

Zgrade 10 - 40 godina

Postrojenja i oprema 4 - 20 godina



(i) Patenti, licence i slična prava

Troškovi Grupe nastali stjecanjem patenata, licenci i sličnih prava od trećih osoba kapitaliziraju se do iznosa za koji su vjerojatne buduće ekonomske koristi te ako će iste pritjecati u društvo. Licence u procesu razvoja se amortiziraju tijekom procijenjenog vijeka upotrebe, ali ne duže od 10 godina. Procijenjeni korisni vijek upotrebe se pregledava godišnje. Procjene umanjenja vrijednosti se vrše ukoliko postoji indikacija za umanjenje vrijednosti (računovodstvena politika 2.9). (ii) Naknadni troškovi

Naknadni troškovi vezani uz kapitaliziranu nematerijalnu imovinu priznaju se u knjigovodstveni iznos stavki samo ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali. (iii) Amortizacija

Trošak amortizacije se priznaje u računu dobiti i gubitka primjenom linearne metode tijekom procijenjenog očekivanog vijeka upotrebe pojedinih stavaka nematerijalne imovine, osim ukoliko očekivani vijek upotrebe nije neograničen. Ostala nematerijalna imovina se amortizira od datuma kada je raspoloživa za upotrebu.

261

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.6 Nematerijalna imovina (nastavak)

(iv) Troškovi istraživanja i razvoja

Troškovi istraživanja priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

Troškovi internog razvoja se kapitaliziraju kao nematerijalna imovina samo onda kada se troškovi razvoja mogu pouzdano izmjeriti, proizvodi ili procesi su tehnički i tržišno ostvarivi, kada je izvjesno da će buduće ekonomske koristi pritjecati u Grupu, da Grupa raspolaže dovoljnim sredstvima za završetak razvoja i da će koristiti ili prodati imovinu. Kapitalizirani troškovi uključuju troškove materijala, izravnog rada i režijske troškove koji se izravno odnose na pripremu imovine za njenu namjeravanu upotrebu. Ostali troškovi razvoja priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

Istraživački i razvojni projekti stečeni kroz “in-licencing”, poslovno spajanje ili kupnju, kapitaliziraju se kao nematerijalna imovina (u iznosu plaćanja od strane Grupe prema trećim stranama i pridruženim društvima). Takva nematerijalna imovina se iskazuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Imovina se amortizira linearnom metodom tijekom razdoblja u kojem se očekuju buduće koristi te se na svaki datum bilance pregledava kako bi se utvrdilo da li postoji indikacija za umanjenje vrijednosti (računovodstvena politika 2.9).

2.7 Financijska imovina i instrumenti

(i) Klasifikacija

Ulaganja, stečena prvenstveno za potrebe stvaranja dobiti od kratkoročnih promjena cijena, klasificirana su kao financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka (odnosno, namijenjena trgovanju) i uključena u tekuću imovinu. Takva ulaganja uključuju obveznice i derivativne instrumente, koji se ne smatraju instrumentima zaštite. Iskazuju se po fer vrijednosti, pri čemu se dobit ili gubitak od vrednovanja priznaju u računu dobiti i gubitka.

Krediti i potraživanja su nederivativna financijska imovina s fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koji ne kotiraju na aktivnom tržištu, osim onih koje Grupa namjerava prodati odmah ili u bližoj budućnosti.

Nederivativna financijska imovina s fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koje Grupa ima pozitivnu namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificiraju se kao ulaganja koja se drže do dospijeća, a uključena su u imovinu Grupe po preostalom dospijeću.

Ostala ulaganja, koja mogu biti prodana zbog potreba tekuće likvidnosti, i sve vlasničke vrijednosnice klasificiraju se kao imovina raspoloživa za prodaju i uključuju u dugotrajnu imovinu, osim ukoliko Uprava ima namjeru držanja ovih ulaganja na period kraći od 12 mjeseci od datuma bilance, ulaganja se uključuju u tekuću imovinu. (ii) Priznavanje

Sva financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za prodaju se priznaju na datum transakcije, odnosno na datum kada je Grupa preuzela obvezu kupnje imovine. Krediti i potraživanja se priznaju na dan kad su preneseni u Grupu.

262

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.7 Financijska imovina i instrumenti (nastavak)

(iii) Mjerenje

Kod početnog priznavanja financijska imovina i obveze se mjere po fer vrijednosti, uvećano za transakcijske troškove za financijsku imovinu i obveze koji se ne vode po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Transakcijski troškovi koji se direktno vežu uz financijsku imovinu koja se vodi po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka se priznaju direktno u troškove. Realizirani i nerealizirani dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka uključuju se u račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem nastanu. Kada takva ulaganja nose kamatu, kamata koja se obračunava korištenjem efektivne kamatne stope, priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Fer vrijednost financijske imovine klasificirane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i ulaganja raspoloživih za prodaju temelji se na njihovoj zaključnoj kotiranoj tržišnoj cijeni na datum bilance.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća se naknadno mjere po amortiziranom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti (računovodstvena politika 2.9). Amortizirani trošak se izračunava primjenom metode efektivne kamatne stope. (iv) Prestanak priznavanja

Financijska imovina se prestaje priznavati kad isteknu ugovorna prava Grupe na novčane tokove od financijske imovine, odnosno kad su prava ostvarena, dospjela ili predana. Financijska obveza se prestaje priznavati kada više ne postoji.

Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, imovina raspoloživa za prodaju i ulaganja koja se drže do dospijeća prestaju se priznavati te se pripadajuća potraživanja od kupaca priznaju na datum kada Grupa preuzme obvezu prodaje imovine. Grupa koristi posebne metode kojima utvrđuje dobitke ili gubitke nastale prilikom prestanka priznavanja.

Krediti i potraživanja prestaju se priznavati na datum kada Grupa prenese svoja prava ili po naplati. 2.8 Zalihe


263

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.9 Umanjenje vrijednosti

Ostala imovina

Knjigovodstveni iznos imovine Grupe, osim zaliha (računovodstvena politika 2.8) i odgođene porezne imovine (računovodstvena politika 2.17), pregledava se na svaki datum bilance kako bi se utvrdilo da li postoji bilo kakva indikacija o umanjenju njihove vrijednosti. Ukoliko indikacija postoji, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine.


Gubitak iz umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka kada knjigovodstveni iznos imovine ili jedinice koja stvara novac premašuje njegov nadoknadivi iznos. Gubici od umanjenja imovine se prikazuju u računu dobiti i gubitka.

Financijska imovina

Financijska imovina će biti umanjena kada objektivni dokazi ukazuju da je jedan ili više događaja imalo negativan utjecaj na procijenjene buduće novčane tokove te imovine.

Umanjenje vrijednosti značajne financijske imovine testira se na pojedinačnoj osnovi. Ostala financijska imovina se procjenjuje u grupama koje dijele zajedničke kreditne karakteristike.

U slučaju kada je umanjenje fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju priznato izravno u glavnicu, a postoje objektivni dokazi da je imovini umanjena vrijednost, ukupni gubitak koji se priznaje u računu dobiti i gubitka je razlika između troška stjecanja i trenutne fer vrijednosti umanjene za gubitak od umanjenja vrijednosti iste imovine ranije priznat u računu dobiti i gubitka. (i) Izračunavanje nadoknadive vrijednosti

Financijska imovina

Nadoknadivi iznos ulaganja Grupe koja se drže do dospijeća te potraživanja vrednovanih po amortiziranom trošku utvrđuje se kao sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom (odnosno, efektivnom kamatnom stopom izračunatom prilikom početnog priznavanja te financijske imovine). Tekuća potraživanja se ne diskontiraju.

Ostala imovina

Nadoknadivi iznos ostale imovine je neto utrživa cijena ili vrijednost u upotrebi, ovisno o tome koji je iznos viši. Vrijednost u upotrebi se procjenjuje diskontiranjem procijenjenih novčanih primitaka i izdataka koristeći diskontnu stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za pojedinu imovinu. Za imovinu koja ne generira nezavisne novčane primitke, nadoknadivi iznos se određuje temeljem grupe sredstava kojoj ta imovina pripada. Jedinica koja stvara novac je najmanja skupina imovine koja se može identificirati, koja stvara novčane tokove koji su uvelike neovisni od novčanih priljeva drugih skupina imovine.

264

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.9 Umanjenje vrijednosti (nastavak)

(ii) Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti

Gubitak od umanjenja vrijednosti koji se odnosi na vrijednosne papire koji se drže do dospijeća ili na potraživanja koja se iskazuju po trošku ili amortiziranom trošku ukida se ukoliko se naknadno povećanje nadoknadive vrijednosti može objektivno povezati s događajem nastalim nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat.

Gubitak od umanjenja vrijednosti koji se odnosi na ostalu imovinu ukida se ukoliko postoje naznake da su gubici od umanjenja vrijednosti (procijenjeni na svaki datum bilance) priznati u prethodnom razdoblju smanjeni ili više ne postoje. Gubitak od umanjenja vrijednosti ukida se ako je došlo do promjene u procjenama korištenim pri utvrđivanju nadoknadive vrijednosti.


2.10 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti, za potrebe bilance i izvještaja o novčanom toku, obuhvaćaju novac u blagajni i stanja na računima kod banaka te visoko likvidna ulaganja s beznačajnim rizikom promjene vrijednosti i rokovima dospijeća do tri mjeseca ili manje od datuma stjecanja.


Zaduženja na koja se obračunavaju kamate se početno mjere po fer vrijednosti primljenog novca, umanjeno za pripadajuće transakcijske troškove. U budućim razdobljima se iskazuju po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Sve razlike između primitaka (umanjeno za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom trajanja zaduženja primjenom efektivne kamatne stope.

2.12 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Grupa trenutno ima pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedicu događaja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveza te ako se može pouzdano procijeniti iznos obveze. Iznosi rezerviranja se utvrđuju diskontiranjem očekivanih budućih novčanih tokova korištenjem diskontne stope prije poreza koja odražava tekuću tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i, gdje je primjenjivo, rizika specifičnih za obvezu. U slučaju kada Grupa očekuje nadoknadu za iznos koji je rezerviran, takve se nadoknade priznaju kao zasebna imovinska stavka, no tek kada takva nadoknada postane doista izvjesna.

265

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.13 Primanja zaposlenih



Za planove definiranih doprinosa društvo plaća doprinose javno ili privatno vođenim osiguravajućim mirovinskim planovima na obaveznoj, ugovornoj ili dobrovoljnoj bazi. Jednom kad je definirani doprinos plaćen, društvo nema daljnjih obveza. Redovno definirani doprinosi uključuju neto periodične troškove za godinu na koju se odnose i uključeni su u trošak zaposlenika. (ii) Isplate s temelja dionica

Opcije se daju Upravi i ključnim zaposlenicima. Opcije su iskoristive na različite datume od dana stjecanja prava, po cijeni utvrđenoj na dan kada je opcija odobrena, a podmiruju se prodajom vlastitih dionica (za usluge zaposlenih podmirene glavničkim instrumentima) ili isplatom u novcu (za usluge zaposlenih podmirene u novcu).

Usluge zaposlenih podmirene glavničkim instrumentima

Fer vrijednost usluga primljenih u zamjenu za dane opcije ili dionice, prikazuje se kao trošak, zajedno s odgovarajućim povećanjem u glavnici kroz razdoblje u kojem zaposlenik ostvaruje bezuvjetno pravo na opcije (razdoblje stjecanja prava). Ukupan iznos troška, koji će teretiti račun dobiti i gubitka kroz razdoblje stjecanja prava, utvrđena je korištenjem fer vrijednosti opcije ili dionice utvrđene na datum kada je zaposleni dobio pravo na opciju ili dionicu. Uvjeti za stjecanje prava su uključeni u pretpostavke vezane uz broj opcija za koje se vjeruje da će se koristiti, odnosno broj dionica koje će zaposleni primiti. Procjena se pregledava na svaki datum bilance, a razlika tereti ili odobrava račun dobiti i gubitka s odgovarajućim knjiženjem na glavnici. Primici od korištenja opcija, umanjeni za direktne troškove transakcije, su odobreni u glavnici pri čemu se za nominalnu vrijednost odobravaju vlastite dionice, a za razliku kapitalna dobit. (iii) Bonusi

Obveze za bonuse zaposlenika priznaju se kao rezerviranja troškova na temelju formalnog plana Grupe, kada se na temelju ranijih iskustava Uprave, odnosno ključnih zaposlenika, može realno očekivati da će bonusi biti primljeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja.

Za obveze za bonuse se očekuje da će biti podmirene kroz 12 mjeseci od datuma bilance, a priznaju se u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen. 2.14 Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje proizvoda se priznaju kada su na kupca preneseni značajni rizici i koristi vlasništva. Porezi, diskonti i količinski popusti se isključuju iz prihoda. Rezerviranja za popuste dane kupcima priznaju se u razdoblju kad je priznata prodaja, prema uvjetima iz ugovora.

Prihodi od usluga se priznaju u razdoblju u kojem su usluge izvršene prema stupnju dovršenosti transakcije na datum bilance. 2.15 Troškovi poslovnog najma

Plaćanja po poslovnom najmu se priznaju u računu dobiti i gubitka kroz razdoblje najma, primjenom linearne metode.

266

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.16 Neto troškovi financiranja

Neto troškovi financiranja obuhvaćaju obračunatu kamatu na kredite i zajmove primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva, prihode od dividendi, dobitke i gubitke od tečajnih razlika, dobitke i gubitke po zaštitnim instrumentima, derivativnim instrumentima i ostalim financijskim instrumentima koji se priznaju u računu dobiti i gubitka (računovodstvena politika 2.19).

Prihod od kamate priznaje se u računu dobiti i gubitka primjenom metode obračunatih prihoda, uzimajući u obzir efektivni prinos na imovinu. Prihod od dividendi priznaje se u računu dobiti i gubitka na datum kada je ustanovljeno pravo Grupe na isplatu dividende. 2.17 Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se prema zakonima i propisima zemlje u kojoj je registrirano društvo Grupe.

Porez na dobit ili gubitak za godinu sastoji se od tekućeg poreza i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u računu dobiti i gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice, kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar glavnice.


Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilančne obveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Privremene razlike ne priznaju se za: početno priznavanje imovine ili obveze koja ne utječe na računovodstvenu niti oporezivu dobit i ulaganja u ovisna društva ukoliko će privremene razlike biti ukinute u predvidivoj budućnosti. Privremene razlike ne priznaju se pri inicijalnom priznavanju goodwilla. Iznos priznatog odgođenog poreza temelji se na očekivanoj realizaciji ili namirenju knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, korištenjem poreznih stopa koje se primjenjuju ili uglavnom primjenjuju na datum bilance.

Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduća oporeziva dobit dostatna za korištenje imovine. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. 2.18 Dividende

Dividende se priznaju u izvještaju o promjenama glavnice i prikazuju kao obveza u razdoblju u kojem su odobrene od dioničara Društva.

267

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.19 Računovodstvo financijskih instrumenata i zaštita od rizika

Izloženost kreditnim, kamatnim i tečajnim rizicima javlja se u tijeku redovnog poslovanja Grupe. (i) Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik od neispunjavanja obveza jedne strane u financijskom instrumentu što bi moglo prouzročiti nastanak financijskog gubitka drugoj strani.Uprava primjenjuje kreditnu politiku, a izloženost kreditnom riziku redovito se prati. Grupa je prihvatila politiku investiranja nesklonu riziku. Grupa je izložena kreditnom riziku zbog kratkoročnih depozita u bankama. Rizik je smanjen time što Grupa ima depozite kod banaka s dobrim ugledom. Nadalje, značajan kreditni rizik se odnosi na visok iznos potraživanja od kupaca. Unutar procjene kreditne sposobnosti Grupa se mora pridržavati određenih minimalnih zahtjeva kreditne sposobnosti. Nadalje, određuje se maksimalna pojedinačna izloženost. Potraživanja od kupaca se prate najmanje jednom mjesečno.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku iskazana je knjigovodstvenom vrijednošću pojedine financijske imovine. (ii) Kamatni rizik

Na dan bilance Grupa nije bila izložena značajnijim rizicima promjene kamatne stope. (iii) Tečajni rizik

Grupa se izlaže tečajnom riziku prilikom transakcija denominiranih u stranim valutama.

Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kratkoročnih oročenih depozita kod banaka koji su denominirani u valuti koja nije kuna. Nadalje, Grupa je izložena valutnom riziku kroz kupnje koje su denominirane u valuti koja nije kuna. Strana valuta iz koje proizlazi valutni rizik je prvenstveno euro.

Grupa u ovom trenutku nije zaštićena od ovog rizika. (iv) Procjena fer vrijednosti





Za potraživanja/obveze s preostalim dospijećem kraćim od godinu dana, smatra se da knjigovodstvena vrijednost predstavlja njihovu fer vrijednost. Ostala potraživanja/obveze se diskontiraju kako bi odražavali vremensku vrijednost novca.Nema koncentracije kreditnog rizika na potraživanjima od kupaca, budući da Grupa ima veliki broj internacionalno raširenih kupaca. Uprava vjeruje da se knjigovodstvena vrijednost drugih financijskih instrumenata (kao na primjer novca, obveza prema dobavljačima i ostalih obveza) ne razlikuje značajno od njihove fer vrijednosti budući da su kratkoročne prirode.

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate

Fer vrijednost se računa na temelju diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova od otplate glavnice i kamata.

268

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.20 Standardi, tumačenja i dopune u standardima koji još nisu stupili na snagu.

Nekoliko novih standarda, dopuna u standardima i tumačenja koji još nisu u primjeni za godinu koja završava 31. prosinca 2006. godine te kao takvi nisu bili primijenjeni u pripremi ovih konsolidiranih financijskih izvještaja:

• MSFI 7 Financijski instrumenti - Objavljivanje i popratne izmjene MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja – Glavne objave u kapitalu: MSFI 7 uvodi nove objave u svrhu poboljšanja informacija o financijskim instrumentima. Ono zahtijeva objavu kvalitativnih i kvantitativnih informacija o izloženosti rizicima koji proizlaze iz financijskih instrumenata. MSFI 7 i izmijenjeni MRS 1, koji postaje obvezan za financijske izvještaje Društva za 2007. godinu, zahtijevat će opširne dodatne objave u pogledu financijskih instrumenata i kapitala Grupe.

• MSFI 8 Segmenti djelatnosti - Standard zahtijeva izvještavanje po segmentima osnovanim na komponentama Društva koje Uprava nadgleda te sukladno tome donosi odluke vezane za tekuće poslovanje. Segmenti djelatnosti su komponente Grupe o kojima su dostupne odvojene financijske informacije koje redovno procjenjuje osoba odgovorna za donošenje odluka o raspodjeli resursa i ocjeni poslovanja. MSFI 8, čija primjena postaje obvezna od 2007. godine, nije značajan za poslovanje Grupe.

• IFRIC 8 Opseg MSFI-a 2 - Tumačenje pojašnjava da se računovodstveni standard MSFI 2 Isplate s temelja dionica primjenjuje na dogovore u kojima pravna osoba dodjeljuje isplate s temelja dionica za gotovo nikakvu ili nedovoljnu isplatu. Utjecaj IFRIC-a 8, čija primjena postaje obvezna od 2007. godine, nije još procijenjen od strane Grupe.

• IFRIC 9 Ponovna procjena ugrađenih derivativa - Tumačenje pojašnjava da je ponovna procjena dozvoljena jedino ukoliko nastanu promjene uvjeta ugovora koje značajno mijenjaju novčane tokove koji su bili određeni ugovorom. IFRIC 9 postaje obvezan za financijske izvještaje Društva za 2007. godinu. Uprava ne očekuje značajan utjecaj IFRIC 9 na poslovanje Grupe.

• IFRIC 10 Financijsko izvještavanje za razdoblje tijekom godine i umanjenje vrijednosti zabranjuje ukidanje troška umanjenja vrijednosti imovine priznatog u razdoblju tijekom godine u pogledu goodwilla, ulaganja u vlasničke instrumente ili financijsku imovinu koja se vodi po trošku nabave. Utjecaj IFRIC-a 10 na goodwill, ulaganja u vlasničke instrumente ili financijsku imovinu koja se vodi po trošku nabave, čija primjena postaje obvezna od 2007. godine, nije još procijenjen od strane Grupe.

• IFRIC 11, MSFI 2 – Transakcije s vlastitim i dionicama Grupe - Tumačenje traži da se ugovori o isplatama s temelja dionica u kojima društvo prima dobra i usluge kao naplatu za vlastite vlasničke instrumente računovodstveno tretiraju kao isplate s temelja dionica podmirene glavničkim instrumentima, bez obzira kako su potrebni vlasnički instrumenti pribavljeni. Također, pruža objašnjenja o tome da li ugovori o isplatama s temelja dionica, u kojima su dobavljačima dobara i usluga društva dodijeljeni vlasnički instrumenti matičnog društva, trebaju računovodstveno biti tretirani u financijskim izvještajima društva kao isplate podmirene glavničkim instrumentima ili podmirene u novcu. IFRIC 11, čija primjena postaje obvezna od 1. ožujka 2007. godine, nije još procijenjen od strane Grupe.

269

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.21 Informacije o segmentima

Segment je dio Grupe koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga unutar određenog ekonomskog okruženja (zemljopisni segment), koji je podložan rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta.

Primarni oblik izvještavanja Grupe po segmentu su poslovni segmenti, a sekundarni oblik su zemljopisni segmenti. Na rizike i stope povrata Grupe značajno utječu razlike u proizvodima koje Grupa proizvodi i razlike zemljopisnih područja u kojima posluje. Ta činjenica se odražava u upravljanju divizijama Grupe te u organizacijskoj strukturi i sistemu internog financijskog izvještavanja.

BILJEŠKA 3 – INFORMACIJE O SEGMENTIMA Poslovni segmenti su Veterina (proizvodi za liječenje životinja) i Agro (proizvodi za zaštitu bilja).

Poslovnim segmentima se upravlja odvojeno zbog razlika u marketinškim strategijama i proizvodnim tehnologijama. Informacije o poslovnim segmentima su zasnovane na internim upravljačkim podacima. Podaci o općim i administrativnim troškovima, troškovina istraživanja i razvoja, troškovima prodaje i distribucije, prihodima i troškovima kamata te porezima ne objavljuju se na nivou poslovnog segmenta budući da se segmenti prate na osnovu dobiti iz poslovanja.

Zemljopisni segmenti sekundarni su poslovnim segmentima. Prihod zemljopisnog segmenta ovisi o zemljopisnom položaju kupaca.

Za 2006. godinu Veterina Agro Nealocirano

Grupa

000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Bruto prodaja segmenta 152.914 36.408 - 189.322 Prodaja među segmentima - - - - Ukupna prodaja 152.914 36.408 - 189.322 Ostali prihodi - - 5.411 5.411 Trošak prodane robe (97.565) (19.021) - (116.586)Operativni troškovi - - (72.107) (72.107)Neto troškovi financiranja - - (1.665) (1.665)Dobit prije oporezivanja 55.349 17.387 (68.361) 4.375 Porez na dobit - - (477) (477)Neto dobit za godinu 55.349 17.387 (68.838) 3.898 Ostali podaci o segmentima Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme

(Bilješka 9) 11.79

5 706 - 12.501

Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 10) 159 - - 159

270


2006. 2005. Prihodi po tržištima 000’HRK % 000’HR

K %

Hrvatska 126.667 65 135.102 62 Bosna i Hercegovina 17.234 9 18.319 9 Poljska 10.787 6 10.492 5 Slovenija 7.385 4 16.609 8 Njemačka 9.907 5 10.839 5 Ostale 22.753 11 25.829 11

Ukupni prihodi 194.733 100 217.190 100


Za 2006. godinu

Veterina Agro Nealocirano Grupa 000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Ukupno imovina poslovnog segmenta

198.310 32.764 - 231.074

Imovina koja ne spada u poslovni segment

- - 32.821 32.821



- - 16.718 16.718

Za 2005. godinu Veterina Agro Nealocirano Grupa 000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Bruto prodaja segmenta 176.504 34.000 - 210.504 Prodaja među segmentima - - - - Ukupna prodaja 176.504 34.000 - 210.504 Ostali prihodi - - 6.686 6.686 Trošak prodane robe (114.173) (19.448) - (133.621)Operativni troškovi - - (70.342) (70.342)Neto troškovi financiranja - - (816) (816)Dobit prije oporezivanja 62.331 14.552 (64.472) 12.411 Porez na dobit - - (1.999) (1.999)Neto dobit za godinu 62.331 14.552 (66.741) 10.412 Ostali podaci o segmentima Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme

(Bilješka 9) 11.42

3 796 - 12.219


271


272

BILJEŠKA 3 – INFORMACIJE O SEGMENTIMA (nastavak) Imovina i obveze po segmentima (nastavak)

Za 2005. godinu

Veterina Agro Nealocirano Grupa 000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Ukupno imovina poslovnog segmenta

201.278 29.775 - 231.053

Imovina koja ne spada u poslovni segment

- - 35.744 35.744



- - 26.044 26.044


Imovina segmenta uključuje prvenstveno nekretnine, postrojenja i opremu, potraživanja te zalihe.

Obveze segmenta sastoje se od obveza prema dobavljačima.

Imovina i obveze koje ne spadaju u poslovne segmente sastoje se od imovine i obveza koje se ne mogu izravno pripisati poslovnim segmentima o kojima se izvješćuje, kao što su odgođeni porez, financijska imovina i obveze, novac, utržive vrijednosnice te ostala ulaganja i zaduženja.

Struktura po zemljopisnim segmentima na kojima je imovina locirana dokazuje da se preko 90% knjigovodstvene vrijednosti imovine nalazi u Hrvatskoj i da se povećanje nekretnina, postrojenja i opreme te nematerijalne imovine uglavnom odnosi na Hrvatsku.

273


2006. 2005.

(u tisućama HRK)



Prihodi od naplaćenih šteta - 405


Ostali prihodi 276 1.194

5.411 6.686


2006. 2005.

(u tisućama HRK)

Materijal 63.036 84.155









Ostalo 25.502 21.762

188.693 203.963

274


2006. 2005. (u tisućama HRK) Financijski prihodi


Neto dobitak od tečajnih razlika - 255


Financijski rashodi

Rashodi od kamata (945) (1.270)

Neto gubitak od tečajnih razlika (896) -

Ukupno financijski rashodi (1.841) (1.270)


2006. 2005.

(u tisućama HRK)


Opcije dane članovima Uprave (Bilješka 17) - 149

Otpremnine (i) 626 1.845

Ostalo (ii) 1.846 1.824

52.220 50.827

(vi) Trošak otpremnina uključuje ukupan trošak stimulativne otpremnine s pripadajućim porezima i doprinosima zaposlenika.

(vii) Ostali troškovi zaposlenika uključuju troškove putovanja na posao, božićnice, jubilarne nagrade, božićne poklone za djecu te jednokratne pomoći zaposlenima.

Na dan 31. prosinca 2006. godine Grupa je imala 350 zaposlenika (2005.: 349).

275

BILJEŠKA 8 -TROŠAK POREZA NA DOBIT

2006. 2005.

(u tisućama HRK)

Trošak tekućeg poreza 477 1.999

Trošak odgođenog poreza - -

Ukupan trošak poreza u računu dobiti i gubitka 477 1.999

U tablici je prikazano usklađenje troška poreza na dobit iz računa dobiti i gubitka i iznosa poreza na dobit izračunatog temeljem zakonske stope poreza na dobit.

2006. 2005.

(u tisućama HRK)


Porez na dobit - 20% (stopa poreza u Hrvatskoj) 875 2.482

Porezno nepriznati troškovi 553 596

Neoporezivi prihod (31) (103)

Porezni poticaj (921) (973)

Učinak različitih poreznih stopa u drugim državama 1 (3)

Ukupno porez na dobit 477 1.999

Efektivna porezna stopa 10,90% 16,11%

276



(u tisućama HRK)


objekti Oprema


Ukupno

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2005. 137.247 129.547 18.179 284.973 Povećanja - 45 13.123 13.168 Prijenos u upotrebu 14.006 8.136 (22.142) - Smanjenja (135) (3.671) - (3.806)

Na dan 31. prosinca 2005. 151.118 134.057 9.160 294.335


Na dan 31. prosinca 2006. 157.117 136.396 8.014 301.527

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2005. 86.897 101.099 - 187.996 Amortizacija 4.726 7.493 - 12.219 Smanjenja (135) (3.561) - (3.696)Na dan 31. prosinca 2005. 91.488 105.031 - 196.519 Na dan 1. siječnja 2006. 91.488 105.031 - 196.519 Amortizacija 5.167 7.334 - 12.501 Smanjenja (433) (2.384) - (2.817)Na dan 31. prosinca 2006. 96.222 109.981 - 206.203

Knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. siječnja 2005. 50.350 28.448 18.179 96.977 Na dan 31. prosinca 2005. 59.630 29.026 9.160 97.816 Na dan 1. siječnja 2006. 59.630 29.026 9.160 97.816 Na dan 31. prosinca 2006. 60.895 26.415 8.014 95.324 Građevinski objekti u vrijednosti od 49.286 tisuća kuna te zemljište u vrijednosti 9.592 tisuća kuna se nalaze pod hipotekom za kredit primljen od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) (pogledati Bilješku 15).

Imovina u pripremi

Imovina u pripremi i predujmovi odnose se na opremu za proizvodnju, istraživanje i razvoj u iznosu od 7.310 tisuća HRK (2005.: 7.387 tisuća HRK) te ostalo u iznosu 704 tisuće HRK (2005.: 1.773 tisuća HRK).

277


(u tisućama HRK)



Ukupno


Na dan 31. prosinca 2005. 816 - 816


Na dan 31. prosinca 2006. 949 - 949


Na dan 31. prosinca 2005. 468 - 468


Na dan 31. prosinca 2006. 627 - 627


Na dan 31. prosinca 2005. 348 - 348

Na dan 1. siječnja 2006. 348 - 348

Na dan 31. prosinca 2006. 322 - 322

278


2006. 2005. (u tisućama HRK) Potraživanja od kupaca - bruto 91.896 97.461Minus: umanjenje vrijednosti (16.231) (14.609)Potraživanja od kupaca – neto 75.665 82.852Potraživanja od povezanih društava (Bilješka 18) 2.253 2.837Potraživanja za PDV 1.558 1.609Ostala potraživanja 1.006 465Stambeni krediti zaposlenicima (i) 309 259Predujam za operativni leasing (Bilješka 19) 292 292Ukupno 81.083 88.314Minus: dugoročni dio

Stambeni krediti zaposlenicima (i) (275) (242)Predujam za operativni leasing (Bilješka 19) (292) (292)

80.516 87.780

(v) Stambeni kredit je prvotno odobren na rok od 30 godina uz povlaštenu kamatnu stopu. Od siječnja 2006. promijenjen je rok otplate kredita na 15 godina i kamatnu stopu od 4%.

Grupa je napravila rezervacije u iznosu 1.670 tisuća HRK (2005.: 4.110 tisuća HRK) za umanjenje vrijednosti svojih potraživanja od kupaca za godinu koja završava 31. prosinca 2006. godine. Grupa je upotrijebila rezervacije za umanjenje potraživanja u iznosu od 48 tisuća HRK tijekom godine koja završava 31. prosinca 2006. (2005.: 2.063 tisuće HRK). Kreiranje i korištenje rezervacija za umanjenje potraživanja je uključeno u troškove prodaje i distribucije u računu dobiti ili gubitka.

Na dan 31. prosinca 2006. godine potraživanja od kupaca u nominalnoj vrijednosti od 16.231 tisuća HRK (2005.: 14.609 tisuća HRK) su umanjena i u potpunosti rezervirana. Sva umanjenja potraživanja su starija od 120 dana.

Kretanja rezervacija u umanjenju vrijednosti potraživanja su kako slijede: 2006. 2005. (u tisućama HRK) Stanje na dan 1. siječnja 14.609 12.562Umanjenje vrijednosti tijekom godine 1.670 4.110Naplata tijekom godine (48) (1.701)Otpis potraživanja tijekom godine kao nenaplativa - (362)


279


2006. 2005.

(u tisućama HRK)






57.510 47.200

Troškovi zaliha iskazani kao trošak i uključeni u troškove prodanih proizvoda iznose 61.348 tisuća HRK (2005.: 82.305 tisuća HRK).

Trošak smanjenja vrijednosti zaliha za godinu koja završava 31. prosinca 2006. godine iznosi 276 tisuća HRK (2005: 0 tisuća HRK) i iskazan je kao trošak i uključen u troškove prodanih proizvoda.


2006. 2005.

(u tisućama HRK)


Blagajna 27 27

Mjenice - 1.266


Oročeni depoziti 2.394 2.348

28.357 33.119

Oročeni depozit u iznosu od 2.394 tisuća HRK (326 tisuća EUR) je oročen na rok od 15 dana uz promjenjivu kamatnu stopu 2,75% godišnje.

280

BILJEŠKA 14 - GLAVNICA

Na dan 31. prosinca 2006. godine upisani i plaćeni kapital iznosi 184.486 tisuća HRK (2005.: 184.486 tisuća HRK). Grupa je u potpunosti u vlasništvu PLIVE d.d., Zagreb.

Neto dobit za godinu koja završava 31. prosinca 2006. godine u iznosu od 3.898 tisuća HRK (2005.: 10.412 tisuća HRK) je prenesena u zadržanu dobit Grupe. Na dan 31. prosinca 2006. zadržana dobit iznosi 34.104 tisuće HRK (2005.: 30.206 tisuća HRK).

Odluka o distribuciji dividende je donesena nakon datuma bilance kako je navedeno u Bilješci 23.

Dobit po dionici

Kao rezultat promjene pravnog oblika (Bilješka 23) temeljni kapital se sastoji od 1.844.860 redovnih dionica koje služe kao osnova za izračun dobiti po dionici.


2006. 2005. (u tisućama HRK) Dugoročni dio Zaduženja od banaka 9.695 11.900Krediti od povezanih društava (Bilješka 18) - 1.631

9.695 13.531

Kratkoročni dio Zaduženja od banaka 1.255 4.200Krediti od povezanih društava (Bilješka 18) - 2.445

1.255 6.645



(u tisućama HRK)

Kamatna

stopa

Ukupno Manje od 1

godine

Između 1 i

2 godine

Između 2 i 5

godina

Više od

5 godina

Osigurani bankovni krediti (i) Fiksno

4,0%

10.950 1.255 1.369 4.107 4.219

10.950

1.255

1.369

4.107

4.219

281

(i) Tijekom 2004. godine Društvo je povuklo sve tranše kredita u iznosu od 11.250 tisuća kuna. Kredit je baziran na međubankarskom ugovoru između Raiffeisen Bank Austria d.d. i Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Rok vraćanja je 8 godina uz godišnju kamatnu stopu od 4%. Početak otplate je 27. veljače 2007. godine. Kredit je osiguran zalogom zemlje u vlasništvu Društva u iznosu od 9.592 tisuća kuna i građevinskih objekata u vlasništvu Društva u iznosu od 49.286 tisuća kuna (Bilješka 9) te u formi mjenica u ukupnom iznosu od 1.952 tisuće EUR. Fer vrijednost zajma je 8.388 tisuća kuna. Kredit u originalnom iznosu iznosi 1.491 tisuću EUR.


2006. 2005. (u tisućama HRK) Obveze prema dobavljačima 21.788 22.788Obveze prema povezanim društvima (Bilješka 18) 3.305 2.173Obračunati troškovi 3.084 1.026Obveze za primljene avanse 143 69Obveze za plaće 1.898 1.850Bonusi 1.400 900Rezervacije troškova 694 733Obveze prema državi 1.847 1.805Ostale obveze - 24

34.159 31.368


17.1 Shema isplate s temelja dionica

Grupa ima aranžman zasnovan na isplatama s temelja dionica sa članovima Uprave. Detalji tog aranžmana su navedeni u tablici u nastavku:

Shema Opcije Uprava

Tip Dodjela dioničkih opcija Uvjeti za stjecanje prava Zaposlenje na datum stjecanja prava Razdoblje stjecanja prava Tri godine Razdoblje za iskorištavanje prava Dvije godine Izvršenje Dionice

Mode za utvrđivanje cijene opcija

Volatilnost (%) – temeljena na povijesnoj volatilnosti 23,519% - 49,371% Nerizična kamatna stopa (%) – državne obveznice sa sličnim dospijećem

3,524% - 6,157%

Prinos od dividende Do 4,10% Odlasci – temeljeno na povijesnim podacima o ukinutim opcijama

0%


282

17.2 Kretanje u broju opcija

Opcije Uprava Na dan 1. siječnja 2006. 750Iskorištene tijekom godine (750)


BILJEŠKA 17 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA (nastavak)

U skladu s Načelima korporativnog upravljanja društva majke PLIVA d.d., Odbor za imenovanja i nagrađivanje daje preporuke Nadzornom odboru glede okvira za primanja članova Uprave. Struktura primanja trebala bi osigurati da interesi članova Uprave budu sukladni s interesima dioničara PLIVA d.d.

Sukladno tome, društvo majka nudi opcije članovima Uprave. Opcije se izdaju bez naknade.

Temeljem sadašnjeg plana, opcije se mogu početi koristiti najranije prvi sljedeći 1. siječanj nakon dvije pune godine nakon datuma izdavanja, a ističu nakon dvije godine.


Sve opcije su iskorištene tijekom godine koja je završila na dan 31. prosinca 2006.

17.3 Promjena kontrole

Isplate s temelja dionica koje su bile ranije odobrene, a nisu bile dospjele na dan 24. listopada 2006. godine su dospjele na taj dan.

17.4 Uvjeti otvorenih opcija na dan 31. prosinca:

2006. 2005. (u tisućama HRK) Rezerve za opcije VETERINE d.o.o. Opcije dane članovima Uprave - 149

Ukupno glavnica - 149

283



Matično društvo VETERINA Grupe je Barr Laboratories Europe B.V., društvo osnovano u Nizozemskoj. Krajnje matično društvo je Barr Pharmaceuticals, Inc, društvo sa sjedištem u SAD-u. Tijekom perioda od 25. listopada 2006. godine (datum promjene kontrolnog paketa) do 31. prosinca 2006. godine, Grupa nije imala transakcija s Barr Grupom.

Povezana društva su PLIVA d.d. i njezine podružnice. Od 25. listopada 2006. godine povezana društva su i Barr Pharmaceuticals, Inc i njegove podružnice. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

2006. 2005. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 2.062 2.469PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska - 94PLIVA Krakow S.A., Poljska - 82PLIVA Skopje d.o.o., Makedonija 191 192


284

BILJEŠKA 18 – ODNOSI S POVEZANIM PODUZEĆIMA (nastavak)

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 2006. 2005. (u tisućama HRK)

PLIVA d.d., Hrvatska - 211PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 407 23PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 2 -Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 907 771PLIVA Krakow S.A., Poljska 1.989 1.168

Ukupno obveze prema dobavljačima i ostale obveze (Bilješka 16) 3.305 2.173



PLIVA d.d., Hrvatska Dugoročni dio - 1.631Kratkoročni dio - 2.445

Ukupno zajmovi od povezanih društava (Bilješka 15) - 4.076

Prihodi od povezanih poduzeća 2006. 2005. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska - 673PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 9.449 10.923PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 370 274PLIVA Skopje d.o.o., Makedonija 745 410

10.564 12.280

285


Rashodi prema povezanim poduzećima 2006. 2005. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 193 1.784PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 1.641 2.344PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 93 21PLIVA Krakow S.A., Poljska - 240Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 2.247 1.525Rashod od kamata – Pliva d.d. 158 308

4.332 6.222

Naknade managementu

Tijekom 2006. godine, Upravi je isplaćena naknada u iznosu 1.545 tisuća HRK (2005.: 1.170 tisuća HRK).

BILJEŠKA 19 – UGOVORNA OBVEZA OPERATIVNOG LEASINGA

Rate operativnog najma dospjevaju kako slijedi: 2006. 2005.

(u tisućama HRK)

Do 1 godine 177 473

Više od 1 godine 415 751

592 1.224

Grupa je unajmila više vozila na operativni leasing. Najam je ugovoren na period od 36 do 48 mjeseci sa mogućnošću produženja najma. Nijedan najam ne uključuje uvjetovani najam.

Tijekom godine koja završava 31. prosinca 2006., u računu dobiti i gubitka kao trošak operativnog najma priznato je 569 tisuća HRK. Iznos od 292 tisuće HRK, koji se odnosi na depozit za operativni najam, priznat je kao dugotrajno potraživanje (Bilješka 11).

BILJEŠKA 20 - POTENCIJALNE OBVEZE

Grupa ima otvorenu bankovnu garanciju kod Raiffeisen Bank Austria d.d. u iznosu od 1.300 tisuća HRK zbog osiguranja plaćanja carine.

BILJEŠKA 21 – OVISNA DRUŠTVA

Sva ovisna društva su u 100%-tnom vlasništvu, osim ako nije navedeno drugačije:

• VETERINA POLSKA Sp.z.o.o., Poljska

• VETERINA PLUS d.o.o., Slovenija

286

BILJEŠKA 22 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE I PROSUDBE

Neizvjesnost procjene



Porez na dobit


Priznavanje prihoda

Na dan 31. prosinca 2006., Društvo je imalo rezerviranja za očekivane povrate i ostala umanjenja prodaje u iznosu od HRK 11.093 tisuća. Takve procjene su zasnovane na analizama postojećih ugovornih obveza, povijesnih trendova i iskustvu Društva. Uprava vjeruje da su rezerviranja za umanjenja prodaje dostatna, temeljem trenutno dostupnih informacija. Kako su ta umanjenja zasnovana na procjenama Uprave, mogu se promijeniti ukoliko postanu dostupne točnije informacije. Takve promjene mogu utjecati na rezerviranja priznata u bilanci u budućim razdobljima kao i nivo prodaje priznat u računu dobiti i gubitka u budućim razdobljima.

Tijekom 2006. godine Grupa je priznala prihod od pružanja usluga u iznosu HRK 4.771 tisuća (2005.: HRK 4.521 tisuća). Grupa prilikom priznavanja prihoda od pružanja usluga koristi metodu stupnja dovršenosti transakcije. Primjena ove metode zahtjeva od Uprave procjenu stupnja dovršenosti do datuma bilance u odnosu na ukupnu uslugu koja je ugovorena.





Vezano uz stjecanje PLIVA Grupe čija je matica PLIVA d.d. (osnovana u Hrvatskoj) od strane Barra nakon datuma bilance Uprava Barra i PLIVE su odlučile nastaviti raditi na opcijama otuđenja poslovanja sporednog segmenta Veterina i Agrar.

287

ii) Promjena pravnog oblika

Odlukom Skupštine Društva od 7. svibnja 2007. godine, Društvo je promijenilo pravni oblik iz društva sa ograničenom odgovornošću u dioničko društvo te je temeljni kapital podijeljen na 1.844.860 redovnih dionica. iii) Dividenda


288

20.3. REVIDIRANA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA NA DAN 31.12.2005.

289

VETERINA d.o.o.

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI 31. PROSINCA 2005.

290

Sadržaj

Izvješće Uprave 1


Izvješće neovisnog revizora vlasniku VETERINE d.o.o. 3

Konsolidirani račun dobiti i gubitka 4

Konsolidirana bilanca 5

Konsolidirani izvještaj o promjenama u dioničkoj glavnici 6

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku 7

Bilješke (čine sastavni dio konsolidiranih financijskih izvještaja) 8-37

291

IZVJEŠĆE UPRAVE Uprava predstavlja svoje godišnje financijsko izvješće, koje uključuje revidirane konsolidirane financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2005.

Osnovna djelatnost Veterina d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je osnovano u Hrvatskoj kao društvo ograničene odgovornosti, registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu (broj 080369519). Osnovna djelatnost Društva i Grupe je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda.

Rezultati poslovanja Rezultati poslovanja Grupe prikazani su na strani 4 konsolidiranih financijskih izvještaja.

Nadzorni odbor Članovi nadzornog odbora Društva tijekom godine bili su: Anne Marie Goebel-Krstelj, predsjednik Drago Frković, potpredsjednik Barbara Majcen, član

Uprava Članovi Uprave Društva tijekom godine bili su: Nenad Štiglić, predsjednik Biserka Furčić, član Po nalogu Uprave Nenad Štiglić 26. lipnja 2007. Predsjednik Uprave Svetonedjeljska 2 10 436 Kalinovica Hrvatska

292

IZJAVA O ODGOVORNOSTI UPRAVE

Uprava je odgovorna za pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja za svaku financijsku godinu, koja daju istinit i vjeran prikaz konsolidiranog financijskog položaja Grupe, rezultata poslovanja, te novčanog toka, u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima i odgovorna je za vođenje vjerodostojne knjigovodstvene evidencije potrebne za pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima općenitu odgovornost za poduzimanje koraka u cilju očuvanja imovine Društva i Grupe te u sprečavanju i otkrivanju prijevara i ostalih nepravilnosti. Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima, koje će dosljedno primjenjivati, donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjene, pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Društvo i Grupa nastaviti s poslovanjem neprimjerena. Uprava je odgovorna za predavanje godišnjeg izvješća Društva, koje uključuje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje, Glavnoj skupštini članova na odobrenje. Konsolidirani financijski izvještaji na stranicama 4 do 37 odobreni su od strane Uprave dana 26. lipnja 2007. godine za podnošenje Glavnoj skupštini članova te su dolje potpisani kako bi to potvrdili.



293

Izvješće neovisnog revizora vlasniku VETERINE d.o.o. Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja Veterina d.o.o. (“Društvo”). Financijski izvještaji sastoje se od konsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2005. godine, konsolidiranog računa dobiti i gubitka, konsolidiranog izvještaja o promjenama glavnice i konsolidiranog izvještaja o novčanom toku za 2005. godinu te sažetka značajnih računovodstvenih politika i bilješki uz financijske izvještaje. Odgovornost Uprave za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Odgovornost Uprave uključuje: utvrđivanje, vođenje i primjenu te održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez materijalno značajnih grešaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške; odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; i definiranje računovodstvenih procjena primjerenih postojećim okolnostima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim konsolidiranim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje relevantnih etičkih pravila, te planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka. Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o našoj prosudbi, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnih grešaka u financijskim izvještajima koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, razmatramo interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja koje sastavlja Društvo u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija isto tako uključuje ocjenu primijenjenih računovodstvenih politika, primjerenost računovodstvenih procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvještaja. Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgovarajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, konsolidirani financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, konsolidirani financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2005. godine, konsolidirane rezultate njegovog poslovanja i konsolidirane novčane tokove za 2005. godinu sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. KPMG Croatia d.o.o. za reviziju Ovlašteni revizori, Zagreb Eurotower, 17. kat Ivana Lučića 2a 10000 Zagreb, Hrvatska 26. lipnja 2007


294





Trošak prodanih proizvoda 133.621 121.977


Opći i administrativni troškovi 20.906 27.344

Troškovi istraživanja i razvoja 9.501 7.005

Troškovi prodaje i distribucije 39.935 46.622


Financijski prihodi 6 454 1.931

Financijski rashodi 6 (1.270) (1.837)




Dobit po dionici (HRK) 14 5,64 4,06

Konsolidirani račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2005.

295


IMOVINA





Zalihe 12 47.200 48.901





GLAVNICA


Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika 149 -



Ukupno glavnica 14 214.892 204.309

OBVEZE





Obveza poreza na dobit 361 272




Konsolidirana bilanca na dan 31. prosinca 2006.

296


Izdane opcije

za glavničke

dionice vlasnika

Zadržana

dobit


Ukupno

Stanje 1. siječnja 2004. 184.486 - 4.438 24 188.948 Promjena odluke dividende 2003.

- - 7.866

- 7.866

Neto dobit za 2004. - - 7.490 - 7.490

Tečajne razlike od preračuna inozemnog poslovanja

- -

-

5

5

Stanje 31. prosinca 2004. 14 184.486 - 19.794 29 204.309

Stanje 1. siječnja 2005. 184.486 - 19.794 29 204.309 Izdane opcije za glavničke dionice vlasnika (bilješka 17)

- 149

-

- 149


- -

22 22

Stanje 31. prosinca 2005. 14 184.486 149 30.206 51 214.892

297

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2005 (u tisućama HRK) Bilješka 2005. 2004. Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti Dobit prije oporezivanja 12.411 8.968 Usklađivanja za:

Amortizacija materijalne imovine 9 12.219 11.606 Amortizacija nematerijalne imovine 10 141 109 Opcije za glavničke dionice vlasnika 17 149 - Učinak svođenja danih kredita na fer vrijednost (7) 126 Tečajne razlike 59 6 Naplata otpisanih potraživanja 11 (1.701) (974) Otpis potraživanja 11 (362) (9.504) Otpis dugotrajne imovine 7 42 Profit od prodaje imovine (210) (116) Trošak kamata 6 1.270 1.837 Prihod od kamata 6 (199) (135) Trošak rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 11 4.110 9.755

Dobit iz poslovanja prije promjena obrtnog kapitala 27.887 21.720 Smanjenje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 9.212 2.109 Smanjenje/(povećanje) zaliha 1.701 (2.773) Povećanje/(smanjenje) obveza 1.614 1.155 Novac ostvaren poslovanjem 40.414 22.211 Plaćene kamate (1.285) (1.797) Plaćeni porez na dobit (1.910) (1.762) Naplaćene kamate 202 136 Neto novac od poslovnih aktivnosti 37.421 18.788 Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Nabava dugotrajne materijalne imovine 9 (13.168) (19.176) Nabava dugotrajne nematerijalne imovine 10 (103) (161) Primici od danih kredita 31 12 Prihod od prodaje imovine 313 285 Predujam za operativni najam 11 (292) - Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima (13.219) (19.040) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti Otplata zaduženja na koja se obračunavaju kamate (6.907) (6.713) Primici zaduženja na koja se obračunavaju kamate - 11.250 Neto novac korišten u financijskim aktivnostima (6.907) 4.537 Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata 17.295 4.285 Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 15.824 11.539 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 13 33.119 15.824

298

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI Veterina d.o.o. (“Društvo”) je Društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Društvo je osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću. Osnivač Društva je PLIVA d.d., Zagreb, čije su dionice uvrštene na prvu kotaciju Zagrebačke burze, te drugu kotaciju Londonske burze. Sjedište Društva nalazi se u Kalinovici, Svetonedjeljska 2, Republika Hrvatska. Osnovna aktivnost Društva je proizvodnja i prodaja sredstava za liječenje životinja i kemijskih proizvoda. Ovi financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2005. godine uključuju konsolidirane financijske izvještaje društva Veterina d.o.o. i njegovih ovisnih društva. Ovi konsolidirani financijski izvještaji su odobreni od strane Uprave 26. lipnja 2007.godine.

BILJEŠKA 2 – RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

2.1 Izjava o usklađenosti Konsolidirani financijski izvještaji Društva pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (“MSFI”). 2.2 Osnova za izradu izvještaja Konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su u hrvatskoj valuti, kuni (HRK), koja je također mjerna valuta Društva, zaokruženo na najbližu tisuću. Konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi konvencije povijesnog troška, osim financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti u skladu s MRS-om 39 “Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje”. Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu, obveze, prihode i troškove. Procjene i s njima povezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih čini polazište za stvaranje prosudbi o vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jednostavno iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od takvih procjena. Procjene i uz njih vezane pretpostavke se kontinuirano pregledavaju. Utjecaj korekcije procjene se priznaje u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja. Procjene managementa vezane uz primjenu računovodstvenih politika koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje prikazane su u Bilješci 22. Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost na kojima se temelje značajne procjene, i ostali ključni izvori nesigurnosti, koji uključuju značajan rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza u idućoj godini, su također navedene u Bilješci 22. Računovodstvene politike dane u nastavku, primijenjene su dosljedno za sva razdoblja prezentirana u ovim konsolidiranih financijskim izvještajima.

299

BILJEŠKA 2 – RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)

2.2 Osnova za izradu izvještaja (nastavak) Primjena standarda koji su stupili na snagu 1. siječnja 2005.

S 1. siječnjem 2005. Grupa je primijenila sljedeće MSFI-ove koji su primjenjivi na njegovo poslovanje. Financijski izvještaji su promijenjeni prema potrebi, u skladu s odgovarajućim zahtjevima.

• MRS 1 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Prezentiranje financijskih izvještaja • MRS 2 (revidiran 2003.), Zalihe • MRS 8 (revidiran 2003.), Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i

pogrešaka • MRS 10 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Događaji nakon datuma bilance • MRS 16 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Nekretnine, postrojenja i oprema • MRS 17 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Najmovi • MRS 21 (revidiran 2003.), Učinci promjena tečaja stranih valuta • MRS 24 (revidiran 2003.), Objavljivanje povezanih društava • MRS 27 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Konsolidirani i odvojeni financijski

izvještaji • MRS 28 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Ulaganja u pridružena društva • MRS 32 (revidiran 2003.), Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje • MRS 33 (revidiran 2003. i dopunjen u ožujku 2004.), Zarade po dionici • MRS 36 (revidiran 2004.), Umanjenje imovine • MRS 38 (revidiran 2004.), Nematerijalna imovina • MRS 39 (revidiran 2003.), Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje • MSFI 2 (objavljen 2004.), Isplate s temelja dionica • MSFI 3 (objavljen 2004.), Poslovna spajanja • MSFI 5 (objavljen 2004.), Dugotrajna imovina namijenjena za prodaju i prestanak poslovanja • IFRIC 1 (objavljen 2004.), Promjene u postojećim obvezama za vraćanje imovine u prvobitno

stanje i slične obveze • IFRIC 2 (objavljen 2004.), Udjeli članova u udruženjima i slični instrumenti

Primjena ovih dopuna i tumačenja standarda, koji su bili primjenjivi na Grupu, nije uzrokovala značajne promjene u računovodstvenim principima koji su se prethodno koristili i nije uzrokovala promjenu rezultata. Ukratko:

• MRS 1 je utjecao na prezentiranje različitih objava. • MRS 2, 8, 10, 16, 17, 27, 28 i 33 nisu imali značajan utjecaj na politike Grupe. • MRS 24 je utjecao na identifikaciju povezanih stranaka i dodatnih objava vezanih uz

povezane stranke. Sve promjene u računovodstvenim politikama napravljene su sukladno prijelaznim odredbama svakog određenog standarda. Svi standardi primijenjeni od strane Grupe zahtijevaju primjenu unatrag osim sljedećih:

• MRS 16: nekretnine, postrojenje i oprema stečenih zamjenom nenovčane imovine priznaje se po fer vrijednosti u budućim razdobljima;

• MRS 21: obračunavanje goodwill-a i usklađenja za fer vrijednost kao dio poslovnih aktivnosti u inozemstvu priznaju se u budućim razdobljima;

300

2.2 Osnova za izradu izvještaja (nastavak) Primjena standarda koji su stupili na snagu 1. siječnja 2005. (nastavak)

• MSFI 2: primjena u prethodnim razdobljima za sve glavničke instrumente dane nakon 7. studenoga 2002. te po kojima prava nisu stečena do 1. siječnja 2005.

• MSFI 5: primjena u budućim razdobljima za svu dugotrajnu imovinu ili grupe za otuđenje koje udovoljava kriteriju da ih se klasificira kao namijenjenu za prodaju, kao i aktivnosti koje se klasificiraju kao obustavljene.

2.3 Načela i metode konsolidacije (i) Ovisna društva Ovisna društva predstavljaju društva u kojima Društvo ima kontrolu, izravno ili neizravno, nad poslovanjem društva. Kontrola je ostvarena kada društvo ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Ovisna društva su konsolidirana od datuma kada je kontrola prenesena na Grupu te isključena iz konsolidacije od dana gubitka kontrole. Ovisna društva su navedena u Bilješci 21. (ii) Transakcije eliminirane prilikom konsolidacije Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija među članicama Grupe, eliminiraju se pri konsolidaciji financijskih izvještaja, dok se nerealizirani gubici eliminiraju samo ako ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti. Nerealizirani dobici od transakcija s pridruženim društvom se eliminiraju do razine udjela Grupe u pridruženom društvu. Nerealizirani gubici se eliminiraju na isti način kao i nerealizirani dobici, ali samo ako ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti.

2.4 Strane valute

(i) Transakcije i stanja Prilikom pripreme financijskih izvještaja pojedinih društava, transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečaju strane valute važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum sastavljanja bilance preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečaja strane valute važećeg na taj datum. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama priznaju se u račun dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze izražene u stranim valutama koje su iskazani po fer vrijednosti preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečajevima stranih valuta važećim na dan utvrđivanja fer vrijednosti. (ii) Članice Grupe Stavke uključene u financijske izvještaje svakog pojedinog društva u Grupi iskazane su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojem društvo posluje (“funkcionalna valuta“). Prihodi i rashodi te novčani tokovi inozemnih operacija, čija je funkcionalna valuta različita od valute izvještavanja, preračunati su u valutu izvještavanja Grupe korištenjem tečaja koji približno odražava tečaj na dan transakcije, a njihova imovina i obveze preračunate su po tečaju važećem na kraju godine. Sve tečajne razlike, nastale ovakvim preračunom, prikazuju se na zasebnoj poziciji unutar glavnice.

301

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.4 Strane valute (nastavak)

(iii) Neto ulaganje u članice Grupe Tečajne razlike nastale preračunom neto ulaganja u inozemne operacije priznaju se unutar glavnice. Prilikom prodaje inozemne operacije, tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka kao dio dobiti ili gubitka od prodaje. 2.5 Nekretnine, postrojenja i oprema

(i) Priznavanje i mjerenje Stavke nekretnina, postrojenja i opreme iskazane su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti imovine (računovodstvena politika 2.9). Trošak nabave uključuje sve izravne troškove u svezi s dovođenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu, uključujući i dio troškova zaduživanja za nekretnine, postrojenja i opremu u razdoblju dok traje izgradnja kvalificirane imovine. Kvalificirana imovina uključuje nekretnine, postrojenja i opremu te troškove demontaže, uklanjanja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je sredstvo smješteno. (ii) Naknadni troškovi Naknadni troškovi se kapitaliziraju ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom te ako će iste pritjecati u Grupu. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali. (iii) Amortizacija Trošak amortizacije se priznaje u računu dobiti i gubitka primjenom linearne metode tijekom procijenjenog očekivanog vijeka upotrebe pojedinih stavaka nekretnina, postrojenja i opreme. Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Očekivani vijek upotrebe je kako slijedi:

Zgrade 10 - 40 godinaPostrojenja i oprema 4 - 20 godina

Metode amortizacije te korisni vijek upotrebe, kao i ostatak vrijednosti sredstava se pregledavaju godišnje. 2.6 Nematerijalna imovina

(i) Patenti, licence i slična prava Troškovi Grupe nastali stjecanjem patenata, licenci i sličnih prava od trećih osoba kapitaliziraju se do iznosa za koji su vjerojatne buduće ekonomske koristi te ako će iste pritjecati u društvo. Licence u procesu razvoja se amortiziraju tijekom procijenjenog vijeka upotrebe, ali ne duže od 10 godina. Procijenjeni korisni vijek upotrebe se pregledava godišnje. Procjene umanjenja vrijednosti se vrše ukoliko postoji indikacija za umanjenje vrijednosti (računovodstvena politika 2.9). (ii) Naknadni troškovi Naknadni troškovi vezani uz kapitaliziranu nematerijalnu imovinu priznaju se u knjigovodstveni iznos stavki samo ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su nastali. (iii) Amortizacija Trošak amortizacije se priznaje u računu dobiti i gubitka primjenom linearne metode tijekom procijenjenog očekivanog vijeka upotrebe pojedinih stavaka nematerijalne imovine, osim ukoliko očekivani vijek upotrebe nije neograničen. Ostala nematerijalna imovina se amortizira od datuma kada je raspoloživa za upotrebu.

302

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.6 Nematerijalna imovina (nastavak)

(iv) Troškovi istraživanja i razvoja Troškovi istraživanja priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Troškovi internog razvoja se kapitaliziraju kao nematerijalna imovina samo onda kada se troškovi razvoja mogu pouzdano izmjeriti, proizvodi ili procesi su tehnički i tržišno ostvarivi, kada je izvjesno da će buduće ekonomske koristi pritjecati u Grupu, da Grupa raspolaže dovoljnim sredstvima za završetak razvoja i da će koristiti ili prodati imovinu. Kapitalizirani troškovi uključuju troškove materijala, izravnog rada i režijske troškove koji se izravno odnose na pripremu imovine za njenu namjeravanu upotrebu. Ostali troškovi razvoja priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Istraživački i razvojni projekti stečeni kroz “in-licencing”, poslovno spajanje ili kupnju, kapitaliziraju se kao nematerijalna imovina (u iznosu plaćanja od strane Grupe prema trećim stranama i pridruženim društvima). Takva nematerijalna imovina se iskazuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Imovina se amortizira linearnom metodom tijekom razdoblja u kojem se očekuju buduće koristi te se na svaki datum bilance se pregledava kako bi se utvrdilo da li postoji indikacija za umanjenje vrijednosti (računovodstvena politika 2.9). 2.7 Financijska imovina i instrumenti

(i) Klasifikacija Ulaganja, stečena prvenstveno za potrebe stvaranja dobiti od kratkoročnih promjena cijena, klasificirana su kao financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka (odnosno, namijenjena trgovanju) i uključena u tekuću imovinu. Takva ulaganja uključuju obveznice i derivativne instrumente, koji se ne smatraju instrumentima zaštite. Iskazuju se po fer vrijednosti, pri čemu se dobit ili gubitak od vrednovanja priznaju u računu dobiti i gubitka.Krediti i potraživanja su nederivativna financijska imovina s fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koji ne kotiraju na aktivnom tržištu, osim onih koje Grupa namjerava prodati odmah ili u bližoj budućnosti.Nederivativna financijska imovina s fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koje Grupa ima pozitivnu namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificiraju se kao ulaganja koja se drže do dospijeća, a uključena su u imovinu Grupe po preostalom dospijeću. Ostala ulaganja, koja mogu biti prodana zbog potreba tekuće likvidnosti, i sve vlasničke vrijednosnice klasificiraju se kao imovina raspoloživa za prodaju i uključuju u dugotrajnu imovinu, osim ukoliko Uprava ima namjeru držanja ovih ulaganja na period kraći od 12 mjeseci od datuma bilance, ulaganja se uključuju u tekuću imovinu. (ii) Priznavanje Sva financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za prodaju se priznaju na datum transakcije, odnosno na datum kada je Grupa preuzela obvezu kupnje imovine. Krediti i potraživanja se priznaju na dan kad su preneseni u Grupu. (iii) Mjerenje Kod početnog priznavanja financijska imovina i obveze se mjere po fer vrijednosti, uvećano za transakcijske troškove za financijsku imovinu i obveze koji se ne vode po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Transakcijski troškovi koji se direktno vežu uz financijsku imovinu koja se vodi po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka se priznaju direktno u troškove. Realizirani i nerealizirani dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka uključuju se u račun dobiti i

303

gubitka u razdoblju u kojem nastanu. Kada takva ulaganja nose kamatu, kamata koja se obračunava korištenjem efektivne kamatne stope, priznaje se u računu dobiti i gubitka.

BILJEŠKA 2 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) 2.7 Financijska imovina i instrumenti (nastavak)

(iii) Mjerenje (nastavak) Fer vrijednost financijske imovine klasificirane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i ulaganja raspoloživih za prodaju temelji se na njihovoj zaključnoj kotiranoj tržišnoj cijeni na datum bilance. Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća se naknadno mjere po amortiziranom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednost (računovodstvena politika 2.9). Amortizirani trošak se izračunava primjenom metode efektivne kamatne stope. (iv) Prestanak priznavanja Financijska imovina se prestaje priznavati kad isteknu ugovorna prava Grupe na novčane tokove od financijske imovine, odnosno kad su prava ostvarena, dospjela ili predana. Financijska obveza se prestaje priznavati kada više ne postoji. Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, imovina raspoloživa za prodaju i ulaganja koja se drže do dospijeća prestaju se priznavati te se pripadajuća potraživanja od kupaca priznaju na datum kada Grupa preuzme obvezu prodaje imovine. Grupa koristi posebne metode kojima utvrđuje dobitke ili gubitke nastale prilikom prestanka priznavanja. Krediti i potraživanja prestaju se priznavati na datum kada Grupa prenese svoja prava ili po naplati.

2.8 Zalihe



Ostala imovina

Knjigovodstveni iznos imovine Grupe, osim zaliha (računovodstvena politika 2.8) i odgođene porezne imovine (računovodstvena politika 2.17), pregledava se na svaki datum bilance kako bi se utvrdilo da li postoji bilo kakva indikacija o umanjenju njihove vrijednosti. Ukoliko indikacija postoji, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Imovina koja podliježe obračunu amortizacije se pregledava za umanjenje vrijednosti uvijek kada događaji ili promjene u okolnostima indiciraju da knjigovodstvena vrijednost sredstva možda neće biti nadoknadiva. Gubitak iz umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka kada knjigovodstveni iznos imovine ili jedinice koja stvara novac premašuje njegov nadoknadivi iznos. Gubici od umanjenja imovine se prikazuju u računu dobiti i gubitka.

304


2.9 Umanjenje vrijednosti (nastavak)

Financijska imovina

Financijska imovina će biti umanjena kada objektivni dokazi ukazuju da je jedan ili više događaja imalo negativan utjecaj na procijenjene buduće novčane tokove te imovine. Umanjenje vrijednosti značajne financijske imovine testira se na pojedinačnoj osnovi. Ostala financijska imovina se procjenjuje u grupama koje dijele zajedničke kreditne karakteristike. U slučaju kada je umanjenje fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju priznato izravno u glavnicu, a postoje objektivni dokazi da je imovini umanjena vrijednost, ukupni gubitak koji se priznaje u računu dobiti i gubitka je razlika između troška stjecanja i trenutne fer vrijednosti umanjene za gubitak od umanjenja vrijednosti iste imovine ranije priznat u računu dobiti i gubitka. (i) Izračunavanje nadoknadive vrijednosti

Financijska imovina

Nadoknadivi iznos ulaganja Grupe koja se drže do dospijeća te potraživanja vrednovanih po amortiziranom trošku utvrđuje se kao sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom (odnosno, efektivnom kamatnom stopom izračunatom prilikom početnog priznavanja te financijske imovine). Tekuća potraživanja se ne diskontiraju. Ostala imovina

Nadoknadivi iznos ostale imovine je neto utrživa cijena ili vrijednost u upotrebi, ovisno o tome koji je iznos viši. Vrijednost u upotrebi se procjenjuje diskontiranjem procijenjenih novčanih primitaka i izdataka koristeći diskontnu stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za pojedinu imovinu. Za imovinu koja ne generira nezavisne novčane primitke, nadoknadivi iznos se određuje temeljem grupe sredstava kojoj ta imovina pripada. Jedinica koja stvara novac je najmanja skupina imovine koja se može identificirati, koja stvara novčane tokove koji su uvelike neovisni od novčanih priljeva drugih skupina imovine. (ii) Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti Gubitak od umanjenja vrijednosti koji se odnosi na vrijednosne papire koji se drže do dospijeća ili na potraživanja koja se iskazuju po trošku ili amortiziranom trošku ukida se ukoliko se naknadno povećanje nadoknadive vrijednosti može objektivno povezati s događajem nastalim nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat. Gubitak od umanjenja vrijednosti koji se odnosi na ostalu imovinu ukida se ukoliko postoje naznake da su gubici od umanjenja vrijednosti (procijenjeni na svaki datum bilance) priznati u prethodnom razdoblju smanjeni ili više ne postoje. Gubitak od umanjenja vrijednosti ukida se ako je došlo do promjene u procjenama korištenim pri utvrđivanju nadoknadive vrijednosti. Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti priznaje se do iznosa koji ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost imovine koja bi bila utvrđena, nakon umanjenja za amortizaciju, da nije priznat gubitak od umanjenja vrijednosti. 2.10 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti, za potrebe bilance i izvještaja o novčanom toku, obuhvaćaju novac u blagajni i stanja na računima kod banaka te visoko likvidna ulaganja s beznačajnim rizikom promjene vrijednosti i rokovima dospijeća do tri mjeseca ili manje od datuma stjecanja.

305



Zaduženja na koja se obračunavaju kamate se početno mjere po fer vrijednosti primljenog novca, umanjeno za pripadajuće transakcijske troškove. U budućim razdobljima se iskazuju po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Sve razlike između primitaka (umanjeno za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom trajanja zaduženja primjenom efektivne kamatne stope.

2.12 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Grupa trenutno ima pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedicu događaja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveza te ako se može pouzdano procijeniti iznos obveze. Iznosi rezerviranja se utvrđuju diskontiranjem očekivanih budućih novčanih tokova korištenjem diskontne stope prije poreza koja odražava tekuću tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i, gdje je primjenjivo, rizika specifičnih za obvezu. U slučaju kada Grupa očekuje nadoknadu za iznos koji je rezerviran, takve se nadoknade priznaju kao zasebna imovinska stavka, no tek kada takva nadoknada postane doista izvjesna.

2.13 Primanja zaposlenih



Za planove definiranih doprinosa društvo plaća doprinose javno ili privatno vođenim osiguravajućim mirovinskim planovima na obaveznoj, ugovornoj ili dobrovoljnoj bazi. Jednom kad je definirani doprinos plaćen, društvo nema daljih obveza. Redovno definirani doprinosi uključuju neto periodične troškove za godinu na koju se odnose i uključeni su u trošak zaposlenika. (ii) Isplate s temelja dionica Opcije se daju Upravi i ključnim zaposlenicima. Opcije su iskoristive na različite datume od dana stjecanja prava, po cijeni utvrđenoj na dan kada je opcija odobrena, a podmiruju se prodajom vlastitih dionica (za usluge zaposlenih podmirene glavničkim instrumentima) ili isplatom u novcu (za usluge zaposlenih podmirene u novcu).

306


2.13 Primanja zaposlenih (nastavak)

(ii) Isplate s temelja dionica (nastavak) Usluge zaposlenih podmirene glavničkim instrumentima Fer vrijednost usluga primljenih u zamjenu za dane opcije ili dionice, prikazuje se kao trošak, zajedno s odgovarajućim povećanjem u glavnici kroz razdoblje u kojem zaposlenik ostvaruje bezuvjetno pravo na opcije (razdoblje stjecanja prava). Ukupan iznos troška, koji će teretiti račun dobiti i gubitka kroz razdoblje stjecanja prava, utvrđena je korištenjem fer vrijednosti opcije ili dionice utvrđene na datum kada je zaposleni dobio pravo na opciju ili dionicu. Uvjeti za stjecanje prava su uključeni u pretpostavke vezane uz broj opcija za koje se vjeruje da će se koristiti, odnosno broj dionica koje će zaposleni primiti. Procjena se pregledava na svaki datum bilance, a razlika tereti ili odobrava račun dobiti i gubitka s odgovarajućim knjiženjem na glavnici. Primici od korištenja opcija, umanjeni za direktne troškove transakcije, su odobreni u glavnici pri čemu se za nominalnu vrijednost odobravaju vlastite dionice, a za razliku kapitalna dobit. (iii) Bonusi Obveze za bonuse zaposlenika priznaju se kao rezerviranja troškova na temelju formalnog plana Grupe, kada se na temelju ranijih iskustava Uprave, odnosno ključnih zaposlenika, može realno očekivati da će bonusi biti primljeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja. Za obveze za bonuse se očekuje da će biti podmirene kroz 12 mjeseci od datuma bilance, a priznaju se u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen.


Prihodi od prodaje proizvoda se priznaju kada su na kupca preneseni značajni rizici i koristi vlasništva. Porezi, diskonti i količinski popusti se isključuju iz prihoda. Rezerviranja za popuste dane kupcima priznaju se u razdoblju kad je priznata prodaja, prema uvjetima iz ugovora. Prihodi od usluga se priznaju u razdoblju u kojem su usluge izvršene prema stupnju dovršenosti transakcije na datum bilance.

2.15 Troškovi poslovnog najma

Plaćanja po poslovnom najmu se priznaju u računu dobiti i gubitka kroz razdoblje najma, primjenom linearne metode

2.16 Neto troškovi financiranja

Neto troškovi financiranja obuhvaćaju obračunatu kamatu na kredite i zajmove primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva, prihode od dividendi, dobitke i gubitke od tečajnih razlika, dobitke i gubitke po zaštitnim instrumentima, derivativnim instrumentima i ostalim financijskim instrumentima koji se priznaju u računu dobiti i gubitka (računovodstvena politika 2.19). Prihod od kamate priznaje se u računu dobiti i gubitka primjenom metode obračunatih prihoda, uzimajući u obzir efektivni prinos na imovinu. Prihod od dividendi priznaje se u računu dobiti i gubitka na datum kada je ustanovljeno pravo Grupe na isplatu dividende.

307


2.17 Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se prema zakonima i propisima zemlje u kojoj je registrirano društvo Grupe. Porez na dobit ili gubitak za godinu sastoji se od tekućeg poreza i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u računu dobiti i gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice, kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar glavnice. Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na dan bilance i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja. Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilančne obveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Privremene razlike ne priznaju se za: početno priznavanje imovine ili obveze koja ne utječe na računovodstvenu niti oporezivu dobit i ulaganja u ovisna društva ukoliko će privremene razlike biti ukinute u predvidivoj budućnosti. Privremene razlike ne priznaju se pri inicijalnom priznavanju goodwilla. Iznos priznatog odgođenog poreza temelji se na očekivanoj realizaciji ili namirenju knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, korištenjem poreznih stopa koje se primjenjuju ili uglavnom primjenjuju na datum bilance. Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduća oporeziva dobit dostatna za korištenje imovine. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.

2.18 Dividende

Dividende se priznaju u izvještaju o promjenama glavnice i prikazuju kao obveza u razdoblju u kojem su odobrene od dioničara Društva.

2.19 Računovodstvo financijskih instrumenata i zaštita od rizika

Izloženost kreditnim, kamatnim i tečajnim rizicima javlja se u tijeku redovnog poslovanja Grupe. (i) Kreditni rizik Kreditni rizik je rizik od neispunjavanja obveza jedne strane u financijskom instrumentu što bi moglo prouzročiti nastanak financijskog gubitka drugoj strani. Uprava primjenjuje kreditnu politiku, a izloženost kreditnom riziku redovito se prati. Grupa je prihvatila politiku investiranja nesklonu riziku. Grupa je izložena kreditnom riziku zbog kratkoročnih depozita u bankama. Rizik je smanjen time što Grupa ima depozite kod banaka s dobrim ugledom. Nadalje, značajan kreditni rizik se odnosi na visok iznos potraživanja od kupaca. Unutar procjene kreditne sposobnosti Grupa se mora pridržavati određenih minimalnih zahtjeva kreditne sposobnosti. Nadalje, određuje se maksimalna pojedinačna izloženost. Potraživanja od kupaca se prati najmanje jednom mjesečno. Maksimalna izloženost kreditnom riziku iskazana je knjigovodstvenom vrijednošću pojedine financijske imovine.

308


2.19 Računovodstvo financijskih instrumenata i zaštita od rizika (nastavak)

(ii) Kamatni rizik Na dan bilance Grupa nije bila izložena značajnijim rizicima promjene kamatne stope. (iii) Tečajni rizik

Grupa se izlaže tečajnom riziku prilikom transakcija denominiranih u stranim valutama. Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kratkoročnih oročenih depozita kod banaka koji su denominirani u valuti koja nije kuna. Nadalje, Grupa je izložena valutnom riziku kroz kupnje koje su denominirane u valuti koja nije kuna. Strana valuta iz koje proizlazi valutni rizik je prvenstveno Euro. Grupa u ovom trenutku nije zaštićena od ovog rizika. (iv) Procjena fer vrijednosti

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može zamijeniti ili obveza podmiriti po tržišnim uvjetima. Kratkoročni depoziti kod banaka

Knjigovodstvena vrijednost kratkoročnih depozita kod banka predstavlja njihovu fer vrijednost budući da su po svojoj prirodi vrlo blizu novca (kada je originalno dospijeće kraće od tri mjeseca) ili su kratkoročne prirode (kada je originalno dospijeće duže od tri mjeseca). Kupci i ostala potraživanja / Dobavljači i ostale obveze

Za potraživanja/obveze s preostalim dospijećem kraćim od godinu dana, smatra se da knjigovodstvena vrijednost predstavlja njihovu fer vrijednost. Ostala potraživanja/obveze se diskontiraju kako bi odražavali vremensku vrijednost novca. Nema koncentracije kreditnog rizika na potraživanjima od kupaca, budući da Grupa ima veliki broj internacionalno raširenih kupaca. Uprava vjeruje da se knjigovodstvena vrijednost drugih financijskih instrumenata (kao na primjer novca, obveza prema dobavljačima i ostalih obveza) ne razlikuje značajno od njihove fer vrijednosti budući da su kratkoročne prirode. Zaduženja na koja se obračunavaju kamate

Fer vrijednost se računa na temelju diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova od otplate glavnice i kamata.

309


2.20 Standardi, tumačenja i izmjene objavljenih standarda koji još nisu važeći

Objavljeni su određeni standardi, izmjene i tumačenja postojećih standarda koji su obvezni za Grupu za razdoblje koje počinje na dan ili nakon 1. siječnja 2006. godine, a koje Grupa nije prethodno usvojila, a to su sljedeći:

• MRS 19 (izmjena) Primanja zaposlenih (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Ova izmjena uvodi mogućnost drugačijeg načina priznavanja aktuarskih dobitaka i gubitaka. Kod planova više poslodavaca gdje nije dostupno dovoljno informacija za primjenu definiranih računovodstvenih primanja, navedeni standard može nametnuti dodatan zahtjev za priznavanje. Nadalje, uvodi dodatne zahtjeve za objavljivanjem. S obzirom da Grupa nema namjeru promijeniti usvojenu računovodstvenu politiku za priznavanje aktuarskih dobitaka i gubitaka, i ne sudjeluje u planovima više poslodavaca, primjena ove izmjene utjecat će samo na izgled i sadržaj bilješki u izvještajima. Grupa će koristiti izmjenu u godišnjim razdobljima s početkom od 1. siječnja 2006. godine, ukoliko bude primjenjiva.

• MRS 21 (izmjena) Učinci promjena tečaja stranih valuta – Neto ulaganje u inozemno poslovanje (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Uprava je razmotrila ovu izmjenu MRS-a 21 i zaključila da nije značajna za Grupu.

• MRS 39 (izmjena) Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje - Računovodstvo zaštite novčanog toka od predviđenih transakcija unutar Grupe (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Uprava je razmotrila ovu izmjenu MRS-a 39 i zaključila da nije značajna za Grupu.

• MRS 39 (izmjena) Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje - Fer vrijednost (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Ova izmjena mijenja definiciju financijskih instrumenata klasificiranih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i ograničava priznavanje financijskih instrumenata kao dio te kategorije. Grupa vjeruje da ta izmjena neće imati značajan utjecaj na klasifikaciju financijskih instrumenata, jer je Grupa u mogućnosti uskladiti se s izmijenjenim kriterijima o priznavanju financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Grupa će primijeniti ovu izmjenu u godišnjim razdobljima s početkom od 1. siječnja 2006. godine.

• MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i MSFI 4 (izmjena) Ugovori o osiguranju - Ugovori o financijskim garancijama (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Uprava je razmotrila ovu izmjenu MRS-a 39 i zaključila da nije značajna za poslovanje Grupe.

• MSFI 1 (izmjena) Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i MSFI 6 (izmjena) Iskorištavanje i vrednovanje mineralnih bogatstava (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). Ove izmjene nisu značajne za poslovanje Grupe jer ona ne primjenjuje MSFI po prvi put te se ne bavi iskorištavanjem i vrednovanjem mineralnih bogatstava.

• MSFI 6 (izmjena) Iskorištavanje i vrednovanje mineralnih bogatstava (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). MSFI 6 nije značajan za poslovanje Grupe.

310


2.20 Standardi, tumačenja i izmjene objavljenih standarda koji još nisu važeći (nastavak)

• MSFI 7 Financijski instrumenti: Objavljivanje i dodatne izmjene MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja – Glavne objave u kapitalu (vrijedi od 1. siječnja 2007. godine). MSFI 7 uvodi nove objave u svrhu poboljšanja informacija o financijskim instrumentima. Ono zahtijeva objavu kvalitativnih i kvantitativnih informacija o izloženosti rizicima koji proizlaze iz financijskih instrumenata, uključujući minimalne definirane objave o kreditnom riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku, uključujući i analizu osjetljivosti na tržišni rizik. Zamjenjuje MRS 30 Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih institucija i zahtjeve za objavljivanjem u MRS-u 32 Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje. To se odnosi na sve pravne osobe koje izvještavaju po MSFI-u. Izmjene MRS-a 1 uvode objavljivanje o visini kapitala pravnih osoba i načinu upravljanja kapitalom. Uprava trenutačno procjenjuje utjecaj MSFI-a 7 i izmjena MRS-a 1 na poslovanje Grupe. Grupa će primijeniti MSFI 7 i izmjene MRS-a 1 u godišnjim razdobljima s početkom od 1. siječnja 2007. godine.

• IFRIC 4 (Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja) Određivanje da li ugovor sadrži najam (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). IFRIC 4 zahtijeva određenje da li ugovor jest ugovor o najmu ili sadrži najam kao osnovu ugovora. Ono traži procjenu da li: a) izvršenje ugovora ovisi o korištenju određenog sredstva ili sredstava (imovina) i b) ugovor prenosi pravo korištenja sredstva. Uprava trenutačno procjenjuje utjecaj IFRIC-a 4 na poslovanje Grupe.

• IFRIC 5 Prava na udjele u fondovima za dekomisioniranje, restauriranje i rehabilitaciju okoliša (vrijedi od 1. siječnja 2006. godine). IFRIC 5 nije značajan za poslovanje Grupe.

• IFRIC 6 Obveze proizašle iz sudjelovanja na posebnim tržištima – Otpad električne i elektroničke opreme (vrijedi od 1. prosinca 2005. godine). Tumačenje se bavi obvezom koja proizlazi iz direktive Europske unije koja regulira skupljanje, postupanje, recikliranje i ekološko zbrinjavanje otpada opreme. Uprava trenutačno procjenjuje utjecaj IFRIC-a 6 na poslovanje Grupe.

• IFRIC 7 Primjena prepravljenog pristupa po MRS-u 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama (vrijedi od 1. ožujka 2006. godine). IFRIC 7 nije značajan za poslovanje Grupe.

• IFRIC 8 Djelokrug MSFI-a 2 (vrijedi od 1. svibnja 2006. godine). Prema tumačenju, računovodstveni standard MSFI 2 Isplate s temelja dionica primjenjuje se na slučajeve gdje pravna osoba ima isplate s temelja dionica uz očevidno nepostojanje prava ili nedovoljno prava na isplatu. IFRIC 8 nije značajan za poslovanje Grupe.

• IFRIC 9 Ponovna procjena ugrađenog derivativa (vrijedi od 1. lipnja 2006.). Tumačenje razjašnjava da se tretman ugrađenog derivativa procjenjuje od strane društva kada društvo prvi put postane sudionik ugovora, te da je ponovna procjena zabranjena osim ukoliko ne dođe do promjena u ugovoru koje značajno mijenjaju novčane tokove koji bi se inače zahtijevali ugovorom. Grupa još nije završila analizu utjecaja ovog tumačenja.

2.21 Informacije o segmentima

Segment je dio Grupe koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga unutar određenog ekonomskog okruženja (zemljopisni segment), koji je podložan rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta.

311

Primarni oblik izvještavanja Grupe po segmentu su poslovni segmenti, a sekundarni oblik su zemljopisni segmenti. Na rizike i stope povrata Grupe značajno utječu razlike u proizvodima koje Grupa proizvodi i razlike zemljopisnih područja u kojima posluje. Ta činjenica se odražava u upravljanju divizijama Grupe te u organizacijskoj strukturi i sistemu internog financijskog izvještavanja. BILJEŠKA 3 - INFORMACIJE O SEGMENTIMA

Poslovni segmenti su Veterina (proizvodi za liječenje životinja) i Agro (proizvodi za zaštitu bilja). Poslovnim segmentima se upravlja odvojeno zbog razlika u marketinškim strategijama i proizvodnim tehnologijama. Informacije o poslovnim segmentima su zasnovane na internim upravljačkim podacima. Podaci o općim i administrativnim troškovima, troškovina istraživanja i razvoja, troškovima prodaje i distribucije, prihodima i troškovima kamata te porezima ne objavljuju se na nivou poslovnog segmenta budući da se segmenti prate na osnovu dobiti iz poslovanja. Zemljopisni segmenti sekundarni su poslovnim segmentima. Prihod zemljopisnog segmenta ovisi o zemljopisnom položaju kupaca.

Za 2005. godinu Veterina Agro Nealocirano Grupa 000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Bruto prodaja segmenta 176.504 34.000 - 210.504 Prodaja među segmentima - - - - Ukupna prodaja 176.504 34.000 - 210.504 Ostali prihodi - - 6.686 6.686 Trošak prodane robe (114.173) (19.448) - (133.621)Operativni troškovi - - (70.342) (70.342)Neto troškovi financiranja - - (816) (816)Dobit prije oporezivanja 62.331 14.552 (64.472) 12.411 Porez na dobit - - (1.999) (1.999)Neto dobit za godinu 62.331 14.552 (66.741) 10.412 Ostali podaci o segmentima Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme

(Bilješka 9) 11.42

3 796 - 12.219

Amortizacija nematerijalne imovine (Bilješka 10) 141 - - 141 Za 2004. godinu Veterina Agro Nealocirano Grupa 000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Bruto prodaja segmenta 173.001 32.100 - 205.101 Prodaja među segmentima - - - - Ukupna prodaja 173.001 32.100 - 205.101 Ostali prihodi - - 6.721 6.721 Trošak prodane robe (102.688) (19.289) - (121.977)Operativni troškovi - - (80.971) (80.971)Neto troškovi financiranja - - 94 94 Dobit prije oporezivanja 70.313 12.811 (74.156) 8.968 Porez na dobit - - (1.478) (1.478)Neto dobit za godinu 70.313 12.811 (75.634) 7.490 Ostali podaci o segmentima Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme

(Bilješka 9) 10.77

4 832 - 11.606


312

BILJEŠKA 3 - INFORMACIJE O SEGMENTIMA (nastavak)

2005. 2004. Prihodi po tržištima 000’HRK % 000’HRK % Hrvatska 135.102 62 138.508 65 Bosna i Hercegovina 18.319 9 15.692 7 Poljska 10.492 5 12.045 6 Slovenija 16.609 8 9.657 5 Njemačka 10.839 5 9.623 5 Ostale 25.829 11 26.297 12

Ukupni prihodi 217.190 100 211.822 100


Za 2005. godinu

Veterina

Agro Nealocirano

Grupa 000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Ukupno imovina poslovnog segmenta 201.278 29.775 231.053 Imovina koja ne spada u poslovni segment

35.744 35.744


Ukupno obveze poslovnog segmenta 24.228 1.633 25.861 Obveze koje ne spadaju u poslovni segment

26.044 26.044


Za 2004. godinu

Veterina

Agro Nealocirano

Grupa 000’HRK 000’HRK 000’HRK 000’HRK Ukupno imovina poslovnog segmenta 208.246 34.371 242.617 Imovina koja ne spada u poslovni segment

18.777 18.777


Ukupno obveze poslovnog segmenta 24.149 1.733 25.882 Obveze koje ne spadaju u poslovni segment

31.203 31.203


313

BILJEŠKA 3 - INFORMACIJE O SEGMENTIMA (nastavak)

Imovina segmenta uključuje prvenstveno nekretnine, postrojenja i opremu, potraživanja te zalihe. Obveze segmenta sastoje se od obveza prema dobavljačima. Imovina i obveze koje ne spadaju u poslovne segmente sastoje se od imovine i obveza koje se ne mogu izravno pripisati poslovnim segmentima o kojima se izvješćuje, kao što su odgođeni porez, financijska imovina i obveze, novac, utržive vrijednosnice te ostala ulaganja i zaduženja. Struktura po zemljopisnim segmentima na kojima je imovina locirana dokazuje da se preko 90% knjigovodstvene vrijednosti imovine nalazi u Hrvatskoj i da se povećanje nekretnina, postrojenja i opreme te nematerijalne imovine uglavnom odnosi na Hrvatsku. BILJEŠKA 4 – OSTALI PRIHODI


Prihod od prodaje usluga - inozemstvo 3.982 3.587Prihod od prodaje usluga povezanim društvima 539 332Prihodi od naplaćenih šteta 405 415Prihod od prodaje materijala 566 614Ostali prihodi 1.194 1.773

6.686 6.721

314

BILJEŠKA 5 – TROŠKOVI PO PRIRODI TROŠKA 2005. 2004. (u tisućama HRK) Materijal 84.155 77.521Troškovi zaposlenih 50.827 51.348Troškovi prodaje 13.583 10.916Amortizacija 12.360 11.715Održavanje 9.061 7.194Usluge povezanih društava 4.542 5.609Transport 4.307 4.171Neto rezervacija za sumnjiva i sporna potraživanja 2.409 8.781Ostali porezi 957 951Ostalo 21.762 24.742

203.963 202.948


2005. 2004. (u tisućama HRK) Financijski prihod


Neto prihod od tečajnih razlika 255 1.796

Ukupno financijski prihodi 454 1.931

Financijski rashodi

Rashodi od kamata (1.270) (1.837)

Ukupno financijski rashodi (1.270) (1.837)

315


2005. 2004. (u tisućama HRK) Bruto plaće 47.009 46.913 Opcije dane članovima Uprave (Blješka 17) 149 - Otpremnine (i) 1.845 2.629 Ostalo (ii) 1.824 1.806

50.827 51.348



Na dan 31. prosinca 2005. godine Grupa je imala 349 zaposlenika (2004.: 371).

316


2005. 2004.

(u tisućama HRK)

Trošak tekućeg poreza 1.999 1.478

Trošak odgođenog poreza - -

Ukupan trošak poreza u računu dobiti i gubitka 1.999 1.478

U tablici je prikazano usklađenje troška poreza na dobit iz računa dobiti i gubitka i iznosa poreza na dobit izračunatog temeljem zakonske stope poreza na dobit.

2005. 2004. (u tisućama HRK) Dobit prije oporezivanja 12.411 8.969 Porez na dobit - 20% (stopa poreza u Hrvatskoj) 2.482 1.794 Porezno nepriznati troškovi 596 897 Neoporeziv prihod (103) (1.195) Porezni poticaj (973) - Iskorišteni porezni gubici (koji ranije nisu bili priznati) - (10) Učinak različitih poreznih stopa u drugim državama (3) (8) Ukupno porez na dobit 1.999 1.478 Efektivna porezna stopa 16,11 % 16,48 %

317


(u tisućama HRK)


objekti Oprema


Ukupno

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2004. 136.695 120.030 11.952 268.677 Povećanja - 128 19.043 19.171 Prijenos u upotrebu 552 12.264 (12.816) - Smanjenja - (2.875) - (2.875)

Na dan 31. prosinca 2004. 137.247 129.547 18.179 284.973


Na dan 31. prosinca 2005. 151.118 134.057 9.160 294.335

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2004. 82.347 96.707 - 179.054 Amortizacija 4.550 7.056 - 11.606 Smanjenja - (2.664) - (2.664)Na dan 31. prosinca 2004. 86.897 101.099 - 187.996 Na dan 1. siječnja 2005. 86.897 101.099 - 187.996 Amortizacija 4.726 7.493 - 12.219 Smanjenja (135) (3.561) - (3.696)Na dan 31. prosinca 2005. 91.488 105.031 - 196.519

Knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. siječnja 2004. 54.348 23.323 11.952 89.623 Na dan 31. prosinca 2004. 50.350 28.448 18.179 96.977 Na dan 1. siječnja 2005. 50.350 28.448 18.179 96.977 Na dan 31. prosinca 2005. 59.630 29.026 9.160 97.816 Građevinski objekti su pod hipotekom kredita za HBOR (pogledati Bilješku 15 (iii)).

Imovina u pripremi Imovina u pripremi i predujmovi odnose se na projekt GMP u iznosu od 1.146 tisuća HRK (2004.:6.031 tisuće HRK), opremu za proizvodnju, istraživanje i razvoj u iznosu od 7.387 tisuća HRK (2004.: 507 tisuća HRK) te ostalo u iznosu 627 tisuće HRK (2004.: 11.641 tisuća HRK).

318


(u tisućama HRK)



Ukupno

Nabavna vrijednost Na dan 1. siječnja 2004. 635 - 635 Povećanje - 161 161 Prijenos u upotrebu 161 (161) - Smanjenje (83) - (83)

Na dan 31. prosinca 2004. 713 - 713


Na dan 31. prosinca 2005. 816 - 816

Ispravak vrijednosti Na dan 1. siječnja 2004. 301 - 301 Trošak za godinu 109 - 109 Smanjenje (83) - (83)

Na dan 31. prosinca 2004. 327 - 327


Na dan 31. prosinca 2005. 468 - 468


Na dan 31. prosinca 2004. 386 - 386

Na dan 1. siječnja 2005. 386 - 386

Na dan 31. prosinca 2005. 348 - 348

319


2005. 2004. (u tisućama HRK) Potraživanja od kupaca - bruto 97.461 107.187Minus: umanjenje vrijednosti (14.609) (12.562)Potraživanja od kupaca – neto 82.852 94.625Potraživanja od povezanih društava (Bilješka 18) 2.837 1.728Potraživanja za PDV 1.609 2.245Ostala potraživanja 465 424Stambeni kredit i zaposlenicima (i) 259 284Predujam za operativni leasing (Bilješka 19) 292 -Ukupno 88.314 99.306Minus: dugoročni dio Stambeni krediti zaposlenicima (i) (242) (267) Predujam za operativni leasing (Bilješka 19) (292) -

87.780 99.039

(vi) Stambeni kredit je odobren na rok od 30 godina uz povlaštenu kamatnu stopu.

Grupa je napravila rezervacije u iznosu 4.110 tisuća HRK (2004.: 9.755 tisuća HRK) za umanjenje vrijednosti svojih potraživanja od kupaca za godinu koja završava 31. prosinca 2005. godine. Grupa je upotrijebila rezervacije za umanjenje potraživanja u iznosu od 2.063 tisuće HRK tijekom godine koja završava 31. prosinca 2005 (2004.: 10.478 tisuća HRK). Kreiranje i korištenje rezervacija za umanjenje potraživanja je uključeno u Troškove prodaje i distribucije u računu dobiti ili gubitka. Na dan 31. prosinca 2005. godine potraživanja od kupaca u nominalnoj vrijednosti od 14.609 tisuća HRK (2004.: 12.562 tisuća HRK) je umanjeno i u potpunosti rezervirano. Sva umanjenja potraživanja su starija od 120 dana. Kretanja rezervacija u umanjenju vrijednosti potraživanja su kako slijede:

2005. 2004. (u tisućama HRK) Stanje na dan 1. siječnja 12.562 13.285Umanjenje vrijednosti tijekom godine 4.110 9.755Naplata tijekom godine (1.701) (974)Otpis potraživanja tijekom godine kao nenaplativa (362) (9.504)


320

BILJEŠKA 12 - ZALIHE 2005. 2004. (u tisućama HRK) Gotovi proizvodi 22.863 22.454Sirovine i materijal 14.647 12.074Nedovršena proizvodnja 5.712 10.094Trgovačka roba 3.863 4.167Predujmovi za zalihe 115 112

47.200 48.901

Troškovi zaliha iskazani kao trošak i uključeni u troškove prodanih proizvoda iznose 82.305 tisuća HRK (2004.: 75.132 tisuća HRK).


2005. 2004. (u tisućama HRK) Žiro računi 11.263 6.079Blagajna 27 31Mjenice 1.266 -Devizni računi 18.215 7.317Oročeni depoziti 2.348 2.397

33.119 15.824

Oročeni depozit u iznosu od 2.348 tisuća HRK (318 tisuća EUR) je oročen na rok od 15 dana uz promjenjivu kamatnu stopu 1,95% godišnje.

BILJEŠKA 14 – GLAVNICA Na dan 31. prosinca 2005. godine upisani i plaćeni kapital Društva iznosi 184.486 tisuća HRK (2004: 184.486 tisuća HRK). Grupa je u potpunosti u vlasništvu PLIVE d.d., Zagreb. Neto dobit za godinu koja završava 31. prosinca 2005. godine u iznosu od 10.412 tisuće HRK (2004.: 7.490 tisuća HRK) je prenesena u zadržanu dobit Grupe. Na dan 31. prosinca 2005. zadržana dobit iznosi 30.206 tisuća HRK (2004.: 19.794 tisuća HRK). Odluka o distribuciji dividende je donesena nakon datuma bilance kako je navedeno u Bilješci 23. Dobit po dionici Kao rezultat promjene pravnog oblika (Bilješka 23) temeljni kapital se sastoji od 1.844.860 redovnih dionica koje služe kao osnova za izračun dobiti po dionici.

321


2005. 2004. (u tisućama HRK) Dugoročni dio Zaduženja od banaka 11.900 16.100Krediti od povezanih društava (Bilješka 18) 1.631 4.240

13.531 20.340

Kratkoročni dio Zaduženja od banaka 4.200 4.200Krediti od povezanih društava (Bilješka 18) 2.445 2.543

6.645 6.743



(u tisućama HRK)

Kamatna

stopa

Ukupno Manje

od 1

godine

Između

1 i 2

godine

Između

2 i 5

godina

Više od

5

godina

Krediti od povezanih društava (i) Fiksno 6,0% 4.076 2.445 1.631 - -

Neosigurani bankovni krediti (ii) Promjenjivo

7,5%

4.850 4.200 650 - -

Osigurani bankovni krediti (iii) Fiksno 4,0% 11.250 - 2.816 4.224 4.210

20.176

6.645

5.097

4.224

4.210

(iv) PLIVA d.d., Zagreb je u 2001. godini odobrila Društvu dva dugoročna kredita u ukupnom iznosu od 1.658 tisuća EUR. Stanje na dan 31. prosinca 2005. je 4.076 tisuća HRK (2004.: 6.782 tisuća HRK). Rok vraćanja je 5 godina uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 6%. Vraćanje kredita je osigurano bjanko mjenicama. Fer vrijednost zajma je 3.991 tisuće HRK.

(v) U 2003. godini Raiffeisenbank Austria d.d. je odobrila Društvu neosigurani dugoročni kredit u iznosu od 15.000 tisuća HRK. Rok vraćanja je bio 2 godine uz promjenjivu kamatnu stopu od 7,5%. U 2005. godini je prolongiran rok vraćanja kredita do 31. prosinca 2006. Dio kredita u iznosu 10.150 tisuća HRK je plaćen.

(vi) U 2004. godini povučene su sve tranše kredita u iznosu od 11.250 tisuća HRK. Kredit je baziran na međubankarskom ugovoru između Raiffeisen Bank Austria d.d. i Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Rok vraćanja je 8 godina uz kamatnu stopu 4%. Početak otplate je 27. veljače 2007. godine. Kredit je osiguran zalogom zemlje i zgrada u vlasništvu Društva (Bilješka 9) u formi mjenica u ukupnom iznosu od 1.952 tisuće EUR. Fer vrijednost zajma je 9.030 tisuće HRK.

322


2005. 2004. (u tisućama HRK) Obveze prema dobavljačima 22.788 18.284Obveze prema povezanim društvima (Bilješka 18) 2.173 4.939Obračunati troškovi 1.026 721Obveze za primljene avanse 69 27Obveze za plaće 1.850 1.759Bonusi 900 900Rezervacije troškova 733 1.385Obveze prema državi 1.805 1.675Ostale obveze 24 40

31.368 29.730


17.1 Shema isplate s temelja dionica

Društvo ima aranžman zasnovan na isplatama s temelja dionica sa članovima Uprave. Detalji tog aranžmana su navedeni u tablici u nastavku:

Shema Opcije Uprava Tip Dodjela dioničkih opcija Uvjeti za stjecanje prava Zaposlenje na datum stjecanja prava Razdoblje stjecanja prava Tri godine Razdoblje za iskorištavanje prava Dvije godine Izvršenje Dionice Mode za utvrđivanje cijene opcija Volatilnost (%) – temeljena na povjesnoj volatilnosti 23,519% - 49,371% Nerizična kamatna stopa (%) – državne obveznice sa sličnim dospijećem 3,524% - 6,157%

Prinos od dividende Do 4,10% Odlasci – temeljeno na povijesnim podacima o ukinutim opcijama 4%


323

17.2 Kretanje u broju opcija Opcije Uprava

Na dan 1. siječnja 2005. 0Izdane tijekom godine 750


U skladu s Načelima korporatinog upravljanja društva majke PLIVA d.d., Odbor za imenovanja i nagrađivanje daje preporuke Nadzornom odboru glede okvira za primanja članova Uprave. Struktura primanja trebala bi osigurati da interesi članova Uprave budu sukladni s interesima dioničara PLIVA d.d. Sukladno tome, društvo majka nudi opcije članovima Uprave. Opcije se izdaju bez naknade. Temeljem sadašnjeg plana, opcije se mogu početi koristiti najranije prvi slijedeći 1. siječanj nakon dvije pune godine nakon datuma izdavanja, a ističu nakon dvije godine. Pravo na stjecanje opcija je definirano u ugovorima, te se opcije odobravaju godišnje. Broj odobrenih opcija ovisi o rezultatima pojedinca. Svaka opcija daje pravo na stjecanje jedne dionice PLIVA d.d. po unaprijed utvrđenoj cijeni. Nije bilo iskorištavanja opcije tijekom godine koja je završila na dan 31. prosinca 2005.

324

BILJEŠKA 17 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA (nastavak) 17.3 Uvjeti otvorenih opcija na dan 31. prosinca:

Datum isteka - opcije

Cijena korištenja

HRK 2005

Broj opcija

31. prosinca 2007. 407,97 750

Iznos prikazan u financijskim izvještajima (prije poreza) za isplate s temelja dionica zaposlenicima

Grupe, može se sumirati kako slijedi:

2005. 2004. (u tisućama HRK) Trošak VETERINA d.o.o. Opcije dane članovima Uprave 149 -

Ukupno glavnica 149 -


Povezana društva su PLIVA d.d. i njezine podružnice.

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 2005. 2004. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 2.469 1.164PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 94 82PLIVA Krakow S.A., Poljska 82 55PLIVA Skopje d.o.o., Makedonija 192 427


325



2005. 2004. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 211 1.466PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 23 810PLIVA Istraživački institut d.o.o., Hrvatska - 75PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska - 66Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 771 -Pliva Krakow S.A., Poljska 1.168 2.522

Ukupno obveze prema dobavljačima i ostale obveze (Bilješka 16) 2.173 4.939


2005. 2004. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska Dugoročni dio 1.631 4.240Kratkoročni dio 2.445 2.543

Ukupno zajmovi od povezanih društava (Bilješka 15) 4.076 6.783



PLIVA d.d., Hrvatska 673 222PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 10.923 9.737PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 274 58PLIVA Krakow S.A., Poljska 410 1.301

12.280 11.318

326



2005. 2004. (u tisućama HRK) PLIVA d.d., Hrvatska 1.784 2.406PLIVA Hrvatska d.o.o., Hrvatska 2.344 2.918PLIVA Istraživanje i Razvoj d.o.o., Hrvatska 21 90PLIVA Krakow S.A., Poljska 240 -Globalni Poslovni Servisi – IT d.o.o., Hrvatska 1.525 -Rashod od kamata 308 511

6.222 5.925

Naknade managementu Tijekom 2005. godine, Upravi je isplaćena naknada u iznosu 1.170 tisuća HRK (2004.: 814 tisuće HRK).

BILJEŠKA 19 – UGOVORNA OBVEZA OPERATIVNOG LEASINGA

Rate operativnog najma dospjevaju kako slijedi: 2005. 2004. (u tisućama HRK) Do 1 godine 473 -Više od 1 godine 751 - 1.224 -

Grupa je unajmila više vozila na operativni leasing. Najam je ugovoren na period od 36 do 48 mjeseci sa mogućnošću produženja najma. Nijedan najam ne uključuje uvjetovani najam.

Tijekom godine koja završava 31. prosinca 2005., u računu dobiti i gubitka kao trošak operativnog najma priznato je 443 tisuće HRK. Iznos od 292 tisuće HRK, koji se odnosi na depozit za operativni najam, priznat je kao dugotrajno potraživanje (Bilješka 11).

BILJEŠKA 20 – POTENCIJALNE OBVEZE

Grupa ima otvorenu bankovnu garanciju kod Raiffeisen Bank Austria d.d. u iznosu od 1.300 tisuća HRK zbog osiguranja plaćanja carine.

BILJEŠKA 21 – OVISNA DRUŠTVA Sva ovisna društva su u 100%-tnom vlasništvu, osim ako nije navedeno drugačije:

• VETERINA POLSKA Sp.z.o.o., Poljska

327

BILJEŠKA 22 – ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE I PROSUDBE

Neizvjesnost procjene



Porez na dobit


Priznavanje prihoda

Tijekom 2005. godine Grupa je priznala prihod od pružanja usluga u iznosu HRK 4.521 tisuća (2004.: HRK 3.919 tisuća). Grupa prilikom priznavanja prihoda od pružanja usluga koristi metodu stupnja dovršenosti transakcije. Primjena ove metode zahtjeva od Uprave procjenu stupnja dovršenosti do datuma bilance u odnosu na ukupnu uslugu koja je ugovorena.





Vezano uz stjecanje PLIVA Grupe čija je matica PLIVA d.d. (osnovana u Hrvatskoj) od strane Barra nakon datuma bilance Uprava Barra i PLIVE su odlučile nastaviti raditi na opcijama otuđenja poslovanja sporednog segmenta Veterina i Agrar. ii) Promjena pravnog oblika

Odlukom Skupštine Društva od 7. svibnja 2007. godine, Društvo je promijenilo pravni oblik iz društva sa ograničenom odgovornošću u dioničko društvo te je temeljni kapital podijeljen na 1.844.860 redovnih dionica. iii) Dividenda


328

21. POTPISNICI PROSPEKTA

Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene. Uprava Veterina d.d.

Nenad Štiglić Presjednik

Biserka Furčić Član

Nadzorni odbor Veterina d.d.

Anne Marie Goebel Krstelj Predsjednik

Dražena Kuliš Zamjenik

Domagoj Radin Član

Damir Kuštrak

Lovorka Penavić

veterina d.d. prospekt uvrŠtenja redovnih dionica … · 2 vaŽne informacije o ovom prospektu...

Documents