Uvod u prijevod i komentar odabranih stihova i priča iz ... ?emo odabrane prijevode stihova iz Mesne- ... Mevlanina Mesnevija sadrži 424 priče i oko 27.000 stihova raspoređenih u 6 defte-ra, svezaka, ...

Download Uvod u prijevod i komentar odabranih stihova i priča iz ... ?emo odabrane prijevode stihova iz Mesne- ... Mevlanina Mesnevija sadrži 424 priče i oko 27.000 stihova raspoređenih u 6 defte-ra, svezaka, ...

Post on 06-Feb-2018

217 views

Category:

Documents

4 download

TRANSCRIPT

  • iva Batina, br. 1., god. 1. 75

    Novo itanje i prijevod Mesnevije

    Mesnevija Delaludina Muhammed ibn Muhammeda, kod nas poznatijeg kao Mevlana ili Rumi, knjievno je djelo iznimne knjievne i sadrajne vrijednosti nastalo kao plod duhovnog zanosa jednog od najveih islamskih gnostika i napisano sa ciljem prenoenja vlastitih duhovnih iskustava, poja-njavanja i pribliavanja zamrenih apstraktnih zbilja kroz jednostavne prie, simbole, metafore i alegorije, kao i trasiranja puta svima onima u kojima se probudila e za Istinom i raspram-sala ljubavna enja za Voljenim1.

    Iako je kod nas Mesnevija jako cijenjeno, veoma itano i sa posebnim pijetetom tuma-eno gnostiko i knjievno tivo, naalost, moramo priznati da ona jo uvijek nije dobila bosanski prijevod dostojan njene veliine. Svi dosadanji objavljeni prijevodi Mesnevije, uz svo potovanje i respekt prema trudu prevo-dilaca i zaslugama koje im zbog toga pripa-daju, ne zadovoljavaju potrebe savremenih italaca eljnih orijentalne mudrosti i mistike

    pretoene u lijep, pitak i tean prijevod, a niti su dostatni kao povjerljiv izvor tragaocima za skrivenim znaenjima i za putokazima sufij-skog puta ljubavi, budui da nisu popraeni adekvatnim pojanjenjima i komentarima.2

    U tom smislu, potpuno svjesni teine poduhvata prevoenja Mesnevije, potaknu-ti eljom da se jo vie pribliimo izvorniku i u stilskom i znaenjskom smislu te na taj nain bar djelomino utaimo e zaljublje-nika u lijepu rije i nenadmane mudrosti prvaka meu sufijskim pjesnicima, ponudit emo odabrane prijevode stihova iz Mesne-vije popraene komentarima i tumaenjima.

    Mesnevija

    Prije nego to zaplivamo okeanima zna-enja Mevlanine Mesnevije, smatramo neop-hodnim itaocima ukazati na neke osobenosti ovog nadaleko cijenjenog djela. Mesnevija je

    Uvod u prijevod i komentar odabranih stihova i pria iz MesnevijeNihad amdi

    1 Uzvienim Bogom.2 Prijevod Mesnevije naeg uvaenog i velikog ali-

    ma i arifa Fejzullaha Hadibajria uope ne prati Mesnevijin knjievni poetski stil nego je napisana u prozi. Taj prijevod je popraen kratkim komenta-rima znaenja stihova ali je nekompletan budui da

    su prevedena samo dva od est svezaka Mesnevije. Dok sa druge strane prijevodu gospodina Velida Ima-movia, iako obuhvata svih est svezaka Mesnevije, nedostaje bilo kakav komentar i pojanjenje, a osi-ma toga, kao i Hadibajriev prijevod, vie nalikuje na prozu nego na poeziju.

    UDK 821.222.1.09

  • iva Batina, br. 1., god. 1. 77

    Novo itanje i prijevod Mesnevije

    izvorno jedna vrsta knjievne forme, rairene i veoma este u islamskom kulturnom krugu. To je knjievna forma sa posebnim odlikama prilagoena kazivanjima pripovijesti i pria u stihu. Rije mesnevija izvedena je iz arapske rijei muthen - dvojni, dupli, a njeno termi-noloko znaenje je parna rima. Mesnevija predstavlja specifinu knjievnu formu u ko-joj svaki distih (bejt) ima razliitu rimu, dok se prvi i drugi polustih meusobno rimuju.3 Forma mesnevije davala je pjesnicima veliku slobodu u izboru rime, te im omoguavala da na laki nain pretoe svoje misli u stihove.

    Mevlanina Mesnevija je samo jedna u nizu poznatih knjievnih djela napisanih u formi mesnevije. Izmeu mnotva djela napisanih u formi mesnevije izdvojit emo Firdusije-vu ahnamu, ejh Feriduddin Atarova djela Mantiku-t-tayr, Musibet-name, Ilahi-name, Bulbul-name, Pend-name i Dumdume-name, kao i Nizamijevo Petoknjije, koje sadri pet mesnevija: Mahzen-ul-esrar, Husrev i irin, Leyla i Mednun, Heft-peyker i Iskender-na-me.4 Dakle, mesnevija je pjesnika knjievna forma sa posebnim odlikama, prema milje-nju veeg broja znanstvenika ona je nastala u Iranu, a potom se, nakon to ju je novim temama i sadrajima oplemenio islam, ra-irila i postala popularna u svim knjieno-stima muslimanskih naroda.

    Mevlanina Mesnevija

    No, vratimo se Delaludinu Rumiju, od-nosno Balhiju5 i njegovom izuzetnom dje-lu. Mevlana Delaludin Rumi svoje poetsko djelo ne naslovljava posebnim imenom, kao to su to inili svi njegovi prethodnici, koje

    je on jako potovao i cijenio i koji su ostavi-li snaan peat na njegovu linosti i njegovo djelo kao to su to, na primjer, veliki sufijski pjesnici Sen i Feriduddin Atr. On u uvodu svog najznaajnijeg djela kae: Ova knjiga je Mesnevija i ona je korijen korijena korijena vjere u otkrivanju tajni dosezanja Istine i vr-stog ubjeenja6, time odredivi jedno ope ime za naziv svoga posebnog djela, svjestan da e njegova mesnevija nadmaiti sve druge mesnevije, postati Mesnevija svih mesnevija i kao takva, pod tim imenom, postati prepo-znatljiva diljem svijeta. Mevlanina Mesnevija, zahvaljujui svojoj velikoj snazi, naprosto je prisvojila ime jedne forme i uinila ga svojim vlastitim identitetom7, tako da danas veinu ljudi sam spomen mesnevije asocira na veliko djelo Delauddina Rumija Mevlane.

    Mevlanina Mesnevija sadri 424 prie i oko 27.000 stihova rasporeenih u 6 defte-ra, svezaka, nastalih u periodu izmeu 662. i 672. hidretske godine (1260. godine). De-laluddin Rumi nakon uvoda napisanog na arapskom jeziku otvara Mesneviju stihovima poznatim kao Nejnama. Nejnama sadri 18 stihova i u njoj je sukusirana sva mudrost, na-mjera i krajnji cilj i svrha pisanja Mesnevije.

    Bez Bismille

    Mesnevija, kao knjievna forma, struktu-ralno se ne razlikuje od drugih formi. Ona je kao i sve druge forme zapoinjala bismillom i temhidom kao kohezivnim faktorom svekoli-ke knjievne batine napisane na orijentalnim jezicima. Bismilla i temhid u klasinoj knjiev-nost su bili neizostavni i kao proslov a sadr-avali su proglas o posveenosti svoga djela

    3 Vidi: Esad Durakovi, Ka poetici Mesnevije, Zna-kovi vremena br. 64, Institut Ibn Sina, Sarajevo, 2014.

    4 Amina . Jesenkovi, Jedna kap iz prvih talasa na morima Mesnevija, Znakovi vremena, br. 7. i 8., zima 2000, Institut Ibn Sina, Sarajevo, str. 157.

    5 Budii da je Delahudin Rumi roen u gradu Balhu, koji se nalazi na sjeveru dananjeg Afganistana a koji je

    nekada pripadao podruju koje se nazivalo Veliki Ho-rosan, on se po svom rodnom gradu zove i Balhi, kako je, izmeu ostalog i poznat u Iranu i Afganistanu.

    6 Masnawi-ye manavi, kritiko izdanje Abdulkerim Soroush, Teheran, 1378, str 1.

    7 Vidi: Esad Durakovi, Ka poetici Mesnevije, Zna-kovi vremena br. 64.

  • 78 iva Batina, br. 1., god. 1.

    Novo itanje i prijevod Mesnevije

    Bogu, donoenje zahvale Bogu, blagoslov na Poslanika, predvodnike u Vjeri a nakon toga slijedila je pohvala nekom ugledniku, vlada-ru, meceni, a tek nakon toga pjesnik bi otpo-injao sam spjev.

    Meutim, Delaluddin Rumi je bio prvi, a po svemu sudei i jedini pjesnik klasinog perioda koji je ruio ustaljene forme, klieje i kalupe klasine perzijske knjievnosti. On naravno poznaje i potuje zvaninu knjievnu znanost svog doba, ali joj ne robuje. Za nje-ga je, iznad svega bitan sadraj i smisao koji eli prenijetu itaocu. Primjere krenja kliea

    i ustaljenih struktura knjievnih formi pri-mjeujemo posebno u gazelima hz. Mevlane8, kojima dominiraju pjesniki zanos, emocije, lepravost i ljubavna enja, ali i u Mesneviji. Mevlana, u toj svojoj originalnosti, narua-va ustaljenu strukturu mesnevije i zapoinje svoje djelo bez bismille i bez klasinog tem-hida. Odgovor na dilemu, zato je na poet-ku Mesnevije izostavljena bismilla, kao sveti proslov i in javnog oitovanja posveenosti datog djela Bogu, Svemilosnom i Samilosnom, pokuat emo saznati iz komentara Nejname koji e uslijediti u iduem broju ovog asopisa.

    8 Gazeliyat-e ams, gazel br. 38.9 Metafora za spoznaju.10 Ljubavnog zanosa11 Opijenog ljubavlju12 Svak se zasiti ljubavi samo aik nikada. Kao to

    riba ne moe da ivi bez vode, tako ni aik ne moe ivjeti bez aka ljubavi i stalne enje za sastankom sa maukom. Onaj ko nema duhovne vode i hrane to jeste ljubavi dan mu postaje tu-roban, sumoran i teak.

    Prijevod Nej name Pjesma o naju1Posluaj ovaj naj ta kazujena rastanke on se ali, tuguje

    Iz stanita moga od kad me otrgnueU jecaju mome, muko, ensko, svi se rasplakae

    Za prsima tragam, od rastanka ranjenimDa im boli enje kaem, da opiem

    Od izvora svoga ko daleko padneTaj za danom udi, sjedinjenja ponovna

    5Ja u svakom drutvu jecam, tugujemI postadoh sudrug ljudma, i loim i dobrim

    Svak drug mi postane umiljajem svojim Ne traei tajnu moju, u nutrini mojoj

    Tajna moja od jecanja moga udaljena nije Ali, oku i uhu svjetlost9 njena strana je

    Tijelo od due i dua od tijela, jedno drugom nisu skriti Ali nikom doputeno nije duu da vidi

    Vatra ovaj zvuk je naja, a ne vjetarOve vatre ko nejma, bolje nek ga nije

    10Vatra ljubavi je to, to u naj je palaVrenje ljubavi je to, to u vino pade

    Naj je sudrug svakom od druga razdvojenom Tonovima svojim on trga nae zastore

    Poput naja, to otrov i lijek je, ko je slinog vidio? Poput naja ko jo vidje druga, saalna i enjiva?

    Naj priu kazuje o Putu krvlju ispunjenimOn nam pria o ljubavi Mednunovoj

    Pristup nema ovoj svijesti10, sem nesvjesni11 Osim uha jezik nema muterije druge

    15U tuzi su naoj dani nestali Uzavrelom enjom ispunjeni postali

    Dani ako prooe, reci; Idte, mi bojazni nemamoTi ostani, jer ko tebe nikog istog nema

    Osim ribe svak se vode zasitiBez opskrbe ko ostane12 dan mu se odui

    Stanje zrelog ne shvata ni jedan sirovi Zato govor kratak treba biti Vas-selam

Recommended

View more >