ustavni sistem i organizacija pravosuđa - seminar

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

USTAVNI SISTEM I ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA SEMINAR

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

24.06. i 01.07.2007. godine Kata Senjak i Dţemaludin Mutapĉić

USTAVNI SISTEM I ORGANIZACIJA

PRAVOSUĐA

USTAVNI SISTEM

OPĆENITO O USTAVU BIH Uvod

Ustav je najviši pravni akt, garancija demokratije. Ustav BiH je potpisan, nije usvojen, on je

dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadrţi 11 anexa (Dayton-ski sporazum).

Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH. Ustav BiH je parafiran 21.11.1995 u Daytonu, SAD,

a potpisan u Parizu, 14.12. 1995. godine. On predstavlja decentarlizirani model načina na koji

bi se trebala organizirati drţava. Zasniva se na principu podjele vlasti.

Ustavni principi su:

1. Princip kontinuiteta BiH (član I Ustava BiH) - RBiH čije je ime zvanično ime od sada

BiH nastavlja svoje pravno postojanje po meĎunarodnom pravu kao drţava sa

unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim meĎunarodno

priznatim granicama. Ona ostaje drţava članica UN i moţe kao BiH zadrţati članstvo ili

zatraţiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a, kao i u drugim meĎunarodnim

organizacijama.

2. Princip vladavine prava (zakona) (član I.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska drţava koja

funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

3. Princip podjele vlasti - trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Sudska

vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti. Nezavisna sudska vlast-

znači da je nezavisna od svega osim zakona i morala. Samostalna sudska vlast-znači da

niko ne moţe odlučivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema.

4. Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su duţni provoditi sudske odluke i

pomagati u njihovom izvršenju.

5. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja

ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom,

dok kompetentna vlast ne donese svoj propis.

6. Princip ustavnosti – podrazumijeva usklaĎenost sa ustavom BiH svih niţih ustava, zakona

i podzakonskih akata (tzv.hijerarhija zakonskih akata)

Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) - EKLJP je

donesena 1950. godine od strane 14 zemalja vijeća Evrope, a stupila na snagu 1953. godine.

EKLJP je objavljena u Sluţbenom glasniku BIH 6/99. Član II. 2 ustava BiH – meĎunarodni

standardi odreĎuje odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u

BiH. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II.2 ustava BiH. Samo je ona sastavni dio

našeg ustavnog poretka. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i prioritetno.

Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima, koji trebaju da budu

usklaĎeni sa istom. (Član II.2 Ustava BiH - prava i slobode utvrĎene u EKLJP i njenim

protoklima se direktno primjenjuju u BiH. Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim

zakonima)

Ustavni sistem – BiH se sastoji od 2 entiteta (pogrešno je reći da je podijeljena na 2

entiteta). Imamo i Brčko distrikt kao rezultat arbitraţne odluke, nije ustavna kategorija. S

WWW.BH-PRAVNICI.COM


obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH čini Ustav BiH, Ustavi entiteta, Ustavi kantona u

FBiH, Statut Brčko Distrikta. Poslije ustava, dolaziomo na zakone. Imamo drţavne zakone,

federalne zakone, kantonalne zakone, zakone RS i zakone Brčko distrikta. Nakon zakona idu

propisi na nivou drţave, federalni propisi, kantonalni propisi, općinski propisi, propisi

gradova.

Kada se spuštamo sa nivoa drţave na Federaciju kao entitet, imamo kantonalno ureĎenje

federacije:

1. Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću

2. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odţaku)

3. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli

4. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici

5. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraţdu

6. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru

7. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog suda je u

Novom Travniku)

8. Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu

9. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu

10. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu

Federalni ustav zovu i Washingtonski ustav, zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu.

Razlika po formi izmeĎu Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH

potpisan, nije ga donijela Ustavotvorna skupština, za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u

ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH. Ustav BiH nije objavljen u

sluţbenim glasilima, a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94.

Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH -

Parlamentarna skupština BiH, na nivou FBiH - Parlament FBiH, na nivou kantona –

Skupština kantona, u RS – Narodna skupština RS, u Brčko distriktu - Skupština Brčko

distrikta, u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise), na nivou grada - Gradsko

vijeće.

Koje su nadležnosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadleznost ustanova Bosne i

Hercegovine:

(a) Vanjska politika.

(b) Vanjskotrgovinska politika.

(c) Carinska politika.

(d) Monetarna politika

(e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

(f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila.

(g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava

izmedju entiteta, ukljucujuci odnose s Interpolom.

(h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima.

(i) Reguliranje prometa izmedju entiteta.

(j) Kontrola zracnog prometa.

Dodatna nadležnost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadleţnosti mogu prenijeti u

nadleţnost ustanovama BiH, pa je tako u nadleţnosti BiH odbrana (pa imamo ministra

odbrane BiH), Visoko sudsko i tuţilačko vijeće i granična policija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

(EKLJP) – objavljena je u SG BIH 6/99.

Ljudska prava po EKLJP:

1. pravo na ţivot (član 2),

2. pravo na slobodu i sigurnost (član 5),

3. pravo na pravično suĎenje (član 6),

4. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog ţivota (član 8),

5. pravo na sklapanje braka (član 12),

6. pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13),

7. pravo na jednakost pred zakonom.

Pravo na pravično suĎenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako

tokom odlučivanja o njegovim graĎanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optuţbi

protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku, pred nezavisnim i

nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Sudija mora biti nezavisan od

svega osim od zakona i morala. Nepristrasno znači da se sa jednakom paţnjom cijene

navodi obje strane («bez mrţnje i naklonosti»). Samostalnost suda - o prvostepenoj

sudskoj odluci moţe odlučivati samo drugostepeni sud.

Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog ţivota (član 8) – Vaţeći porodični zakon: muţ

nema pravo na tuţbu na razvod braka za vrijeme trudnoće ţene odnosno starosti djeteta

do 3 godine. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta.

Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) - pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci.

Ljudske slobode po EKLJP:

1. sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (član 9),

2. sloboda izraţavanja (član 10) i

3. sloboda okupljanja i udruţivanja (član 11)

Zabrane po EKLJP:

1. zabrana mučenja (član 3),

2. zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4),

3. zabrana diskriminacije (član 14) i

4. zabrana zloupotrebe prava (član 17).

Protokoli EKLJP - najvaţniji je prvi protokol – zaštita imovine. Protokol 6 – ukidanje smrtne

kazne. U ranijem sistemu je postojala, a 1998. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva

FBIH iz razloga usklaĎivanja sa EKLJP.

NIVOI VLASTI U BiH

ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH

To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavniĉki (zastupniĉki)

dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na

neposrednim tajnim izborima, i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. Kvorum čini većina svih

zastupnika. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS

(5S). Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. Devet

delegata Doma naroda čine kvorum, s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata, 3 Bošnjaka i 3

srpska delegata. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima, a delegat se delegira iz

Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS.)

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Nadleţnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadleţnosti predstavlja najteţu

formalnu povredu postupka.

Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH su:

Donošenje zakona

Odlučivanje o izvorima i visini sredstava (budţeta) za rad institucija BiH i za

podmirivanje meĎunardonih obaveza BiH

Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju meĎunarodnih ugovora

Ostale nadleţnosti potrebne za izvršavanje njenih duţnosti ili one nadleţnosti koje su joj

dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta.

IZVRŠNA VLAST BiH

Izvršnu vlast BiH čini predsjedništvo i Vijeće ministara.

Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata,

od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije, te jednog Srbina izravno biranog na

podrucju Republike Srpske. Članovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu.

Mandat je 4 godine. Članovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom cetiri

godine ne mogu biti ponovo birani.

Nadležnost Predsjedništva BiH:

VoĎenje vanjske politike BiH

Imenovanje ambasadora BiH

Zastupanje BiH u meĎunarodnim i evropskim integracijama

VoĎenje pregovora o sklapanju meĎunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora

Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH

Predlaganje godišnjeg budţeta Parlamentarnoj skupštini BiH

Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu

entiteti.

Vijece ministara. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima

duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Predsjednik i ministri zajedno tvore

Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. S podrucja

Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. Predsjednik predlaze i

doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju

duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Vijece ministara podnosi ostavku ako

mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje

NIVOI VLASTI U FBiH

Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana). On utvrĎuje ljudska prava i

slobode (pravo na ţivot, slobodu, na imovinu, na obrazovanje, na osnivanje i pripadanje

političkim partijama, na zdravstvenu zaštitu, na socijalnu zaštitu).

Podjela nadležnosti – isključiva nadleţnost F, zajednička nadleţnost F i kantona i kantonalna

nadleţnost. Nadleţnost F je (drţavljanstvo F, utvrĎivanje gospodarske politike, donošenje

propisa o finansijama, fiskalna politika F, energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH,

korištenje zemljišta na federalnoj razini). Zajedniĉka nadleţnost F i kantona (zdravstvo,

socijalna politika, korištenje prirodnih bogatstava, turizam, provoĎenje zakona i drugih

propisa o drţavljanstvu i politika zaštite čovjekove okoline). Kantonalna nadleţnost

(obrazovanje, stambena politika, donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta,

provoĎenje socijalne politike, razvoj kantonalnog turizma)

WWW.BH-PRAVNICI.COM


jednom i drugom domu. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na

prijedlog Premijera.

KANTONALNO UREĐENJE FBIH

FBiH je jedan od entiteta drţave BiH. Ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. Imamo

10 kantona obrazovanih u FBiH. Kantoni imaju nazive odreĎene isključivo prema gradovima

koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim

karakteristikama. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita

ljudskih prava. Naziv kantona se utvrĎuje ustavom kantona.

ZAKONODAVNA VLAST KANTONA

To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma. Nadleţnosti kantonalne skupštine

su:

Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav

Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadleţnosti

Usvaja budţet kantona

Izvršna vlast kantona:

1. predsjednik kantona – bira se većinom glasova skupštine meĎu kandidatima što ih

predlaţu zastupnici. Mandat je 2 godine i ne moţe biti izabran više od dva puta zaredom.

2. vlada kantona – vladu imenuje predsjednik a odobrava skupština kantona većinom

glasova.

NADLEŢNOSTI GRADSKOG VIJEĆA:

Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada

Bira gradonačelnika

Donosi budţet grada

Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrĎena

statutom

NADLEŢNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA:

Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine

Usvaja općinski budţet

Donosi propise u izvršavanju općinskih nadleţnosti

ZATEĈENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH

To su zakoni, drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu

ustava FBiH (30.03.1994. godine). Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa

ustavom FBIH. Oni osatju na snazi dok nadleţni organi vlasti ne odluče drugačije, odnosno,

dok kompetentna vlast ne donese svoj propis.

PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH

Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova

navedenih u ovom ustavu. Premijer Vlade FBIH nadleţan je za osiguranje izvršavanja odluka

sudova FBiH.

AMANDMANI NA USTAV FBIH

Moţe ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima, Vlada FBiH, većina

poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda.

AMANDMANI NA USTAV BIH

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH

donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali.

STUPANJE NA SNAGU ZAKONA

Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano, ali ne ranije nego što budu objavljeni u

sluţbenom glasilu FBiH. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. PRAVILO: Ustavom se stvari

utvrđuju, a zakonom propisuju.

Vacatio Legis - vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi

primjenjivati, iako je stupio na snagu npr. zakon stupa na snagu 8. dana od dana objavljivanja

a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi

donošenje podzakonskih propisa).

Odluke visokog predstavnika su konaĉne i obvezujuće (ĉlan 10 Ustava BiH), a

Parlament je duţan usvojiti zakone u identiĉnom tekstu kao te odluke!!!!

ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA

SUDSKI SISTEM U BIH OPĆENITO

Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija)

Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska

kategorija)

Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) –

finansiraju ih kantoni.

Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS, Vrhovni sud RS, Okruţni sudovi (ukupno 5:

Trebinje, Banja Luka, Bijeljina, Doboj, Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova.

Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni), Apelacioni sud

Brčko distrikta BiH (drugostepeni).

Po sadašnjem ustavnom sistemu, mi imamo podjeljenu nadleţnost izmeĎu nivoa BiH, dva

entiteta (unutar FBiH – kantona), i Brčko distrikta. Trenutno postoje 4 sudska sistema, 2

zatvorska sistema, 4 krivične procedure.

SUDSKI SISTEM U FBIH - Mreža sudova

Mjesna nadležnost općinskih sudova

Mreţa sudova u FBiH prati kantonalno ureĎenje FBiH. Sjedište Općinskih sudova:

1. Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću, Općinski sud u Bosanskoj Krupi

(postoji Odjeljenje u Buţimu), Općinski sud u Cazinu, Općinski sud u Sanskom

Mostu, Općinski sud u Velikoj Kladuši.

2. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju

3. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli, Općinski sud u Gračanici, Općinski sud u

Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku), Općinski sud u Kalesiji i Općinski sud u

Ţivinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju)

4. Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju, Općinski sud u Tešnju, Općinski

sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu), Općinski sud u Zavidovićima (ima

Odjeljenje u Maglaju), Općinski sud u Ţepču, Općinski sud u Zenici

5. Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraţdu

6. Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru, Općinski sud u Konjicu,

Općinski sud u Čapljini.

7. Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku, Općinski sud u Bugojnu (ima

Odjeljenje u Jajcu), Općinski sud u Kiseljaku

8. Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u

Ljubuškom

WWW.BH-PRAVNICI.COM


9. Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu

10. Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu)

Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima

Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici,

Goraţdu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu. U privrednim predmetima

ovi općinski sudovi mjesno su nadleţni za područje cijelog kantona. BiH nema trgovačke

sudove. Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim

predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su

nadleţni za cijeli kanton. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona.

U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u

sjedištu okruţnih sudova {Trebinje, Bijeljina, Banja Luka, Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u

sjedištu okruţnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}, a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud

Brčko Distrikta. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Privredna odjeljenja i

Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova.

Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba

Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću, Orašju,

Tuzli, Zenici, Goraţdu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu (svaki je

nadleţan za područje cijelog kantona). Ovdje je došlo do promjene stvarne nadleţnosti, jer su

ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji, SN FBIH

38/05).

Sudski dani

Sud moţe odrediti da se odrţavaju sudski dani radi voĎenja postupaka ili obavljanja drugih

poslova u mjestima koja se nalaze na području suda, ali izvan njegovog sjedišta, odnosno

odjeljenja izvan sjedišta suda. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu odrţavanja

sudskih dana. Mjesto i vrijeme odrţavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda,

kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se odrţavaju sudski dani.

Stvarna nadležnost općinksih sudova

U kriviĉnim predmetima:

a. Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna

novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina;

b. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom odreĎena nadleţnost općinskog suda;

c. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadleţnost na općinski sud;

d. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima;

e. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optuţnice;

f. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviĎeno

(ponavljanje postupka);

g. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na

osnovu sudske odluke;

h. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom.

U graĊanskim predmetima

a. U svim graĎanskim sporovima i u vanparničnom postupku

U privrednim predmetima

a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba,

usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na

prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku

pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom

WWW.BH-PRAVNICI.COM


svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili

dopunskog zanimanja;

b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama,

te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu

putnika

c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje

vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika

d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijskog vlasništva

e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu

konkurenciju ili monopolistički sporazum

f) privredne prijestupe

g) u postupcima stečaja i likvidacije.

U drugim predmetima:

a. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih

sankcija - IKS referat)

b. da odreĎuje mjere osiguranja

c. da obavlja zemljišno-knjiţne poslove (moţe se formirati izdvojena ZK jedinica

izvan sjedišta općinskog suda)

d. da pruţa pravnu pomoć sudovima u BiH

e. da vrši poslove meĎunarodne pravne pomoći, ako zakonom nije odreĎeno da

neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi

meĎunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima, a općinski sud u

graĎanskim predmetima – prema prebivalištu stranke)

f. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba

g. da vrši druge poslove odreĎene zakonom

Mjesna i stvarna nadležnost kantonalnih sudova

Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno ureĎenje FBIH. Osam kantonalnih sudova ima

sjedište u sjedištu kantona, uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odţak (u Orašju je većina

institucija).

Prvostepena stvarna nadleţnost kantonalnih sudova:

1. da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10

godina ili dugotrajni zatvor;

2. da postupa u toku istrage i nakon podizanja optuţnice za djela iz nadleţnosti

kantonalnog suda;

3. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadleţnost na kantonalne sudove

4. da odlučuje u svim upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava

utvrĎenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeĎeni konačnim pojedinačnim

aktom ili radnjom sluţbene osobe u organima uprave, odnosno, odgovorne osobe u

preduzeću, ustanovi, ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana

druga sudska zaštita.

Drugostepena stvarna nadleţnost kantonalnih sudova:

1. odlučuje o ţalbama protiv odluka općinskih sudova i

2. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to odreĎeno

zakonom (apelaciona1 i kasaciona nadleţnost);

1 Apelacija – žalba; Kasacija – Vanredni pravni lijek

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ostale nadleţnost kantonalnih sudova:

1. Rješava o slukobu mjesne nadleţnosti općinski sudova sa područja kantona

2. Odlučuje o prenosu mjesne nadleţnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski

sud na području kantona

3. Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na

osnovu sudske odluke

4. Postupa po molbama za pomilovanje

5. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova i stranih

arbitraţa;

6. Da pruţa meĎunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima;

7. Da obavlja druge poslove odreĎene zakonom;

VRHOVNI SUD FBiH

Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH

1. da odlučuje o ţalbama protiv odluka kantonalnih sudova;

2. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova;

3. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća;

4. da rješava sukobe nadleţnosti izmeĎu kantonalnih i općinskih sudova sa područja

različitih kantona;

5. da odlučuje o prenošenju mjesne nadleţnosti sa jednog suda na drugi sud ;

6. da obavlja i druge poslove.

Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije. On je takoĊer ustavna kategorija. Presude

Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce. Prema navedenom, vidi se da Vrhovni sud FBiH

nema prvostepene nadleţnosti. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim

stvarima (terorizam, organizirani kriminal i sl.). Ustavom FBiH je predviĎeno da Vrhovni sud

moţe imati prvostepenu nadleţnost.

Proširena opća sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sačinjava je Predsjednik Vrhovnog suda i

sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova. Funkcija proširene opće sjednice

Vrhovnog suda je – zauzimanje načelnih stavova i ujednačavanje prakse u primjeni federalnih

zakona.

USTAVNI SUD FBiH

Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje

sporova:

a) izmedju kantona;

b) izmedju kantona i federalne vlasti;

c) izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti;

d) izmedju opcine i grada;

e) izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti;

f) izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti

Postupak pred Ustavnim sudom moţe pokrenuti:

I

- predsjednik i potpredsjednik FBiH,

WWW.BH-PRAVNICI.COM


- premijer i zamjenik premijera,

- 1/3 članova bilo kog doma parlamenta FBiH i to radi utvrĎivanja da li je prijedlog

zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa

ovim ustavom, i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo

federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom;

II

- premijer i zamjenik Premijera,

- kantonalni predsjednik ili

- 1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona, i to da se utvrdi je li prijedlog

zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu, ukljucujuci kantonalni

ustav i njegove eventualne amandmane, u skladu sa ovim ustavom; te da li usvojeni

propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom

ustavu.

Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuće.

USTAVNI SUD BiH

Sastav Ustavnog suda BiH

1. Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca. Od šest domaćih, četiri bira

Predstavnički dom Parlamenta FBiH, a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca

bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa

Predsjedništvom BiH.

Nadležnosti ustavnog suda BiH su:

- Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju

entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili meĎu

ustanovama Bosne i Hercegovine.

- Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom.

Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se moţe obratiti Ustavnom sudu BiH direktno, a

Ustavnom sudu FBiH ne moţe. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu

BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:

1. da se radi o kršenju ustavnog prava

2. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i

3. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta

Primjer: Tuţitelj podnosi tuţbu za utvrĎenje prava vlasništva na nekretninama. Prvostepenom presudom tuţilac

se odbija sa tuţbenim zahtjevom. Blagovremeno se ţali kantonalnom sudu, a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije

donosi drugostepenu presudu kojom ţalbu odbija i potvrĎuje prvostepenu odluku. Nakon toga, tuţilac podnosi

reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi

presudu: revizija se odbija i obje niţestepene odluke potvrĎuju. Tuţitelj od momenta prijema ove odluke ima rok

od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH, jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo).

Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti:

- samo clan Predsjednistva,

- predsjednik Vijeca ministara,

- predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne

skupstine,

WWW.BH-PRAVNICI.COM


- 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine, ili pak cetvrtina bilo kojeg doma

predstavnickog tijela nekog od entiteta.

SUD BIH

Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadleţnosti drţave BiH i poštivanja ljudskih prava i

vladavine zakona na njenoj teritoriji. Sjedište je u Sarajevu. On je i prvostepeni i drugostepeni

sud. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadleţan je Sud BiH u prvom stepenu. Sud BiH

ima krivično, upravno i apelaciono odjeljenje. Sud BiH ima krivičnu, upravnu i apelacionu

nadleţnost.

Krivična nadležnost

- za krivična djela utvrĎena KZ BiH;

- za krivična djela utvrĎena zakonim FBiH, RS i Brčko Distrikta ako ta djela ugroţavaju

teritorijalni integritet, suverenitet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i

meĎunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne štetne posljedice na privredu BiH.

Upravna nadležnost

- odlučuje po tuţbama konačnih upravnih akata ili kada se radi o šutnji institucija BiH;

- ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH;

- rješava imovinske sporove izmeĎu drţave i entiteta, izmeĎu drţave i Brčko Distrikta,

izmeĎu entiteta, izmeĎu entiteta i Brčko Distrikta;

- rješava sukob nadleţnosti izmeĎu sudova iz entiteta, i sudova entiteta i sudova Distrikta

Brčko, te izmeĎu Suda BiH i bilo kojeg drugog suda.

Apelaciona nadležnost

- odlučuje o ţalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH;

- odlučuje o ţalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH;

- odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnaţnih odluka koje su donijela

odjeljenja Suda BiH, izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka.

VISOKO SUDSKO I TUŢILAĈKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH)

Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). Danas postoji jedno VSTV i

ono je na nivou BiH. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne

osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuĊe. Vijeće čini 15 članova:

1. sudija Suda BiH;

2. tuţilac tuţilaštva BiH;

3. sudija Vrhovnog suda FBiH;

4. tuţilac Federalnog tuţilaštva;

5. sudija Vrhovnog suda RS;

6. tuţilac republičkog tuţilaštva RS;

7. sudija kantonalnog ili općinskog suda FBiH;

8. tuţilac kantonalnog tuţilaštva FBiH;

9. sudija Okruţnog ili Osnovnog suda RS;

10. tuţilac okruţnog tuţilaštva RS;

11. sudija ili tuţilac Brčko Distrikta;

12. advokat kojeg bira advokatska komora FBiH;

13. advokat kojeg bira advokatska komora RS;

14. jedan član kojeg bira predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH a koji ne

obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skupštine BiH;

WWW.BH-PRAVNICI.COM


15. jedan član kojeg bira Vijeće ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član

Vijeća ministara.

Mandat članova Vijeća je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata.

Članovi vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu duţnost u političkoj partiji.

Vijeće ima sljedeće nadleţnosti:

imenuje sudije, i predsjednike sudova, sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove

Bosne i Hercegovine uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine;

imenuje glavne tuţioce, zamjenike glavnog tuţioca i tuţioce u sva tuţilaštva u Bosni i

Hercegovini, uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine;

daje prijedloge nadleţnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija

Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije

Bosne i Hercegovine;

prima prituţbe protiv sudija i tuţilaca, vodi disciplinske postupke, utvrĎuje

disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima,

dodatnim sudijama i tuţiocima;

odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja duţnosti sudija, sudija porotnika,

dodatnih sudija i tuţilaca;

nadzire stručno usavršavanje sudija i tuţilaca;

odreĎuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tuţilac mora

ostvariti u toku godine;

odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tuţilaca u drugi sud ili tuţilaštvo;

odlučuje o odsustvima sudija i tuţilaca. I td.(nabrojano je 30 tački u zakonu)

Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tužiteljske funkcije su: drţavljanstvo BiH, diploma

pravnog fakulteta, ako je pravni fakultet završen u drugoj drţavi obavezna je nostrifikacija,

poloţen pravosudni ispit i uvjeti stručne obuke koje propisuje VSTV.

Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine

iskustva u radu na pravnim poslovima nakon poloţenog pravosudnog ispita. Mandat sudije je

bez ograničenja trajanja. Moţe prestati ostavkom, razrješenjem, navršenjem odreĎenih godina

ţivota.

Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5

godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon poloţenog pravosudnog ispita. Mandat

sudije je bez ograničenja trajanja. Moţe prestati ostavkom, razrješenjem, navršenje odreĎenih

godina ţivota.

Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8

godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon poloţenog pravosudnog ispita. Mandat

sudije je bez ograničenja trajanja. Moţe prestati ostavkom, razrješenjem, navršenje odreĎenih

godina ţivota.

Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji

ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Mandat je 4

godine, s tim da moţe biti reimenovan. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH

mandat je 6 godina.

CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŢITELJA

Centar za edukaciju sudija i tuţitelja je javna ustanova. Sjedište Centra je u Sarajevu.

Odgovarajuće prostorije, opremu i godišnji budţet za rad Centra obezbijedit će Vlada

Federacije Bosne i Hercegovine. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski

registar.

Nadleţnost Centra za edukaciju sudija i tuţitelja je permanentna i organizirana edukacija

sudija i tuţilaca.VSTV daje mišljenje o programu edukacije.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra, a organ rukovoĎenja je direktor.

FUNKCIJA SUDOVA

Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Sud je u represivnoj

funkciji kada sudi u krivičnim predmetima.(nešto se već dogodilo pa slijedi sankcija).

Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku.(u ovoj funkciji treba da se spriječi neko

desavanje) Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadleţna tijela (npr. podatak o porastu

maloljetničkog kriminaliteta).

SUDSKA POLICIJA U FBIH

To je u FBiH ustavna kategorija, jer je u ustavu FBiH utvrĎeno da će se osnovati sudska

policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija, osiguranju prisustva

svjedoka, privoĎenju optuţenih osoba, odrţavanju reda u sudnici i sigurnosti suda, te

izvršavanju sudskih naloga. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za

upravljanje sudskom policijom. Pored ustava, postoji i Zakon o sudskoj policiji. Sudska

policija moţe pomagati i tuţilaštvima iz naprijed navedenih razloga, kao i ombudsmenima.

Postoji sporazum izmeĎu Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tuţilaštva o saradnji i podršci

sudske policije tuţilaštvima. Ombudsmanima sudska policija pomaţe na njihov zahtjev.

Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH.

Organizacija sudske policije u FBiH

Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno ureĎenje FBiH. Imamo 10 kantonalnih

odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH.

TUŢILAŠTVA

Tuţilaštvo goni (preduzima potrebne istraţne radnje, goni potencijalne učinioce krivičnih

djela i privrednih prijestupa). U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično

pravosuĎe vršenje javnih ovlaštenja. Tuţilaštvo goni za sva krivična djela, privatne tužbe

više nema, oštećeni ne moţe više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova

mogućnost).

Organizacija tužilaštava

Na nivou drţave je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. U njemu imamo i

meĎunarodne tuţitelje. U FBiH postoji: Federalno tuţilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih

tuţilaštava, ukinuta su Općinska tuţilaštva. U RS postoji: 5 Okruţnih javnih tuţilaštava sa

sjedištima kao i okruţni sudovi i Republičko javno tuţilaštvo RS, u Brčko Distriktu: Javno

tuţilaštvo Brčko distrikta BiH.

Funkciju Federalnog tužilaštva vrši glavni federalni tuţilac i zamjenici glavnog federalnog

tuţioca, te federalni tuţioci. Funkciju kantonalnog vrši Glavni kantonalni tuţilac i kantonalni

tuţioci. Nema više zamjenika.

Glavni federalni tuţilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivična djela, u skladu

sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom, postupa pred Vrhovnim sudom. Što se

tiče ostalih krivičnih djela, glavni federalni tuţilac postupa pred svim sudovima u skladu sa

odredbama ovog zakona. Glavni federalni tuţilac rješava o sukobu nadležnosti između dva

kantonalna tuţilaštva. Kod tuţilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i niţeg)

kod nadleţnosti glavnog federalnog tuţioca koji je najodgovorniji za rad tuţilaštava u FBiH.

On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (moţe ga izdati i u konkretnom predmetu),

naloţi da se predmet izuzme od jednog tuţioca/tuţilaštva i da u rad drugom

WWW.BH-PRAVNICI.COM


tuţiocu/tuţilaštvu. Glavni federalni tužilac nadzire rad kantonalnih tužilaštava u cilju

garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Na zahtjev glavnog federalnog tuţioca,

kantonalna tuţilaštva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih

mjera. Glavni kantonalni tuţioci redovno, a najmanje jednom u šest mjeseci, Federalnom

tuţilaštvu podnose izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta.

Federalni tuţitelj moţe biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija, tuţilac, advokat ili

na sličnim pravnim poslovima nakon poloţenog pravosudnog ispita, a mandat je neograničen.

Glavni federalni tuţitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti, njegov mandat

je 6 godina i moţe biti reimenovan.

FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO

Federalno pravobranilaštvo pruţa pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH.

Kantonalno pravobranilaštvo pruţa kantonu, a općinsko – općini.

Federalni pravobranitelj moţe biti diplomirani pravnik sa poloţenim pravosudnim ispitom i

10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u

imovinsko-pravnim odnosima. Federalnog pravobranitelja predlaţe Federalni ministar pravde,

a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika, uz potvrdu Parlamenta FBiH.

Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja: izdaje ih kantonalnim i općinskim

pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene

federalnih zakona na području cijele FBiH).

U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva.

ADVOKATURA

To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH.

Organizacija: postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska

komora. Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne

osobe. Organizacija advokature ne prati kantonalno ureĎenje FBiH nego je napravljen po

principu regionalizacije:

1. U Sarajevu - za Sarajevo i Goraţde

2. U Mostaru - za HNK, Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton

3. U Tuzli - za Tuzlanski i Posavski kanton

4. U Bihaću - za Unsko-sanski kanton

5. U Zenici - za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton

Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ispunjava

slijedeće uvjete:

drţavljanin BiH,

završen pravni fakultet (do 22.05.1992. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ, a nakon toga

nostrifikacija diplome),

da ima poloţen pravosudni ispit (do 22.05.1992. godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj

republici SFRJ, a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći

se načelom reciprociteta),

da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima

u advokaturi, sudu, tuţilaštvu i drugim pravnim poslovima,

WWW.BH-PRAVNICI.COM


da nije osuĎivan na kaznu zatvora za odreĎena krivična djela protiv čovječnosti, sluţbene

duţnosti, krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je

proteklo 5 godina od izdrţane, oproštene ili zastarjele kazne,

da nije u radnom odnosu, a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik

advokata prestaje radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu,

da pokaţe zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o

advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne

advokatske komore (advokatski ispit);

da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju

ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.

Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji

se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. Imenik advokata je

javna knjiga.

Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta, pisanje različitih podnesaka

(zahtjevi, tuţbe, molbe, ţalbe i dr.; podnesak je pismeno van ročišta), sastavljanje raznih

isprava (ugovori, testamenti i dr.), zastupanje stranaka u svim parničnim, upravnim i ostalim

postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim drţavnim organima, arbitraţama

te pravnim osobama, odbrana u krivičnom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se

odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, pruţanje drugih oblika pravne pomoći

fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi.

Advokat će uvijek odbiti zastupanje:

1) ako je pruţao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom

pitanju vezanim za taj predmet,

2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pruţao advokat koji radi u istoj

advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu,

3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski

pripravnik sa advokatom koji pruţa pravnu pomoć suprotnoj stranci,

4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva

postupao kao sudija, tuţilac, ovlašteno sluţbena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili

kao sluţbena osoba u organu uprave,

5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi

profesionalni način predmetnim slučajem,

6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je, ili

moţe biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i

7) u drugim slučajevima predviĎenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske

komore.

Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde.

NOTARI

Notari su neovisni nositelji javne sluţbe. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih

isprava.Obavljaju tri vrste poslova:

1. Notarska obrada isprava

2. Ovjera (npr. potpisa)

WWW.BH-PRAVNICI.COM


3. Potvrda (npr. o ţivotu odreĎene osobe – da je ţiv zbog ostvarivanja prava na penziju u

inostranstvu)

Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. Notar

mora biti osiguran na 250.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete

učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. Notarski obraĎena isprava ima snagu izvršnog

naslova.

Notari su javna služba? - zato što su organi uprave i pravosuĎa prenijeli na njih svoje

ovlasti.

Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su:

a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa izmeĎu bračnih drugova, kao i

izmeĎu lica koja ţive u vanbračnoj ţivotnoj zajednici, (bračni i predbračni ugovor)

b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica,

c) pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak

notarske forme, u ovom slučaju, nadomješta izvršenjem obećane činidbe,

d) pravne poslove, čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava

na nekretninama,

e) osnivačka akta privrednih društava i utvrĎivanje njihovih statuta, kao i svaka promjena

statuta.

Pravni poslovi, za koje, nisu saĉinjene notarski obraĊene isprave, ništavi su.

Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vršenje i drugih

poslova, koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. Tu spadaju naročito:

1. popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase,

2. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku,

osobito dobrovoljne prodaje,

3. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku.

ustavni sistem i organizacija pravosuđa - seminar

Documents

skladu sa zakonom

umdcmll eumll ll

vrhovni sud fbih

msnmlmn td dm

st ll su

nf luns lm

st lll

lg itcnu