4763(2012)1

AKTUALNOSTIAKTUALNOSTI

Uređuje: Zdenko Barišić

VIJESTI IZ HRVATSKE

Dopisnici u ovome broju:

Dalibor Barbalić, KraljevicaMuharem Dobardžić, ZagrebRajko Grubišić, ZagrebMitko Ivanovski, Ljubljana, SlovenijaTanja Jadrešić, SplitDenis Jambrošić, PulaIvan Knežević, SplitIvanka Mihaljević, SplitBožana Milat, ZagrebIvana Mitar, TrogirKarmen Vlastelica Nimčević, Rijeka

Veleposlanik Republike Francuske u Brodarskom institutu

Gospodin Jerome Pasquier, velepo-slanik Republike Francuske u Zagrebu, kao gost glavnoga direktora, prof. dr. sc. Vla-dimira Koromana, posjetio je Brodarski

institut d.o.o., 17. veljače 2012. godine. U pratnji gospodina Veleposlanika bili su njegovi savjetnici: gospodin Philippe Colombani, savjetnik za ekonomske po-slove i gospođa Jasna Bas, savjetnica za znanstvenu i sveučilišnu suradnju.

Uglednim gostima predstavljene su etape razvoja Instituta, njegove aktivnosti na područjima projektiranja i razvoja plov-nih objekata i tehničkih sustava, istra živački i ispitni laboratoriji, kao i inženjering ak-tivnosti na područjima obnov ljivih izvora energije i tretiranja otpada i otpadnih voda. Također su pred stavljene mogućnosti za suradnju na znanstvenim i tehnološkim projektima i mogućnosti za možebitnu su-radnju na trećim tržištima.

U Brodosplitu počinje izgradnja heavy lift brodova

Knjiga narudžbi splitskog brodo gra-dilišta nadopunjena je novim brodovi-ma. Naime, uplatom avansa Brodosplit-Bro dogradilištu d.o.o. od brodovlasnika - nizozemske brodarske tvrtke Jumbo Shipping, na snagu je stupio ugovor o izgradnji broda za prijevoz teških tereta (tzv. heavy lift broda). Jumbo Shipping također je potpisao ugovor za još jedan heavy lift brod istih značajki, te je i za taj projekt uplatio avans. U opciji je i izgra-dnja trećeg istovjetnog broda.

Jumbo Shipping jedan je od vodećih svjetskih brodara za prijevoz teških, odnosno dimenzijama velikih tereta, a ugovoreni brodovi koji će se graditi u splitskom brodogradilištu bit će najveći u njihovoj fl oti.

Brodovi će biti duljine 152 metra i širine 27 metara. Bit će opremljeni sa po dvjema dizalicama pojedinačne nosivosti od 1100 tona. Njihova nosivost pri gazu od 8,1 metar bit će 14 tisuća tona. Brzinu od 17 čvorova osiguravat će im dva moto-ra snage po 4500 kW pri 750 min-1.

Brodovi će se graditi u klasi Lloyd’s Registera. Isporuka prvoga je predviđena

BRODARSKIINSTITUT

Zagreb

Predstavljanje znanstvenih i obrazovnih aktivnosti odvijalo se uz kavu, u bogatoj knjižnici Brodarskoga instituta, gdje je nastala ova fotografi ja

BRODOSPLITSplit

48 63(2012)1

AKTUALNOSTI

u prvoj polovini, a drugoga do kraja 2013. godine.

Heavy lift brodovi sofi sticirani su bro-dovi kakvi još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima. Riječ je o tržišnoj niši koja predstavlja strateški cilj Brodosplita.

_____________

Ugledno međunarodno priznanje Signifi cant ships 2011 dodijeljeno novogradnjama iz Brodosplita

Orange Star i Piana proglašeni najistaknutijim brodovima godine

U izboru časopisa The Naval Archi-tect, odnosno njihove posebne publikacije Signifi cant Ships 2011, brodovima Oran-ge Star i Piana izgrađenima u splitskom brodogradilištu dodijeljeno je ugledno međunarodno priznanje najistaknutijih brodova izgrađenih u 2011. godini.

Izdavač časopisa The Naval Architect je RINA - The Royal Institution of Naval Architects. Riječ je o međunarodnom udruženju koje okuplja predstavnike brodograđevne industrije, obrazovnih

ustanova i pomorskih organizacija iz više od 90 zemalja svijeta, što najbolje govori o važnosti ovoga priznanja.

M/v Orange Star najveći je dosad izgrađeni orange juice carrier duljine 190 metara i korisne zapremine 32 000 kubičnih metara, a koji je namijenjen prijevozu rashlađenoga svježeg voćnog soka. Projekt je razvijen u Brodosplitu, a brod predan naručitelju u veljači 2011. godine.

Ro-pax Piana, brod za prijevoz put-nika, osobnih i teretnih vozila, te opasno-ga tereta, sofi sticiran je i tehnički zahtje-van projekt. Prvi je to ro-pax izgrađen po novoustanovljenim propisima čime su mu osigurane najviše norme stabiliteta, sigur-nosti života na moru i zaštite okoliša, te najviši stupanj komfor-klase. Predan je naručitelju u prosincu 2011. godine.

Dodijeljeno priznanje Signifi cant Ships 2011 dvama brodovima projek-tiranima i izgrađenim u Brodosplit-Brodogradilištu, važna je referencija za splitsko brodogradilište i potvrda njegove pozicije na tržištu sofi sticiranih brodova.

Podsjetimo, i Orange Star i Piana izgrađeni su bez državnih subvencija, te je njihovom izgradnjom Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. ostvarilo pozitivan rezultat.

M/v Orange Star

Ro-pax Piana

4963(2012)1

AKTUALNOSTI

Priprema za primopredaju i porinuće

Na Novogradnji 323 obavljaju se završni radovi za primopredaju broda, koja je planirana u ožujku, a na Novogra-dnji 324 intenziviraju se radovi da bi brod mogao biti porinut u travnju 2012. godine u što boljem stanju i sa što većim stupnjem opremljenosti. Stoga se intenzivno radi na završetku predmontaže i montaže na navozu kao i na opremnim radovima.

I ovoga puta na porinuću broda očekuje se dolazak obitelji brodovlasnika Laurin Maritime AB i njihovih gostiju, kada će se nastaviti razgovori o budućoj suradnji.

Pregovori o novim poslovima, prije svega o novom optimiziranom projektu broda za prijevoz kemijskih proizvoda, koji zadovoljava sve današnje zahtjeve o racionalnoj potrošnji goriva, kao i ekološke norme, obavljaju se i s drugim vlasnicima f lote kemijskih brodova. Unatoč jednom od najgorih stanja pomor-skog i brodograđevnog tržišta u povijesti, obilježenom još uvijek neprekinutim trendom pada cijena brodova i drastičnoga

smanjenja narudžbi, brodogradilište ulaže napore kako bi uspješno okončalo započete kontakte i osiguralo nove poslove.

_____________

Tri identična mini cruisera

Dva luksuzna putnička mini cruisera, Athena i Artemis, nalaze se na remontu u trogirskom škveru, dok je Arethusa isplo-vila nakon obavljenog remonta. Radi se na ispušnom sustavu, podvodnim radovima, te mijenjanju cinkova.

Riječ je o tri identična broda, koji su dugi 58,8 m, široki 10,67 m, te visoki 4,50 m. Brodovi imaju maksimalan gaz od 3 metra, te mogu postići brzinu do 13,60 čvorova.

Kapacitet svakog broda je 50 put-nika smještenih u 25 luksuznih dvo-krevetnih kabina. Uz luksuznu opremu tu je i sunčana paluba, velik restoran, gimnastička dvorana, te plesni podij i ostali popratni sadržaji. Svaki poslužuje posada od 19 članova.

Ugovor o remontu brodova potpisan je s tvrtkom GCCL (Cayman) Small Ships Management Limited, Walker House.

Brodovi su potvrdili visoku kakvoću izrade, a luksuzni interijeri pružaju pravo zadovoljstvo putnicima, te zadovoljavaju kriterije samog brodovlasnika.

Izvrsna suradnja s trogirskim radnicima

Zavirili smo u njihov interijer i poraz-govarali s kapetanom Lukšom Ivančićem, koji je imao samo riječi hvale za trogirske radnike :

– Imamo vrlo dobru suradnju. Zado-voljni smo radovima koje obavljate, rekao je kapetan.

Na upit o pojedinostima cruisera, istaknuo je:

– Ova tri mini cruisera izgrađena su u Brodosplit - Brodogradilištu spe-cijalnih objekata prije pet godina. Identični su po propulziji, broju kabina i interijeru.

BRODOTROGIRTrogir

Cruiseri Athena i Artemis, na remontu u Brodotrogiru

Cruiseri iz drugog kuta

50 63(2012)1

AKTUALNOSTI

posjetili trogirski škver. Kako su već u prošlom posjetu bili pobliže upoznati o projektiranju i konstruiranju broda, te pripremi same proizvodnje, ovaj posjet posvetili su Novogradnji 323 koja se pri-prema za primopredaju.

Inženjeri Brodotrogira svoje su buduće mlade kolege proveli po novogradnji i po-kazali im opremu za sidrenje i vez, opremu za prekrcaj tekućega tereta, protupožarnu opremu, opremu za spašavanje, opremu za kormilarenje, opremu za ventilaciju, grijanje i klimatizaciju, brodske ledenice, brodske nastambe, navigacijsku opremu i opremu za sigurno kretanje na brodu. Je-dan dio svog vremena proveli su na zapo-vjednome mostu i u strojarnici i potvrdili

Brodovi za imućne goste treće dobi

Tvrtka Grand Circle Corporation, utemeljena 1958. godine, danas je vodeća u turističkim aranžmanima za Amerikan-ce treće životne dobi.

Tvrtka posluje na tri linije. Dva bro-da plove od Jadrana do Grčke, a u sezoni jedan brod, obično Arethusa, krstari od Grčke do Turske. Naši gosti su inače iz-nimno zadovoljni brodom i onim što im nudimo na putovanju.

Prema informacijama iz Sektora bro-doremonta, jednake izraze pohvale za tro-girske radnike i cijelo brodogradilište ima i inspektor broda, g. Damir Oštrić.

M/v EMS na popravku u plutajućem stanju

M/v EMS, koji je u vlasništvu njemačke tvrtke Werse, još uvijek je na remontu. Radovi se obavljaju u plutajućem stanju, na vezu uz dok brodogradilišta. Riječ je uglavnom o radovima u strojar-nici, te nešto manje na palubama. Između ostalih poslova može se izdvojiti remont oštećenoga kotla na termalno ulje i popra-vak sohe čamca za spašavanje. Oba susta-va bila su dosta oštećena.

_____________

Studenti u posjetu Novogradnji 323

Studenti splitskog FESB-a koje je vodio prof. Ante Čagalj, još jednom su

što i za vrijeme prošloga posjeta, a to je da je bez ovakvih stručnih posjeta teško sagledati i predočiti ono što uče u teoriji.

Brodogradilište Kraljevica početkom 2012. godine

Studenti FESB-a česti posjetitelji Brodotrogira

BRODOGRADILIŠTEKRALJEVICA

Kraljevica

Proljeće 2012. godine; motiv iz Brodogradilišta Kraljevica

Brodogradilište Kraljevica nastavlja s radovima na gradnjama 555 i 548.

Isporuka Gradnje 555, putničko-te-retnog broda za kanadskog naručitelja, planira se za ožujak mjesec sljedeće go-dine, dok je isporuka Gradnje 548 (asfalt tanker) planirana za travanj 2012. godi-ne.

Nakon duže stanke ponovno se nude usluge remonta tako da je s nacionalnim brodarom Jadrolinijom ugovoren remont nekoliko brodova za vrijeme zimske stanke.

Pregovori o izgradnji jednoga specija-liziranog broda sportsko-turističke namje-ne u završnoj su fazi.

Obnovljeni su pregovori, započeti u ožujku 2012. godine, o izgradnji četiriju trajekata (85 m) za stranog naručitelja.

5163(2012)1

AKTUALNOSTI

Povećava se dokovski kapacitet

Koncem 2011. godine, Brodogradilište Viktor Lenac potpisalo je ugovor s ukrajinskim brodogradilištem Kherson State Plant - Pallada o kupnji novog doka. Novi dok bit će isporučen u svibnju 2012. godine u ukrajinskom brodogradilištu, koje ima dugogodišnje iskustvo u izgrad-nji takvih objekata, te dotegljen u Rijeku. Stavljanje novog doka u operativnu funk-ciju planirano je za lipanj 2012. godine.

Dok je kompozitnoga tipa s beton-skim pontonima i čeličnim tornjevima sljedećih značajki:

- duljina palube pontona: 139,50 m- duljina preko svega: 155,50 m- svijetla širina između tornjeva: 24,50 m- širina preko svega: 32,40 m- nosivost: 8500 t.Ciljano tržište novog doka su manji

brodovi, prije svega tankeri za prijevoz kemikalija, LPG, trajekti i manji putnički brodovi, manji brodovi za opći teret i kon-tejneri, te preinake manjih offshore bro-dova.

Brodogradilište sada ima dva doka, Dok 5 i Dok 11. Početkom 2011. godine

obavljena je opsežna obnova Doka 5 koji je kupljen u Nizozemskoj prije 40 godina. Dok 11 je najveći dok, koji može primi-ti brodove veličina Aframax i Suezmax. Uvođenjem trećeg doka Viktor Lenac povećava svoj kapacitet, a prije svega fl ek-sibilnost u prihvatu manjih brodova, te oslobađa dio kapaciteta većih dokova.

Složena preinaka broda Sampson je u punom jeku. Brod za instalacijske radove na offshore plinskim i naftnim poljima, koji je izgrađen 2010. godine, duljine 180 m, širine 32 m s dizalicom nosivosti 1600 tona, nakon preinake u Lencu bit će brod-

dizalica i cjevopolagač. Za Lenac to će biti još jedna u nizu referencija na tržištu prei-naka na kojem se Brodogradilište isprofi -liralo kao jedno od samo nekoliko specija-liziranih za preinake brodova i izgradnju offshore platformi na Sredozemlju.

Na brodu Sampson ugrađuje se 6 novih dizelskih generatora u dvije neza-visne strojarnice. Obavljaju se izmjene na postojećim brodskim sistemima, te ugrađuju novi sistemi potrebni za funk-cioniranje opreme i pogona. U pod ručju tankova slatke vode ugrađuju se 2 nova porivnika. U novoizgrađene strukturne pregratke premještaju se uređaji za dina-mičko pozicioniranje HIPAP. U području postojećega skladišta br. 1 gradi se i opre-ma prostor vitla za podizanje i spuštanje cijevi. Opremaju se 2 strojarnice, 2 pro-stora razvodnih ploča i 2 prostora pori-vnika. U novim prostorima ugrađuje se HVAC sistem. Obavlja se ugradnja kom-pletne opreme za polaganje cijevi sa su-stavom hidraulike na palubi za opremu za polaganje cijevi. Također se izrađuje, ugrađuje i oprema tunel s opremom za polaganje cijevi. Osim toga, izrađuje se i ugrađuje struktura A-framea, te stinger. Polaže se više od 150 km kabela.

Posebnu popularnost Lenac je stekao zahvaljujući suradnji s Ratnom mornari-com SAD-a u okviru koje je u studenom 2011. godine svečano obilježen uspješan završetak kompleksnog remonta zapo-vjednog broda 6. fl ote USS Mount Whit-ney. Na brodu su obavljeni opsežni AKZ radovi izvanjskih i unutarnjih prostora,

VIKTOR LENAC,RIJEKA

Preinaka Sampsona u punom jeku

Izdokiranje zapovjednog broda 6. fl ote Ratne mornarice SAD-a USS Mount Whitney

52 63(2012)1

AKTUALNOSTI

brodograđevni radovi, te opsežni rado-vi na osovinskom vodu. Obavljena je specifi čna obnova zakovično-vijčanih spojeva na oplati. Degazirani su brodski prostori, te je obavljeno čišćenje svih ven-tilacijskih brodskih kanala. Svakodnevno na brodu je radilo 300 ljudi.

Suradnja Viktora Lenca i Ratne mor-narice SAD-a započela je još 1993. godi-ne kad je potpisan master agreement za popravak i preinake brodova. Suradnja je započela operacijom vađenja dijelova

borbenog aviona F-16, koji je pao u Jadran zbog tehničkoga kvara. Zajedničkom akcijom američkih zračnih snaga i ame rič-kih ronioca, Hrvatske vojske i tima Vikto-ra Lenca, dijelovi zrakoplova izvučeni su iz mora i transportirani u Lenac, te potom u zračno uporište Aviano. Američki časnici ocijenili su usluge Lenčevoga tima najvišim ocjenama. Do isteka ma-ster agreementa 2008. godine, obavljeni su manji poslovi na nekoliko brodova u hrvatskim lukama, a brod Nashville bio

je prvi brod na remontu u Lencu. Godi-ne 2010. Lenac se ponovno certifi cirao za Central Contracting Register i EuroNE-CO i u 2011. godini dobio je mogućnost raditi na tako odgovornom projektu re-monta zapovjednog broda Ame ričke ratne mornarice USS Mount Whitney.

Porinuta Gradnja 496 – jaružalo Pedro ‘Alvares Cabral

U Uljaniku je 14. veljače s navoza 2 u more porinuta Gradnja 496 – Pedro ‘Alvares Cabral, prvi od dva ugovore-na samokretna usisna jaružala (Trailing Suction Hopper Dredger) koje Uljanik Brodogradilište gradi za luksemburšku tvrtku Jan De Nul S.A. Capellen G.D. Luxembourg.

Prva dama svečanosti porinuća bila je Dunja Pekišić, zaposlenica u uredu Jan De Nula u Uljaniku koja je uobičajenim presijecanjem konopa pustila brod u more. Nazočnima se prigodnim riječima obra-tio Eduard Milovan, član Uprave Uljanik Brodogradilišta i direktor proizvodnje koji je pritom istaknuo iznimno kvalitetnu suradnju sa svim predstavnicima brodov-lasnika i njegovim kvalitetnim stručnim timom koji zajedno s ljudima u Uljaniku ulaže sve svoje znanje i iskustvo u realiza-ciju ovoga projekta.

Milovan je istaknuo kako svi mogu biti zadovoljni učinjenim poslom, te kako se radovi odvijaju po planu što daje jamstva kako će isporuka uslijediti tijekom kolovoza ove godine. Na koncu Milovan se zahvalio inspektorima Bu-reau Veritasa i svim Uljanikovcima i Uljanikovim kooperantima na prvom od planiranih sedam ovogodišnjih porinuća, koje je ostvareno unatoč vrlo teškim i hladnim vremenskim uvjetima za rad uz posebnu pohvalu zaposlenicima montaže trupa i opreme na navozima.

Pedro ‘Alvares Cabral nosivosti je 26 000 tona, duljine 147,6 metara i 30 metara širine, a brod i radnu opremu pokretat će dva glavna dizelska motora svaki snage

Svečano obilježavanje završetka remonta američkog zapovjednog broda

Kontinuitet poslovanja Brodogradilišta Viktor Lenac - udokiranje njemačkoga cruisera u sumrak

ULJANIKPula

5363(2012)1

AKTUALNOSTI

7200 kW. Dubina s koje će moći usisavati materijal iznosi 42 do 50 metara. Ugovor o izgradnji potpisan je u srpnju 2010., a kobilica je položena u listopadu 2011. go-dine. Brod će nakon isporuke ploviti pod zastavom Luxembourga.

Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za Gradnju 497, drugi brod iz serije samokretnih usisnih jaružala koje Uljanik Brodogradilište gradi za tvrtku Jan De Nul.

_____________

Predmet: Atestacija špricera

U povodu dana Uljanika (155 godi-na postojanja) 9. prosinca 2011. godine odr žana je podjela certifi kata atestira nih špricera po Lloyd’s Registeru. Atestacija

Gradnja 496 na navozu

Gradnja 496 – porinućeJaružalo Pedro ‘Alvares Cabral pluta na Uljanikovim vodama

Dunja Pekišić – kuma Gradnje 496Svečanost polaganja kobilice za Gradnju 497

54 63(2012)1

AKTUALNOSTI

špricera prema postupku SUK.UP.1501.002 ponavlja se svakih 5 godina, ali zbog novih propisa u brodogradnji odlučilo se to na-praviti prije isteka 5. godine. Zadnja certi-fi kacija obavljena 2007. godine obuhvatila je Uljanikove špricere i kooperante koji obavljaju poslove AKZ u Uljaniku. Sljedeća tablica pokazuje rezultate tj. usporedbu između 2007. i 2011. godine.

2007 2011 Razlika

Broj špricera na

atestaciji27 26 -1

Ostvareni

certifi kat A

Broj 11 7-4

Ostvareni

certifi kat BBroj

16 14-2

Bez prava

na certifi kat

Broj 0 5+5

Bolji rezultat - 2

Lošiji rezultat - 12

Isti rezultat - 6

Novi špriceri - 6

Otišli / nisu

certifi cirani- 7

Atestacija je bila podijeljena na teo-rijsku i praktičnu nastavu koju su poha-đali djelatnici te temeljem toga dobivali određene ocjene koje su opisane postupkom i na kraju dobili A ili B certifi kat.

Treba uzeti u obzir činjenicu da su pooštreni uvjeti dobivanja kategorija tako da će u 2012. godini biti više kratkih pro-vjera u cilju poboljšavanja procesa, jer ipak špriceri su neizravno - izravno glavni potrošači boje te tu treba imati najbolje ili težiti k tome.

Uvjeti atesta su se promijenili ponaj-više radi novih propisa koji su stupili na snagu tj. premazni sistemi dobavljača boje su se promijenili u smjeru da se ko-riste boje s više otapala što iziskuje veću umješnost samoga radnika prigodom rada tj. aplikacije premaza.

Pozitivno je to što ne postoje nikakve škole za aplikaciju premaza u Hrvatskoj i upravo zbog toga je Uljanik samoinicijati-vno počeo s edukacijama različitih AKZ struka (pjeskari, špriceri, fl ekeri, brusači i luftači) u cilju smanjenja troškova samoga procesa AKZ. U Europi postoje škole koje se jako skupo plaćaju, ali je nepotrebno slati špricere na edukaciju kada to možemo i ovdje napraviti, jer je napravljeno. U cilju toga u Uljaniku se napravila i škola za AKZ

poslovođe tako da će u nekom sljedećem članku biti i to prezentirano.

Rukovoditelj izvođenja radova

bojenja broda Marko Mendica, dipl. ing. Rukovoditelj Odjela bojenja broda Lorena Linardon, dipl.ing.

_____________

Organizatori Eurojoina u Uljaniku

Nedavno (1. veljače, 2012. godine) u posjetu Uljaniku bili su predstavnici or-ganizatora Međunarodne konferencije Eu-rojoin posvećene tehnologiji zavarivanja, spajanja i rezanja koja bi se 24. – 26. svibnja trebala održati u Puli. Inače, konferencija se svake tri godine u organizaciji Europ-ske federacije za zavarivanje, spajanje i re-zanje (EWF) održava u jednoj od zemalja članica, a ove je godine domaćin konferen-cije Eurojoin naša zemlja.

Cilj posjeta i održanoga sastanka bio je upoznavanje uprava Uljanikovih proizvodnih društava s predstojećom konferencijom i načina sudjelovanja Ulja-nikovih stručnjaka na konferenciji na kojoj se očekuje predstavljanje oko stotinjak radova iz većine industrijski razvijenih zemalja svijeta, zatim sudjelovanje oko 250 sudionika, a uz izlaganje radova kao prateća događanja bit će organizirana izložba opreme i dodatnih materijala za zavarivanje, stručne literature, sastanak

radne skupine za brodogradnju, glavna skupština Europske federacije za zavari-vanje, spajanje i rezanje, te okrugli stol za koordinatore zavarivanja.

Uime izvršnog organizatora, Hrva-tskog društva za tehniku zavarivanja i suorganizatora, Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, Strojarskog fakulteta iz Slavonskog Broda, Fakul-teta elektrotehnike, strojarstva i brodo-gradnje iz Splita, Tehničkog fakulteta iz Rijeke, te Društva za tehniku zavarivanja Istra u Uljaniku su bili prof. dr. Ivan Jura-ga, dekan FSB, Zagreb, te prof. dr. Zoran Kožuh, prof. dr. Slobodan Kralj, prof. dr. Izvor Grubišić, mr. Ivan Stojanović, dipl, ing., svi s FSB, Zagreb, zatim Jadranka Eržišnik, dipl. ing., direktorica Hrvatskog društva za tehniku zavarivanja, te Milan Bičić - predsjednik DTZI i Mario Lovrić, rukovoditelj tehnologije zavarivanja u Uljaniku i član UO HDTZ i UO DTZI.

Nakon posjeta organizatora Među-na rodne konferencije Eurojoin u nešto užem sastavu nastavljen je razgovor o pro širivanju suradnje FSB-a i ULJANIK Bro dogradilišta u koju su uključeni i Bro-darski institut, te Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba.

_____________

Potvrda za ispitivanje nepropusnosti

Hrvatski registar brodova nedavno je Uljanik Brodogradilištu dodijelio Potvrdu o odobrenju uslužne tvrtke za ispitivanje nepropusnosti, vodotijesnosti poklopaca grotala; riječ je o primjerice poklopcima prostora tereta — štiva na brodovima za prijevoz rasutoga tereta.

Valja istaknuti da je Uljanik Brodo-gradilište jedino u Hrvatskoj koje koristi metodu ultrazvuka za ispitivanje vodotije-snosti na novogradnjama, a dobivenu potvr-du priznaju sve članice IACS-a. U konačnici to znači da će Uljanik Brodogradilište konkurirati i obavljati poslove ispitivanja na tržištu, odnosno i izvan Uljanika. Ovom prigodom zahvaljujemo svima koji su svojim radom i angažmanom pridonijeli ostvarenju ovoga projekta.

_____________

Novi premaz za bolju zvučnu izolaciju

U hali za bojenje na Uljanikovom Otoku potkraj prošle godine održana je

5563(2012)1

AKTUALNOSTI

prezentacija novoga tipa premaza pod nazivom Mascoat koji će biti korišten na Gradnji 496 (Trailing Hopper Suction Dredger) u nadzornoj kabini strojarnice. Mascoat je premaz na bazi vode i ima 73 posto suhe tvari. Njegova je osnovna namjena zvučna izolacija prostora.

Prezentaciju je održao predstavnik Mascoat-a George Sakellariou koji je u teoretskom dijelu istaknuo iskustva u apliciranju premaza, dok je u praktičnom dijelu prikazano nanošenje premaza na površinu od tri četvorna metra.

Premaz se aplicira slično kao klasični epoksi premaz, ali zahtijeva posebnu špricu slabije snage, sporokretnu miješalicu, a sa-mim time, budući da je premaz u plastičnoj ambalaži, i opreznije miješanje što na kon-cu uzrokuje nešto sporiji rad.

Naknadni popravci pri nanošenju ovakvoga premaza nisu mogući, jer u slučaju prekidanja strukture apliciranoga premaza dolazi do smanjivanja zvučne izolacije, a time i povećavanja buke u na-dzornoj kabini.

Zajedno prema fondovima europske unije

Dana 8. ožujka 2012. godine održan je u Velikoj vijećnici Fakulteta strojar-stva i brodogra-dnje sastanak pre-dstavnika Uljanik Brodogradilišta d.d. iz Pule, Brodarskog instituta (BI) d.o.o., Fakulteta elektroteh-nike i računarstva (FER) i Fakulteta strojarstva i brodo-gradnje (FSB), svi iz Zagreba.

Cilj sastanka bilo je bolje povezivanje

potencijala navedenih ustanova s Uljanik Brodogradilištem , ka ko bi se povećala konkurentnost u pro-jektiranju i izgradnji brodova, s posebnim naglaskom na mo-gućnosti natjecanja i uključivanja u fondo-ve Europske unije.

Osim gore spo-menutih, poziv na sastanak bio je upu-ćen ministru gos-podarstva i Hrvats-koj brodogradnji - Jadranbrod koji su poslali na sastanak svoje predstavnike,

te ministrici vanjskih poslova i rekto-

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Zagreb

Sudionici sastanka dana 8. ožujka 2012. godine na FSB-u, Zagreb

Sporazum o suradnji Uljanik Brodogradilišta i FSB-a potpisali su predsjednik uprave Marinko Brgić i dekan Ivan Jaruga

Slikoviti prikaz odnosa znanost — vlast — gospodarstvo

ru sveučilišta koji nisu bili nazočni. Sa-stanku je bilo nazočno oko 40 sudionika.

Delegaciju Uljanik Brodogradilišta predvodio je predsjednik uprave dipl. ing. Marinko Brgić, delegaciju BI glavni direktor prof.dr.sc. Vladimir Koroman, delegaciju FER-a dekan prof.dr.sc. Ne-djeljko Perić i delegaciju FSB dekan prof.dr.sc. Ivan Juraga koji je ujedno bio i mo-derator cijeloga sastanka.

Sastanak se sastojao iz dva dijela. U prvom se dijelu svaki od sudionika pre-dstavio i to na način da je čelnik usta-nove dao uvodne napomene, te su zatim prikazani potencijali u znanstvenom, stručnom i obrazovnom pogledu, prisut-nost u europskim fondovima i projektima i na kraju tehničke mogućnosti suradnje s Uljanik Brodogradilištem.

Nakon prvog dijela sastanka održan je ceremonijal potpisivanja Sporazuma

56 63(2012)1

AKTUALNOSTI

o suradnji na znanstveno-istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima izme-đu Uljanik Brodogradilišta i FSB-a. Kako su takvi bilateralni sporazumi već ranije potpisani između ostalih sudionika ovoga sastanka, može se konstatirati da su na taj način uspostavljeni uvjeti i temelji za osni-vanje jednog neformalnog konzorcija.

Nakon ceremonije potpisivanja svi su sudionici posjetili FSB-ov bazen za eksperimentalnu hidromehaniku u izgra-dnji, a za čiju je izgradnju upravo Uljanik Brodogradilište bio glavni donator.

Drugi dio sastanka bio je namijenjen raspravi i donošenju zaključaka. U sklo-pu rasprave ukratko je prikazan prije-dlog Makroprojekta hrvatske brodo-gradnje sastavljenog već ranije u sklopu aktivnosti Znanstvenog vijeća za po-morstvo HAZU, kao jedna potencijalna mogućnost zajedničkog nastupa ovog ne-formalnog konzorcija na međunarodnoj brodograđevnoj sceni. Govorilo se i o osnivanju jednoga tijela poput tehničko-tehnološkog instituta kao moderatora ovoga konzorcija prema van, o defi ni-ranju jasnih ciljeva, o prijedlogu okvirnih programa i okvirnih rubnih vremenskih akcijskih planova. Na kraju rasprave mo-derator sastanka, dekan FSB-a, zahvalio je svim diskutantima i predložio da FSB na osnovi rasprave i prezentacija pojedinih sudionika sastanka sastavi zaključke koji će se dati svim sudionicima na dopunu i autorizaciju i zatim objaviti kao službeni stav ovog neformalnog konzorcija.

MALA

BRODOGRADNJA

– NAUTIČKA

PROIZVODNJA

Nautički sajmovi

BOOT 2012 u Düsseldorfu

Prvi nautički sajam u dolazećoj godini uvijek je nešto posebno - obavi se obračun prošle godine i naznače novi pravci. Bilo je toga u sjevernonjemačkom Düsseldorfu puno, a s tom razlikom da kriza u nautičkoj industriji očito još nije prošla, posebice ne u Njemačkoj. Neki, kao recimo Fairline, Azimut, Drettmann su ponovno došli na-

BOOT 2012 u Düsseldorfu

Mirakul 30

Salona 35

5763(2012)1

AKTUALNOSTI

trag, neki kao Ferretti smanjili su broj plovila i veličinu izložbenoga prostora.

Ovogodišnji hrvatski prilog je već poz-nati Mirakul 30, potpuno nova jedrilica Sa-lona 35, te možda i Elan 48 Power koji se gradi u Obrovcu.

Nautička kriza još uvijek vedri i oblači iznad cijele Europe, a i Njemačka nije iz-nimka. Njemačku je među prvima udari-la kriza, a i među posljednjima će iz nje i otići. Njemci su vrlo racionalni i kad je u pitanju zabava na vodi, prije svega slušaju i prihvaćaju upute svojih političara – tre-ba štedjeti i štedjeti. U tom sloganu čini se bio je ovogodišnji već 43. BOOT. A ipak se

Elan 48 Power

Elan Fishing Line 650

je čak 50 000 stranaca. Što je najvažnije, cijeli nautički sektor u Njemačkoj je u 2011. godini okrenuo čak 1,77 milijardi eura.

Manje prepoznatljiv nastup Hrvatske

Iako na sajmu nije pokazao potpu-no nove modele vrlo je znakovit nastup motornoga dijela Elana Motor yachts sa sjedištem u Obrovcu. Svakako najviše po-zornosti pobuđuje redizajnirani Elan 48 power sa staklenim vratima i zatvorenim salonom, te cijela gama manjih motornih čamaca iz serije fi shingboats. Ovogodišnji BOOT pamtit će se, međutim, po odsutnosti znakovitoga lanjskoga hrvatskoga štanda s mnoštvom plovila. Pored već uobičajenoga i vrlo posjećenoga izložbenoga prostora Hr-vatske turističke zajednice ove godine tako nije primijećeno važnije učešće hrvatskih brodova. Tu su bili već viđeni Mirakul 30, te najnovija jedrilica splitskoga Ad boatsa - Salona 35, koja je ponovno plijenila po-glede mnogih njemačkih jedriličara.

_____________

Zagrebački sajam nautike 22. – 26. veljače 2012.

Na ovom bi se mjestu mogao mirne duše ponoviti tekst od prije godinu dana. Naime, najvažnija i s ovogodišnje prired-be jeste činjenica da se ona uopće održala te da je za razliku od nekih drugih vele-sajmskih projekata, tradicija sačuvana. Objavljujemo uobičajeni kolaž fotografi ja koje govore same za sebe i bez dodatnih opisivanja. Na marginama Sajma nautike održano je nekoliko popratnih skupova. U posebnom okviru donosimo prikaz je-dnog od njih.

nešto kreće. Poslije du-gog vremena pojavili su se engleski Fairline i njemački Drettmann, vratio se Azimut s četiri plovila i možda kao za-nimljivost — Ferretti je poprilično smanjio izložbene površine i broj izloženih plovila. No ipak, na sajmu je bilo blizu 500 000 po-sjetitelja, točno 1656 izlagača iz 62 države, a među posjetiteljima bilo

58 63(2012)1

AKTUALNOSTI

POMORSKI INSTITUT SPLIT

OBJAVA ZA TISAK u povodu skupa Uspješno poslo-vanje hrvatske pomorske indu-strije i nautičkog turizma na 21. međunarodnom Sajmu Nautika u Zagrebu

Predstavnici Pomorskog instituta iz Splita: prof.dr.sc. Roko Markovina, prof.dr.sc. Slobodan Beroš, prof.dr.sc. Neven Šerić i kapetan Ivan Knežević održali su predavanje Uspješno poslovanje hrva-tske pomorske industrije i nautičkog tu-rizma, te moderirali okrugli stol vezano za predstavljeni model upravljanja hrva-tskom brodogradnjom. Pomorski insti-tut iz Splita je virtualna institucija mul-tidisciplinarnog tipa u sklopu koje dje-

Očuvana tradicija sajmovanja – Sa Zagrebačkog sajma nautike 2012.

_____________

Voditelji skupa, s lijeva: kapetan Ivan Knežević, prof.dr.sc. Roko Markovina, prof.dr.sc. Neven Šerić i prof.dr.sc. Slobodan Beroš

5963(2012)1

AKTUALNOSTI

luju eminentni znanstvenici Sveučilišta u Splitu, te niz vanjskih suradnika ek-spertnog iskustva na području brodogra-dnje, strojarstva, pomorstva, ekonomije, prava, i drugih znanosti.

U prvom dijelu izlaganja Roko Markovina, sa FESB-a iz Splita, je dao detaljnu analizu uzroka današnjeg stanja brodogradnje u Republici Hrvatskoj, ukazavši na smjernice koje mogu osigu-rati da se ova, za nacionalno gospodar-stvo, važna grana unaprijedi, te osigura egzaktan realno ostvariv doprinos na-cionalnoj bruto bilanci.

Prof.dr.sc. Slobodan Beroš je ukazao na potencijal novogradnji u brodogradnji za povećanje inputa domaćih proizvoda, poluproizvoda i usluga, u sferi elektro-nike. U tom smislu evidentan je i poten-cijal zapošljavanja mladih educiranih stručnjaka.

Kapetan Ivan Knežević je u svom izlaganju predstavio model upravljanja hrvatskom brodogradnjom, na čijem je razvoju radio tim stručnjaka Pomorskog instituta. Model je predstavljen kroz sve varijable na kojima se temelji. Taj mo-del je već prepoznat od strane zaintere-siranih partnera iz Koreje i Vijetnama, zbog opće primjenjivosti. Isti model je potakao i interes jedne od najvećih ba-

naka koje posluju na prostoru Republike Hrvatske jer je na njemu moguće obliko-vati prilagođen fi nancijski proizvod za veliku i malu brodogradnju.

Predstavnici Pomorskog instituta iz Split su uputili poziv svim zainteresira-nim subjektima i iz segmenta male bro-dogradnje da im se slobodno obrate.

Okrugli stol je moderirao prof.dr.sc. Neven Šerić, te su predstavnici Pomor-skog instituta odgovarali na pitanja prisut-nih. U raspravi koja je uslijedila potvrđena je kompetentnost predstavnika Instituta da ponude odgovore i smjernice na sve di-leme u segmentu hrvatske brodogradnje.

U raspravi je između ostalog na-glašeno da o opstanku brodogradnje u Republici Hrvatskoj ovisi egzistencija više od 150.000 ljudi, te da je ta gospo-darska grana važna sastavnica identiteta nacionalnog gospodarstva. Usprkos ne-primjerenom tretmanu Vlade u razdoblju od 2009. do 2011. godine, hrvatska bro-dogradnja je prema realizaciji zadržala visoko 2. mjesto u Europi, a prisutna je i u svim svjetskim izvješćima, redo-vito puneći državni proračun. Ukup-ni učinak ugrađenih dijelova hrvatske proizvodnje u novogradnje je u istom razdoblju iznosio više od 2,91 puta ukupne prodajne vrijednosti brodova.

Za nove narudžbe brodova odgovoran je isključivo menadžment brodogradilišta. Ukoliko isti postavlja Vlada, odgo-vornost je na Vladi. Pomorski institut kontinuirano prati trendove potražnje na globalnom tržištu te može ponuditi relevantne smjernice struci. Istaknu-ti su i prijedlozi kojima bi se određeni infrastrukturni projekti od nacionalnog značaja (kao na primjer pelješki most) mogli efi kasnije, i dugoročno opravda-no, realizirati (primjerice — izgradnjom 2 trajektna pristaništa i dva nova trajek-ta, za koji projekt se može potaknuti in-teres domaćih i inozemnih investitora). Istaknute su i mogućnosti javno-pri-vatnog partnerstva u realizaciji mno-gih manjih projekata za koje Pomorski institut već posjeduje dokumentaciju (različiti plutajući objekti za turističke i druge svrhe, od kojih su neki i pred-stavljeni tijekom izlaganja — plutajuća parkirališta za manja turistička mjesta, opskrbni punktovi za nautičare, plutajuće platforme za noćnu zabavu i dr.). Takvim bi se projektima dodatno zaposlili navo-zi u hrvatskim brodogradilištima. Afi r-mativan stav hrvatske Vlade, nacionalne politike i medija dodatno će doprinijeti interesu domaćih i inozemnih poduzet-nika za ulaganje u takve projekte.

Caterpillar izabrao Germanischer Lloyd

Caterpillar je izabrao njemački klasi-fi kacijski zavod Germanischer Lloyd za provođenje Marine Service Assessment (MSA) certifi kata za CAT distributere i autorizirane servisne centre brodskih motora.

Caterpillarova globalna prodajna mreža je u mnogim svjetskim poz-natim lokacijama gdje nude prodaju, održavanje i potporu brodskih dizelskih motora, te generatorskih setova. Marine Service Assessment je osnova za visoku normu tehničkih sposobnosti i kakvoće distributera, te autoriziranih servisnih centara. Marine Service Assessment program čine formalizirane matrice s ciljem poboljšanja izgleda i kakvoće

lokacije distributera i autoriziranih ser-visnih centara. Germanischer Lloyd kao neovisna institucija svojim tehničkim i komercijalnim znanjem podiže CAT zastupničku mrežu na još viši stan-dard. Program certificiranja podiže

kakvoću zastupničke mreže sa boljom

tehničkom potporom, uređenijim radioni-cama, boljom prodajom, boljim znanjem tehničkoga osoblja, brzom administra-cijom, kraćim rokom isporuke i većim zadovoljstvom kupaca.

- Naši kupci u svijetu očekuju le-gendarni CAT servis, bez obzira gdje se njihovi brodovi nalaze za popravak ili remont. Uključenjem treće neovisne strane u procesu certifi ciranja želimo kupcima po cijelom svijetu pokazati našu usmjerenost k njihovom zadovolj-stvu sa CAT motorima i generatorima, rekao je P. Jaime Tetrault, Caterpillar Marine Power Systems direktor. Poslije uspješnoga ocjenjivanja, zastupnička mreža i autorizirani servisni centri dobit će Germanischer Lloyd certifi kat o postizanju norme Marine Service Assessment.

60 63(2012)1

AKTUALNOSTI

Vijest pred zaključenje broja

Novogradnja 716 porinuta pred više od 600 Riječana

Na svečanosti održanoj 13. ožujka 2012. godine, u Brodogradilištu 3. maj porinuta je Novogradnja 716. Riječ je o prvom iz serije od četiri tankera za prije-voz asfalta, nafte i kemikalija koje 3. maj gradi za švedsku tvrtku Wisby Tankers. Brod je dugačak 133 i širok 23 metra, no-sivost mu je 15000 dwt, a glavni pogonski motor izgrađen je u trećemajskoj tvornici motora i dizalica. Ovo je trenutno najveći asfalt-tanker na svijetu s dva neovisna tanka za prijevoz ovog tereta na tempera-turi od 250 C o.

Porinuće, koje je vodio Milan Boža-nović, otvorio je direktor Sektora Proizvo-dnja 3. maja Vladimir Jardas naglasivši iznimno teške i nezahvalne tržišne uvjete pri ugovaranju ovih brodova, ali i novost i izazov u našem proizvodnom programu. Uzvanicima se u ime tvrtke Wisby Tankers obratio Peter Rubinstein, osvrnuvši se na tradiciju i kvalitetu trećemajskog brodo-građevnog kadra. Presijecanjem konopca koje je obavila dugogodišnja zaposlenica 3. maja, diplomirani inženjer brodogradnje i rukovoditelj Biroa za razvoj proizvod-

3. MAJRIJEKA

nih procesa i investicije Mirna Kalajžić, Novo-gradnja 716 porinuta je u more. Na isti je navoz nakon toga položena ko-bilica ta treći tanker iz serije, Novogradnju 718.

Porinuće je, kao i svaka druga ovakva svečanost, bila otvorena za građanstvo, a novitet u organizaciji porinuća je obilazak brodogradilišta pod vodstvom turističkih vodiča. Vodiči iz Udru-ge turističkih vodiča Kvarnera proveli su kroz brodogradililšte više od 600 građana i oko 150 učenika osnovnih i srednjih škola riječkog prstena koji su došli u po-sjetu škveru na Kantridi i na svečanost porinuća koju su pratili sa susjednog na-voza. Građani su tom prigodom upoznati i s brodograđevnom tradicijom 3. maja duljoj od stoljeća.

Osim suradnje s Udrugom turističkih vodiča Kvarnera, po okončanju porinuća pokrenuta je i suradnja s Udrugom Žmer-go iz Opatije i pridruživanje 3. maja kam-panji Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš koja se provodi u sklopu global-nog projekta Let’s do it! i svjetske akcije

World Cleanup 2012. u kojoj sudjeluje 85 zemalja. Kampanja se u Hrvatskoj provodi pod pokroviteljstvom Predsje-dnika Republike Ive Josipovića, a uz po dršku Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te povjerenika EU za okoliš Ja-neza Potočnika. U ovu kampanju 3. maj se uključio po završetku porinuća kad se moglo vidjeti čišćenje navoza te akvato-rija oko brodogradililšta. Brodogradilište i Društvo sportskih aktivosti 3. maja pla-niraju se uključiti i u središnju akciju 21. travnja ove godine angažiranjem, između ostalog, i svojih ronioca u čišćenje pod-morja na Kantridi.

Porinuće Novogradnje 716 - lijevo, kobilica za Novogradnju 718 - dolje i gospođa Mirna Kalajžić kuma Novogradnje 716 - gore