dr dejan radojčić - zeleni brodovi za plavi dunav
TRANSCRIPT
![Page 1: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/1.jpg)
ZeleniZeleni brodovibrodovi zaza plaviplavi DunavDunavNeki ekološki aspekti brodova za dunavski plovni put
Prof. dr Dejan RadojčićProf. dr Dejan RadojčićMašinski fakultet u Beogradu Mašinski fakultet u Beogradu
DUNAVDUNAV –– NAJJAČA VEZA SA EVROPSKOM UNIJOMNAJJAČA VEZA SA EVROPSKOM UNIJOM
(Dunavska strategija Evropske unije i doprinosi – Srbije)
Ekonomija i transport
Privredna komora Srbije, 7. maj 2010.
![Page 2: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/2.jpg)
SADRSADRŽAJŽAJ
• Uvod – Statistika UPP EU za neupućene
• Zagađivanje okoline(od brodova)
CONTENTSCONTENTS
• Introduction – IWW EU
statistics for dummies
• Ship polution of the
environment
• Kontroverze - Propisi koji se odnose na izduvne gasove brodskih motora
• Posredan uticaj drugih ekoloških zahteva
• Controversy - Legislation
regarding the ship engine
emissions
• Indirect influence of other
ecological requirements
![Page 3: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/3.jpg)
UvodUvod -- Statistika Statistika UPP UPP EU EU zaza neupuneupućenećene
U odnosu na druge (grejanje, industriju, drumski transport),rečni transport je zanemarljivo mali potrošač goriva, a to znači i da relativno malo zagađuje okolinu. Unutar ukupnog transporta,na rečni otpada svega 1.5%
Within total traffic energy consumption Road+Rail+IWT,
IWT’s share is only about 1.5 %
Source: EEA
![Page 4: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/4.jpg)
UvodUvod -- Statistika Statistika UPP UPP EU EU za neupuza neupućenećene
Približan odnos 5 : 3 : 1 : 0.2
Sa 5 lit/t se može preći ovoliko km
Energy consumption in inland navigation
Source: EEA
Transport distance per mode
with fuel consumption of 5 lit/ton
Source: EC DG for energy & transport
Očekuje se da će 2030. efektivnost rečnog transporta porasti za oko 30%, dok će potrošnja goriva opasti za oko 15%(u odnosu na 1990)
![Page 5: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/5.jpg)
Source: INE & Planco
Eksterni troškovi za brod, voz i kamionEksterni troškovi za brod, voz i kamion Source: INE & Planco
Eksterni troškovi za brod su najmanji
Brodski transport je najprihvatljiviji i po pitanju CO2 emisija
Indirektno se zaključuje da je brodski transport i ekološki najprihvatljiviji
![Page 6: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/6.jpg)
Road
Source: Eurostatt⋅⋅⋅⋅km
(x bilion)
UvodUvod -- Statistika Statistika UPP UPP EU EU zaza neupuneupućenećene
Rečni transport praktično nema ograničenja u pogledu rasta. Na Rajni je moguće povećati obim transporta 4x, a na Dunavu čak 10x!
Jedino je rečni transport u
EU27 transport
performance by
modality
Inland shipping
Rail
Drumski transport nedopustivo raste!
Jedino je rečni transport u mogućnosti da rastereti puteve.
![Page 7: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/7.jpg)
Ko je ko u EU Ko je ko u EU Who is who in EUWho is who in EU
∼∼∼∼50% flote pripada Holandiji!∼∼∼∼50% flote pripada Holandiji!
Source: BVB
![Page 8: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/8.jpg)
Ko je ko na DunavuKo je ko na Dunavu Who is who on the DanubeWho is who on the Danube
Export
Import
Transit
Domestic
miliona tona
Bili smo i bolji!
TRANSPORT NA DUNAVU 2007. Kontejnerizacija:
• Luka Beograd je u SFRJ prekrcavala cca 6000 kont/godišnje!
• Duizburg 2 mil/god., Roterdam 10 mil/god.
• Najuspešnija kont. linija Bgd-Konstanca,danas se preveze oko 300 kont/godišnje!
• Savremen morski brod nosi 12000 kont. i prekrca ih za ∼3 dana!
Source: via donau, 2009
Straubing/Vilshofen
Melk/Dürnstein
Downstream Vienna
Gabcikovo/Budapest
Iron Gates
Batin Sector
Bala Arm
Najkvalitetniji sektor Dunava (širok, dubok, praktično nema uskih grla)
Srbija
prekrca ih za ∼3 dana!
![Page 9: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/9.jpg)
Zagađivanje okoline Zagađivanje okoline ((odod brodovabrodova) ) Regulisano međunarodnim, evropskim i nacionalnim propisima
Sledeći slajd
Source: Highlights 3/2003, SSPA
IMO (Marine Environment Protection Committee - MEPC) uvodi:
• Energy Efficiency Design Index (EEDI) for new ships
• Energy Efficiency Operational Index (EEOI) of an existing ship
• Ship Energy Management Plan (SEMP) voyage planning, power optimization...
• Convention on ship recycling regulations for recycling activities
• . . .
Propisi se permanentno pooštravaju
![Page 10: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/10.jpg)
Kontroverze u vezi propisa koji se odnose Kontroverze u vezi propisa koji se odnose na izduvne gasove dizel motorena izduvne gasove dizel motore
Kontroliše se:
• Ugljendioksid – CO2• Ugljenmonoksid – CO• Oksidi azota – NOX• Oksidi sumpora – SOX• Ugljovodonici – HCX• Čađ – PM
Štetne emisije gornjih komponenti se ne umanjuju na isti način!
• Brodski motori su čistiji od kamionskih samo u pogledu CO2 (zbog manje potrošnje goriva)
• Brodski motori su vrlo problematični u pogledu NOX, SOX i PM
Razlog: propisi za drumska vozila su i drukčiji i strožiji!
Zaključak:
Zbog neuporedivo blažih propisa i dužeg veka trajanja (brodski 20, kamionski 5 godina), brodski motori će postati relativno značajni zagađivači!
![Page 11: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/11.jpg)
Kontroverze u vezi propisa koji se odnose Kontroverze u vezi propisa koji se odnose na izduvne gasove dizel motorena izduvne gasove dizel motore• Brodski motor danas emituje više SOX, NOX i PM supstanci no veći broj
kamiona koji treba da prevezu istu količinu tereta.
• Da bi brodski motor bio na nivou kamionskog, neophodno je:1) Koristiti daleko čistije gorivo – u EU se očekuje LSF tek 2011. (LSF će imati
100x više sumpora od uobičajenog za drumska vozila!) – smanjuje SOX
2) Koristiti ERT (Emission Reduction Techniques), tj. a) katalizator (SCR), b) filter (PMF) i c) tempomat (ATM) – smanjuje NOX, PM i potrošnju goriva
Za EURO VI emisije neophodni su:
a) Brodski motori i goriva slični kamionskim, ili
b) Potpuno nova tehno-logija (gor. ćelije i sl.)
a) i b) donosi nove probleme
Ovo ima svoju cenu!
![Page 12: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/12.jpg)
Posredan uticaj drugih ekoloških zahtevaPosredan uticaj drugih ekoloških zahtevaDa bi se ostvarila neometana plovidba tokom cele (većeg dela) godine potrebno je obezbediti dubinu vode od 2.5 m (preporuka Dunavske komisije), što zahteva da se preduzmu veći infrastrukturni radovi, uglavnom na Gornjem i Donjem Dunavu
• Na Gornjem Dunavu kritičan je sektor Štraubing – Filshofen (hW-LNRL < 2 m (1.7 m))
• Na Donjem Dunavu kritičan je sektor Kalarasi – Brajla (hW-LNRL < 2.3 m (1.5 m))
Kada je niska voda, plovidba se često produžava za oko 110 km, kad se plovi ka/od Konstance (zbog kritičnih sektora -prikazano kružićima)
![Page 13: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/13.jpg)
Posredan uticaj drugih ekoloških zahtevaPosredan uticaj drugih ekoloških zahteva
• Veći infrastrukturni radovi obično negativno utiču na ekologiju i mogu nepovratno da poremete eko-ravnotežu Dunava (što se već delimično desilo na Gornjem Dunavu)
• Planirani infrastrukturni radovi su pokrenuli više “zelenih” nevladinih organizacija, koje se, s jedne strane zalažu za manje i kontrolisane infrastrukturne zahvate, a s druge, da se brodovi prilagode reci, a ne reka brodovima
• Ovo drugo, znači da dunavski brodovi treba da imaju (ili da se projektuju za) manji gaz
• Manji gaz u značajnoj meri umanjuje i nosivost broda i njegovu i brzinu,tj. efikasnost
• Brod projektovan za mali gaz ne može da bude efikasan i kada je voda dovoljno duboka
• Neefikasan brodski transport (i do sada slabo pozicioniran) ne može da konkuriše drumskom, koji je, opet, višestruko neprihvatljiv
• . . .NEOPHODAN JE KOMPROMIS!
![Page 14: Dr Dejan Radojčić - Zeleni brodovi za plavi Dunav](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022013120/5892ebf81a28ab2f128b5a75/html5/thumbnails/14.jpg)
Hvala na pažnjiHvala na pažnji