uprava poljoprivrednog gospodarstva - agririsk.agr.hragririsk.agr.hr/uprava-pdf/upg.pdf ·...

Uprava poljoprivrednog Uprava poljoprivrednog gospodarstvagospodarstva

((FarmFarm managementmanagement))

ManagementManagement

��PsihologijaPsihologija��SociologijaSociologija��EkonomijaEkonomija

ManagementManagement

��PlaniranjePlaniranje��OrganiziranjeOrganiziranje�� ImplementacijaImplementacija��KontrolaKontrola��KadroviranjeKadroviranje

ManageriManageri

��TreneriTreneri��KladioničariKladioničari��RoditeljiRoditelji��PolitičariPolitičari

Značajke Značajke manageramanagera

�� Preuzimati inicijativePreuzimati inicijative

��Motivirati zaposlenikeMotivirati zaposlenike�� Kvalitetno komuniciratiKvalitetno komunicirati�� Biti kreativanBiti kreativan�� Biti uvjerljivBiti uvjerljiv�� Biti marljivBiti marljiv�� Biti stručanBiti stručan

FarmFarm managementmanagement

�� Proučavanje načina i sredstava Proučavanje načina i sredstava organiziranja zemlje, radne snage i organiziranja zemlje, radne snage i kapitala uz primjenu tehničko kapitala uz primjenu tehničko tehnoloških znanja i vještina u svrhu tehnoloških znanja i vještina u svrhu ostvarenja maksimalne dobitiostvarenja maksimalne dobiti


��Značaj Značaj managementamanagementa na ostvarene na ostvarene rezultaterezultate


��Danas Danas –– aktivniji pristup aktivniji pristup managementumanagementu

��Tržište, razvoj tehnologije, Tržište, razvoj tehnologije, konkurencija, promjena zakona, konkurencija, promjena zakona, “zdrava hrana”“zdrava hrana”


��Poljoprivredni Poljoprivredni managementmanagement = = industrijski industrijski managementmanagement

��Standardi, tehnike, analiza Standardi, tehnike, analiza poslovanja, financijska izvješća, poslovanja, financijska izvješća, računalaračunala

Specifičnosti Specifičnosti farmfarmmanagementamanagementa

�� Poslovanje uz biološke procese (konverzija Poslovanje uz biološke procese (konverzija hrane, klimatska ograničenja)hrane, klimatska ograničenja)

�� Povećani riziciPovećani rizici�� Fiksni resursiFiksni resursi�� Male proizvodne jedinice Male proizvodne jedinice –– sve u jednomsve u jednom�� Savršena konkurentnost (veliki broj malih Savršena konkurentnost (veliki broj malih proizvoproizvođđača)ača)


��Važnost financijskih izvješća za Važnost financijskih izvješća za kreditiranje kreditiranje –– slika poslovanjaslika poslovanja

��Konkuriranje za kreditimaKonkuriranje za kreditima��Pregovaranje oko uvjetaPregovaranje oko uvjeta


��Strateški Strateški managementmanagement

��Taktički Taktički managementmanagement

Sadržaj vježbiSadržaj vježbi

•• Troškovi i kalkulacijeTroškovi i kalkulacije•• Financijska izvješćaFinancijska izvješća•• Mjerila uspješnosti poslovanjaMjerila uspješnosti poslovanja•• Funkcija proizvodnjeFunkcija proizvodnje•• Specijalizacija proizvodnjeSpecijalizacija proizvodnje•• Intenzivnost proizvodnjeIntenzivnost proizvodnje•• Rizici u poljoprivrediRizici u poljoprivredi•• Investicije u poljoprivrediInvesticije u poljoprivredi•• Financiranje Financiranje •• Poslovni planovi i elaboratiPoslovni planovi i elaborati

PRIHODIPRIHODI

•• Vrijednosno izražena količina naplaćenog Vrijednosno izražena količina naplaćenog kapitalakapitala

•• Poslovni i izvanredniPoslovni i izvanredni

•• UP = prinos x tržišna cijenaUP = prinos x tržišna cijena

TROŠKOVITROŠKOVI

•• RashodiRashodi•• UtrošakUtrošak•• Trošak Trošak

TROŠKOVITROŠKOVI

•• U novcu izražena količina živog ili U novcu izražena količina živog ili opredmećenog rada, uračunatih opredmećenog rada, uračunatih ugovornih i zakonskih obveza ugovornih i zakonskih obveza potrebna za proizvodnju odrepotrebna za proizvodnju određđenih enih učinakaučinaka


•• Osnovna podjela:Osnovna podjela:

Fiksni i varijabilniFiksni i varijabilniUkupni i prosječniUkupni i prosječni

TROŠKOVITROŠKOVI

•• AmortizacijaAmortizacija

Financijski rezultatFinancijski rezultat

•• FR = UP FR = UP -- UTUT

Troškovi Troškovi -- zadacizadaci

•• Odredi prihode, troškove, poslovni Odredi prihode, troškove, poslovni rezultat proizvodnje 30 ha pšenice. rezultat proizvodnje 30 ha pšenice. Ostvareni prinos je 5,5 t/ha. Otkupna Ostvareni prinos je 5,5 t/ha. Otkupna cijena iznosi 0,90 kn/kg. Troškovi cijena iznosi 0,90 kn/kg. Troškovi proizvodnje iznose 3500 kn/ha.proizvodnje iznose 3500 kn/ha.


•• Odredite Odredite vtvt ako je zadano:ako je zadano:

655040

505030

405020

305010

0501

utFT Q


•• Odredite minimalnu otkupnu cijenu Odredite minimalnu otkupnu cijenu pšenice da proizvodnja pšenice bude pšenice da proizvodnja pšenice bude isplativija od proizvodnje soje. Ukupni isplativija od proizvodnje soje. Ukupni troškovi u proizvodnji soje iznose 2500 troškovi u proizvodnji soje iznose 2500 kn/ha, a u proizvodnji pšenice 3200 kn/ha. kn/ha, a u proizvodnji pšenice 3200 kn/ha. Prinos soje iznosi 3,5 t/ha, a prinos Prinos soje iznosi 3,5 t/ha, a prinos pšenice 4,5 t/ha. Otkupna cijena soje 0,9 pšenice 4,5 t/ha. Otkupna cijena soje 0,9 kn/kg.kn/kg.

Pokriće varijabilnog troška Pokriće varijabilnog troška ((GrossGross marginmargin analiza)analiza)

��Uzima u obzir ukupne prihode i Uzima u obzir ukupne prihode i ukupne varijabilne troškoveukupne varijabilne troškove

�� PVT=UP PVT=UP -- VTVT


��Upotreba:Upotreba:

�� isplativost pojedine proizvodnje isplativost pojedine proizvodnje ��Usporedba dviju tehnologija iste Usporedba dviju tehnologija iste proizvodnjeproizvodnje


�� Zadatak:Zadatak:

�� Odredite pokriće varijabilnog troška ako je Odredite pokriće varijabilnog troška ako je zadano:zadano:

�� Prinos mlijeka po kravi 6.500 litara, Prinos mlijeka po kravi 6.500 litara, prodajna cijena mlijeka 2,54 kn/l.Prihod prodajna cijena mlijeka 2,54 kn/l.Prihod od prodaje teladi 2.100 kn.Poticaj 800 od prodaje teladi 2.100 kn.Poticaj 800 kn/kravi. Troškovi stočne hrane 9.500 kn, kn/kravi. Troškovi stočne hrane 9.500 kn, veterinarski troškovi 1.600 kn, trošak veterinarski troškovi 1.600 kn, trošak kamata 5000 kn, amortizacija 2.300 kn, kamata 5000 kn, amortizacija 2.300 kn, ostali varijabilni troškovi 900 kn.ostali varijabilni troškovi 900 kn.

CIJENA KOŠTANJACIJENA KOŠTANJA

�� Zbroj troškova u proizvodnom Zbroj troškova u proizvodnom procesu potrebnih za proizvodnju procesu potrebnih za proizvodnju jedinice jedinice outputaoutputa


��U praksi:U praksi:��Cijena koštanja = prosječni ukupni Cijena koštanja = prosječni ukupni trošaktrošak

�� c.k. = ukupni trošak / proizvodnjac.k. = ukupni trošak / proizvodnja


�� Problem:Problem:��Odrediti c.k. u vezanoj proizvodnjiOdrediti c.k. u vezanoj proizvodnji

��Rješenje : Rješenje : udio troškova pojedine proizvodnje udio troškova pojedine proizvodnje jednak tržišnom udjelu jednak tržišnom udjelu tjtj. udjelu u . udjelu u ukupnim prihodima ukupnim prihodima

c.k.=UT/UP x prodajna cijenac.k.=UT/UP x prodajna cijena


�� U proizvodnji mlijeka ostvareni su U proizvodnji mlijeka ostvareni su sljedeći rezultati po kravi: 5500 litara sljedeći rezultati po kravi: 5500 litara mlijeka, tele od 150 kg, 10 tona stajskog mlijeka, tele od 150 kg, 10 tona stajskog gnoja, prirast od 30 kilograma. Ukupni gnoja, prirast od 30 kilograma. Ukupni troškovi u proizvodnji po kravi iznosili su troškovi u proizvodnji po kravi iznosili su 15.000 kuna. Prodajne cijene su 15.000 kuna. Prodajne cijene su sljedeće: mlijeko= 2,5 kn/l; tele=20 sljedeće: mlijeko= 2,5 kn/l; tele=20 kn/kg, stajski gnoj=0,25 kn/kg i kn/kg, stajski gnoj=0,25 kn/kg i kilogram prirasta=8 kn. Izračunajte kilogram prirasta=8 kn. Izračunajte ukupni prihod u proizvodnji i cijenu ukupni prihod u proizvodnji i cijenu koštanja mlijeka.koštanja mlijeka.

TOČKA POKRIĆATOČKA POKRIĆA

�� Iznos prodaje kod koje su prihodi jednaki Iznos prodaje kod koje su prihodi jednaki troškovitroškovi

�� Poslovanje iznad točke pokrića Poslovanje iznad točke pokrića –– dobitdobit�� Poslovanje ispod točke pokrića Poslovanje ispod točke pokrića -- gubitakgubitak


�� Pokazuje: Prag rentabilnosti Pokazuje: Prag rentabilnosti poslovanjaposlovanja

a) Koliko proizvoda treba prodati da bi a) Koliko proizvoda treba prodati da bi poslovanje bilo na nuliposlovanje bilo na nuli

b) Po kojoj minimalnoj cijeni treba b) Po kojoj minimalnoj cijeni treba prodati proizvod da bi poslovanje bilo prodati proizvod da bi poslovanje bilo na nulina nuli

Zona dobitka

Zona gubitka

GrafiGrafiččki prikaz praga ki prikaz praga

rentabilnosti (rentabilnosti (TVP,BEATVP,BEA,,……))

10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100 % Stupanj iskorištenja kapaciteta (%IK)

Prihodi/Troškovi u 000 000

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

Prihodiprodaje

Varijabilnitroškovi

Fiksnitroškovi

Točka

pokri ća

Ukupni troškovi


OdreOdređđivanje:ivanje:

UP UP –– UT = 0UT = 0UP = UTUP = UT

Prodajna cijena x proizvodnja = UKUPNI Prodajna cijena x proizvodnja = UKUPNI TROŠKOVITROŠKOVI


�� Zadatak:Zadatak:

��Odredite točku pokrića u proizvodnji Odredite točku pokrića u proizvodnji jabuka na 1 ha ako je zadano:jabuka na 1 ha ako je zadano:

�� Prodajna cijena 2,80 kn/kg, poticaj Prodajna cijena 2,80 kn/kg, poticaj 1.250 kn/ha, varijabilni troškovi 1.250 kn/ha, varijabilni troškovi 40.500 kn, fiksni troškovi 9.500 kn.40.500 kn, fiksni troškovi 9.500 kn.

Zadaci troškovi:Zadaci troškovi:

�� Odredi financijski rezultat, Odredi financijski rezultat, grossgross marginmargin i i točku pokrića proizvodnje u proizvodnji točku pokrića proizvodnje u proizvodnji krušaka ukoliko je zadano: krušaka ukoliko je zadano:

�� proizvodna površina 2 ha, ostvaren prinos proizvodna površina 2 ha, ostvaren prinos 20 t/ha, 75% I.klasa, 25% II.klasa. 20 t/ha, 75% I.klasa, 25% II.klasa. Prodajna cijena I.klasa 5 kn/kg, II. klasa 2 Prodajna cijena I.klasa 5 kn/kg, II. klasa 2 kn/kg. Troškovi mineralne gnojidbe 1100 kn/kg. Troškovi mineralne gnojidbe 1100 kn/ha, troškovi zaštite 5500 kn/ha. Učinak kn/ha, troškovi zaštite 5500 kn/ha. Učinak u berbi je 50 kg/h. Cijena berbe 25 kn/h. u berbi je 50 kg/h. Cijena berbe 25 kn/h. Kruške su pakirane u sanduke kapaciteta Kruške su pakirane u sanduke kapaciteta 8 kg. Cijena sanduka je 3 kn/kom. Ostali 8 kg. Cijena sanduka je 3 kn/kom. Ostali fiksni troškovi 6.500 kn.fiksni troškovi 6.500 kn.

USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI

Uspješnost Uspješnost

–– odnos rezultata reprodukcije i ulaganja odnos rezultata reprodukcije i ulaganja u njihovo ostvarenjeu njihovo ostvarenje


3 pitanja:3 pitanja:–– UsklaUsklađđenost proizvoda / usluga sa enost proizvoda / usluga sa preferencijama potrošačapreferencijama potrošača

–– Zadovoljavajući odnos učinaka i Zadovoljavajući odnos učinaka i uloženih resursauloženih resursa

–– Korištenje resursa Korištenje resursa –– maxmax. profit . profit


ProizvodnostProizvodnost–– Učinkovitost radaUčinkovitost rada––Odnos ostvarenih učinaka i uloženog Odnos ostvarenih učinaka i uloženog radarada––proizvproizv.= ostvarena .= ostvarena proizvproizv./ količina ./ količina radarada–– Satna, dnevna, godišnjaSatna, dnevna, godišnja–– Indeks proizvodnosti Indeks proizvodnosti ––ostvarena/planiranaostvarena/planirana


EkonomičnostEkonomičnost–– Stupanj štedljivosti u ostvarivanju Stupanj štedljivosti u ostvarivanju učinakaučinaka–– e = UP/UTe = UP/UT–– e>1 e>1 –– ekonomičnoekonomično–– e<1 e<1 –– neekonomičnoneekonomično–– e=1 e=1 –– na granici ekonomičnostina granici ekonomičnosti

–– povećanje ekonomičnostipovećanje ekonomičnosti


Rentabilnost (profitabilnost)Rentabilnost (profitabilnost)

unosnost uloženog kapitalaunosnost uloženog kapitala––r = dobit/uloženi kapitalr = dobit/uloženi kapitaluloženi kapital uloženi kapital –– vlastiti kapital vlastiti kapital poduzeća + sredstva poduzeća poduzeća + sredstva poduzeća (osnovna i obrtna)(osnovna i obrtna)Usporedba rentabilnostiUsporedba rentabilnosti


Izračunajte produktivnost, ekonomičnost, Izračunajte produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost, na osnovu podataka iz tablice. rentabilnost, na osnovu podataka iz tablice. Obratite pozornost na jedinice mjereObratite pozornost na jedinice mjere

ELEMENTI JEDINICA MJERE

KOLIČINA

Ostvaren prinos kg/ha 4,5 Površina zemljišta ha 2 Prodajna cijena kn/kg 2,5 Državni poticaj kn/ha 2500 Fiksni troškovi kn 10000 Varijabilni troškovi kn/ha 6000 Količina ljudskog rada sati 150 Uloženi kapital kn 53000


U berbi jabuka na obiteljskom U berbi jabuka na obiteljskom gospodarstvu ostvarena je gospodarstvu ostvarena je produktivnost (proizvodnost) od 50 produktivnost (proizvodnost) od 50 kg /h uz utrošenih 400 sati rada. kg /h uz utrošenih 400 sati rada. Prodajna cijena jabuka je 3,0 kn/kg. Prodajna cijena jabuka je 3,0 kn/kg. Temeljem državnih poticaja, Temeljem državnih poticaja, gospodarstvu je dodatno isplaćeno gospodarstvu je dodatno isplaćeno 2.500 kn. Koliko iznosi koeficijent 2.500 kn. Koliko iznosi koeficijent ekonomičnosti u toj poslovnoj godini ekonomičnosti u toj poslovnoj godini ako ukupni troškovi iznose 40.000 kn ako ukupni troškovi iznose 40.000 kn


Gospodarstvo se bavi proizvodnjom Gospodarstvo se bavi proizvodnjom jabuka na površini 3 ha. Ostvareni jabuka na površini 3 ha. Ostvareni prinos je 14 t/ha. Cijena koštanja prinos je 14 t/ha. Cijena koštanja proizvodnje jabuka je 3,5 kn/kg. proizvodnje jabuka je 3,5 kn/kg. Prodajna cijena je 4,5 kn/kg. Prodajna cijena je 4,5 kn/kg.

Odredite poslovni rezultat i Odredite poslovni rezultat i koeficijent ekonomičnosti. koeficijent ekonomičnosti.

TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆATEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

BilancaBilancaRačun dobiti i gubitkaRačun dobiti i gubitkaIzvješće o novčanom tokuIzvješće o novčanom tokuBilješke uz financijska izvješćaBilješke uz financijska izvješćaIzvješće o promjeni glavniceIzvješće o promjeni glavnice

TEMELJNA FINANCIJSKA TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆAIZVJEŠĆA

Bilanca:Bilanca:sustavni pregled imovine sustavni pregled imovine (sredstava), kapitala i obveza (izvora (sredstava), kapitala i obveza (izvora sredstava) poduzetnika sredstava) poduzetnika na odrena određđeni eni datumdatum

TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆATEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Bilanca:Bilanca:Imovina (sredstva) Imovina (sredstva) –– aktivaaktivaIzvori sredstava (kapital i obveze) Izvori sredstava (kapital i obveze) ––pasivapasiva

Aktiva = PasivaAktiva = Pasiva

BILANCABILANCA

Aktiva Aktiva dugotrajna imovinadugotrajna imovina

NekretnineNekretnineDugotrajna nematerijalna imovinaDugotrajna nematerijalna imovina

kratkotrajna imovinakratkotrajna imovinaNovacNovacNovčani ekvivalentiNovčani ekvivalentiKratkotrajna nematerijalna imovinaKratkotrajna nematerijalna imovina

BILANCABILANCA

PasivaPasivaKapitalKapital–– Temeljni kapitalTemeljni kapital–– Zadržana dobitZadržana dobit–– RezerveRezerve

ObvezeObveze–– Dugoročne obvezeDugoročne obveze–– Kratkoročne obvezeKratkoročne obveze

RAČUN DOBITI I GUBITKARAČUN DOBITI I GUBITKA

Račun dobiti i gubitka je pregled Račun dobiti i gubitka je pregled prihoda, rashoda te ostvarenog prihoda, rashoda te ostvarenog financijskog rezultata poduzetnika u financijskog rezultata poduzetnika u odreodređđenom vremenskom razdoblju enom vremenskom razdoblju Godišnje, polugodišnje, kvartalnoGodišnje, polugodišnje, kvartalno

RAČUN DOBITI I GUBITKARAČUN DOBITI I GUBITKA

Ukupni prihodi Ukupni prihodi –– poslovni + poslovni + izvanredniizvanredniUkupni rashodi Ukupni rashodi –– poslovni + poslovni + izvanredniizvanredni

Bruto dobitBruto dobitPorez na dobitPorez na dobitNeto dobitNeto dobit

NAMJENA FINANCIJSKIH IZVJEŠĆANAMJENA FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA

LikvidnostLikvidnostZaduženostZaduženostProfitabilnostProfitabilnostAktivnostAktivnost

LikvidnostLikvidnostLikvidnostLikvidnost ukazuje na moguukazuje na moguććnosti transformacije imovine u nosti transformacije imovine u lako lako unovunovččiveive oblike (gotovina) oblike (gotovina) tjtj. sposobnost nesmetane . sposobnost nesmetane cirkulacije u procesu promjene oblika imovinecirkulacije u procesu promjene oblika imovineMoguMoguććnost tvrtke u podmirivanju kratkoronost tvrtke u podmirivanju kratkoroččnih obvezanih obveza

Veći od 1 Veći od 1 -- OKOK

Pokazatelji likvidnosti

Koeficijent ubrzane likvidnosti (novac + potraživanja) / kratkoročne obveze

Koeficijent tekuće likvidnosti kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze

ZaduženostZaduženost

Odnos vlastitih i pozajmljenih sredstvaOdnos vlastitih i pozajmljenih sredstva

Koeficijent zaduženosti manji od 0,50 Koeficijent zaduženosti manji od 0,50 -- OKOK

Pokazatelji zaduženosti

Koeficijent zaduženosti ukupne obveze / ukupna imovina

Koeficijent vlastitog financiranja kapital / ukupna imovina

AktivnostAktivnost

Pokazatelji aktivnosti

Koeficijent obrta ukupne imovine ukupni prihod / ukupna imovina

Koeficijent obrta kapitala prihod od prodaje / kapital

ProfitabilnostProfitabilnost

Pokazatelji profitabilnosti

Profitabilnost kapitala neto dobit / kapital

Neto rentabilnost imovine (neto dobit + kamate) / ukupna imovina

ROE ROE -- Viši u odnosu na štednju u bankamaViši u odnosu na štednju u bankama

Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje

�� Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih čimbenika s ciljem stvaranja proizvoda čimbenika s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potrebanamijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba

�� Funkcija proizvodnje Funkcija proizvodnje –– količinu proizvodnje koja količinu proizvodnje koja se može proizvesti različitim kombinacijama se može proizvesti različitim kombinacijama utrošakautrošaka

�� Odnos Odnos inputinput--outputoutput


rad1 2 3 4 5

q2 =40

q3 =601

2

3

4

5kapital


�� Ekonomija obujma Ekonomija obujma �� sniženje prosječnih troškova uslijed povećanja sniženje prosječnih troškova uslijed povećanja proizvodnjeproizvodnje

�� Zakon Zakon opadajućihopadajućih prinosaprinosa�� smanjenje rasta dodatnog prinosasmanjenje rasta dodatnog prinosa

�� Optimum Optimum ----------marginalna analiza marginalna analiza


�� Zakon minimumaZakon minimuma�� Zakon maksimuma Zakon maksimuma �� Zakon supstitucijeZakon supstitucije


�� Optimum Optimum inputinput--outputoutput::�� 1. granični trošak 1. granični trošak ≤ ≤ granični prihodgranični prihod (prodajna cijena)(prodajna cijena)

gtgt ≤ pc≤ pc

�� 2. dodatni trošak jednak dodatnom prihodu 2. dodatni trošak jednak dodatnom prihodu

∆∆∆∆∆∆∆∆x * x * pxpx ≤ ≤ ∆∆∆∆∆∆∆∆Y * Y * pypy

�� 3. 3. derivacija funkcije proizvodnjederivacija funkcije proizvodnjederivacija f(x)*derivacija f(x)*pypy -- pxpx = 0= 0


�� Optimum Optimum inputinput--inputinput

px1px2

∆x2∆x1 ≥−


Q FT VT 5 30 100 15 30 200 23 30 300 30 30 400 36 30 500 39 30 600

�� Cijena Cijena outputaoutputa iznosi 15 kn/iznosi 15 kn/jdjd. Odredite optimalnu razinu . Odredite optimalnu razinu proizvodnje postupkom marginalne analize ako je zadanoproizvodnje postupkom marginalne analize ako je zadano


5650700

5600650

5500600

5300550

5000500

4400450

∆∆∆∆Y * py∆∆∆∆x * pxOstvareni prinos pšenice (kg/ha)

količina NPK

(kg/ha)

Cijena pšenice na nekom tržištu iznosi 0,90 kn/kg. Cijena NPK 15Cijena pšenice na nekom tržištu iznosi 0,90 kn/kg. Cijena NPK 15::1515:15 iznosi 1,9 :15 iznosi 1,9 kn/kg. Odredi optimalnu razinu gnojidbe ukoliko su ostvarenikn/kg. Odredi optimalnu razinu gnojidbe ukoliko su ostvareni sljedeći rezultatisljedeći rezultati


�� Funkcija odnosa mliječnosti i utroška krmnih jedinica je Funkcija odnosa mliječnosti i utroška krmnih jedinica je slijedeća:slijedeća:

�� Y= 5000 + 1,2554xY= 5000 + 1,2554x-- 0,00086 x20,00086 x2

Odredi optimalnu razinu ulaganja (hranidbe) obzirom na Odredi optimalnu razinu ulaganja (hranidbe) obzirom na cijenu mlijeka od 2,2 kn/l i cijenu krmne jedinice od 1,3 cijenu mlijeka od 2,2 kn/l i cijenu krmne jedinice od 1,3 kn/kg.kn/kg.


Slijedeće kombinacije krmiva u obroku, izražene u odgovarajućim Slijedeće kombinacije krmiva u obroku, izražene u odgovarajućim jedinicama mjere, osiguravaju proizvodnju od 20 l mlijeka po krajedinicama mjere, osiguravaju proizvodnju od 20 l mlijeka po kravi vi dnevno:dnevno:

�� Odredite ekonomski najprihvatljiviju kombinaciju, ako je cijena Odredite ekonomski najprihvatljiviju kombinaciju, ako je cijena krmiva krmiva A=16 kn, a krmiva B=8 kn po jediniciA=16 kn, a krmiva B=8 kn po jedinici

krmivo A j.m.

krmivo B j.m.

x1 x2 7 5 6 6 5,5 7 6,5 8


�� Uz koje prinose pšenice se isplati zamijeniti Uz koje prinose pšenice se isplati zamijeniti proizvodnju soje s proizvodnjom pšenice. Ukupni proizvodnju soje s proizvodnjom pšenice. Ukupni troškovi u proizvodnji soje iznose troškovi u proizvodnji soje iznose 2500 kn/ha2500 kn/ha, , a u proizvodnji pšenice a u proizvodnji pšenice 3200 kn/ha3200 kn/ha.. Prinos Prinos soje iznosi soje iznosi 3,5 t/ha3,5 t/ha. Otkupna cijena pšenice je . Otkupna cijena pšenice je 1,1 kn/kg1,1 kn/kg, soje , soje 0,9 kn/kg0,9 kn/kg..

Specijalizacija proizvodnje

� Orijentacija gospodarstva na proizvodnju manjeg broje različitih proizvoda


� Prednosti specijalizacije:� Niži troškovi� Intenzivnija proizvodnja� Niža cijena koštanja� Veća kvaliteta proizvoda� Potrebno manje mehanizacije� Pojednostavljeno upravljanje


� Nedostaci specijalizacije:� Veći rizici� Sezonski karakter rada� Otežano održavanje tla� Sporiji obrt sredstava


� Određivanje specijaliziranosti gospodarstva:

a) proizvodna strukturab) tržna struktura – prodaja


� Mjerenje specijaliziranosti gospodarstva� (tržna struktura)

I = 10.000 / ∑ u2

I – indeks raznovrsnostiU – tržni udio pojedinog proizvoda


proizvodnja Prodajna cijena prinos Gospodarstvo A

Gospodarstvo B

pšenica 1,0 kn/kg 4,5 t/ha 5 ha 8 ha

kukuruz 0,60 kn/kg 8 t/ha 10 ha 15 ha

šećerna repa 0,3 kn/kg 50 t/ha 10 ha 12 ha

tov svinja 10 kn/kg 120 kg/kom 50 kom

tov junadi 14 kn/kg 500 kg/kom 20 kom

Koje je od ova dva gospodarstva specijaliziranije

Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje

� Razina ulaganja proizvodnih resursa po jedinici kapaciteta

� “kapacitet” – zemljište, štala, trs, biljka…


� Proizvodnja prema intenzitetu:� Intenzivna� Ekstenzivna

� Prema strukturi resursa� Radno intenzivna� Kapital intenzivna


� Pokazatelji intenzivnosti

� Naturalni (količinski) � Uvjetno grlo stoke� Koeficijenti intenzivnosti - broj uvjetnih grla se može izračunati uporabom koeficijenata koji se pridružuju svakoj vrsti stoke

� Žitne jedinice

� Vrijednosni (novčani)� Ukupni troškovi po jedinici � Ukupni dohodak po jedinici� Vrijednost proizvodnje po jedinici

Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje� Uvjetno grlo stoke: osnova (standard)

� životinja ili skupina istovrsnih životinja težine 500 kg

Broj UG= Broj stoke x živa vaga stoke x broj dana stoke na gospodarstvu/365500

Intenzivnost izračunavamo dijeljenjem broja uvjetnihgrla s kapacitetom (površina zemljišta, površina staje, veličina gospodarstva)

I izvanredno visoka intenzivnost >1,2 UG/haVII vrlo slaba intenzivnost < 0,25 UG/ha


� Izračunaj broj uvjetnih grla stoke na gospodarstvu ako ono posjeduje 5 krava (prosječne težine 600 kg, na gospodarstvu su tijekom cijele godine), 2 teleta (120 kg, 60 dana na gospodarstvu), 10 krmača (150kg, 365 dana) i 100 prasadi (25 kg, 60 dana na gospodarstvu). Promatrano gospodarstvo raspolaže s 10 ha zemljišta


� Žitne jedinice:� 1 kg žitarica= 1 žitna jedinica (žj)� 1 kg soje= 1,5 žj� 1 kg krumpira= 0,3 žj� 1 kg šećerne repe= 0,25 žj� 1 kg uljane repice= 2,0 žj� 1 kg povrće= 0,2 žj� 1 l mlijeka = 0,7 žj� 1 kg goveđeg mesa= 6,0 žj� 1 kg svinjskog mesa = 5 žj� 1 l rakije =2,0 žj


� Izračunajte, korištenjem žitnih jedinca, koje od ova dva poljoprivredna gospodarstva ima intenzivniju proizvodnju.

� Prosječni prinosi po hektaru su podjednaki na oba gospodarstva iiznose 5 t/ha pšenice, 10 t/ha kukuruz, 50 t/ha šećerna repa.

PROIZVODNJA GOSPODARSTVO A GOSPODARSTVO B pšenica 10 ha 8 ha kukuruz 20 ha 20 ha šećerna repa 8 ha 2 ha Tov svinja 10000 kg (žive vage)

Rizici u poljoprivredi

� Rizici – mogućnost nastupanja događaja koji odstupaju od očekivanih i planiranih

� Upravljanje rizikom je postupak identificiranja, ocjenjivanja i razumijevanja mogućih rizika u svrhu reduciranja ili ublažavanja posljedica neželjenih pojava tijekom proizvodnog procesa.


� Rizik u poljoprivredi je mogućnost postizanja rezultata u poslovanju koji odstupaju od očekivanih i poželjnih.


� Upravljanje rizikom (Risk management) je postupak identificiranja, ocjenjivanja i razumijevanja mogućih rizika u svrhu reduciranja ili ublažavanja posljedica neželjenih pojava tijekom proizvodnog procesa.


� Potrebno je prepoznati moguće izvore rizika

� Mnogi rizici mogu biti ublaženi� Upravljanje rizikom treba uključiti u poslovni plan

Rizici su svuda oko nas

Vremenske prilike su nepredvidljive

Rizici su svuda oko nas

Cijene su promjenljive

12 13 14 15 16 17 18 19

sij.95

tra.95

srp.95

lis.95

sij.96

tra.96

srp.96

lis.96

sij.97

tra.97

srp.97

lis.97

sij.98

tra.98

srp.98

lis.98

sij.99

tra.99

srp.99

lis.99

Poljoprivrednici se suočavaju s brojnim rizicima

Klima

Cijene Ljudski rad

Promjene donose nove rizike

Jeste li sigurni u sigurnost onoga što jedete

VAŽNO!!!

Uključiti rizik u svoje poslovne planove

1.Prepoznati rizik2. Izbjeći neke rizike3.Isplanirati alternativne rješenja

Vrste rizika

Proizvodni rizici

Vrste rizika

Proizvodni rizik

Upravljanje:� Tehnologija proizvodnje

� Osiguravanje usjeva

� Diverzifikacija

Vrste rizika

Proizvodni rizik

Tehnologija proizvodnje� Stručna znanja, edukacije, savjetovanja

Vrste rizika

Proizvodni rizik

Osiguravanje usjeva� Zaštita od nepovoljnih događanja� Osiguravanje voćarsko vinogradarske, povrtlarske, ratarske proizvodnje

� Subvencionirano od strane države, lokalne uprave i samouprave

� Upisnik

Vrste rizika

Proizvodni rizik

Diverzifikacija- Ne stavljati sva jaja u istu košaru

Vrste rizika

Cjenovni rizik

Cijene rastu i padaju

Utjecaj brojnih čimbenika

Varijabilnosti cijena inputa i outputa

Vrste rizika

Cjenovni rizik

Upravljanje:� Planiranje oscilacija� Analiza osjetljivosti� Ugovaranje otkupa� Direktna prodaja� Diverzifikacija

Vrste rizika

Cjenovni rizikDirektna prodaja - Jednostavnija kontrola cijena

- Povoljnosti lojalnosti kupaca

- Zahtjeva zadovoljavanje administrativnih zahtjeva

Vrste rizika

Cjenovni rizikDiverzifikacija

� Proizvođačke cijene ne mijenjaju se jednako

� Odrediti period najpovoljnije prodaje –peak cjena

� Pojedine sorte iste vrste smanjuju rizik� Osigurava kontinuirani tijek novca

Vrste rizika

Ljudski/zdravstveni rizici

Ozljede mogu poremetiti ukupnu proizvodnju gospodarstva

Zbog obiteljskog karaktera proizvodnje – nedostatak radne snage

Vrste rizika


Upravljanje:

� Osiguranje od nezgode� Zdravstveno osiguranje� Životno osiguranje� Rezervna varijanta

� Raspitati se oko troškova – jako promjenjivo

Vrste rizika


� Znati pravilno izvoditi radne operacije

� Poštivati mjere zaštite na radu

Vrste rizika

Financijski rizici

Nemogućnost plaćanja kreditnih obveza

Vrste rizika

Financijski rizici

-Planiranje prihoda-Ugovaranje fiksnih stopa-Vlastito financiranje-Ugovaranje otkupa-Planiranje financijskog toka-Udruživanje u zadruge-Postizanje trajne solventnosti

Vrste rizika

Tržišni rizici

Nemogućnost reagiranja na tržišne promjene

- Ptičja gripa, kravlje ludilo

Vrste rizika

Tržišni rizici

Proizvodnja u poljoprivredi određenabiološkim karakterom biljke/životinje- Spora prilagodba promjenama

Vrste rizika

Tržišni rizici

- Ugovaranje otkupa- Odložna prodaja – skladišta, hladnjače

- Prilagoditi proizvodnju tržištu

Vrste rizika

Pravni rizici

Obuhvaća negativni utjecaj pravnih propisa kao što su promjene sustava poticaja, viši zahtjevi zaštite okoliša, standardi dobivanja građevinskih dozvola za stajske objekte, promjene standarda proizvoda (broj somatskih stanica u mlijeku), količina pesticida u proizvodima...

Vrste rizika

Pravni rizici

Organizacija poslovanja, subvencije, regresi, regulacija uvoza/izvoza, poštivanje EU normi, zaštita životinja…….

Odlučivanje u uvjetima rizika

� 1. Identificirati mogući izvor rizika� 2. Izraditi "scenarij" utjecaja rizika na proizvodnju

� 3. Kvantificirati posljedice rizika na poslovni rezultat

� 4. Odlučiti o mogućnosti toleriranja posljedica rizika

Mjerenje rizika

� Kvantificiranje vjerojatnosti pojave nekog događaja

� Očekivana vrijednost, standardna devijacija, koeficijent varijacije

Mjerenje rizika

� Očekivana vrijednost ili prosjek distribucije vjerojatnosti je ponderirani prosjek vrijednosti planiranih događaja pri čemu vjerojatnosti služe kao ponderi

� Očekivana vrijednost se izračunava zbrajanjem umnožaka svakog mogućeg događaja i njemu pridružene vjerojatnosti:

� E(V) = ∑i Pi x Vi

E(V) - očekivana vrijednostPi - vjerojatnost za događaj iVi - ostvarena vrijednost događaja i

Mjerenje rizika

� Standardna devijacija (δ) je statistička mjera količine disperzije ili varijacija predviđenih događaja od očekivane vrijednosti.

� δT = [∑i ( Pi ) (Ev - Vi )2]1/2

Mjerenje rizika

� Koeficijent varijacije je relativna mjera stupnja varijabilnosti investicije. Služi kao pokazatelj količine rizika u odnosu na očekivani povrat. To je omjer koji se dobije dijeljenjem standardne devijacije i očekivane vrijednosti.

� CV = σ / E(V)

� Odredi očekivanu vrijednost, standardnu devijaciju i koeficijent varijacije za sljedeće događaje

Uzgoj goveda Uzgoj svinja Prognoza

Profitna stopa Vjerojatnost Profitna stopa Vjerojatnost

Optimistična 0,15 0,30 0,21 0,10

Realna 0,12 0,40 0,15 0,60

Pesimistična 0,09 0,30 0,08 0,30

Investicije u poljoprivredi

� Investicije (lat. in-vestire- “odijevati”) = poduzetnička aktivnost u kojoj poduzetnik ulaže slobodan novac u određenu djelatnost kako bi ostvario svoje poduzetničke zamisli i ostvario prihode odnosno dobit

� prijenos financijskih fondova u materijalne fondove

� ulaganje kapitala u određeni posao

Najčešći razlozi investiranja

1. Nova proizvodnja

2. Povećanje postojeće proizvodnje

3. Odražavanje i adaptacija

4. Veće ekonomičnost i profitabilnost poslovanja

5. Poboljšanje kakvoće proizvoda

6. Poboljšanje uvjeta rada

Faze koje prethode investiciji

1. pojava ideje o potrebi investiranja2. prepoznavanje mogućih i prihvatljivih rješenja3. definiranje kriterija i izbor metoda za ocjenu

investicija4. ocjena investicijskih projekata (B/C)5. donošenje investicijske odluke

Faze koje prethode investiciji

� Oportunitetni trošak - trošak propuštenih mogućnosti

Osnovni pojmovi

� Visina ulaganja � Vijek trajanja investicijskog projekta � Neto primici� Diskontna stopa � Diskontiranje� Ukamaćivanje� Vremenske preferencije novca

� Ostatak vrijednosti investicijskog projekta

Metode ocjena investicija

1. Statičke� rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava = neto dobit /

(osnovna+obrtna sredstva)� rentabilnost s gledišta vlasnika = neto dobit / vlastiti kapital� rentabilnost prometa = neto dobit / ukupni prihod� obrtaj poslovnih sredstava = ukupni prihod / (osnovna +

obrtna sredstva)� neto dobit po zaposlenom = neto dobit / broj zaposlenih

Metode ocjena investicija

2. Dinamičke� 1. Metoda neto sadašnje vrijednosti� 2. Metoda interne stope rentabilnosti

� 3. Metoda vremena povrata ulaganja

Metoda neto sadašnje vrijednosti

� Metoda svodi vrijednost neto primitaka u cijelom vijeku korištenja na vrijednost u početnoj godini, odnosno nultoj godini.

� Projekt je isplativ ukoliko je kumulativ diskontiranog ekonomskog tijeka pozitivan tj. ako je NSV>0

NSV= -C + ∑ BVi * ip )100/1(

1

+

Metoda interne stope rentabilnosti

� temelji se na određivanju diskontne stope kod koje je neto sadašnja vrijednost projekta jednaka nuli

� Određena stopa predstavlja najvišu kamatnu stopu koju projekt može tolerirati tj. najvišu stopu uz koju je projekt opravdan

� Ukoliko je Interna stopa veća od kamatne stope na kredit, projekt je opravdan

Metoda razdoblja povrata uloženih sredstava

� temelji se na određivanju potrebnog perioda da prihodi od projekta pokriju sve troškove ulaganja

� određuje se zbrajanjem neto primitaka ekonomskog tijeka. Kad zbroj primitaka poprimi pozitivnu vrijednost smatra se da je ostvaren povrat uloženih sredstava

Zadaci-investicije

� Gospodarstvo želi investirati u proširenje staje za mliječne krave. Troškovi ulaganja su 700.000 kn. Tijekom 10 godina korištenja gospodarstvo planira investicijom osigurati godišnje prihode od 340.000 kn i godišnje troškove 220.000 kn. Diskontna stopa iznosi

6%. Odredi isplativost investicije.

Metodom neto sadašnje vrijednosti utvrdi koja je varijanta boljaMetodom neto sadašnje vrijednosti utvrdi koja je varijanta bolja za za voćarsku proizvodnju. Diskontna stopa iznosi 7%. Promatrajući voćarsku proizvodnju. Diskontna stopa iznosi 7%. Promatrajući

navedena razdoblje, je li investicija isplativa? navedena razdoblje, je li investicija isplativa?

A B Trošak podizanja voćnjaka 159.000 149.000 Neto primici 1. godine -27.500 -28.500 Neto primici 2. godine -24.000 -25.000 Neto primici 3. godine 25.000 24.000 Neto primici 4. godine 30.000 28.000 Neto primici 5. godine 35.000 35.000 Ostatak vrijednosti voćnjaka (5. godina) 125.000 124.000

Zadaci-investicije

� Primjenom diskontne stope od 8%, neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 0,00 kn. Tijekom 5 godina projekt će ostvarivati neto primitke u iznosu 5.000 kuna. Likvidacijska vrijednost u 5.-oj godini iznosi 53.000 kn.

� a) Koje si maksimalno ulaganje možemo "priuštiti� b) koliko iznosi interna stopa rentabilnosti

Zadaci-investicije

Obiteljsko gospodarstvo namjerava proširiti poslovanje što će značiti ulaganje dodatnih 350.000 kuna. Planirani neto primici uprvoj godini iznose 87.000 kuna, drugoj 88.500 kuna, trećoj 85.500 kuna, četvrtoj 80.0000, petoj 82.000. kuna. Ostatak vrijednosti investicije nakon pete godine iznosi 21.500 kuna. Izračunajte neto sadašnju vrijednost uz diskontnu stopu od 8 %. Kolika je vrijednost interne stope rentabilnosti?

Zadaci-investicije

Ulaganje u neki projekt će ostvarivati fiksne godišnje neto primitke u sljedećih 5 godina. Poduzetnik želi ostvariti barem investiciju na granici rentabilnosti. Početno ulaganje iznosi 800.00 kuna. Projekt će biti financiran kreditom komercijalne banke uz kamatu od 6%. Koliki trebaju biti godišnji neto primici?

Zadaci-investicije

Ako neka parcela poljoprivrednog zemljišta danas vrijedi 10.000 kuna i ako je prosječan rast vrijednosti zemljišta 3%, koliko ćezemljište vrijediti za 3,10 i 20 godina

Financiranje u poljoprivredi

Odluka o financiranju:� dostatnost financijskih sredstava � izvori financiranja� cijena uloženog novca (kamata)� vremenski intervalima dospijeća kreditnih obveza

� održiva likvidnosti


� Izvori financiranja� Interni – vlastito financiranje� Eksterni - kreditiranje


� Izvori kredita u poljoprivredi� Financijske tvrtke (komerc.banke, ŠKZ, osiguranja)

� Državne banke (HBOR)� Državne i lokalne institucije vlasti� Nevladine organizacije� Agrobusiness


� Značajke “poljoprivrednog” kreditiranja� Visoki rizici� Visoke kamatne stope (komercijalni uvjeti)� Odgoda povrata (grace period)� Dodatni instrumenti osiguranja


� Osnovni pojmovi� Glavnica� Kamata� Kamatnjak� Anuitet� Grace period� Interkalarna kamata


� Iznos godišnjeg anuiteta kod dekurzivnogobračuna kamata izračunava se prema formuli:

1r

1)(rrCa

n

n

−−= gdje je

100

p 1r +=


� Gospodarstvu je odobren zajam od 400.000 kuna na rok otplate 4 godine. Ugovorena kamatna stopa iznosi 10%. Zajam se otplaćuje u jednakim godišnjim anuitetima. Izračunaj visinu anuiteta.

Poslovni plan

� Poslovni (investicijski) plan sažet je prikaz temeljnih obilježja investicije i ekonomskih pokazatelja opravdanosti ulaganja

Poslovni plan

� namijenjen poduzetnicima, ali i bankarima i poslovnim partnerima kojima treba služiti kao potvrda o opravdanosti njihovog financiranja nekog projekta.

Poslovni plan

� Tehničko-tehnološki dio� Ekonomski dio

� Vjerodostojnost podataka - pouzdanija ocjenu isplativosti investicije

Poslovni plan

� Sadržaj1. naslovnica:sadrži ime i prezime investitora, naziv investicije2. sadržaj poslovnog plana3. opis investicije: prikaz proizvodnje nakon provođenja investicije, opis ulaganja, očekivani godišnji fiksni troškovi, podaci o strukturi i izvorima financiranja

4. pokazatelji opravdanosti investicije5. analiza osjetljivosti investicije6. pregled otplate kredita7. tijek novca prije oporezivanja8. objašnjenje i zaključci

Poslovni plan

� Analiza osjetljivosti investicije je metoda kojom se mjeri utjecaj pogoršanih uvjeta poslovanja na ostvarene poslovne rezultate

Poslovni plan

� Poslovni plan� Investicijski elaborat

uprava poljoprivrednog gospodarstva - agririsk.agr.hragririsk.agr.hr/uprava-pdf/upg.pdf ·...

Documents