upotreba aditiva u pivu i vinu

1Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine

Smjernice za upotrebu prehrambenih aditiva u

pivu i vinu

Smjernice za upotrebu prehrambenih aditiva u pivu i vinu su informativnog karaktera, izraene su kao pojanjenje seta

Pravilnika o prehrambenim aditivima i ne mogu koristiti kao mjerodavne za tumaenje propisa o aditivima.

2Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Smjernice za upotrebu prehrambenih aditiva u

pivu i vinu

Izdava:Vijee ministara Bosne i Hercegovine Agencija za sigurnost hraneDr. Ante Starevia bb, 88000 Mostar-mail: [email protected]: www.fsa.gov.ba

utori:Doc.dr.sci. Sejad MakiDoc.dr.sci. Katica ArarMirsad indrak, dipl.ing.polj.

Lektor:Lejla Nuhodi

Dizajn, prelom, tampa:IC tamparija d.o.o. Mostar

Tira:1500 primjeraka

Mostar, 2010. godine

3Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuUvod

S ciljem uvanja hrane i poboljanja njenih organoleptikih svojstava, ljudi su jo u bronzano doba koristili so za soljenje, dim za konzerviranje mesa, enzime u proizvodnji hljeba, sireva, vina i piva. U priobalnim podrujima praovjek je namakao hranu u morsku vodu, posebno meso i piletinu, radi konzerviranja i poboljanja ukusa, te je znao da velike koliine eera mogu pomoi ouvanju plodova. U starom Egiptu, prije vie od 3000 godina, riba pod nazivom maluka podvrgavana je postupku fermentacije u svrhu konzerviranja. Sauvani su kulinarski recepti koji pokazuju da su stari Egipani koristili veliki broj zaina i boja za bojenje namirnica, a jedan od prvih pisanih tragova upotrebe boja je obojeni bombon khad. Koristili su sumpor, alitru, ilovau, pepeo biljaka, kredu, kre, alge, biljne ekstrakte i dr. Postoje zapisi iz vremena grko-rimskog carstva 300 godina p.n.e. o proizvodnji konzerviranog sira nainom i postupcima koji odgovaraju dananjoj proizvodnji topljenih sireva. Napoleonovi ratovi potaknuli su traenje naina konzerviranja mesa i drugih jela s ciljem ishrane veeg broja ljudi zalihama hrane koja se mogla due vremena sigurno uvati i transportirati na vee udaljenosti. No, sasvim novi pogledi na konzerviranje namirnica nastali su kada je Louis Pasteur otkrio uzroke vrenja i kvarenja namirnica i koji je na osnovu naunih eksperimenata uveo pasterizaciju kao uspjenu metodu konzerviranja namirnica primjenjivu i danas.

Do sredine 19. stoljea u prometu su bile preteno sirovine za pripremu hrane. Razvojem zanatskih radionica za proizvodnju gotove hrane za potrebe ishrane ljudi u urbanim naseljima poelo je koritenje hemijskih sredstava aditiva u proizvodnji gotovih prehrambenih proizvoda. Razvojem hemije, a naroito hemijskih sinteza, tehnika ekstrakcije i separacije, mnogi prirodni i sintetski spojevi dobivaju se u istom obliku, a daljnjim ispitivanjima odreuje se njihova potencijalna tehnoloka upotreba. Kako se prije nekolko hiljada godina upotreba aditiva vezala skoro iskljuivo za konzerviranje, tj. ouvanje vika hrane radi ouvanja vrste, razvojem prema savremenom dobu dodavanje aditiva namirnicama dobiva sasvim drugaiji smisao.

I pored toga to se u mnogim domainstvima hrana i danas konzervira solju, siretom, medom, eerom, a limunovim sokom koji sadri askorbinsku kiselinu spreava da svjee oguljeno voe ili povre promijeni boju, najvei broj aditiva slui u prvom redu prehrambenoj

4Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu industriji jer omoguava bru i jeftiniju proizvodnju, a time i veu dobit.

Aditivi u hrani mijenjaju izgled namirnice (boje), ukus (pojaivai okusa, arome), poveavaju volumen proizvoda (sredstva za rahljenje u hljebu), veu vodu u proizvodu (fosfati u kobasicama, hrenovkama), omoguavaju uvoenje novih proizvoda (energy drinks), omoguavaju primjenu manje vrijednih sirovina, olakavaju i pojeftinjuju proizvodnju, skladitenje i transport (sredstva za konzerviranje).

5Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuDefinicije

Prema odredbama Pravilnika o upotrebi prehrambenih aditiva namijenjenih za ishranu ljudi (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08), prehrambeni aditiv je svaka materija poznatog hemijskog sastava koja se uobiajeno ne upotrebljava kao hrana sama za sebe, niti je tipian sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaje se namjenski radi tehnolokih i organoleptikih svojstava hrane u tehnolokom postupku proizvodnje, tokom pripreme, obrade, dorade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i uvanja, to dovodi ili se moe oekivati da dovede do toga da on sam ili njegov sekundarni proizvod direktno ili indirektno postaje sastojak te hrane.

Uslovi dodavanja aditiva

Upotreba aditiva ne preputa se slobodnoj volji proizvoaa, nego su lista dozvoljenih aditiva, proizvodnja, promet, kvalitet (istoa), ogranienje upotrebe, oznaavanje i drugi zahtjevi regulirani zakonom.

Aditivi i njihove mjeavine mogu se dodavati namirnicama uz uslov

da: su toksikoloki ispitani su ukljueni u pozitivne liste pravilnika o prehrambenim aditivima je njihova upotreba tehnoloki opravdana se dodaju namirnicama s doputenjem posebnih propisa ili bez

ogranienja koliina se njihovim dodavanjem ne smanjuje prehrambena vrijednost

namirnica se njihovim dodavanjem ne stvaraju toksini produkti u

namirnicama tokom prerade, uvanja i upotrebe se mogu identificirati i utvrditi njihova koliina u namirnicama,

osim ako nisu u tehnolokom postupku uklonjeni ili razgraeni.

Prehrambeni aditivi su strane supstance koje se prirodno uglavnom ne nalaze u namirnicima i zbog toga je uspostavljena internacionalna procedura za odreivanje njihove zdravstvene sigurnosti. Primjeni svakog aditiva prethodi veliki broj ispitivanja na eksperimentalnim ivotinjama pod tano definiranim uslovima (vrsta ivotinje, nain ishrane, istoa aditiva) da bi se utvrdio njihov uticaj na zdravlje i potomstvo, a ispitivanja obuhvataju odreivanje njihove akutne i

6Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu hronine toksinosti, mutagenosti, kancerogenosti, kao i djelovanje na

potomstvo (reproduktivna toksinost, embriotoksinost, teratogenost), alergogenost, stepen kumulacije, metabolizam aditiva, osobine njihovih metabolita, interakcija sa sastojcima hrane, djelovanje na intestinalnu mikrofloru i pojedine enzimske sisteme itd. Mnoge od ovih reakcija nije mogue uvijek sa sigurnou utvrditi jer se negativne osobine aditiva mogu ispoljiti tek poslije dueg vremena koritenja. Zbog toga nije mogue dokazati apsolutnu nekodljivost aditiva, nego se prije moe govoriti o stepenu kodljivosti, jer prema rijeima Claude Bernarda nita nije toksino i sve je toksino.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) definiraju osnovne principe upotrebe aditiva:

Aditiv se ne smije koristiti radi prikrivanja greaka u procesu proizvodnje, odnosno sluiti za falsificiranje sadraja u svrhu obmane potroaa;

Upotreba aditiva u proizvodnji osnovnih namirnica ili namirnica koje se sezonski uivaju mora biti ograniena;

Aditivi ne smiju nepovoljno uticati na prehrambenu vrijednost namirnica i njihovih sastojaka;

Aditivi moraju biti sigurni po zdravlje potroaa.

Zakonska regulativa

Zajednika ekspertna komisija WHO i FAO (JECFA, Joint WHO/FAO Committee on Food Additives) standardizira zahtjeve za identifikaciju supstanci i stepen istoe i vri procjenu zdravstvene sigurnosti aditiva na osnovu kojih Komisija Codex Alimentarius donosi standarde i preporuke za njihovo koritenje koji se ugrauju u zakonsku legislativu.

Propisi o aditivima zasnivaju se na principu da se mogu koristiti samo odobreni aditivi. Veina aditiva moe se koristiti samo u ogranienim koliinama u odreenim prehrambenih proizvodima. Ako kvantitativna ogranienja nisu propisana, koritenje aditiva mora biti u skladu s dobrom proizvoakom praksom, tj. samo onoliko koliko je potrebno za postizanje eljenog tehnolokog efekta.

Prehrambeni aditivi mogu biti odobreni samo ako: 1. postoji tehnoloka potreba za njihovom upotrebom 2. ne obmanjuju potroae 3. ne predstavljaju opasnost za zdravlje potroaa.

7Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuPrije nego to se dozvoli upotreba prehrambenih aditiva vrednuje

se sigurnost njihove upotrebe. Takoer, svi odobreni prehrambeni aditivi moraju ispunjavati kriterije istoe navedene u pravilnicima.

U Bosni i Hercegovini su trenutno na snazi sljedei propisi kojima se regulira oblast upotrebe prehrambenih aditiva:

1) Pravilnik o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenih za ishranu ljudi (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08);

2) Pravilnik o upotrebi boja u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 85/08);

3) Pravilnik o upotrebi zaslaivaa u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08);

4) Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08).

Donoenjem ovih pravilnika, koji su usklaeni s legislativom EU, omogueno je nesmetano funkcioniranje domae proizvodnje i unutranjeg trita u BiH, kao i informiranje i zatita interesa proizvoaa i potroaa, u pogledu aditiva koji su dozvoljeni u hrani, hrane u koju se mogu dodavati i koncentracije u kojima se mogu upotrebljavati. Sve ove informacije date su u navedenim pravilnicima u formi listi odobrenih prehrambenih aditiva, odnosno navedenih tabela uz osnovni tekst propisa, koji su njihov sastavni dio.

Kategorije prehrambenih aditiva

Upotreba aditiva neposredno je vezana za njihovo osnovno funkcionalno, tehnoloko svojstvo.

1. boje su supstance koje daju ili obnavljaju boju hrane, a ukljuuju prirodne sastojke hrane ili prirodne izvore koji se uobiajeno, kao takvi, ne konzumiraju kao hrana i ne upotrebljavaju kao karakteristini sastojci hrane ili namirnice;

2. konzervansi su supstance koje produavaju trajnost hrane i tite je od kvarenja uzrokovanog mikroorganizmima;

3. antioksidansi su supstance koje produavaju trajnost namirnica i tite ih od kvarenja uzrokovanog oksidacijom (kao to je ueglost masti i promjena boje), pojaavaju antioksidativni uinak drugih materija;

4. emulgatori su supstance koje omoguavaju homogeno mijeanje ulja i masti s vodom ili vode s uljima i mastima, kao i homogeno mijeanje drugih sastojaka;

8Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu 5. emulgatorske soli su supstance koje omoguavaju homogeno

mijeanje proteina s mastima i drugim sastojcima namirnica;6. stabilizatori - za zadravanje boje i odravanje pjene;

- supstance za stabiliziranje, zadravanje boje koje se koriste kao stabilizatori za ouvanje ili pojaavanje intenziteta boje u hrani, a nisu svrstani u grupu boje.

- supstance za odravanje pjene koje se koriste da zadre, stabiliziraju ravnomjerno dispergiranu plinovitu fazu u tekuoj hrani.

7. zgunjivai su supstance koje poveavaju viskozitet namirnica vezivanjem tekue faze od odreene viskoznosti do potpunog zgunjavanja;

8. sredstva za eliranje su supstance koje dodatkom hrani stvaraju elatinoznu konzistenciju gela;

9. kiseline su supstance koje poveavaju kiselost hrane i daju joj kiseo okus;

10. regulatori kiselosti su supstance koje reguliraju i odravaju pH vrijednost namirnica;

11. sredstva protiv zgrudnjavanja su supstance koje smanjuju adheziju estica u prakastoj namirnici i time spreavaju nastajanje veih nakupina ili grudvi;

12. zaslaivai su supstance koje se koriste za postizanje slatkog okusa namirnice ili kao stoni zaslaivai, iskljuujui eere i hranu slatkog okusa;

13. pojaivai aroma su supstance koje pojaavaju postojei okus i/ili miris namirnice;

14. sredstva za poveanje zapremine su supstance koje doprinose poveanju zapremine hrane bez znaajnog uticaja na njenu energetsku vrijednost;

15. sredstva protiv stvaranja pjene su supstance koje spreavaju pjenjenje tokom tehnolokog postupka kao i u gotovom proizvodu;

16. sredstva za poliranje, odnosno glaziranje (ukljuujui i lubrikante) su supstance koje se nanose na povrinu, daju joj sjajan izgled i glatku povrinu;

17. sredstva za tretiranje brana su supstance koje se dodaju branu ili tijestu radi poboljavanja tehnolokih svojstava;

18. uvrivai su supstance kojima se postie ili odrava vrstina tkiva voa i povra ili koje u reakciji sa sredstvima za eliranje formiraju ili uvruju gel;

19. propelenti su plinovi koji izbacuju namirnicu iz posebnih posuda, a nisu zrak;

9Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu20. sredstva za reguliranje vlanosti - humektanti su supstance

koje svojim niskim stepenom vlanosti spreavaju suenje namirnica bez obzira na atmosferski uticaj ili poboljavaju rastvorljivost prakastih supstanci u vodenom mediju;

21. sredstva za dizanje tijesta su supstance ili kombinacije supstanci koje oslobaaju plin i na taj nain poveavaju zapreminu tijesta;

22. modificirani krobovi su supstance dobivene hemijskim tretmanom jestivih krobova, koji mogu da pretrpe fiziki ili enzimski tretman (u ovu grupu ne spadaju bijeli i uti dekstrin, peeni i dekstrinirani krobovi, izbijeljeni krobovi, fiziki modificirani krobovi i krobovi tretirani amilolitikim enzimima).

Znaenje odreenih pojmova

Quantum satis znai da maksimalna dozvoljena koliina prehrambenog aditiva nije propisana, ali se prehrambeni aditiv koristi prema principima dobre proizvoake prakse u koliini koja nije vea od potrebne da se postigne eljeni tehnoloki efekat pri emu prehrambeni aditiv ne mijenja prirodu, sastav i kvalitet proizvoda.

Specifini kriterij istoe obuhvata metode kvalitativnih i kvantitativnih analiza prehrambenih aditiva potrebnih za verifikaciju, kao i procedure uzimanja uzoraka radi utvrivanja da li su dostignuti propisani kriteriji istoe.

Liste odobrenih prehrambenih aditiva su liste koje, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, na osnovu utvrene procedure, usvaja Vijee ministara BiH, a odnose se na kategorije prehrambenih aditiva.

Pomona sredstva ili pomone materije u procesu proizvodnje su materije koje se ne smatraju sastojkom hrane, ali se namjerno koriste u proizvodnji sirovina, hrane ili njihovih sastojaka s ciljem zadovoljavanja odreenih tehnolokih potreba za vrijeme tretiranja ili proizvodnje i mogu postati nehotian, neizbjean zaostatak ili derivat u krajnjem proizvodu.

10

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Nova legislativa EU

U Evropskoj uniji u toku je novi postupak autorizacije za prehrambene aditive koji e biti paralelan s ponovljenom procjenom sigurnosti za sve aditive, arome i enzime koji se nalaze na tritu, odnosno u hrani. Njegovu naunu obradu obavljat e kao i do sada EFSA (Evropska agencija za sigurnost hrane). U prihvaenom zakonodavnom paketu Evropskog parlamenta, suprotno miljenju EFSA-e, nalazi se i kompromisna odredba kojom se utvruje da posebna upozorenja moraju biti istaknuta na deklaraciji proizvoda ako on sadri bilo koju od est boja: sanset utu (E110), tartrazin (E102), koenil (E122), ponceau 4R (E124), kvinolin utu (E104), alura crvenu (E129). Upozorenje glasi: Moe imati nepovoljan uinak na aktivnost i panju kod djece. Ova obaveza proistekla je iz Uredbe (EC) broj 1333/08. Prema ovoj uredbi, nema zabrane upotrebe navedenih boja, nego samo upozorenje za potroae to e indirektno ipak dovesti do zamjene tih boja drugim bojama. Ovim izmjenama se proizvoai hrane koji koriste ove boje podstiu da ih zamijene bojama iz prirodnih izvora uz uslov da se te boje koriste prema opim principima upotrebe prehrambenih aditiva.

Agencija za sigurnost hrane BiH provela je svu zakonom predvienu proceduru i pripremila Nacrt pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o upotrebi boja u hrani, ijim donoenjem bi Bosna i Hercegovina pratila legislativu EU i imala potpuno usaglaene propise iz ove oblasti.

U Prilogu I. ovih smjernica nalazi se Lista prehrambenih aditiva koji se koriste u proizvodnji vina i piva

U Prilogu II ovih smjernica nalazi se kategorizacija hrane u EU.U Prilogu III ovih smjernica nalaze se prioriteti za procjenu pojedinih

grupa prehrambenih aditiva u EU od strane EFSA-e.

11

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuUpotreba aditiva u proizvodnji piva i vina

Vino

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod, dobiven s potpunim ili djeliminim alkoholnim vrenjem masulja ili mota, proizveden od groa plemenite vinove loze.

Proizvodnja vina obuhvata preradu groa, i to: odvajanje zrna od peteljke; presovanje groa i sve podrumske radove: obrada masulja i mota, alkoholno vrenje masulja i mota, njega vina i pripremanje vina za potronju; punjenje vina u originalnu ambalau, te skladitenje vina prije stavljanja u promet.

Dananja proizvodnja vina nezamisliva je bez sumpordioksida koji se koristi od berbe do punjenja vina u boce.

Sumpordioksid u motu, masulju i vinu djeluje kao antiseptik ispoljava baktericidno i fungicidno djelovanje

Kao oksidans vee na sebe kiseonik i titi vino od oksidacije. Uz mane i bolesti vina, najvei problem kod proizvodnje i uvanja vina predstavlja oksidacija od koje moramo zatiti mot i vino.

Sumpordioksid kao koagulator u motu koji je jae zasumporen dolazi do taloenja tako da mot postaje bistar zbog dijelimine koagulacije bjelanevina, koloidnih estica mutnoe i oksidacijskih estica mutnoe i oksidacijskih enzima mota a poslije vina.

Kalijev metabisulfat Vinobran najee je koriteni oblik sumpora posebno u manjim podrumima, poznat je i kao uvar vina, to je bijeli kristalni prah oporog, sumpornog mirisa.

Pivo

Prema odredbama Pravilnika o pivu (Slubeni glasnik BiH, broj 77/10 ), pod pivom se podrazumijeva poljoprivredno-prehrambeni proizvod, slabo alkoholno pie dobiveno alkoholnim vrenjem zahmeljene pivske sladovine, primjenom pivarskog kvasca.

12

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Proizvodnja piva datira jo iz najstarijih vremena. Egipani su

jo 2500 godina p.n.e znali iz jema i drugih itarica proizvesti pie slino pivu, a njihova iskustva proirila su se i u druge zemlje oko Sredozemnog mora. Dodatak hmelja zabiljeen je u Njemakoj u 11. stoljeu, a u Engleskoj u 15. stoljeu. U Njemakoj je 1420. godine otkrivena proizvodnja piva procesom donjeg vrenja. Pivo dobiveno ovim procesom nazvano je lager (od njem. lagern-uvati). Tako se, osim dotadanjeg ale-piva, ija proizvodnja zahtijeva uvanje na samo nekoliko dana, pojavilo i lager-pivo. Proizvodnja se zasnivala uglavnom na empirijskim saznanjima, a tek objanjenjem mehanizma alkoholnog vrenja, fermentativnih pretvaranja skroba, te praktinom primjenom kvasca, pivarstvo se razvilo u industriju koja se zasniva na naunim osnovama.

U Bavarskoj je 1516. godine donesen najstariji prehrambeni vaei zakon Reinheitsgebot (Zakon o istoi piva), kojim je propisano da se u proizvodnji piva mogu koristiti samo voda, sladni jeam, sladna penica i hmelj. Uz minimalne modifikacije, ovaj zakon je na snazi i danas.

Proces pasterizacije koji je 1876. godine usavrio Louis Pasteur prvo je primijenjen u proizvodnji piva ime je rijeen problem uvanja piva.

Dananje trite trai pivo stalnih svojstava, odgovarajueg okusa, mirisa i boje te je za pivarstvo i njegov razvoj neophodno odlino poznavanje prirodnih nauka, naroito hemije i mikrobiologije.

Prehrambene boje u proizvodnji piva i vina

Oblast upotrebe prehrambenih boja u proizvodnji piva i vina definirana je Pravilnikom o upotrebi boja u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 85/08).

Zabrana upotrebe prehrambenih boja

U Aneksu II Pravilnika o upotrebi boja u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 54/08) navodi se da hrana ne smije da sadri dodate boje,

13

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuosim ako to nije posebno predvieno ovim pravilnikom. U kategorije

hrane koja ne smije da sadri dodate boje spada:a) vino i drugi proizvodi kako je to definirano njihovim posebnim

propisima;b) Sangria, Clarea i Zurra, kako je to navedeno u posebnim

propisima o aromatiziranim vinima, aromatiziranim proizvodima na bazi vina, aromatiziranim koktelima od proizvoda vina.

Nakon to je Evropski autoritet za sigurnost hrane (EFSA) izvrila evaluaciju aditiva E128, donesena je Uredba 884/2007, od 26. 7. 2007., o hitnim mjerama zabrane upotrebe E128 red 2G kao prehrambene boje u Evropskoj uniji. Prema evaluaciji EFSA-e, navedena boja moe potencijalno otetiti genetski materijal u elijama i izazvati rak kod ivotinja. Iz navedenih razloga, EFSA tvrdi kako nije mogue odrediti granicu za aditiv E 128 koja bi se smatrala sigurnom za zdravlje ljudi.

Do tada je, kao i u zemljama Evropske unije, u Bosni i Hercegovini bila dozvoljena upotreba aditiva E 128 samo za proizvodnju mljevenog mesa s najmanje 4% itarica ili biljnih dodataka, ali koritenje ovog aditiva u Bosni i Hercegovini nije bilo uobiajeno. Za razliku od Bosne i Hercegovine, aditiv E128 upotrebljavao se u pojedinim zemljama EU, kao to su Velika Britanija i Irska, u kojima je nareeno i povlaenje proizvoda s trita nakon objavljivanja miljenja EFSA-e.

Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, navedena boja skinuta je s liste dozvoljenih boja i njena upotreba je zabranjena u Bosni i Hercegovini.

Ograniena upotreba pojedinih boja

U Ankesu IV. Pravilnika o upotrebi boja navedene su boje ija je upotreba ograniena kako bi se osiguralo da unos ne prelazi Prihvatljivi dnevni unos (ADIS), koje je odreen za njih. U proizvodnji piva i vina dozvoljena je upotreba Amarantha E123 (Koristi se u aperitiv vinima)

Prehrambeni aditivi osim boja i zaslaivaa koji se mogu dodavati pivu i vinu

Oblast upotrebe ostalih prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa u proizvodnji piva i vina definirana je Pravilnikom o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08).

14

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Zaslaivai koji se mogu upotrebljavati u proizvodnji piva i

vina

Oblast upotrebe zaslaivaa u proizvodnji piva i vina definirana je Pravilnikom o upotrebi zaslaivaa u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08).

Kategorije hrane

Prilikom definiranja pojedinih kategorija hrane u pravilnicima kojima se regulira oblast upotrebe prehrambenih aditiva u proizvodnji hrane dozvoljen je odreen stepen fleksibilnosti koji je bio potreban kako bi se mogle obuhvatiti razliite vrste hrane koje se mogu nai na naem tritu.

Meutim, kao to je upotreba razliitih kategorija prehrambenih aditiva definirana razliitim pravilnicima, kategorije hrane takoer nisu odreene, tj. ne postoji uobiajena kategorizacija, kategorije hrane ne mogu se uvijek direktno uporeivati. Iako su kategorije hrane veim dijelom razumljive same po sebi, u pojedinim sluajevima ipak je potrebno pojanjenje kada je u pitanju svrstavanje hrane u pojedine kategorije. Neka pojanjenja za odreene vrste hrane nalaze se u ovim smjernicama.

Pivo s minimalnom kiselou od 30 miliekvivalenti izraeno kao NaOHOvo kiselo pivo proizvodi se u Belgiji i moe sadravati trenju,

sok od trenje ili ekstrakt od trenje.

Bire de table/ Tafelbier/ Table beer (prvobitni sadraj pivske ire manji od 6%) osim za Obergriges EinfachbierPod ovim nazivom podrazumijevaju se piva s malim sadrajem

alkohola koja se tradicionalno konzumiraju u Belgiji. Uglavnom se proizvode u Belgiji, Francuskoj i Njemakoj.

Smee pivo tipa oud bruin Ovo je vrsta piva koje potie iz regije Flandrija u Belgiji. Naziv se

prevodi kao staro smee i dobila je naziv po dugom procesu starenja koji moe trajati i do godinu dana.

15

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuVona vina (obina ili pjenuava), aromatizirana vona vina,

jabuke i krukeVona vina su, osim onih od groa, vina kao to je: kupinovo vino,

vino marelice, trenje i vino maline. Ovaj naziv ne pokriva Made wine, kao to su britansko vino i britanski eri.

Made wine Ovaj naziv ukljuuje britanska vina i eri za proizvodnju koji se

obino dobivaju fermentacijom uvoznog koncentriranog mota (ire) groa. Made wine proizvodi se od koncentriranog mota groa koji se uvozi iz drugih zemalja proizvoaa vina. Made Wine vina nisu navedena u Aneksu II Pravilnik o upotrebi boja i ne spadaju pod reim vina. Ona mogu sadravati boje iz Aneksa V Pravilnika o upotrebi boja (Ona se ne navode pod bilo kojim nazivom u aneksima III ili IV, Pravilnika o upotrebi boja u hrani).

Pivo reducirane energijeBezalkoholno pivo ili sa sadrajem alkohola koji ne prelazi 1.2%

vol.

Neprevedeni nazivi proizvodaU pojedinim sluajevima nazivi hrane nisu prevedeni nego se

koriste izvorni nazivi, npr. Bire de table/ Tafelbier/ Table beer. U tom sluaju kada je vrsta proizvoda jasno definirana, upotreba aditiva dozvoljena je samo u navedenom proizvodu.

16

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Prilog I.

Lista prehrambenih aditiva koji se koriste u vinu i pivu, s E brojem, nazivom, funkcionalnim svojstvom, kategorijama hrane u kojim se upotrebljavaju te maksimalnim dozvoljenom koliinom.

R.broj E broj Naziv aditiva

Namjena -funkcio-

nalnosvojstvo

Doputenost upotrebe

Najvea doputena

koliina

1. E 100 Kurkumin Boja Bitter soda, bitter vino kako je to navedeno u posebnim propisima o aromatiziranim vinima, aromatiziranim piima na bazi vina i aromatiziranim koktelima od proizvoda vina

100 mg/l(pojedinano ili u kombi-naciji) (1)

Aromatizirana vina, aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirani kokteli od proizvoda vina kako je to navedeno u posebnim propisima, izuzev onih koji se spominju u aneksu II ili III Pravilnika o upotrebi boja u hrani


Vona vina (obina ili pjenuava) Aromatizirana vona vina, jabuke i kruke


2. E 101 (i) Riboflavin (ii) riboflavin-5 -fosfat

Boja Bitter soda, bitter vino kako je to navedeno u posebnim propisima o aromatiziranim vinima, aromatiziranim piima na bazi vina i aromatiziranim koktelima od proizvoda vina

100 mg/l(pojedinano ili u kombi-

naciji)(1)


quantum satis

17

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuVona vina (obina ili

pjenuava)Aromatizirana vona vina, jabuke i kruke

quantum satis

3. E 102 Tatrazin Tartrazin



naciji)(1)





4. E 104 Kvinolin uta



naciji)(1)





18

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu 5. E 110 zalazak

sunca uta FCF, narandasto uta S



naciji)(1)





6. E 120 Kokineal, karminska kiselina, karmini



naciji)(1)





7. E 122 Azorubin, karmoizin



naciji)(1)

19

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuAromatizirana vina,

aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirani kokteli od proizvoda vina kako je to navedeno u posebnim propisima, izuzev onih koji se spominju u aneksu II ili III Pravilnika o upotrebi boja u hrani




8. E 123 Amarant Boja Bitter soda, bitter vino kako je to navedeno u posebnim propisima o aromatiziranim vinima, aromatiziranim piima na bazi vina i aromatiziranim koktelima od proizvoda vina


naciji)(1)

Aperitiv vina, estoka pia ukljuujui proizvode sa manje od 15 vol. % alkohola po zapremini

30 mg/l

9. E 124 Ponceau 4R, Kokineal crvena A



naciji)(1)





naciji)(2)

20

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu 10. E 129 Alura

crvena ACBoja Bitter soda, bitter vino

kako je to navedeno u posebnim propisima o aromatiziranim vinima, aromatiziranim piima na bazi vina i aromatiziranim koktelima od proizvoda vina


naciji)(1)





11. E 131 Patent plava V

Boja Aromatizirana vina, aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirani kokteli od proizvoda vina kako je to navedeno u posebnim propisima, izuzev onih koji se spominju u aneksu II ili III Pravilnika o upotrebi boja u hrani




12. E 132 Indigotin, indigo karmin



21

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuVona vina (obina ili

pjenuava) Aromatizirana vona vina, jabuke i kruke


13. E 133 Briljant plava FCF





14. E 140 Hlorofili i hlorofilini


quantum satis

Vona vina (obina ili pjenuava)Aromatizirana vona vina, jabuke i kruke

quantum satis

15. E 141 Bakreni kompleksi hlorofila i hlorofilina


quantum satis


quantum satis

22

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu 16. E 142 Zelena S Boja Aromatizirana vina,





17. E 150a Obini karamel

Boja Pivo quantum satisAromatizirana pia na bazi vina (osim bitter sode) i aromatizirana vina kako je to navedeno u posebnim propisima

quantum satis

Bitter soda, bitter vino kako je to navedeno u posebnim propisima o aromatiziranim vinima, aromatiziranim piima na bazi vina i aromatiziranim koktelima od proizvoda vina

quantum satis

Liker vina i kvalitetna liker vina proizvedena u specifinim regionima

quantum satis


quantum satis


quantum satis

23

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu18. E

150bKaustina sulfit karamela


quantum satis


quantum satis


quantum satis


quantum satis


quantum satis

19. E 150c Amonijana karamela


quantum satis


quantum satis

24

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Liker vina i kvalitetna

liker vina proizvedena u specifinim regionima

quantum satis


quantum satis


quantum satis

20. E 150d

Sulfid amonijanakaramela


quantum satis


quantum satis


quantum satis


quantum satis


quantum satis

25

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu21. E 151 Brilijant

crna BN, crna PN





22. E 153 Biljni ugalj Boja Aromatizirana vina, aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirani kokteli od proizvoda vina kako je to navedeno u posebnim propisima, izuzev onih koji se spominju u aneksu II ili III Pravilnika o upotrebi boja u hrani

quantum satis


quantum satis

23. E 155 Smea HT Boja Aromatizirana vina, aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirani kokteli od proizvoda vina kako je to navedeno u posebnim propisima, izuzev onih koji se spominju u aneksu II ili III Pravilnika o upotrebi boja u hrani




naciji)(2) 24. E 160a Karoteni Boja Aromatizirana vina,


quantum satis

26

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Vona vina (obina ili


quantum satis

25. E 160c Ekstrakt paprike, kapsantin, kapsorubin


quantum satis


quantum satis

26. E 160d

Likopen Boja Aromatizirana vina, aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirani kokteli od proizvoda vina kako je to navedeno u posebnim propisima, izuzev onih koji se spominju u aneksu II ili III Pravilnika o upotrebi boja u hrani




27. E 160e Beta-apo-8-karotenal (C 30)





27

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu28. E 160f Etil ester

Beta-apo-8- karotenske kiseline (C 30)





29. E 161b

Lutein Boja Aromatizirana vina, aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirani kokteli od proizvoda vina kako je to navedeno u posebnim propisima, izuzev onih koji se spominju u aneksu II ili III Pravilnika o upotrebi boja u hrani




30. E 162 Cvekla crvena, betanin


quantum satis


quantum satis

31. E 163 Antocijanini Boja Aromatizirana vina, aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirani kokteli od proizvoda vina kako je to navedeno u posebnim propisima, izuzev onih koji se spominju u aneksu II ili III Pravilnika o upotrebi boja u hrani

quantum satis

28

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Vona vina (obina ili


quantum satis

32. E 170 Kalcij karbonat


quantum satis


quantum satis

33. E 171 Titanij dioksid


quantum satis


quantum satis

34. E 172 eljezo oksidi i hidroksidi


quantum satis


quantum satis

29

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu35. E 200 Sorbinska

kiselina Konzer-vans

Aromatizirana pia bazirana na vinu ukljuujui proizvode koji su ureeni odgovarajuim propisima o aromatiziranom vinu i aromatiziranim piima baziranim na vinu

200 mg/kg ili mg/l (3)

Vina koja se spominju u posebnim propisima o istim; bezalkoholno vino; vono vino (ukljuujui bezalkoholno); Made wine; jabukovaa i krukovaa (uljuujui bezalkoholne)

200 mg/kg ili mg/l(3)

36. E 202 Kalij sorbat Konzer-vans





37. E 203 Kalcij sorbat

Konzer-vans





38. E210 Benzojeva kiselina

Konzer-vans

Bezalkoholno pivo u buretu


30

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu 39. E211 Natrij

benzoatKonzer-vans


200 mg/kg ili mg/l (3)

40. E212 Kalij benzoat

Konzer-vans



41. E213 Kalcij benzoat

Konzer-vans



42. E 220 Sumor dioksid

Konzer-vans

Koncentrovani sok od groa za pravljenje vina u domainstvu

2000 mg/kg ili mg/l izraeno

kao SO2 (4)

Pivo ukljuujui pivo sa malom koliinom alkohola ili bezalkoholno pivo


kao SO2(4)

Pivo sa drugom fermentacijom u buretu


kao SO2(4)

Vina u skladu s posebnim propisima o vinu, likerima od vina, pjenuavim vinima i njihovim provedbenim pravilima; (pro memoria) u skladu sa propisima kojim se odobrava ponuda ili raspolaganje za direktnu ljudsku konzumaciju odreenih uvezenih vina kojim mogu biti podvrgnuti oenolokim procesima koji nisu predvieni nacionalnim zakono-davstvom

Bezalkoholno vino 200 mg/kg ili mg/l izraeno

kao SO2(4)

31

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuMade wine 260 mg/kg ili

mg/l izraeno kao SO2(

4)Jabukovaa, krukovaa, vona vina, pjenuava vona vina (ukljuujui bezalkoholne proizvode)


kao SO2(4)



kao SO2(4)

43. E 221 Natrij sulfit Konzer-vans



kao SO2(4)



kao SO2(4)

Pivo s drugom fermentacijom u buretu


kao SO2(4)



kao SO2(4)

32

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Made wine 260 mg/kg ili




kao SO2(4)

44. E222 Natrij hidrogen sulfit

Konzer-vans



kao SO2(4)

Pivo ukljuujui pivo s malom koliinom alkohola ili bezalkoholno pivo


kao SO2(4)



kao SO2(4)

Vina u skladu s posebnim propisima o vinu, likerima od vina, pjenuavim vinima i njihovim provedbenim pravilima; (pro memoria) u skladu s propisima kojim se odobrava ponuda ili raspolaganje za direktnu ljudsku konzumaciju odreenih uvezenih vina kojim mogu biti podvrgnuti oenolokim procesima koji nisu predvieni nacionalnim zakono-davstvom


kao SO2(4)

33

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v



4)

Jabukovaa, krukovaa, vona vina, pjenuava vona vina (ukljuujui bezalkoholne proizvode)


kao SO2(4)

45. E 223 Natrij metabisulfit

Konzer-vans



kao SO2(4)



kao SO2(4)



kao SO2(4)

Vina u skladu s posebnim propisima o vinu, likerima od vina, pjenuavim vinima i njihovim provedbenim pravilima; (pro memoria) u skladu s propisima kojim se odobrava ponuda ili raspolaganje za direktnu ljudsku konzumaciju odreenih uvezenih vina kojim mogu biti podvrgnuti oenolokim procesima koji nisu predvieni nacionalnim zakono-davstvom


kao SO2(4)

34

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v





kao SO2(4)

46. E 224 Kalij metabisulfit

Konzer-vans



kao SO2(4)



kao SO2(4)



kao SO2(4)



kao SO2(4)

35

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v





kao SO2(4)

47. E 226 Kalcij sulfit Konzer-vans



kao SO2(4)



kao SO2(4)



kao SO2(4)



kao SO2(4)

36

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v





kao SO2(4)

48. E 227 Kalcij hidrogen sulfit

Konzer-vans



kao SO2(4)



kao SO2(4)



kao SO2(4)



kao SO2(4)

37

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v





kao SO2(4)

49. E 228 Kalij hidrogen sulfit

Konzer-vans



kao SO2(4)



kao SO2(4)



kao SO2(4)

Vina (pro memo-ria)

u skladu s posebnim propisima o vinu, likerima od vina, pjenuavim vinima i njihovim provedbenim pravilima; u skladu s propisima kojim se odobrava ponuda ili raspolaganje za direktnu ljudsku konzumaciju odreenih uvezenih vina kojim mogu biti podvrgnuti oenolokim procesima koji nisu predvieni nacionalnim zakono-davstvom


kao SO2(4)

38

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v





kao SO2(4)

50. E 242 Dimetil dikarbonat

Konzer-vans

Bezalkoholno vino 250 mg/l ulazna

koliina, re-zidue se ne mogu detek-

tovati51. E270 Mlijena

kiselinaRegulator kiselosti

Pivo quantum satis

52. E297 Fumarna kiselina

Regulator kiselosti

Vinou skladu s propisima kojim se odobrava ponuda ili raspolaganje za direktnu ljudsku konzumaciju odreenih uvezenih vina kojim mogu biti podvrgnuti oenolokim procesima koji nisu predvieni nacionalnim zakonodavstvom

(pro memo-ria)

53. E 300 Askorbinska kiselina

Antioksi-dans

Pivo quantum satis

54. E 301 Natrijev askorbat

Antioksi-dans

Pivo quantum satis

55. E 330 Limunska kiselina

Regulator kiselosti

Pivo quantum satis

56. E353 Metatartar-atna kiselina

Regulator kiselosti

Vino u skladu s posebnim

propisima o vinu, likerima

od vina, pjenuavom

vinu i nji-hovim

provedbenim pravilima

Made wine 100 mg/l57. E405 Propan-1,

2-diol alginat

Zgunjiva Pivo 100 mg/l

39

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu58. E414 Akacia

gumaZgunjiva Pivo quantum satis

59. E431 Polioksietilen (40) stearat

Emulgator Vinou skladu s propisima kojim se odobrava ponuda ili raspolaganje za direktnu ljudsku konzumaciju odreenih uvezenih vina kojim mogu biti podvrgnuti oenolokim procesima koji nisu predvieni nacionalnim zakonodavstvom

(pro memo-ria)

60. E491 Sorbitan monostearat

Emulgator Vinou skladu s propisima kojim se odobrava ponuda ili raspolaganje za direktnu ljudsku konzumaciju odreenih uvezenih vina kojim mogu biti podvrgnuti oenolokim procesima koji nisu predvieni nacionalnim zakonodavstvom

(pro memo-ria)

61. E900 Dimetil polisiloksan

Stabili-zator

Vinou skladu s propisima kojim se odobrava ponuda ili raspolaganje za direktnu ljudsku konzumaciju odreenih uvezenih vina kojim mogu biti podvrgnuti oenolokim procesima koji nisu predvieni nacionalnim zakonodavstvom

(pro memo-ria)

62. E950 Acesulfam K

Zaslaiva Bezalkoholno pivo ili sa sadrajem alkohola koji ne prelazi 1.2% vol.

350 mg/l

Bire de table/ Tafelbier/ Table beer (prvobitni sadraj pivske ire manji od 6%) osim za Obergriges Einfachbier

350 mg/l

40

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu Piva sa minimalnom

kiselou od 30 mili-ekvivalenti izraeno kao NaOH

350 mg/l

Smea piva tipa oud bruin

350 mg/l

Pivo reducirane energije 25 mg/lPia koja se sastoje od mjeavine bezalkoholnog pia i piva, jabukovaa, krukovaa, estokog pia ili vina

350 mg/l

63. E 951 Aspartam Zaslaiva Bezalkoholno pivo ili sa sadrajem alkohola koji ne prelazi 1.2% vol.

600 mg/l


600 mg/l

Piva sa minimalnom kiselou od 30 mili-ekvivalenti izraeno kao NaOH

600 mg/l


600 mg/l

Pivo reducirane energije 25 mg/lPia koja se sastoje od mjeavine bezalkoholnog pia i piva, jabukovaa, krukovaa, estokog pia ili vina

600 mg/l

64. E 952 Ciklamska kiselina i njene Na i Ca soli

Zaslaiva Pia koja se sastoje od mjeavine bezalkoholnog pia i piva, jabukovaa, krukovaa, estokog pia ili vina

250 mg/l

65. E 954 Saharin i njegove Na, K i Ca soli

Zaslaiva Bezalkoholno pivo ili sa sadrajem alkohola koji ne prelazi 1.2% vol.

80 mg/l


80 mg/l


80 mg/l

41

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuSmea piva tipa oud

bruin80 mg/l

Pia koja se sastoje od mjeavine bezalkoholnog pia i piva, jabukovaa, krukovaa, estokog pia ili vina

80 mg/l

66. E955 Sukraloza Zaslaiva Pia koja se sastoje od mjeavine bezalkoholnog pia i piva,fermentiranog soka jabuke i kruke, estokog pia ili vina

250 mg/l

Bezalkoholno pivo ili sa sadrajem alkohola koji ne prelazi 1.2% vol.

250 mg/l


250 mg/l


250 mg/l


250 mg/l

Pivo reducirane energije 10 mg/l67. E 959 Neohes-

peridin DCZaslaiva Bezalkoholno pivo ili sa

sadrajem alkohola koji ne prelazi 1.2% vol.

10 mg/l


10 mg/l


10 mg/l


10 mg/l

Pia koja se sastoje od mjeavine bezalkoholnog pia i piva, jabukovaa, krukovaa, estokog pia ili vina

30 mg/l

Piva reducirane energije 10 mg/l

42

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu 68. E 962 So

aspartam-acesulfama 1 (5)

Zaslaiva Pia koja se sastoje od mjeavine bezalkoholnog pia i piva, jabukovae i krukovae, estokog pia ili vina

350 mg/l (a)

Bezalkoholno pivo ili sa sadrajem alkohola koji ne prelazi 1.2% vol.

350 mg/l (a)


350 mg/l (a)


350 mg/l (a)


350 mg/l (a)

Pivo smanjene energije 25 mg /l (b)69. E1105 Lisozim Konzer-

vansVina u skladu s posebnim propisima

(pro memo-ria)

70. E1519 Benzil alkohol

Sredstvo za regulis-anje kiselosti

Arome za: likere, aromatizirana vina, aromatizirana pia na bazi vina i aromatizirane koktele od vina

100 mg/l

(1) Pojedinano ili u kombinaciji: E100 Kurkumin, E101 (i) Riboflavin, (ii) Riboflavin-5-fosfat, E102 Tartrazin, E104 Kvinolin uta, E110 Zalazak sunca uta FCF, Narandasto uta S, E120 Kokineal, Karminska kiselina, Karmini, E122 Azorubin, Karmoisin, E123 Amarant, E124 Ponceau 4R, Kokineal crvena A, E129 Alura crvena AC

(2) Ove boje mogu se upotrebljavati pojedinano ili u kombinaciji (u odreenim proizvodima od vina, piva i bezalkoholnog piva osim onih proizvoda koji su navedeni u aneksima II, III I IV Pravilnika o upotrebi boja u hrani): E100 Kurkumin, E102, Tartrazin, E104 Kvinolin uta, E110 Zalazak sunca uta FCF, E120 Kokineal, Karminska kiselina, Karmini, E122 Azorubin, Karmoizin, E124 Ponceau 4R, Kokineal crvena A, E129 Alura crvena AC, E131 Patent plava V, E132 Indigotin, Indigo karmin, E133 Brilijantno

43

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuplava FCF, E142 Zelena S, E151 Brilijantno crna BN, Crna PN,

E155 Smea HT, E160d Likopen, E160e Beta-apo-8-karotenal (C 30), E160f Etil ester Beta-apo-8-karotenske kiseline (C 30), E 161b Lutein.

(3)

E Broj Naziv Skraenica Napomena

E 200 E 202 E 203

Sorbinska kiselina Kalij sorbat Kalcij sorbat

Sa1. Koliine svih navedenih supstanci izraene su kao slobodna kiselina. 2. Skraenice koje su koritene u tabeli znae sljedee:

Sa + Ba: Sa i Ba upotrebljeni pojedinano ili u kombinaciji Sa + PHB: Sa i PHB upotrebljeni pojedinano ili u kombinaciji Sa + Ba + PHB: Sa, Ba i PHB upotrebljeni pojedinano ili u kombinaciji.

3. Naznaeni maksimalni upotrijebljeni nivoi odnose se na hranu koja je spremna za konzumiranje i pripremljena pratei uputstva proizvoaa.

E 210 E 211 E 212 E 213

Benzojeva kiselina Natrij benzoat Kalij benzoat Kalcij benzoat

Ba(*)

(*)Benzojeva kiselina moe biti prisutna u odreenim fermentiranim proizvodima kao rezultat procesa fermentacije pratei dobru proizvodnu praksu.

(4) 1.Maksimalni nivoi izraeni su kao SO2 u mg/kg ili mg/l kako je to odgovarajue i odnose se na ukupnu koliinu, raspoloivu iz svih izvora.

2. Pri sadraju SO2 od manje od 10 mg/kg ili 10 mg/l ne smatra se da je prisutan.

(5) Maksimalne upotrebljive doze za soli aspartam-acesulfama su

izvedene od maksimalnih upotrebljivih doza za njihove sastavne dijelove, aspartam (E 951) i acesulfam-K (E 950).

Maksimalne upotrebljive doze za aspartam (E 951) i za acesulfam-K (E 950) ne smiju se prelaziti upotrebom soli aspartam-acesulfama, kako zasebno tako ni u kombinaciji sa E 950 ili E 951. Granice u ovoj koloni izraene ili kao (a) acesulfam-K ekvivalente ili (b) aspartam ekvivalente.

44

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu PRILOG II

Sistem kategorizacije hrane u EU

Evropska komisija trenutno privodi kraju svoj prijedlog za uspostavljanje kategorija prehrambenih proizvoda za upotrebu prehrambenih aditiva.

Do danas je u Evropskoj uniji stvoreno 17 kategorija prehrambenih

proizvoda: 1. mlijeni proizvodi2. masti i ulja 3. jestivi ledeni proizvodi 4. voe i povre 5. slatkii 6. itarice i proizvodi od itarica 7. pekarski proizvodi 8. meso i proizvodi od mesa9. riba i riblji proizvodi 10. jaja i proizvodi od jaja 11. eer i zaslaivai 12. so, zaini, zainske smjese, umaci i sl. 13. hrana za posebne prehrambene potrebe (PARNUTS)14. pia 15. grickalice16. deserti17. dodaci ishrani

45

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inuPRILOG III

Specifini prioriteti za procjenu analize za odreene prehrambene aditive koje je utvrdila EFSAVrh obrasca

Dio 1. Boje u hrani

Krajnji rok da EFSA izvri reevaluaciju svih prehrambenih boja u hrani je 31.12.2015. Odreeni su i rokovi za reevaluaciju za pojedine boje u hrani prema sljedeoj dinamici:

1. Sljedee boje u hrani bit e evaluirane do 15.4.2010.godine: E 123 amarantE 151 briljant crna BN, crna PNE 154 smea FKE 155 smea HT iE 180 litolrubin BK

2. Sljedee boje u hrani bit e evaluirane do 31.12.2010. godine: E 100 kurkuminE 127 eritrozinE 131 patent plava VE 132 indigotin, Indigo karminE 133 brilijant plava FCFE 142 zelena SE 150a obini karamelE 150b karamel kaustino sulfitniE 150c karamel amonijaniE 150d karamel amonijano sulfitniE 161b luteinE 161g kantaksantin

E 170 kalcij karbonat

3. Sljedee boje u hrani bit e evaluirane do 31.12.2015.godine: E 101 (i) riboflavin (ii) riboflavin-5-fosfatE 120 koenil, karminska kiselina, karminiE 140 hlorofili i hlorofilini: (i) hlorofili (ii) hlorofiliniE 141 bakreni kompleksi hlorofila i hlorofilina: (i) bakreni kompleksi hlorofila (ii) bakreni kompleksi hlorofilinaE 153 biljni ugalj

46

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu E 160b anato, biksin, norbiksin

E 160a karoteni: (i) mijeani karoteni, (ii) beta-karotenE 160c ekstrakt paprike, kapsantin, kapsorubinE 160e beta-apo-8-karotenal (C30)E 160f etil ester beta-apo-8, - karotenska kiselina (C30)E 162 cvekla crvena, betaninE 163 antocijaniniE 171 titanij dioksidE 172 eljezo oksidi i hidroksidiE 174 srebroE 175 zlato

Dio 2. Prehrambeni aditivi osim boja i zaslaivaa u hrani

Krajnji rok za reevaluaciju prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa u hrani je 31.12.2018., dok je za pojedine prehrambene aditive i grupe prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa dat sljedei rok:

1. Prezervativi i antoksidansi E 200-203; E 210-215, E 218-252, E 280-285; E 300-E 321 i E 586 bit e evaluirani do 31.12.2015. S posebnim prioritetom u ovoj grupi za:E 310-312 galateE 320 butilirani hidroksianisol (BHA)E 321 butilirani hidroksitoluen (BHT)E 220-228 sumpordioksid i sulfiteE 304 masne estere askorbinske kiseline:(i)askorbil palmitat (ii) askorbil stearatE 200-203 sorbinsku kiselinu i sorbateE 284 bornu kiselinuE 285 natrijev tetraborat (boraks)E 239 heksametilen tetraminE 242 dimetil dikarbonatE 249 kalijev nitritE 250 natrijev nitritE 251 natrijev nitratE 252 kalijev nitratE 280-283 propionsku kiselinu i natrijeve, kalcijeve i kalijeve soliE 306 mjeavinu tokoferola obogaenuE 307 alfa-tokoferolE 308 gama-tokoferolE 309 delta-tokoferol

47

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu2. Emulgatori, stabilizatori, sredstva za eliranje E 322, E

400-E 419; E 422-E 495; E 1401-E 1451 bit e evaluirani do 31.12.2016. S posebnim prioritetom u ovoj grupi za:E 483 stearil tartratE 491-495 sorbitan esteriE 431 polioksietilen (40) stearatE 432-436 polisorbati E 444 saharozu acetat izobutiratE 481 natrijev stearoil-2-laktilatE 482 kalcij stearoil-2-laktilatE 414 akacia gumu (guma arabika) (*)E 410 gumu iz sjemena rogaa (*)E 417 tara gumu (*)E 422 glicerolE 475 poliglicerolni ester masnih kiselina

3. E 551 Silicijev dioksid, E 620-625 glutamini, E 1105 lisozim i E 1103 invertaza bit e evaluirani do 31.12.2016.

4. Preostali prehrambeni aditivi osim boja i zaslaivaa u hrani bit e evaluirani do 31.12.2018.S posebnim prioritetom u ovoj grupi za:E 552 kalcijev silikatE 553a magnezijev silikat i trisilikatE 553b talkE 558 nentonitE 999 ekstrakt kulilaiE 338-343 fosfornu kiselinu i fosfateE 450-452 di-, tri- i polifosfatiE 900 dimetil poliksilosanE 912 ester montanske kiselineE 914 oksidirani polietilenski vosakE 902 kandelila vosakE 904 elakE 626-629 guanilnu kiselinu, dinatrijev guanilat, dikalijev guanilat i kalcijev guanilatE 630-633 inozinsku kiselinu, dinatrijev inozinat; dikalijev inozinat i kalcijev inozinatE 634-635 kalcijev 5-ribonukleotidi i dinatrijevi 5- ribonukleotidiE 507-511 hloridnu kiselinu, kalijev hlorid, kalcijev hlorid, magnezijev hloridE 513 sulfatnu kiselinu

48

Smje

rnic

e za

upo

treb

u pr

ehra

mbe

nih

aditi

va u

piv

u i v

inu

korica vino i pivo 1Page 1Page 2

Smjernice za upotrebu aditiva u pivu i vinu_Boskorica vino i pivo 2Page 1Page 2

upotreba aditiva u pivu i vinu

Documents