Skupština

Vatrogasci

Kongres OIV-a

Promocija turizma kroz vinske regije

Broj 21, srpanj 2009. ▪ besplatni primjerak

str. 2-3

str. 23

str. 16-17

Modernim vozilima brže na intervenciju

Informativni bilten ISSN: 1846-6257

ŽUPANIJA 17. SRPNJA PROSLAVILA SVOJ DAN

Strategija održivog korištenja energije

Svečana sjednica Županijske skupštine str. 6-11

� �

RIJEČ UREDNIKA

IMPRESSUM

Poštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni bilten

ISSN: 1846-6257

Godina: II Broj: 21, srpanj 2009.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija

Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb,

info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr

Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec, Ljerka

Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

vrlo intenzivna politička ak-tivnost prije i nakon lokalnih i regionalnih izbora, popra-ćena raznim događanjima od gospodarskih, kulturnih, sportskih i društvenih, uvela nas je u vruće ljeto. Vruće po temperaturi zraka, ali i po gospodarskoj i političkoj situaciji u zemlji.No, prema riječima župana mr.sc. Stjepana Koži-ća, na nedavno održanoj svečanoj sjednici Skup-štine Zagrebačke županije, situacija u županiji još je zadovoljavajuća. Proračunski prihodi u prvom polugodištu ove godine veći su za gotovo 12 po-sto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Taj podatak opravdava dosadašnje poteze županijske vlasti, ali nalaže budnost, oprez i ažurno praćenje gospo-darskih kretanja. U našoj županiji puno je događa-nja. Održana je sjednica Županijske skupštine, na kojoj je između ostalog razmatrano izvršenje žu-panijskog proračuna za 2008., izvješće Policijske uprave Zagrebačke o stanju i kretanju osnovnih si-gurnosnih pokazatelja, te prijedlog za dodjelu jav-nih priznanja županije, koja su dobitnicima uruče-na na Dan Zagrebačke županije, 17. srpnja. Održan je Kongres OIV-a, izložba i ocjenjivanje kupina, žu-panijsko natjecanje orača u Dubravi, smotra folklo-ra u Velikoj Gorici, kao i primopredaja vozila vatro-gascima Buševca i Lukavca. Svoj dan proslavile su općine Rugvica i Preseka, te grad Samobor. Imamo i brončanu sportašicu iz Rugvice koja je zablistala na europskom prvenstvu.Želim Vam, dragi čitatelji, ugodne trenutke uz Kro-niku.

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl. oec.

SKUPŠTINA SKUPŠTINA

VIJEĆNICI JEDNOGLASNO PRIHVATILI STRATEGIJU ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE

Važnost energetske neovisnostiNaša je županija među pr-

vima u RH izradila Stra-tegiju održivog korište-

nja energije. Njome je detaljno analizirana trenutačna energetska situacija, s obzirom na korištenje obnovljivih izvora energije i ener-getsku učinkovitost, te su određene smjernice za gospodarski i ener-getski razvitak, poštujući pritom

načela održivosti i zaštite okoliša. Naglasak je stavljen na obnovljive izvore energije te njihovo učin-kovito korištenje. U Strategiji su procijenjeni potencijalni učinci povećanog korištenja obnovlji-vih izvora energije i njezinog ra-cionalnog korištenja u području zaštite okoliša, razvoja lokalnoga gospodarstva i poboljšanja soci-

jalnih prilika stanovništva. Vijećnici su Strategiju, koju je

izradila Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), jednoglasno podržali.

- Svjesni smo važnosti ener-getske neovisnosti. Strategija donosi korake, mjere i aktivnosti za naredno trogodišnje razdoblje, usklađena je s nacionalnim doku-

mentima i daje kompletnu snim-ku energetske infrastrukture - na sjednici Skupštine rekao je Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, do-dajući da Strategija analizira ener-getski potencijal županije, sadrži mjere i preporuke za iskorištava-nje pojedinih obnovljivih izvora energije, odnosno poboljšanja energetske učinkovitosti.

Lazar Grujić (SU) Kakvo je ostvarenje župa-nijskog proračuna s obzi-rom na probleme s kojima se susreće gospodarstvo? - Zasad nema poremeća-ja na prihodovnoj strani, u potpunosti ostvarujemo sve projekte i programe te podmirujemo obveze. U prvih šest mjeseci imamo dobro punjenje prora-čuna, realiziran je s 11,87 posto više nego u istom razdoblju 2008. No, svjesni smo da Županija ne može biti zaobiđena gospodarskim problemima, pratit ćemo što će predlagati Vlada RH i, bude li potrebno, na vrijeme reagirati. /župan Stjepan Ko-žić/

Mirjana Mataušić Pišl (SDP) Hoće li Županija rebalan-som proračuna osigurati dodatna sredstva da uče-nici srednjih škola, njih oko 6000, i u nadolazećoj školskoj godini imaju be-splatan prijevoz? - Odustane li Država od be-splatnog prijevoza sred-njoškolaca, a mi prihvatimo odluku o 50-postot-nom sufinanciranju međumjesnog prijevoza, procjene govore da bi nam za to godišnje trebalo oko 18 milijuna kuna, što je iznimno velika suma. Pričekat ćemo i vidjeti kakvu će odluku donijeti Vlada RH. /župan Stjepan Kožić/

Josip Maleković (HDZ)U kojoj je fazi gradnja i kada se planira otvore-nje sportske dvorane u Šenkovcu? Poštuju li se ugovoreni rokovi grad-nje osnovne škole u Br-dovcu?- Dvorana u Šenkovcu čeka tehnički pregled i ako dobi-je sve potrebne dozvole, otvorenje će biti 7. rujna. Zasad nema problema s dinamikom gradnje škole u Brdovcu. /župan Stjepan Kožić/

Željka Šabarić (HSS)Prije desetak dana u dvo-rac Kerestinec, inače za-pušteni spomenik kultu-re prve kategorije, ušli su pripadnici zagrebačke ‘underground’ scene pro-jektom “Ministarstvo psi-hodelije”. Kako jedna al-ternativna udruga može dobiti i je li uopće dobila dozvolu za realizaciju ovog projekta u dvorcu spomeniku kulture? /vi-jećnica je tražila pismeni odgovor od Središnjeg dr-žavnog ureda za upravljanje državnom imovinom/

VIJEĆNIČKA PITANJA

Projekti energetske učinkovitosti

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Grad Ivanić-Grad i tvrtka INGRA izradili su planove za gradnju

postrojenja za proizvodnju peleta i električne energije iz biomase. U Iva-nić-Gradu je provedeno mjerenje energetske učinkovitosti javne rasvje-te, a ovaj je grad (prvi u RH) uključen i u Display kampanju (podizanje svijesti o potrošnji energije u lokalnim zajed-nicama).

Grad Zaprešić pokrenuo je pro-jekt “Učinkovito gospodarenje

energijom u zgradama u vlasništvu Grada”, koji obuhvaća izradu i ažu-riranje registra zgrada javne namje-ne, uvođenje informacijskog sustava gospodarenja energijom, energetske preglede zgrada, provedbu EU Display kampanje, promotivne i informativne aktivnosti.

Energija biomaseOpćina Pokupsko pokrenula je projekt uvođenja područnoga

grijanja na biomasu. U sklopu projekta sagradit će se toplinska mreža i ugra-diti kotlovnica na biomasu (iz lokalnih šuma i poljoprivrednog zemljišta) sna-ge 1000 kW.

Grad Jastrebarsko i tvrtka “Drvo-proizvod” pokrenuli su projekt

gradnje sustava grijanja osnovne i srednje škole na drvni ostatak. Godiš-nje količine drvnog ostatka u “Drvo-proizvodu”, koji se bavi proizvodnjom masivnog parketa, iznose oko 12.000 tona.

Javna rasvjetaOpćina Marija Gorica provodi projekt rekonstrukcije i moder-

nizacije javne rasvjete. Na ovaj način ostvarit će se godišnja ušteda električ-ne energije u iznosu od 129.570 kWh, odnosno bit će izbjegnuta emisija od 39,18 tona ugljičnog dioksida.

Državni ured za reviziju dao je bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima i po-slovanju Županije u 2008. “Financijski izvještaji u svim značajnim aspektima iskazuju objektivan i istinit prikaz poslovanja tijekom godine i stanja na kraju godine, a sastav-ljeni su u skladu s propisima koji određuju računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika. Poslovanje je obavljeno u skladu s propisima koji određuju nadležnost Za-grebačke županije”, stoji u nalazu revizije. Župan Kožić je rekao da je nalaz revizije dokaz da se u Županiji radi transparentno i na zakonski način.- Tako ćemo i nastaviti, možda ovo bezuvjetno mišljenje nekome ne znači puno, ali da bi se do njega došlo uloženo je puno truda i muke - naglasio je župan.

Bezuvjetno mišljenje državne revizije Vijećnici su, većinom glasova, prihvatili godišnji obračun pro-računa za 2008. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 297,3 milijuna kuna ili s 95,5 posto planiranih, dok su rashodi iznosili 293,7 milijuna kuna, odnosno 94,3 posto od planiranih. - Izuzetno sam zadovoljan ostvarenim prihodima i rashodima. Ono što smo planirali, to smo i realizirali. Otkako sam župan, prvi puta gotovo da nema prijenosa sredstava u iduću godinu. To je ono čemo smo niz godina težili, ostvarenju planiranih pro-jekata i programa - rekao je župan Kožić.

Neznatan prijenos sredstava

Damir Mikuljan, Marija Ledinski-Anić, Željka Šabarić

� �

POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAČKA PODNIJELA IZVJE ŠĆE O STANJU SIGURNOSTI U 2008. GODINI

Za sigurnost je iznimno važna suradnja policije i građana

Sigurnost je naš zajednički cilj, a kri-minalitet nije samo problem policije nego cijele zajednice. Stoga je surad-

nja policije i građana od vitalnog značaja - podnoseći izvješće o stanju sigurnosti na području županije u 2008. rekao je Branko Peran, načelnik Policijske uprave zagrebač-ke (PUZ). Peran je naglasio kako stanje si-gurnosti nije zabrinjavajuće.

Prema podacima policije lani je, u odnosu na godinu dana ranije, zabilježeno 4,6 po-sto manje kaznenih djela, 9,5 posto manje prometnih nesreća, te 25,6 posto manje pre-kršaja protiv javnog reda i mira, dok su pre-kršaji u prometu porasli za 42 posto. Porast kaznenih djela bilježe Zaprešić, Dugo Selo, Ivanić-Grad i Vrbovec, a smanjenje Jastre-barsko, Velika Gorica, Samobor i Sveti Ivan Zelina. Lani se na području županije nije

Denis Tovernić (HNS) Mogu li se vijećnicima materijali za sjednicu Skupštine dostavljati na CD mediju? - Tražit ćemo od stručnih službi da se usklade kako bi se izmjenama Poslov-nika stvorili preduvjeti da se materijali dostavljaju u elektronskom obliku. /zamjenik župana Rudolf Vu-jević/ * vijećnici su nakon sjednice zadužili prijenosna računala

Boris Mahač (SDP)Vijećnik je zatražio pisme-ni odgovor o poslovnom rezultatu Županijskih ce-sta d.o.o. (trgovačkom društvu u vlasništvu Žu-panije) u prvoj polovi-ci ove godine. Također je zatražio podatke o cesta-ma (na području župani-je) koje su se gradile, odnosno rekonstruirale, te ga je zanimalo koliko je u te poslove utro-šeno novca i koliko su radova na tim cestama izvele Županijske ceste d.o.o.

Željko Širanović (HSP) Hoće li Županija pomo-ći drugu fazu gradnje “Okićkog vodovoda” na području Klinča Sela? - Vodoopskrbu općine Klin-ča Sela Županija je u 2007. i 2008. pomogla s 900.000 kuna. Za ovu godinu još nisu raspoređena sva sredstva namijenjena sufi-nanciranju vodoopskrbe u jedinicama lokalne sa-mouprave, pa će s dijelom tih sredstava biti po-držan i projekt vodoopskrbe općine Klinča Sela. /župan Stjepan Kožić/

VIJEĆNIČKA PITANJA Sanja Horvat (SDP) Što Županija čini da zašti-ti svoja kulturna dobra, dvorce u Jastrebarskom i Kerestincu, oba spome-nika kulture prve katego-rije?- U ovom trenutku iz pro-računa smo za zaštitu kul-turnih dobara dali maksi-malno sredstava. Obnova ovih dvaju dvoraca traži izuzetno visoka sredstva koja nije moguće osigu-rati u proračunu. /župan Stjepan Kožić/

Mirela Gajić (SDP) Od pročelnika uprav-nih odjela, neposred-no nakon lokalnih izbo-ra, zatraženo je da svoje mandate stave na raspo-laganje? Zašto, kada su oni birani javnim natje-čajem? Za koliko se pove-ćao broj zaposlenih u Žu-paniji od 3. srpnja 2008. do 3. srpnja 2009.? - Svi pročelnici i dalje rade! Nije istina da smo tra-žili mandate na raspolaganje, tražili smo da se na raspolaganje stavi dužnost pročelnika. Pročelnici su birani javnim natječajem i oni nemaju manda-te, oni su zaposleni na neodređeno vrijeme. Me-đutim, izbori su bili neposredni i stoga bi pročel-nici trebali prihvatiti programe koje su župan i njegovi zamjenici ponudili biračima. /župan Stje-pan Kožić/* na drugi dio pitanja vijećnica će dobiti pisme-ni odgovor

Josip Jambrač (HNS)Jesu li Hrvatske auto-ce-ste d.o.o. obavile mjere-nje buke u naselju Luka, na brzoj cesti Sveta Hele-na-Vrbovec-Gradec, i koje su aktivnosti poduzete kako bi se zaštitili građa-ni čije se kuće nalaze u ne-posrednoj blizini ove ce-ste. /vijećnik je tražio pismeni odgovor/

Josip Sesan (HSU) Je li nova škola u Dugom Selu spremna za početak nove školske godine? - Škola je spremna za teh-nički pregled i, ne bude li primjedbi, nema razloga da s početkom školske godine ne počne nastava u novo-sagrađenom objektu. Jav-nim natječajem Ministarstva znanosti, obrazova-nja i sporta odabran je i dobavljač opreme, no na taj je odabir bilo primjedbi koje se sada rješavaju. /župan Stjepan Kožić/

VIJEĆNIČKA PITANJA

SKUPŠTINA SKUPŠTINA

Nakon usuglašavanja, vijećnici su jednoglasno prihvatili novi statut Županije. Također, donesena je odluka o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Županije, te dana suglasnost na izmjene i dopune statuta Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, statut županijskog Doma zdravlja te Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. Izabrani su i članovi 15 skupštinskih odbora.

Donesen novi statut

Lani se dogodilo 3948 prometnih nesreća u kojima je 51 osoba poginula, 222 su teže, a 1374 lakše ozlijeđene. Uz smanjenje broja prometnih nesreća (za 9,5 posto) zabilježeno je i smanjenje ozlijeđenih osoba (za 14,2 po-sto), kao i broj poginulih (za 23,9 posto).

Prometne nesreće

dogodilo nijedno ubojstvo, no evidentirano je devet pokušaja ubojstava i sva su razrije-šena. Također, dogodilo se 47 razbojstava i dvije razbojničke krađe. Prijavljena su 122 kaznena djela zloporabe opojnih droga, što je za 39,6 posto manje nego 2007., a uzrok 21 smrtnog slučaja, što je potvrđeno kemij-sko-toksikološkim nalazom, bio je trovanje drogama.

U 2008. počinjeno je 151 kazneno djelo na štetu maloljetnika, a evidentirano je i 41 kazneno djelo nasilničkog

ponašanja u obitelji

Mario Cvitan, Željko Širanović, Ivan Kumar i Josip Sesan

Mirela Gajić, Vesna Bičak-Dananić, Sanja Horvat

POdručje POlIcIjSKe POStaje Nesreće Poginuli Ozlijeđeni

2007. 2008. + - % 2007. 2008. 2007. 2008.

PP Velika Gorica 934 870 -6,9 10 5 278 234

PP Zaprešić 810 785 -3,1 12 9 287 269

PP Dugo Selo 418 464 +11,0 4 10 247 280

PP Jastrebarsko 359 332 -7,5 8 6 165 171

PP Samobor 710 613 -13,7 11 11 253 190

PP Sv. I. Zelina 295 241 -18,3 4 2 168 154

PP Vrbovec 407 319 -21,6 10 6 242 165

PP Ivanić Grad 429 324 -24,5 8 2 220 133

SVEUKUPNO 4.362 3.948 -9,5 67 51 1.860 1.596

Velika Gorica Zaprešić Dugo Selo Jastrebarsko Samobor Sv. I. Zelina Vrbovec Ivanić-Grad

100

200

0

300

500

400

600

700 632

800

Razriješena kaznena djela

Prijavljena kaznena djela

LEGENDA670

460

297 317

197

559

105

281 301

194178 187

364

174

381

PRIKAZ PRIJAVLJENIH I RAZRIJEŠENIH KAZNENIH DJELA PO POLIcIJSKIM POSTAJAMA

PROMETNE NESREĆE

� 7

U PRIGODI 17. SRPNJA SVEČANOM SJEDNICOM SKUPŠTINE OBILJEŽENA 250. OBLJETNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Suspregnuti uska stranačka gledanja i razviti projekte međusobne suradnjeProšlo je 250 godina otkako je

carica Marija Terezija dodi-jelila Zagrebačkoj županiji

pravo na grb i pečatnjak, obilježiv-ši time njezinu povijest. Prošlo je i 16 godina otkako je Zagrebačka županija ustrojena u modernoj i neovisnoj RH. Na njezin dan, 17. srpnja, održana je svečana sjedni-ca Županijske skupštine na kojoj su zaslužnima - već tradicionalno - uručena javna priznanja.

Damir Mikuljan, predsjednik Skupštine, rekao je tom prigodom da bez pomoći Vlade RH i njezinih resornih ministarstava ne bi bilo moguće ostvariti programe realizi-rane u proteklom razdoblju.

Razviti partnerske odnose

- Oni su rezultat našeg partner-skog odnosa, a partnerstvo pret-postavlja povjerenje. U vremenu koje je pred nama ne smijemo biti

ni gluhi, ni slijepi. Znati odgovo-riti na sve ono što će se u četve-rogodišnjem mandatu postaviti pred nas, znači razviti partnerski i suradnički odnos sa svim akteri-ma političke scene u županiji. To znači suspregnuti uska stranačka gledanja i pokušati razviti projekte na kojima ćemo naučiti surađivati - naglasio je Mikuljan, dodavši kako različitosti u gledištima političkih stranaka ne smiju plašiti.

- One mogu biti put kvalitetnijim rješenjima, a konačni učinak mora biti kvalitetnije sudjelovanje većeg broja sudionika u izradi i donošenju bitnih odluka. Različitosti otvaraju vrata inicijativama i osnažuju su-radnju. Sve je to moguće ostvariti kada u odnosima političkih strana-ka postoji visoki stupanj političke tolerancije - rekao je predsjednik Skupštine, podsjetivši i na suradnju s partnerima izvan granica RH.

Župan Stjepan Kožić s pono-som je rekao da je zadnjih godina pokrenut niz projekata i programa koji su pridonijeli ujednačenom ra-zvoju županije.

Dinamičan gospodarski rast

- Proteklih smo godina zaslužili status jedne od najkonkurentnijih i najprivlačnijih hrvatskih županija za razvoj gospodarstva i poduzet-ništva. Također, uočljiv je trend ‘prelaska’ gospodarstvenika iz Zagreba na područje Zagrebačke županije, a sve je više i utjecajnih stranih investitora koji su prepo-znali potencijale županije. Bili smo i ostajemo usmjereni na stvaranje pretpostavki za dinamičan gos-podarski razvoj - rekao je župan, dodavši da će u vremenu u koje-mu svjetska kriza potresa Europu, te je značajno zahvatila i hrvatsko gospodarstvo, voditi županiju biti veliki izazov.

- Iako se, prema podacima od 30. lipnja, proračun puni 11 po-sto bolje nego prethodne godine, nećemo se zanositi statističkim podacima koji nam još uvijek idu u prilog. Već pri postavljanju pro-računa, vodeći se smjernicama Vlade, prilagodili smo se promje-njivim i izvanrednim uvjetima.

‘Krojili’ smo proračun kako bi on bio razvojan, ali istovremeno šted-ljiv i realan. Oformili smo i stručni tim koji prati gospodarska kretanja i u svakom smo trenutku spremni reagirati i povući odlučne poteze kako bi eventualne gospodarske i socijalne posljedice bile što manje - napomenuo je župan.

Oformili smo stručni tim koji prati gospodarska kretanja i u svakom smo trenutku spremni reagirati i povući odlučne poteze kako bi

eventualne gospodarske i socijalne posljedice bile što manje - poručio je župan Kožić

Priznanja su uručili župan mr. sc. Stjepan Kožić i predsjednik Skupštine Damir Mikuljan

Nagradu županije za životno djelo primio je prof. dr. sc. Mladen

Žinić, povelja je uručena Marici Jančić

i Ivanu Potočniku, nagrada za iznimna

dostignuća u proteklom

jednogodišnjem razdoblju obrtničkoj

radionici “Tehno-vent” i tvrtki “Mato el-d”, a nagrada za doprinos ugledu i

promociji županije u zemlji i svijetu Motocross klubu

“Jaska” i ekipi prve pomoći Gradskog društva Crvenog križa Ivanić-Grad

Sedam laureata, dobitnika javnih priznanja

- U izazovima koji su pred nama moramo biti odlučni. Ne možemo biti pusti otok, oni koje će zaobići gospodarska kriza. Vremena nisu niti jed-nostavna, niti laka, ali vjerujete, Vlada RH ima jasnu viziju i odlučnu pre-mijerku. Znamo kuda idemo, uvjeravam vas da ćemo znati isploviti iz ovih nemirnih voda i budućim generacijama donijeti ljepšu budućnost - rekao je Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade, te pozvao okupljene gradona-čelnike i načelnike općina da pripreme projekte kojima će konkurirati za novac EU fondova. - To su izazovi koji su postavljeni pred nas i za koje treba imati jasne odgo-vore - dodao je. Također je rekao da je Zagrebačka županija primjer kako se razvijati, kako iskoristiti prilike koje se nude. - Najveća je prilika blizina grada Zagreba, ona donosi mogućnost bržega gospodarskog razvoja. Primjeri koji su danas istaknuti, a koji doprinose razvoju županije, i dalje će imati potporu Vlade RH - rekao je njezin pot-predsjednik.

Gospodarska kriza

Županijski vijećnici, direktori javnih tvrtki, gosti svečane sjednice...

Ivo Jelušić, Dražen Bošnjaković, Miljenko Pavlaković

DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

� �

NAG

RAD

A ZA

GRE

BAČK

E ŽU

PAN

IJE

ZA Ž

IVO

TNO

DJE

LO

POVE

LJA

ZAG

REBA

ČKE

ŽUPA

NIJ

E

Prof. dr. sc. Mladen Žinić, ZaprešićMladen Žinić diplomirao je na Tehnološkom, a doktorirao na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, te kao postdoktorant radio kod nobelovca Vladimira Prelo-ga na Visokoj tehničkoj školi u Zuerichu. Od 1986. radi u Institutu “Ruđer Bošković”, gdje se bavi istraživanjima na području supramolekularne i nukleziodne kemije, a jedno je vrijeme bio i ravnatelj Instituta. Držao je predavanja na oko 15 međunarodnih znanstvenih kongresa i više europ-skih sveučilišta. Objavio je preko stotinu radova, od čega neke u prestižnim svjetskim znanstvenim časopisima. - Ono što posebno veseli jest činjenica da smo sve to na-pravili na Institutu “Ruđer Bošković”, a ne negdje vani. To je produkt naših, domaćih napora i istraživanja - kaže Žinić, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Pri-donio je i ustrojavanju specijalističkog studija “Projektni menadžment” na visokoj školi “Baltazar Adam Krčelić” u Zaprešiću. Dobitnik je državne nagrade za znanost, po-dručje prirodnih znanosti, te nagrade HAZU-a za svoj rad na području prirodnih znanosti i matematike. - Svaki mladi čovjek u jednom trenutku mora izabrati i odlučiti kako najkorisnije iskoristiti život koji mu je na ras-polaganju. Nakon što sam upoznao organsku kemiju, uči-nilo mi se da ima dovoljno razloga da svoj život posvetim istraživačkom radu, da napravim nešto za dobrobit svih ljudi - naglašava Žinić.

Ivan Potočnik, Velika GoricaIvan Potočnik, profesionalni glazbenik, odnedav-no umirovljeni član Tamburaškog orkestra HRT-a, osobito se istaknuo zapisivanjem starih narodnih napjeva, polki i drmeša, koje je obradio i prilago-dio za izvođenje folklornih ansambala. Kao sudi-onik Domovinskog rata već 1991. organizira prvi koncert TO HRT-a u župnoj crkvi u Kravarskom, a tako i svake sljedeće godine, sve do danas. Zapi-sao je i obradio brojne stare napjeve. - Oni su desetljećima bili zanemarivani, na njih je bilo nabacano svakojakog blata, ‘smeća s raznih strana’. Uspio sam to razgrnuti, na svjetlo dana izvući prave stvari, zapisati ih, obraditi, snimiti - govori Potočnik. Voditelj je i stručni suradnik mno-gih kulturno-umjetničkih udruga: FA Turopolje, KUD-ova Pokuplje, Vukomeričke gorice i Mičevec, te VIS-a Jane. Umjetnički je ravnatelj, urednik i pro-ducent projekata “Dobro došli u Turopolje”, “Turo-polje u HNK“, “Zeleni prsten Zagrebačke županije”, “Velikogorički glazbeni festival”... Snimio je osam nosača zvuka s glazbenim motivima između Save i Kupe. - U mojoj se obitelji oduvijek cijenila narodna ba-ština. Kretao sam se po amaterskim ansamblima, KUD-ovima, pa mi je to jednoga dana postao hobi, posao, ljubav... Sve u životu! - kaže Potočnik.

Marica jančić, Marija GoricaNačelnica je Marije Gorice od samog formiranja opći-ne, od 1996. U tom razdoblju, s nevelikim proračun-skim sredstvima, uspjela je u mjestu s oko dvije i pol tisuće stanovnika inicirati i dovršiti brojne projekte. Među najvažnijima je povratak osmogodišnje škole i obnova župne crkve Blažene Djevice Marije. - Sagradili smo i višenamjensku zgradu u kojoj je smještena ambulanta primarne zdravstvene zašti-te, stomatolog, ljekarna i pošta, a iznad su općinske prostorije. Zgradu koju smo napustili, preuredili smo u dječji vrtić - kaže Marica Jančić, koja je inicirala i osnivanje udruge mladih, kao i udruge “Marijagorič-ka zipka” koja radi na očuvanju tradicije toga kraja. Pokrenula je i susrete ‘muzikanata’, natjecanje mladih pjevača “Prvi pljesak” te malonogometni ženski tur-nir. Zahvaljujući ovoj poduzetnoj ženi, Marija Gorica je iz male seoske sredine prerasla u prepoznatljivu i razvijenu malu općinu. - Tu sam rođena, na ovim prekrasnim brežuljcima, tu živim, tu mislim i ostati. Uvijek sam vodila brigu o malom čovjeku, kao što sam i sama. Jednostavno, imala sam cilj, viziju kako bi Marija Gorica trebala izgledati i nadam se da sam u tome, zajedno sa svo-jim suradnicima, i uspjela. No, još uvijek ima posla, još puno treba raditi kako bismo stvorili uvjete za još bolji život u Mariji Gorici - kaže njezina načelnica.

* predlagatelj: Grad Zaprešić

* predlagatelj: Općina Pokupsko

* predlagateljica: Senka Šparica-Živoder, vijećnica Županijske skupštine

Žinić se bavi istraživanjima na području supramolekularne i nukleziodne kemije

Ivan Potočnik se istaknuo zapisivanjem starih narodnih napjeva

Marica Jančić načelnica je Marije Gorice od 1996. godine

DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

10 11

DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

NAG

RAD

A ZA

DO

PRIN

OS

UG

LED

U I

PRO

MO

CIJI

ZAG

REBA

ČKE

ŽUPA

NIJ

E U

ZEM

LJI I

SVI

JETU

NAG

RAD

A ZA

GRE

BAČK

E ŽU

PAN

IJE

ZA IZ

NIM

NA

DO

STIG

NU

ĆA U

PRO

TEKL

OM

JED

NO

GO

DIŠ

NJE

M R

AZD

OBL

JUekipa prve pomoći crvenog križa Ivanić-Grad

Seniorska ekipa prve pomoći Crvenog križa iz Ivanić Grada sastavljena je od du-gogodišnjih volontera - Elenmary Biršić, Ljerke Šegota, Vedrana Berlana, Zvjezda-ne Marković, Ivana Kuhara, Petra Pisnjaka i Srne Krtak. Višestruki su državni prvaci, što im je omogućilo plasman na europska natjecanja - 1997. u Lilleu u Francuskoj, 1998. u Lido di Jesolom u Italiji, te 2005. u Svidniku u Slovačkoj. Na posljednjem Europskom prvenstvu, lani u Liverpoolu (Engleska), u konkurenciji 27 država osvo-jili su peto mjesto. Ekipa je uključena i u realizaciju brojnih programa Crvenog križa na lokalnoj i županijskoj razini - rad s oso-bama s invaliditetom, “Humane vrednote”, Istraživanje humanitarnog prava, rad u Sa-vjetovalištu za djecu, mladež i obitelj... Eki-pa je osnovana u okviru Kluba mladeži Hr-vatskog crvenog križa “Dabar”, pa njezini članovi svoja znanja kontinuirano prenose na mlađe generacije. - Rad s mladeži je iznimno važan, koristan. S druge strane, način na koji mentori pre-nose znanje mladima često u društvo zna privući i nove ljude - kaže Ljerka Šegota.

Motokros klub “jaska”, jastrebarskoMotokros klub “Jaska” iz Jastrebarskoga ove godi-ne obilježava 25. godišnjicu osnivanja te 30 godi-na motokrosa na stazi “Mladina”. Na njoj je dosad održano 25 utrka svjetskog i europskog prvenstva te preko sto utrka državnog prvenstva. Planovi za budućnost, kaže predsjednik Kluba Mladen Čop, iznimno su ambiciozni. - Ovo što sada organiziramo (utrke MX3 svjetskog i EMX2 europskog prvenstva) samo je prijelazno razdoblje do utrke MX1, koju se nadamo organi-zirati kroz par godina. To je najznačajnija, najpre-stižnija motokros utrka koja okupi i više od 20.000 ljudi - govori Čop. Motokros je jedan od najvećih sportskih brendova Jastrebarskoga, a MKK “Jaska” jedan od najtrofejni-jih klubova u županiji. Njime se, kaže njegov pred-sjednik, uglavnom bave oni koji su vezani uz moto-industriju, ali i samo zaljubljenici u ovaj sport. - To nije popularan sport, poput nogometa, košar-ke, rukometa..., ali on ima svoju specifičnost. Ima vozače koji, da bi se njime bavili, moraju imati nešto u krvi, nešto u sebi kako bi mu se priklonili. Moraju imati sklonost prema motorima - kaže Čop, dodaju-ći da atraktivne utrke na padinama podno Plešivice pridonose popularizaciji motokrosa među mladim naraštajima.

tvrtka “Mato el-d”, Ivanić-GradTvrtka “Mato el-d” iz Ivanić-Grada osno-vana je 1994., a bavi se izradom, održa-vanjem i popravkom elektroenergetskih objekata, uređaja i instalacija, ugradnjom, pregledom i održavanjem uređaja u pro-tueksplozivnoj zaštiti te ispitivanjem sta-nja izolacije ukopnih metalnih cjevovoda. - Naše je poslovanje orijentirano na razvoj tehnologija koje se koriste u svijetu, pra-timo sve svjetske trendove - kaže Mato Duvnjak, direktor tvrtke. Tijekom dugo-godišnjeg razvoja, poslovanje tvrtke ši-rilo se na ugradnju i servisiranje uređaja za kondicioniranje prostora, a osnovana je i građevinska grupa za radove u nisko-gradnji i visokogradnji, zemljane radove, sanaciju naftnih postrojenja, uklanjanje podzemnih i nadzemnih objekata i insta-lacija, te uređenje terena. No, pokretačka snaga ovog kolektiva s 59 zaposlenika, kaže njegov direktor, nije tek puka želja za financijskom dobiti. - Nastojimo da našim zaposlenicima, ali i cijelom društvu bude bolje. Da nam svima bude ugodnije i lagodnije živjeti - nagla-šava Duvnjak.

Obrtnička radionica “tehno-vent”, SamoborObrtnička radionica “Tehno-vent” iz Samo-bora uspješno posluje već 27 godina, a danas zapošljava 22 djelatnika. Specijalizirana je za proizvodnju rashladne i ventilacijske opreme o čijoj kvaliteti svjedoči certifikat o ispunja-vanju ISO standarda, te srebrna medalja na Interklimi 93. U proizvodima “Tehno-venta” samo je deset posto uvoznih komponenata, a sukladno zahtjevima tržišta proširuje se i proizvodni program. - Jednostavno, morali smo ući u program agrara, proizvodnju sušenog bilja, voća i povrća. To je dio našeg razvoja koji mora ići kako bi se izbjegao silan uvoz - kaže Božo Jurković, vlasnik obrta. Oprema “Tehno-ven-ta” ugrađena je u brojne renomirane tvrtke i ustanove u Hrvatskoj, ali i ostalim europskim zemljama. Uz poštivanje poslovne etike i pri-lagođavanje potrebama i željama kupaca, velika pažnja posvećuje se razvoju i stalnom unapređenju poslovanja. - Morate imati nemiran duh, jer ako ste mirni, od toga nema ništa. Na kraju, kad vam to jed-nom uđe pod kožu, postane život, dolazite do saznanja da ne smijete stati - zaključuje Jurković.

* predlagatelj: Autoklub Jastrebarsko

* predlagatelj: Županijsko društvo Crvenog križa* predlagatelj: Grad Ivanić-Grad

* predlagatelj: Udruženje obrtnika Samobor

Mato Duvnjak (prvi slijeva), direktor tvrtke

Božo Jurković (slijeva), vlasnik obrta

Petoplasirana ekipa s lanjskog Europskog prvenstva u poznavanju prve pomoći

Nagradu je primio Mladen Čop, predsjednik MKK “Jaska”

12 13

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA GRADOVI I OPĆINE

ZAVRŠENA DRUGA FAZA GRADNJE ŽUMBERAČKOG VODOVODA

Novi početak životaU gradnju vodoopskrbnog cjevovoda, crpne stanice i vodospreme uloženo je

18,7 milijuna kuna

Tristotinjak metara od kuće obitelji Gvozdanović u selu Prisjeka, u Žumberku, položen je magistralni cjevovod. Gvozdanovići se nadaju da će voda uskoro

i do njihova obiteljskog doma. - Bavimo se poljoprivredom. Imamo desetak krava i pro-

dajemo sir. Teško je bez vode, naročito ljeti. Koristimo kišni-cu, te vodu iz obližnjega prirodnog izvora - govori Miroslav, otac triju kćeri, Martine, Lee i Tee, od kojih su najmlađoj tek tri godine. Miroslav i njegova supruga Marija među rijetkim su mladim ljudima koji su ostali živjeti na Žumberku.

- Žumberak je sustavno bio zapostavljan i u njemu da-nas gotovo i nema stanovništva, no naša je želja, kroz duži period, vratiti život u ovo jedinstveno područje - prigodom završetka druge faze gradnje žumberačkog vodovoda rekao je Krešo Beljak, gradonačelnik Samobora. Na prigodnoj svečanosti, pored vodospreme Novo Selo (zapremine 150 prostornih metara), Beljak je naglasio da je gradnja vodovo-da Gornja Vas - Budinjak - Novo Selo - Poklek - Stojdraga novi početak života žumberačkog kraja.

Investitor gradnje 13.860 metara dugačkog vodoopskrb-nog cjevovoda, te crpne stanice Gornja Vas i vodospreme Novo Selo bio je Grad Samobor, a suinvestitori Hrvatske vode, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodno-ga gospodarstva i Zagrebačka županija, s različitim omje-rima sufinanciranja tijekom proteklih godina. Ukupno je u gradnju žumberačkog vodovoda (prva i druga faza) od 2002. do danas uloženo 18,7 milijuna kuna. Županija ga je sufinancirala s 1,8 milijuna kuna. Zamjenik župana Damir Tomljenović rekao je da u županiji, na žalost, još 30 posto stanovništva nema javnu vodoopskrbu, te da je rješavanje komunalne infrastrukture, u suradnji s Hrvatskim vodama, jedna od važnijih zadaća.

- Trebamo se udružiti, napraviti dobre projekte i ‘otključa-ti’ EU fondove - poručio je Tomljenović.

Žumberačka narodna nošnja, ‘stari’ upo-rabni predmeti, suveniri, fotografije Žum-berka nekad i danas… bili su, početkom srpnja, izloženi u prostoru županijskoga Turističkog ureda u zagrebačkoj Preradovi-ćevoj ulici. Izložbu je, u sklopu prezentacije kulturne baštine Zagrebačke županije, po-stavila Udruga za održivi razvoj Žumberak. - Područje Žumberka idealan je spoj pri-rodne i kulturne baštine. Naša udruga po-tiče stanovništvo na osnivanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i prodaju

poljoprivrednih proizvoda putem turizma - napomenula je Snježana Klanfar, pred-sjednica udruge. Izložbu je otvorio načelnik Općine Žumbe-rak Zdenko Šiljak, rekavši da u toj općini živi svega tisuću stanovnika, od čega je njih 65 posto starije životne dobi. U sklopu otvorenja izložbe prigodni pro-gram izveli su KUD “Žumberčani”, Društvo Žumberčana i prijatelja Žumberka iz Metli-ke (Republika Slovenija) te učenici PŠ “Aloj-zije Stepinac” u Kostanjevcu.

Kulturna baština Žumberka

Trogodišnja Tea Gvozdanović

PROSLAVLJEN DAN SAMOBORA I NJEGOVE ZAŠTITNICE SVETE ANE

Nikoli reiseru priznanje počasnoga građanina

Samobor je, nizom do-gađanja, proslavio Dan grada i blagdan zaštitnice

Sv. Ane. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća počasnim gra-đaninom proglašen je Nikola Reiser, ugledni hrvatski i svjet-ski slikar, humanist i akademik, promicatelj samoborskog kraja diljem svijeta. Gradonačelnik Samobora Krešo Beljak, govo-reći na sjednici, rekao je da je taj grad ‘sam po sebi brend’, te da će, uskoro, samoborski brendovi ponovno biti i “Samoborček” i “Šmidhen”.

- Beskrajno smo ponosni na te naše simbole, sve ćemo učiniti da ih ponovno vratimo našem gradu. Uložit ćemo maksimalne napore da ispravimo nebrigu i loše procjene onih koji su doveli do takvog stanja. Želim vjerovati da je to bio samo splet nesretnih okolnosti - rekao je Beljak. Sa žaljenjem je rekao da Samobor

- ponos obrtničke tradicije i koli-jevka hrvatske industrijske proi-zvodnje - nema svog saborskog zastupnika.

- U budućnosti to moramo ispraviti, to dugujemo našoj slavnoj prošlosti - dodao je. Uz brojne uglednike, sjednici je u ime Županije prisustvovao za-

U sklopu obilježavanja Dana grada, Samobor je posjetio potpredsjednik Sabora Josip Friščić. Nakon radnog dijela sastanka održana je tiskovna konferencija na kojoj se govorilo o potporama poduzetnicima, a potom su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih potpora Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva tvrtki “DIV” i Poduzetničkom centru Samobor. - Posjet potpredsjednika Sabora početak je nove priče o odnosu Samobora i RH. Naš je grad dugi niz godina bio ‘slijepo crijevo’, budući da je dobivao vrlo malo sredstava iz državnog proračuna. Ovaj je posjet naznaka novih odnosa - rekao je gradonačelnik Beljak. Sastanku su također prisustvovali župan Stjepan Kožić i potpredsjednica Županijske skupštine Marija Ledinski Anić.

Novi odnosi Samobora i RH

Nagrade su uručili gradonačelnik Krešo Beljak i predsjednik Gradskog vijeća Željko Žarko

mjenik župana Damir Tomljeno-vić. Obećao je pomoć Županije u realizaciji kapitalnih gradskih projekata.

- Županija će stati iza vas! Sa-moboru pripada središnje mjesto u kulturi i turizmu i tu se, zajed-nički, puno toga može napraviti. U vremenu gospodarske krize mi

smo ti koji moramo vući poteze kako bi se na području župani-je realiziralo što više projekata i stvorili uvijeti za dolazak novih ulagača - naglasio je Tomljeno-vić.

U ime potpredsjednika Vlade Božidara Pankretića Samoborci-ma je Dan grada čestitao Branko Mučnjak, državni tajnik Mini-starstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodar-stva.

Nagrada za živono djelo uručena je Mati Vlahoviću, koji se istaknuo aktivnošću i radom u Udruzi umirovljenika, dok su nagrade grada primili DVD Bregana, Romeo Ibrišević, KUD “Oštrc”, Juraj Lastovčić i tvrtka “Molvik“.

Nagrade Grada

U ime Županije sjednici je prisustvovao zamjenik župana Damir Tomljenović

14 15

Na blagdan Sv. Petra i Pavla, zaštitnika župe, u Preseki

je proslavljen Dan općine. - Preseka se proteže na ne-

ravnom terenu, što našim po-ljoprivrednicima stvara velike probleme. Parcele su usitnjene, a na neke je gotovo nemoguć pristup traktorima, pa ih je teš-ko obrađivati. Stoga smo, zbog otežanih uvjeta poljoprivredne proizvodnje, već ranije tražili status brdsko-planinskog po-dručja - rekao je općinski načel-nik Ivan Pavliček. Takvu ideju pozdravio je zamjenik župana Rudolf Vujević.

- Dobivanje statusa brdsko-planinskog područja stanov-ništvu bi donijelo određene povlastice te bi se na taj način

U JASTREBARSKOM OBILJEŽENA 130. GODIŠNJICA ROĐENJA VLADKA MAČEKA

Bio je vizionar, simbol poštenja, čovječnosti, sloboda i pravica

Tradicionalni “Dan Vladka Mačeka”, u spomen na

130. godišnjicu njegova rođe-nja i 70 godina od uspostave Banovine Hrvatske, upriličen je 19. srpnja u Jastrebarskom. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Božidar Pankretić, pot-predsjednik Vlade, naglasio je da je Maček bio vizionar te da se mnoge njegove riječi vrlo ja-sno i sada mogu primijeniti.

- I danas kada u nekim stva-rima možda i nismo istomišlje-nici, kada postoji i određeno suparništvo, Vladko Maček nas podsjeća da jedino zajedniš-tvom, slogom i prijateljstvom možemo graditi Lijepu našu na

diku sviju nas - rekao je pot-predsjednik Vlade.

Uz Josipa Friščića, potpred-

NERAVNI TEREN I USITNJENE PARCELE OTEŽAVAJU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU

Općina Preseka traži status brdsko-planinskog područja

Ispred Mačekova spomen-poprsja zapaljene su svijeće

podigao i životni standard. Ujedno, to bi se pozitivno odra-zilo i na gospodarski razvoj, a time i ‘punjenje’ općinskog proračuna. Konkretno, oko ove problematike mogli bi pomo-

ći čelnici Općine Bistra, s ob-zirom da ta općina ima status brdsko-planinskog područja - rekao je Vujević dodajući da je Županija otvorena za suradnju, te da će rado pomoći općinama

i gradovima u njihovu daljnjem gospodarskom razvoju.

Općina Preseka, rečeno je za sjednice, planira u naredne dvi-je godine modernizirati cestov-nu infrastrukturu.

- Planiramo asfaltirati pro-metnice koje su u izuzetno lo-šem stanju - naglasio je načelnik Pavliček, dodajući da problema ima i s vodoopskrbom.

- Projekti gradnje regional-nog vodovoda su u pripremi, a bržoj realizaciji tog programa pridonosi i činjenica da će se 70 posto ukupnih troškova financi-rati iz europskih fondova - do-dao je načelnik.Trenutačno je najvažnija investicija, vrijedna šest milijuna kuna, gradnja jed-nodjelne sportske dvorane.

Gradnja sportske dvorane trenutačno je najvažnija općinska investicija

UNATOČ KRIZI, OGROMAN INTERES ZA NOVA PROSTORNO-PLANSKA RJEŠENJA

Gospodarska zona rugvice privlači i strane investitore

Općinska priznanja i nagrade primili su učenici Robert Šijanski i Josip Ivanković, Bc Institut, autoprijevoznik Zvonko Mutka, sportašica Matina Šapina, DVD-i Črnec, Savski Nart, Preseka i Oborovo, te u sklopu akcije uređenje životnog okoliša stanovnici Okunjske ulice naselja Okunščak, naselje Oborovo i Anita Horvat iz Rugvičkog Črnca

Pred završetkom je gradnja školske sportske dvorane

Ogroman interes za nova prostorno-planska rješe-nja, unatoč gospodarskoj

krizi, učvršćuje nas u uvjerenju da će se val investiranja na našem području nastaviti čim popusti globalni recesijski trend - na sve-

čanosti u prigodi Dana općine na-glasio je Ivan Remenar, načelnik Rugvice. Rekao je da je jedan od načina za izlazak iz gospodarskog kolapsa ulazak stranog kapitala u RH u vidu ulaganja u nove pro-izvode i poslove, u nove objekte

i infrastrukturu, što donosi nova zapošljavanja, dohodak i gospo-darski rast.

- Jedno takvo ulaganje svjet-ski poznata tvrtka IKEA planira realizirati u našoj općini. IKEA je već otkupila preko 40 hektara zemljišta na kojemu će kroz dvije godine sagraditi vlastiti prodajni centar te veliki trgovački cen-tar u koji će se smjestiti njezini partneri. Navješteno je ulaganje vrijedno 300 milijuna eura, veliki broj novih radnih mjesta te pove-zivanje s domaćom drvnom indu-strijom. Osim novca, kojim kom-panija očito raspolaže, za uspjeh ovog projekta nužno je promije-niti Prostorni plan općine, izraditi urbanističke planove uređenja i zakonom propisane studije, pro-jektirati i izgraditi prometnu i ko-munalnu infrastrukturu, osigurati

Svečanoj sjednici Općinskoga vije-ća, na kojoj su zaslužnima uručene općinske nagrade, prisustvovao je i župan Stjepan Kožić. - Rugvica ima brzu dinamiku razvoja, što nije slučajno. To je rezultat njezinog kvalitetnog vo-đenja i pripremljenih programa. Govorimo o kriznim vremenima, no ako ima kvalitetnih projekata i sposobnih ljudi koji ih znaju reali-zirati, onda se može iznaći i novac, bilo iz domaćih izvora ili EU fon-dova - poručio je župan. Nakon sjednice, zajedno s pred-sjednikom Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Stjepanom Ptičekom, župan je vatrogasci-ma Rugvice uručio ključeve nove auto-cisterne (zapremine 5800 litara), čiju su kupnju zajedno fi-nancirali Zagrebačka županija, VZ Zagrebačke županije i Općina Ru-gvica. Gosti su potom obišli budu-ću školsku sportsku dvoranu, čija se gradnja primakla kraju.

Brza dinamika razvoja

potrebnu energiju... - napomenuo je Remenar.

Govoreći o dosad učinjenom podsjetio je da je u svibnju počela gradnja kanalizacijskog kolektora Oborovski Novaki - Rugvica, pr-vog objekta zajedničkog sustava odvodnje grada Dugog Sela i op-ćine Rugvica.

- Dovršetak ovog zahtjevnog i skupog objekta očekuje se kra-jem godine kada bi trebala početi gradnja kolektora Rugvica - Hru-ščica. U pripremi je i gradnja dru-gih magistralnih kolektora, uređa-ja za pročišćavanje u Oborovskim Novakima te ulične mreže po naseljima. Projekt se financira iz više izvora: Svjetske banke, IPA fonda, Hrvatskih voda, Ministar-stva regionalnog razvoja te pro-računa Općine Rugvica i Grada Dugog Sela - rekao je Remenar.

GRADOVI I OPĆINE GRADOVI I OPĆINE

sjednika Sabora, svečanosti su prisustvovali župan Stjepan Kožić i predsjednik Županijske

skupštine Damir Mikuljan. - Treba tražiti rješenja, a ne

kukati nad stanjem. To je nauk koji smo učili od braće Radić, a posebno od Vladka Mačeka - poručio je okupljenima Josip Friščić. Prisutne je pozdravio i gradonačelnik Jastrebarskoga Mihael Zmajlović, rekavši da je Maček simbol morala, pošte-nja, dosljednosti, ali prije svega socijalne pravde.

Nakon svečane sjednice, ispred Mačekova spomen-po-prsja u središtu Jaske, na mjestu njegove rodne kuće, zapaljene su svijeće, a potom je u Grad-skoj galeriji otvorena izložba “Maček i Jaska”.

16 17

Uživao sam u vašim vini-ma, a posebno u siru koji je odlično išao uz ono što

smo kušali. Nemam puno isku-stva s hrvatskim vinima, pa je naš dolazak u vašu zemlju dobra prilika za njihovu promociju - za obilaska Plešivičke vinske ceste, organiziranog u sklopu 32. svjet-skog kongresa vinogradarstva i vinarstva, ispričao je Frithjof Ni-colaysen, norveški uvoznik vina, ujedno predsjednik Europske fe-deracije za uvoz vina.

Vinska znanost svijeta

Svjetski kongres vinogradar-stva i vinarstva te generalna skupština OIV-a (Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo) okupili su u Zagrebu, od 28. lipnja do 3. srpnja, ‘vinsku znanost svijeta’. Predstavljeno je tristotinjak znanstvenih radova, od kojih pedesetak hrvatskih znanstvenika. Glavna tema sku-pa bila je “Globalizacija u vino-gradarsko-vinarskom sektoru: perspektive i alternative”. Kon-gres je bio podijeljen na tri di-jela: stručno-znanstveni, kultur-no-zabavni i turistički (obilazak deset hrvatskih vinogorja).

U suorganizaciju popratnih do-gađanja uključila se i Zagrebač-ka županija, koja je bila domaćin tradicijske večere, a sudionici kongresa su, uz Plešivičku, obišli

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

HRVATSKA BILA DOMAĆIN SVJETSKOG KONGRESA VINOGRADARSTVA I VINARSTVA TE GLAVNE SKUPŠTINE OIV-a, SUDIONICI POSJETILI ZAGREBAČKU ŽUPANIJU

Tradicijska večera Za-grebačke županije upriličena je u Svetom

Ivanu Zelini. Sljubljena s vi-nima zelinskog i plešivičkog kraja, kušala su se jela uvršte-na u robnu marku “Sjećanja za stolom”. Prisutne je pozdravio

zelinski gradonačelnik Vladi-mir Žigrović rekavši da nije slučajno što je večera organi-zirana u ovom gradu koji ima dugogodišnju tradiciju proi-zvodnje grožđa i vina. Župan Stjepan Kožić je rekao da je vino simbol kulture i ponosa

zelinskoga kraja, a naša župa-nija jedna od vodećih hrvat-skih regija u proizvodnji vina. Na večeri je bio i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan te državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Josip Kraljičković.

Globalizacija vinogradarsko-vinarskog sektora Ciljevi kongresa, među ostalim, bili su promocija ruralnih područja i

autohtonih vina, kao i promocija hrvatskog turizma kroz vinske regijeafirmaciji Hrvatske u svijetu, promocija hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, predstavljanje najnovijih trendova u proizvodnji i potrošnji vina, promocija rural-nih područja i autohtonih vinskih sorti, kao i promocija hrvatskog turizma kroz vinske regije.

Tradicija duga 7000 godina

- Drago mi je što sam ponov-no u posjetu obitelji Tomac koja proizvodi vino u amforama. Ta-kva proizvodnja u Gruziji ima tradiciju staru 7000 godina - ko-mentirao je Kunt Gerber, savjet-nik ministra poljoprivrede Re-publike Gruzije. Dodao je da ta zemlja, njezini proizvođači vina, nakon ‘zahlađenih’ odnosa s Ru-sijom, traži nova tržišta, te naše vinare pozvao na sajam vina u T’bilisi.

Zadovoljan kušanim (pleši-vičkim) vinima bio je i Roud Wallast, predsjednik nizozem-skog Kraljevskog društva za uvoz vina, koji je rekao da se hrvatska vina, zasad samo male količine, u Nizozemsku izvoze zadnjih desetak godina.

- Hrvatska ima potencijala, no naše uvoznike treba bolje upo-znati s vašim vinima - komenti-rao je.

OIV je međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo, broji 44 zemlje članice i tri zemlje promatrača, koje raspolažu s više od 95

posto ukupne svjetske vinogradarske proizvodnje i potrošnje

Na Plešivičkoj vinskoj cesti su-dionici kongresa obišli su vino-točja obitelji Zdenka Šembera u Pavlovčanima, Zvonimira i Tomislava Tomca u Donjoj Reki, te Velimira Koraka i Krešimira Režeka u Plešivici, a na Zelinskoj vinskoj cesti vinotočja obitelji Kos-Jurišić u Nespešu i obitelji Jarec-Kure u Biškupcu Zelin-skom.

Obilazak vinskih cesta

Strancima su hrvatska vina nepoznanica, izvoz je skroman

Tomislav Tomac goste je proveo podrumom

U vinotočju obitelji Šember

Županijski vinari s Peterom Hayesom, do sjednice Glavne skupštine predsjednikom OIV-a

Kongres je okupio preko 400 sudionika iz tridesetak zemalja svijeta

i Zelinsku vinsku cestu. - Predstavili smo im male obi-

teljske vinarije, ali vina vrhunske

kakvoće - kazala je Ivana Ren-dulić iz županijskoga Upravnog odjela za poljoprivredu, uklju-

čena u organizaciju kongresa. Njegovi glavni ciljevi bili su pri-donijeti političkoj i ekonomskoj

ŽUPANIJA UGOSTILA SUDIONIKE KONGRESA

tradicijska večera

18 19

URUČENA PRIZNANJA NAJBOLJIM VINARIMA

Kontinuitet kakvoće vina

Izborna berba rajnskog rizlin-ga, berba 2008., plešivičkog vinara Velimira Koraka naj-

bolje je vino u županiji. Šampi-onsko priznanje Koraku je, sredi-nom srpnja u zagrebačkoj vinoteci “Pantheon”, uručio župan Stjepan Kožić. Korakova izborna berba rajnskog rizlinga najbolje je vino i u kategoriji bijelih mirnih vina s ostatkom sladora. U kategori-ji vina posljednje berbe (2008.) šampion je chardonnay, izborna berba bobica, Damira Juršetića iz

Vrbovca, u kategoriji bijelih suhih mirnih vina chardonnay, berba 2008., obitelji Damira (Drage) Režeka iz Plešivice, a u katego-riji ružićastih i crnih mirnih vina crni pinot, berba 2007., Velimira Koraka.

Čestitajući vinarima, župan je podsjetio na osjetna ulaganja u poljoprivredu, rekavši da je za-dnjih godina, županijskom sub-vencijom, podignuto 300 hektara novih nasada, odnosno posađeno je 1,2 milijuna loznih cjepova.

Obećao je da će Županija i dalje poticati sadnju vinograda, kako bi ih do ulaska u EU bilo što više.

Priznanja su uručena i vinarima čija su vina polučila zlatna odlič-ja. Njima je čestitao Josip Kraljič-ković, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribrstva i ruralnog razvoja, rekavši da vina županij-skih proizvođača imaju kontinui-tet kakvoće, ali da se zadnjih go-dina osjeća nedstatak entuzijazma vinara i njihove želje da ‘budu najbolji’.

Otvoren je natječaj za vinsku kraljicu Zagrebačke županije za 2010. godinu. Ttitulu kraljice - čija je dužnost promoviranje županijskih vina i vinogradar-stva - može ponijeti djevojka starosti između 18 i 28 godina. Tekst natječaja, koji je otvoren do 14. rujna, nalazi se na web stranici www.zagrebacka-zupanija.hr. Prijavljene kandidatkinje će pred ocjenjivačkom komisijom, uz poznavanje opće kulture, pokazati znanje o vinogradarstvu i vinarstvu te vinima i jelima županije, njihovom serviranju i sljubljivanju, kao i žu-panijskim običajima i tradiciji, a predstavit će se na hrvatskom i jednom od svjetskih jezika.

Izbor vinske kraljice

U suradnji s vinogradarsko-vi-narskim udrugama ove su godi-ne upriličena dva predocjenjiva-nja vina - za istočni i zapadni dio županije. Predocjenjivanje 109 uzoraka vina iz istočnog dijela županije održano je na gospo-darstvu Kos-Jurišić u Nespešu. Zlatnim odličjem nagrađeno je 16 vina koja su upućena na završno ocjenjivanje. Predo-cjenjivanje vina iz zapadnog dijela županije organizirano je na gospodarstvu Krešimira Režeka u Plešivici. Ocjenjeno je 98 uzoraka, od kojih se 23 okitilo odličjem najvišeg sjaja te steklo pravo sudjelovanja na završnom ocjenjivanju, koje je na istom gospodarstvu održano 30. svibnja.

Ocijenjeno 207 uzoraka

Novinari koji prate eno-gastro-nomiju birali su najbolja vina od sorata rajnski rizling i char-donnay. I tu je Korakova izborna berba rajnskog rizlinga polučila najbolje ocjene i proglašena no-vinarskim prvakom sorte rajnski rizling, dok je chardonnay, ber-ba 2008., obitelji Damira (Drage) Režeka proglašen novinarskim prvakom sorte chardonnay.

‘Novinarski’ prvaci

U sklopu podjele priznanja

promoviran je i novi katalog “Vinske

ceste Zagrebačke županije”, čije je

izdavanje financirala Županija

Trojica šampiona - Velimir Korak (1), Damir Režek (2) i Damir Juršetić (3)

GOSPODARSTVO

Obnovljivi izvori energijeŽupan Stjepan Kožić i direktor Fonda za za-

štitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo potpisali su ugovore o provedbi dva-ju projekta kojima se potiče korištenje obnov-ljivih izvora energije u kućanstvima i zgradama javne namjene. U projektu “I ja mogu imati

solarni kolektor” sudjelovat će 50 kućanstava u čije će se obiteljske kuće ugraditi solarni su-stavi za grijanje i pripremu tople vode.

Projekt “Pokazna primjena toplinskih pumpi za grijanje zgrada javne namjene” obuhvaća šest zgrada u općinama Gradec, Kravarsko,

Marija Gorica, Orle, Pokupsko i Pušća. Zagre-bačka županija prva je u RH u kojoj će se pro-voditi ovaj projekt, a rezultirat će smanjenjem godišnje emisije ugljičnog dioksida za 24 tone. Oba projekta provodit će Regionalna energet-ska agencija sjeverozapadne Hrvatske.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA raspisuje

JAVNI NATJEČAJI. Predmet natječajaPredmet ovog natječaja je javno prikupljanje ponu-da za neposredno sudjelovanje Zagrebačke županije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sufinanciranju projekata ugradnje sunčevih kolekto-ra u kućanstvima na području Zagrebačke županije.Cilj ovog natječaja je ugradnja solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode i grijanja u 50 kućan-stva u Zagrebačkoj županiji u 2009. i 2010. godini.Troškovi opreme i ugradnje solarnih kolektora u ku-ćanstvima sufinancirat će se u iznosu od 40% nepo-vratnih sredstava, odnosno do maksimalnog iznosa od 11.200,00 kn po kućanstvu. Sredstva će se isplaći-vati isključivo za troškove opreme i ugradnje nastale nakon datuma objave javnog poziva.

II. Korisnici sredstava Pravo na korištenje sredstava Zagrebačke županije, sukladno ovom natječaju, mogu ostvariti fizičke oso-be koje imaju prebivalište na području Zagrebačke županije i koje ulažu vlastita sredstva u projekte za koje se raspisuje natječaj (u daljnjem tekstu: korisni-ci sredstava).

III. Uvjeti kojima podnositelji ponuda moraju udovoljavatiPodnositelji ponuda koji mogu ostvariti sredstva Za-grebačke županije:- punoljetne, fizičke osobe s prebivalištem na po-dručju Zagrebačke županije,- posjeduju dokaz o vlasništvu nad objektom na koji planiraju ugraditi solarni sustav,- objekt na koji se planira ugraditi solarni sustav po-sjeduje odgovarajući akt kojim se dopušta građenje,- podnositelji prihvaćaju opće uvjete zajedničkog sudjelovanja u sufinanciranju projekata za koje se odobravaju sredstva Zagrebačke županije sukladno ovom natječaju.

IV. Potrebna dokumentacijaPodnositelji ponuda dužni su dostaviti:- potpisani i cjelovito popunjeni prijavni obrazac za podnošenje zahtjeva za sufinanciranje dobave i ugradnje solarnog sustava,

- presliku osobne iskaznice,- presliku vlasničkog lista za objekt,- presliku pravomoćne građevinske dozvole objekta u koji se ugrađuje sustav ili dokaz da je građevina iz-građena prije 15. veljače 1968. godine, a za objekte za koje do 1. listopada 2007. godine nije izdana gra-đevinska dozvola ili su u pripremi izgradnje, lokacij-sku dozvolu ili rješenje o uvjetima građenja s potvr-dom konačnosti.Dokumentacija se prilaže u izvorniku ili preslici, ne starija od 6 mjeseci (izuzetak preslika građevinske dozvole i osobne iskaznice).

V. Kriterij za odabir ponudaPostupak za ocjenjivanje ponuda i određivanje pred-nosti vršit će se na temelju liste prednosti sastavljene bodovanjem prema sljedećim kriterijima:- tehno-ekonomska opravdanost ugradnje solarnih kolektora na prijavljenoj građevini (40 bodova);- zatečeno stanje konstrukcijskih dijelova građevine - zadovoljavajuća toplinska zaštita, opće stanje fasade, stolarije i dr. (30 bodova);- zatečeno stanje sustava za grijanje, hlađenje i ven-tilaciju - stupanj korisnog djelovanja, održavanje i dr. (30 bodova).

VI. Način dostave, datum, vrijeme i mjesto do-stave ponudaPonuda se dostavlja u pisanom obliku, u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom ponuditelja, na adresu:Zagrebačka županijaVukovarska 72/V.10000 Zagreb uz naznaku: Obnovljivi izvori energije u kućan-stvima - ne otvaraj.Rok za dostavu ponuda je 15. listopada 2009. do 12.00 sati.Nepotpune ponude, ponude dostavljene nakon iste-ka navedenog roka, kao i ponude koje se ne odnose na predmet natječaja, neće se razmatrati.

VII. Obrada ponudaPregled i ocjenjivanje pristiglih ponuda te odabir 50

kućanstava provest će povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Zagrebačke županije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Regionalne ener-getske agencije sjeverozapadne Hrvatske.Lista prednosti za dodjelu sredstava utvrđuje se s ob-zirom na najveći broj osvojenih bodova.Na temelju prijedloga povjerenstva, konačnu odluku o odabiru korisnika sredstava donijet će nadležno ti-jelo Zagrebačke županije o čemu će podnositelji po-nuda biti obaviješteni u roku od 30 dana od dana za-tvaranja natječaja.

VIII. Zahtjev za povrat uloženih sredstava Korisnici sredstava dužni su podnijeti do 15. lipnja 2010. Zagrebačkoj županiji pismeni zahtjev za povra-tom uloženih sredstava u maksimalnom iznosu od 11.200,00 kn, te dostaviti sljedeću dokumentaciju:- zahtjev za povratom uloženih sredstava,- zapisnik o izvedenim radovima od strane ovlašte-nog izvođača radova,- fakturu dobavljača opreme.

IX. Realizacija prihvaćenih ponudaZagrebačka županija će korisnicima sredstava, ako zadovoljavaju sve tražene uvjete, u roku od 30 dana od podnošenja potpunog zahtjeva za povrat ulože-nih sredstava, isplatiti odobrena financijska sredstva.Financijska sredstva se dodjeljuju za opremu i ugrad-nju na osnovu ispostavljenih računa i ovjerenog zapi-snika isporučitelja opreme da je sustav ugrađen pre-ma shemi proizvođača te da je na sustav odobren garancijski rok.

X. Ostale informacijeOvaj natječaj objavljen je u dnevnom tisku i službe-nim internet stranicama Zagrebačke županije. Do-stavljanjem dokumentacije na ovaj natječaj korisnik sredstava daje odobrenje Zagrebačkoj županiji da osnovne podatke o korisniku i o ponuđenom pro-jektu objavi na službenim internet stranicama Zagre-bačke županije te drugim izvještajima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na www.re-gea.org, na broju info telefona 01/3098 315, ili e-poštom: info@regea.hr .

za javno prikupljanje ponuda za neposredno sudjelovanje Zagrebačke županije u sufinanciranju projekta

UVOĐENJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U KUĆANSTVIMA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE za 2009. godinu

POLJOPRIVREDA

1 2 3

20 21

1. Korisnici jamstavaKorisnici jamstava Projekta RJI su gospodarski subjekti: obrt, mala i srednja trgovačka društva, zadruge i profitne ustanove u 100-postotnom privatnom vlasništvu građana/građanki Republike Hrvatske, koji ulažu na području Zagrebačke županije i imaju sjedi-šte, odnosno prebivalište na području Zagrebačke županije

2. Namjena jamstavaJamstva se odobravaju za kredite koji se odobravaju prema sljedećim uvjetima:

Iznos kreditnih sredstava- najniži iznos 35.000,00 kuna- najviši iznos 200.000,00 kuna

Namjena kreditnih sredstava

- kupnja, izgradnja, uređenje ili prošire-nje gospodarskih objekata- nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme- trajna obrtna sredstva

Rok otplate - do 5(pet) godina

Poček otplate kredita - nema

Kamatna stopa

- do 7% fiksna- kamata se naplaćuje prema ugovoru između banke i poduzetnika u tijeku korištenja kredita

Naknada banci - do 0,8% jednokratno

Otplata kredita - u dogovoru s bankom

Instrumenti osiguranja povrata kredita - jamstva iz Projekta RJI- državna jamstva HAMAG-a

Obvezan privitak ugovora okreditu - plan otplate

Način isplate sredstava - u cijelosti će se doznačiti na poslovni račun gospodarskog subjekta

Kriteriji kreditne sposobnosti - ocjenu kreditne sposobnosti dono-si banka

3. Uvjeti jamstavaMaksimalni iznos jamstva koje Društvo može dati bilo kojem pojedinačnom korisniku kredita ili grupi povezanih korisnika kredita je:

- do 70% glavnice kredita, za početnika poduzetnika jamči Društvo (poduzetnikom početnikom se smatra u smislu ovog projekta poduzetnik koji u trenutku podnoše-nja zahtjeva za jamstvo posluje kraće od 24 mjeseca),- do 50% glavnice kredita, za ostale poduzetnike,- naknada za izdavanje jamstva je 0,8% od jamčenog iznosa kredita i uplaćuje se na račun Društva.

4. Odobrenje poduzetničkih zahtjeva za jamstvaKonačnu odluku o odobrenju jamstava donosi Odbor za jamstva.

5. Banke uključene u Projekt “Regionalni jamstveni instrumenti - RJI”Projekt “Regionalni jamstveni instrumenti - RJI” provodi se u suradnji s HYPO ALPE-ADRIA BANK d.d.

6. Preuzimanje obrazaca zahtjeva i informacijeSve dodatne informacije, kao i preuzimanje obrasca za jamstvo mogu se dobiti u po-slovnicama Hypo Alpe-Adria Bank d.d., odnosno u agenciji na telefon 01/6009 425, pu-tem e-mail adrese: mato_jamstvena@net.hr ili na web stranicama www.ja-zz.hr .

Ovaj javni poziv ostaje otvoren do iskorištenja sredstava.

Jamstvena agencija za poticanje razvoja malog gospodarstva Zagrebačke županije d.o.o.,10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

JAVNI POZIV poduzetnicima za podnošenje zahtjeva za dobivanje

jamstva kod odobravanja poduzetničkih kredita prema Projektu “Regionalni jamstveni instrumenti - RJI”

Elementarna nepogodaZbog olujna nevremena, praćena tu-čom, koje je 26. i 27. lipnja prouzro-čilo osjetne štete na poljoprivrednim kulturama, župan Stjepan Kožić pro-glasio je elementarnu nepogodu za područje općine Križ. Prema procje-ni općinskog povjerenstva za procje-nu šteta od elementarnih nepogoda, najviše su stradala naselja Novoselec, Okešinec, Obedišće i Vezišće. Štete su evidentirane na ratarskim kulturama, najviše pšenici, kukuruzu i uljanoj re-pici, te na povrtlarskim kulturama.

Sjednica Savjeta mladihNa sjednici Savjeta mladih dogovo-reno je organiziranje edukativnih ra-dionica “Kako započeti vlastiti posao” te “Educiranje mladih o spolno pre-nosivim bolestima”. Također, mladi će predložiti uvođenje dodatnih kri-terija za dodjelu učeničkih i student-skih stipendija. Odlučeno je i kako će se okrugli stol “Jednakost studenata”, kojim se želi ukazati na nejednakost studenata prilikom traženja smje-štaja u zagrebačkim studentskim domovima, održati u rujnu. Naime, pravo na smještaj u studentskim do-movima, udovolje li svim uvjetima, imaju samo studenti iz pojedinih žu-panijskih gradova, odnosno općina.

Zaštita prava pacijenataKatarina Belec, predstojnica Ureda Državne uprave u Zagrebačkoj žu-paniji, izabrana je, na konstituiraju-ćoj sjednici, za predsjednicu Povje-renstva za zaštitu prava pacijenata. Odlukom Županijske skupštine, uz Katarinu Belec, u Povjerenstvo su imenovani Vitomir Boić, predsjed-nik Županijskog suda u Velikoj Gorici, Krešimir Orešković, tajnik Ureda Puč-kog pravobranitelja te umirovljenici Peter Brinar i Sonja Babić. Povjeren-stvo je osnovano s ciljem ostvariva-nja i promicanja prava pacijenata na području županije.

centri za socijalnu skrbDva milijuna kuna uloženo je u ure-đenje arhiva, sanitarnog čvora, po-stavljanje klimatizacije i dizala u ve-likogoričkom Centru za socijalnu skrb. Novac je osiguran kreditom Svjetske banke, dok su troškove projektne dokumentacije, ukupno 100.000 kuna, u omjeru 80:20 sno-sili Zagrebačka županija i Grad Ve-lika Gorica. Prigodnoj svečanosti je u ime Županije prisustvovao zamje-nik župana Rudolf Vujević, koji je najavio da će svi centri za socijalnu skrb na području županije biti pri-lagođeni osobama s posebnim po-trebama.

VIJESTI

IZASLANSTVO ŽUPANIJE POSJETILO OPĆINU TOMISLAVGRAD

Zajedničkim projektima do sredstava europskih fondova

Posredstvom HGK inicirat će se susret gospodarstvenika Zagrebačke županije i duvanjskoga krajaDamir Mikuljan, predsjed-

nik Županijske skupštine, te zamjenici župana Ru-

dolf Vujević i Damir Tomljenović, posjetili su Tomislavgrad (BiH). Riječ je o uzvratnom posjetu ta-mošnjoj općini, u prigodi njezina dana (8. srpnja), tijekom kojega se izaslanstvo županije susrelo s op-ćinskim načelnikom Ivanom Vuka-dinom, predsjednicom Federacije BiH Borjanom Krišto te glavnim konzulom RH u Mostaru Velimi-rom Plešom.

- Tomislavgrad ima velike po-tencijale u turizmu. Vjerujem da će kroz petnaestak godina to biti općina s potpuno novim profilom gospodarstva. U to nas uvjerava i njezino vodstvo koje čine mladi, samouvjereni i obrazovani ljudi. Poteškoće na koje oni nailaze iden-tične su poteškoćama u našim gra-dovima i općinama, dakle dijelimo istu sudbinu i probleme. Logično je stoga da izmjenjujemo i iskustva. Ako posjećujemo Hrvate i našu nacionalnu manjinu u Slovačkoj i Češkoj, neprijeporno je da imamo obvezu posjetiti i područje BiH u kojemu živi domicilno hrvat-sko stanovništvo - kaže Mikuljan, napominjući da će posredstvom Hrvatske gospodarske komore

- Komore Zagreb inicirati susret gospodarstvenika naše županije s gospodarstvenicima Tomislavgra-da.

- Ova općina raspolaže s neslu-ćenim turističkim potencijalom, ima izuzetne resurse, od jezera do skijališta, samo nekoliko desetaka

kilometara zračne linije udaljenih od Jadranskog mora, i sigurno je da će u dogledno vrijeme napraviti veliki iskorak. Raduje što ćemo biti sudionici toga - dodaje Mikuljan. Zamjenik župana Rudolf Vujević kaže kako će Općina Tomislavgrad prije svega koristiti iskustva Zagre-

bačke županije s predpristupnim fondovima EU.

- Zašto bi dodatno trošili pro-računski novac za konzultantske usluge kad mogu ‘preslikati’ naše razvojne projekte i iskoristiti ih na dobrobit građana - napominje Vu-jević.

Tomislavgrad je tradicionalno iseljenička općina, za svečane sjednice Općinskog vijeća rekao je načelnik Ivan Vukadin, naglasivši da su

Duvnjaci ponosni što je ‘na njihovu polju’ krunjen prvi hrvatski kralj

Predsjednik Mikuljan domaćinima je uručio repliku povijesnoga grba Zagrebačke županije

Izaslanstvo Županije s Borjanom Krišto, predsjednicom Federacije Bosne i Hercegovine

�� ��

VATROGAScI

MODERNIZACIJA VOZNOG PARKA DOBROVOLJNIH VATROGASNIH DRUŠTAVA

Velikogoričkim vatrogascima uručeni ključevi novih vozilaNavalna vozila, svako

vrijedno 1,7 milijuna kuna, dobili su va-

trogasci Buševca i Lukavca. Vozila su kupljena udruženim sredstvima županijske i Vatro-gasne zajednice Velike Gorice, Grada Velike Gorice i Zagre-bačke županije.

- Riječ je o prvom kontine-gentu vatrogasnih vozila, koji-

Božo Malunec, zapovjednik DVD-a Lukavec

Na intervencije smo dosad izlazili s vozilom starim 28 godina, za naše brdovito područ-je neadekvatnim i spo-rim. Prezadovoljni smo novim vozilom, savrše-no opremljenim. Ispro-bali smo ga, pokazalo se da na intervenci-ju u krugu od 20 kilometara odsad možemo stići za petnaestak minuta.

Nenad Lukić, zapovjednik DVD-a Buševec

Ovo vozilo za cijelo područje donjeg Tu-ropolja znači spremni-je i adekvatnije gaše-nje požara. Osim toga, naše društvo izlazi na intervencije sve do Po-kupskog. Ovakvo smo vozilo, sa svom potreb-nom opremom, godinama čekali, ono će biti i dobra podrška našoj javnoj vatroga-snoj postrojbi.

REKLI SU

Ključeve vozila vatrogascima je uručio gradonačelnik Dražen Barišić

ma moderniziramo vozni park naših društava, koji je u vrlo složenom stanju. Naime, pre-ko 60 posto vozila staro je više od 30 godina, stoga u narednih pet godina planiramo nabaviti četrdesetak novih, a do 2020. ‘uhvatiti’ i standard EU gdje su vozila u prosjeku stara 10 do 15 godina - kaže Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Zagre-

AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA ZLOPORABE OPOJNIH DROGA I OVISNOSTI

u programe prevencije značajnije treba uključiti lokalne zajednice

Županija provodi tri edukativno-preventivna programa

Povjerenstvo za suzbijanje zloporabe opojnih droga prihvatilo je, i županu na

donošenje uputilo, “Akcijski plan suzbijanja zloporabe dro-ga i ovisnosti na području Za-grebačke županije od 2009. do 2012.”

- Planom nastavljamo već započete programe prevencije, a poseban naglasak dajemo lo-kalnim sredinama koje ozbiljni-je želimo uključiti u realizaciju programa - kaže Rudolf Vuje-vić, predsjednik povjerenstva, naglašavajući iznimno dobru suradnju s Uredom za suzbi-janje zloporabe opojnih droga Vlade RH.

Preventivnim programima po-jačat će se aktivnosti prema djeci i mladima koji su, s obzirom na socijalne i obiteljske uvjete, ži-vota rizični za pojavu ovisnosti. Nadalje, oni će biti usmjereni i

na supkulturne skupine mladih rizičnog ponašanja, na obitelji i općenito širu populaciju gra-đana, s ciljem podizanja razine svijesti te poticanja inicijative da se građani aktivnije uključe u sprečavanje problema ovisnosti.

Zasad se na području županije - uz ostale aktivnosti centara za socijalnu skrb te Savjetovališta za prevenciju ovisnosti i rad s ovisnicima (u Ivanić-Gradu, Sa-moboru, Velikoj Gorici i Zapre-šiću), kao i Službe za prevenciju

ovisnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo - provode tri edukativno-preventivna progra-ma: “Sve dobro nije, što se puši, guta, pije”, “Reci NE” i “Budi svoj - budi čist”.

smanjiti broj mladih oso-ba koje ‘eksperimentiraju’ s opojnim drogama

smanjiti sklonost potroš-nji i nastojati podići dobnu granicu za prvu konzumaciju bilo kojeg sredstva ovisnosti

informirati mlade osobe i omogućiti im da u važnim životnim situacijama donesu dobre i ispravne odluke

Akcijskim planom definirana su tri osnovna cilja:

VATROGASCI DRENJA, U OPĆINI BRDOVEC, PROSLAVILI 70. GODIŠNJICU DRUŠTVA

Pokretači društvenih aktivnostiU prisustvu predstavnika brojnih vatro-

gasnih društava s područja županije, ali i gostiju iz susjedne Slovenije, DVD Drenje svečano je obilježilo 70 godina dje-

lovanja. - Uvjeti za rad prije 70 godina bili su izu-

zetno teški. Nije bilo zaštitne odjeće, opre-me i vatrogasnih vozila, kao ni prostora za

Sudjelovali su predstavnici brojnih vatrogasnih društava

U ime Županije svečanosti je prisustvovala Marija Ledinski-Anić

okupljanje. Danas je situacija drugačija. Osim osnovne funkcije, vatrozaštite, naše društvo je i glavni pokretač većine akcija u mjestu. Tako je na inicijativu vatrogasaca, a uz podršku mještana sagrađen vatroga-sni dom, ali i zgrada osnovne škole - ista-knuo je Josip Polovec, predsjednik DVD-a, dodajući da je zadnjih desetak godina rad društva uvelike unaprijeđen. Uz pomoć Va-trogasne zajednice općine Brdovec i same Općine nabavljena je neophodna oprema - dva vatrogasna kombija i cisterna.

Svečanosti je, u ime Županije, prisustvo-vala potpredsjednica Skupštine Marija Le-dinski-Anić koja je podsjetila da Županija iz svog proračuna za redovite aktivnosti vatrogasaca izdavaja preko dva miliju-na kuna, te dodatno pomaže nabavu nove opreme i vatrogasnih vozila.

VIJESTI

bačke županije. Dodaje da će uskoro biti

raspisan natječaj za nabavku novih šest vozila, čija će ispo-ruka biti iduće godine.

- Vozila nabavljamo ovisno o potrebama društva, odnosno zahtjevima vatrogasnih zajed-nica koje su spremne sufinan-cirati njihovu kupnju - nagla-šava Ptiček.

Ključeve novih vozila Želj-ku Mrakovčiću, predsjedniku VZ Velike Gorice, uručio je velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić.

- Grad je kupnju vozila su-financirao s 55 posto njihove vrijednosti, a dobila su ih druš-tva u kojima će ona biti najsvr-sishodnija - rekao je Barišić, a Rudolf Vujević, zamjenik žu-pana i predsjednik županijskog Stožera za zaštitu i spašavanje, dodao da opremanje vatroga-saca neće stati, dapače slijede dogovori oko nabavke novih vozila i vatrogasne opreme.

Svako od kupljenih vozila vrijedno je 1,7 milijuna kuna

�� ��

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

OPĆINA KRIŽ

‘Moslavačka’ lavanda odsad se bere strojemOpćina Križ uložila je 35.000

eura u nabavu stroja za bra-nje lavande, s ponosom kažu pr-voga u Hrvatskoj. Berač lavande, francuske tvrtke “Clier”, uzgaji-vačima ljekovitog bilja iz župa-nije, ali i šire, predstavljen je na obiteljskom gospodarstvu Željka Okovića u Bunjanima. Koristit će ga članovi Poljoprivredne za-druge “Milka Trnina”, koji pod lavandom imaju deset hektara poljoprivrednog zemljišta (na sedam hektara ove godine bit će prva berba), a iduće godine plani-raju podići još toliko nasada.

- Naš se uzgoj ljekovita bilja, a radi se o mladim nasadima, teme-lji na ekološkoj proizvodnji. Tre-nutačno smo u prijelaznom razdo-

blju za dobivanje eko potvrdnice - kaže Ante Pavičić, predsjednik Nadzornog odbora zadruge. Pro-izvođači ‘moslavačke’ lavande imaju dogovoren otkup cvijeta s tvrtkom “Ireks-Aroma”, a ove godine očekuju urod od oko pola kilograma po grmu. Inače, u pu-nom rodu po grmu lavande pri-nosi se kreću od jednog do 1,25 kilograma. Berač lavande, da bi njegov rad bio isplativ, bit će na tržištu.

- Berba je najmukotrpniji dio proizvodnje lavande. Nabavkom ovoga stroja ona će biti osjetno lakša - kaže Željko Oković koji je lavandu (budrovku) zasadio na 1,2 hektara, do tada zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta.

OBITELJ NEDJELJKA SOVINE U BARBARIĆIMA, NEDALEKO OD VELIKE GORICE, UZGAJA EKOLOŠKU KUPINU

Ono što se ne proda svježe preradi se u vino i pekmez

Što saditi na maloj povr-šini, a da bude isplativo, konkurentno, da čovjek

od uzgojena ploda ima i koristi? Nedjeljko je nedoumicu odagnao prije pet godina. Nakon analize tla, odluka je pala - kupine! Eko-loške. Dokupio je nešto zemlje i danas ovo zdravo bobičasto voće uzgaja na površini od 0,8 hektara. U Barbarićima, nedaleko od Veli-ke Gorice.

- Ono što ne prodamo svježe, prerađujemo. To je dobro, no loše je što nema organizirana otkupa, što je tržište nestabilno. Ispočet-ka je bilo teško, malo smo znali o uzgoju kupina. No, učili smo! O rezidbi, bolestima, zaštiti... - govori Nedjeljko Sovina. Kod ekološkog uzgoja, kaže, osnovna zaštita je gnojidba biljke.

- Koristim kompostirani stajski gnoj. Za folijarnu prihranu kopri-vu i gavez, za zaštitu (protiv inse-kata, gusjenica, kukaca...) čajeve od vratića, pelina, stolisnika, a protiv botritisa - propolis. Zanima me uzgoj kupina, lijepo je to radi-ti, da nije tako, već bih odustao - dodaje. Njegova obitelj, osim što u sezoni prodaje svježu kupinu, proizvodi i kupinovo vino, radi džem, pekmez i sirup od kupine.

- Počeli smo s vinom, zasad neznatnim količinama. Godišnje oko 1500 litara. Problem je što se u literaturi tehnologija njegove proizvodnje gotovo i ne spomi-nje, pa se ona u našim podrumima svodi na ‘pokušaje i pogreške’. Dakle, moramo eksperimentirati.

Ni među proizvođačima nema povjerenja, svaki čuva svoju re-cepturu, nerado je otkriva - kaže Nedjeljko. Zadovoljan je kakvo-ćom ovogodišnje kupine, redo-vito se prskala i bolesti je ‘nisu napale’. U njegovu su kupinjaku tri sorte - thornfree, thornless i lochness.

Nedjeljko kaže da bi se od dva hektara kupinjaka moglo pristojno živjeti, no dok zadruga “Kupina-eko”, čiji je član, ne uredi podrum za proizvodnju kupinova vina (u Rašenici kraj Grubišnog polja), neće podizati nove nasade.

Ekološki uzgojena kupina, pokazalo je istraživanje Kalifornijskog sveučilišta, sadrži 21 posto više željeza, 27 posto više vitamina

C i 29 posto više magnezijaNedjeljko i Snježana Sovina kupinjak su podigli prije pet godina

U sklopu manifestacije “Dani hrvatskih kupina”, koju organiziraju Za-grebačka županija i Grad Zagreb, upriličeno je, sada već tradicional-no, ocjenjivanje plodova kupine i kupinova vina. Kušale su se kupine 12 proizvođača, uglavnom članova zadruge “Kupina-eko”, ukupno 21 uzorak. Zastupljeno je bilo šest sorata (boysen, thornfree, himalaya, hull thornless, lochness i čačanska bestrna), a ocjenjivači (potrošači) su vrednovali veličinu i oblik ploda, boju kožice, konzistenciju i soč-nost mesa, te okus, miris i užitnu skladnost kupine. Ocijenjeno je i devet uzoraka kupinova vina - njegova bistroća, boja, miris i okus. Najbolju kupinu ove je godine uzgojilo OPG Kokić, dok je najbolje vino proizveo Milenko Turk. - Želimo da na stolu budu naši domaći proizvodi. Oni su sigurno bolji i kvalitetniji od uvoznih. Ovakvim ocjenjivanjima promoviramo našu poljoprivredu, te potičemo ljude da se bave uzgojem kupina, ispla-tivim poljoprivrednim proizvodom - kaže zamjenik župana Damir Tomljenović.

Ocjenjivanje plodova kupina

Županija subvencionira podizanje kupinjaka

Kušale su se kupine 12 proizvođača

Berač lavande koristit će članovi zadruge “Milka Trnina”

Zdravo bobičasto voće uzgaja se na površini od 0,8 hektara

Cvijet lavande otkupljuje “Ireks-Aroma”

�� 27

MANIFESTAcIJE MANIFESTAcIJE

Folklorne skupine iz Bu-garske, Češke, Grčke, Makedonije, Poljske,

SAD-a i Hrvatske sudjelovale su na ovogodišnjem, 9. međuna-rodnom festivalu folklora održa-nom od 2. do 5. srpnja u Velikoj Gorici. Organizirao ga je FA “Turopolje”.

Festival je, na velikogoričkom Trgu Stjepana Radića, otvorio gradonačelnik Dražen Barišić, a ispred Zagrebačke županije, koja je financijski podržala or-ganizaciju, folkloraše je pozdra-vio zamjenik župana Rudolf

PRVOG VIKENDA U SRPNJU ODRŽANI 24. DANI RUDARSKE GREBLICE

umješnost domaćica u pripremi tankog kolača od sira i oraha

Naučila sam je pripremati od svekrve, a suprug sada kaže ‘bolje je pečeš od

moje mame’. Na stolu je gotovo svakoga tjedna, volimo je. Brzo je pojedemo, za drugi dan je niš’ ne ostane! - o rudarskoj greblici, slanom kolaču, nematerijalnom kulturnom dobru RH, pripovijeda Verica Žužić, sudionica ovogodiš-njih, 24. dana rudarske greblice. I Gordana Črnjak, koja je također pred ocjenjivačku komisiju doni-jela greblicu, kaže da je često pri-prema gostima.

- Ona je ukusni slani kolač na-kon kojeg odlično sjedne gemišt - u dahu će Gordana.

Ovogodišnji dani rudarske gre-blice, uz kušanje toga tankog ko-lača nadjevenog sirom i orasima (može i žutom mrkvom, lišćem mladog luka, koprivama ili špi-natom), okupili su i brojna kul-turno-umjetnička društva iz RH i susjedne Slovenije, a proslavljena je i 30. godišnjica KUD-a “Oštrc”, organizatora manifestacije.

- Njome nastojimo očuvati tra-

diciju pripremanja greblice, koja se razlikuje samo po umješnosti domaćice koja je priprema. Re-cept je poznat, a razlike su u koli-čini soli, vrhnja, masnoće ili, pak, kravljem siru. Jede se najčešće topla, a ukusna je i kad se ohladi - kaže Silvija Turk, predsjednica

MEĐUNARODNI FESTIVAL FOLKLORA U VELIKOJ GORICI

Bogatstvo i ljepota folklornog nasljeđa

Velikogorički festival, tradici-onalno, publici nastoji približiti “vrijednosti različitih naroda kroz vijekove, kako globalizaci-ja življenja ne bi preuzela mladi naraštaj u nepoštivanju onoga što su ostavili preci”.

- Kroz devet godina njegova održavanja, na festivalu su su-djelovale 82 folklorne skupine iz 20 zemalja. I ove je godine zanimanje bilo veliko, no sve nismo mogli ugostiti. Veseli što je publika izuzetno dobro pri-hvatila nastupe na ljetnim po-zornicama - komentirala je Zla-ta Cundeković, predsjednica FA “Turopolje”.

Vujević. - Ovakvi festivali pri-

lika su da se pokaže bo-gatstvo folklora.

Velika Gorica je grad u ko-

jemu djeluje nekoliko kulturno-

umjetničkih društava koja šire kulturnu ba-

štinu županije - rekao je Vujević. Barišić je na-glasio da je Velika Gorica grad folklora, koji ima što pokazati.

KUD-a “Oštrc”. Prema usmenoj predaji, pripre-

ma rudarske greblice počinje u 16. stoljeću, usporedno s procvatom rudarstva u Rudama. Ime je dobila po drvenom alatu (greblici) kojim se razgrinjao žar u krušnoj peći. Jedini pisani trag o pripremi kola-

ča ostavio je Milan Lang u svojoj knjizi “Samo-bor - narodni život i običaji”, u kojoj se greblica spo-minje kao tan-ki kolač od sira i oraha.

Greblica je često

bila jedina užina

skromnih rudara

Verica Žužić i Gordana Črnjak s tajnikom KUD-a “Oštrc” Josipom Lebegnerom

Plesovi Turopolja starije folklorne skupine KUD-a “Oštrc”

Na trodnevnoj manifestaciji sudjelovala su brojna kulturno-umjetnička društva

Festival je organizirao FA “Turopolje”

Folklorna skupina “Salajka”, Češka

Folklorna skupina

“Horistenci”, Bugarska

�� ��

Jamstvena agencija za poticanje razvoja malog gospodarstva Zagrebač-ke županije d.o.o., 10000 Zagreb, Ulica

grada Vukovara 72/V.

JAVNI POZIVpoduzetnicima za podnošenje zahtjeva za dobivanje

jamstava kod odobravanja poduzetničkih kredita prema projektu “Jamstvena shema Zagrebačke županije”

I.Predmet javnog poziva teme-ljem projekta “Jamstvena she-ma Zagrebačke županije”subjektima maloga gospodar-stva je izdavanje jamstava za po-duzetničke kredite čija je veliči-na utvrđena temeljem odredbi Zakona o poticanju razvoja ma-loga gospodarstva (NN 29/02 i 63/07), koji ulažu na području Zagrebačke županije.

II.Korisnici jamstava su subjekti malog gospodarstva (trgovač-ka društva, obrti, zadruge, usta-nove, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u registar poljoprivrednih gospo-darstava i samostalna zanima-nja), koji su u 100-postotnom privatnom vlasništvu državlja-na Republike Hrvatske.

III.Jamstva se izdaju isključivo za ulaganja kod:- investicijskih kredita kod na-bave nove tehnologije (stroje-va, oprema i drugo),- investicijskih kredita kod kup-nje poslovnih objekata,- investicijskih kredita kod iz-gradnje, odnosno dogradnje poslovnih objekata.

IV.Jamstva se izdaju u vrijednosti do 50% odobrenog iznosa kre-dita, s time da maksimalni iznos pojedinačnog jamstva može iznositi 50.000 € u kunskoj pro-tuvrijednosti po srednjem teča-ju Hrvatske narodne banke na dan izdavanja jamstava.

V.Jamstva će se izdavati za glav-nicu i ne pokrivaju druge iznose dugovanja zajmodavcima.Korisnici jamstva će agenci-ji kao instrumente osiguranja predati mjenicu i bjanko zaduž-nicu.Najduži rok otplate kredita za koji se izdaje jamstvo iznosi 10 godina.

VI.Jamstva se izdaju za poduzet-ničke kredite koji se namjerava-ju realizirati putem - Privredne banke Zagreb d.d.

VII.Konačnu odluku o odobrenju ili odbijanju zahtjeva za jam-stva donosi Odbor za jamstva temeljem zaprimljenih zahtje-va za jamstva.

VIII.Naknada za izdavanje jamstava iznosi 0,8% od jamčenog iznosa poduzetničkog kredita i uplaću-je se prije isplate ili u toku ispla-te kredita na račun agencije.

IX.Jamstvena agencija za potica-nje razvoja malog gospodar-stva Zagrebačke županije d.o.o. obavlja nadzor namjenskog ko-rištenja kreditnih sredstava za koja se izdaju jamstva.

X.Zahtjevi za izdavanje jamsta-va podnose se na propisanom obrascu Jamstvene agencije za poticanje razvoja malog gos-podarstva Zagrebačke župani-je posredstvom Privredne ban-ke Zagreb d.d.

XI.Obrazac zahtjeva za izdavanje jamstva podiže se u poslovni-cama Privredne banke Zagreb d.d.ili na web-stranicama Jamstve-ne agencije za poticanje razvo-ja maloga gospodarstva Zagre-bačke županije d.o.o.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u poslovnicama Pri-vredne banke Zagreb d.d., od-nosno u agenciji na telefon broj 01/6009 425, putem e-maila na adresi: mato_jamstvena@net.hr ili www.ja-zz.hr.

XII.Ovaj javni poziv ostaje otvoren do iskorištenja sredstava.

POZIV ZA PREDLAGANJE SUFINANCIRANJAPROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI

ZA 2010. GODINU

Zagrebačka županija će u 2010. godini sufinancirati određene programe u kulturi, pa poziva sve zainteresirane ustanove, organizacije i društva, odnosno njihove

osnivače (gradovi i općine dostavljaju programe za ustanove kojima su osnivači) da predlože programe u sljedećim djelatnostima:

1. BIBLIOTEČNA DJELATNOSTSufinanciranje se odnosi na djelatnost narodnih knjižnica na području županije.a) obnova fonda i popuna zavičajnih zbirkib) pomoć u opremanju novih knjižnicaUz zahtjev treba priložiti i osnovne pokazatelje o statusu (samostalna ili u sastavu) i o radu knjiž-nice (fond, članstvo, posudba, podaci o prosto-ru i sl.)

2. IZDAVAČKA DJELATNOSTSufinanciranje pojedinih izdanja na području žu-panije.a) izdanja koja se odnose na očuvanje baštine, povijest i kulturu županijeb) izdanja značajnih djela tematski ili autorski ve-zanih uz područje županijec) književna izdanja neprofitnih organizacija ili društava s područja županijeSufinanciranje izdanja uključuje otkup određe-nog broja primjeraka izdanja. Uz osnovne po-datke o izdavaču, treba detaljno opisati izdanje, priložiti kopiju rukopisa i recenzije (ako ima), te naznačiti ukupan trošak izdanja i strukturu troš-kova, nakladu i predviđenu cijenu pojedinog pri-mjerka.

3. MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOSTa) otkup djela, predmeta i sl. za fundusb) manji restauratorski zahvati i zaštita postoje-ćeg fundusac) informatizacijad) programi istraživanja, izložbe i sl.Uz osnovne podatke o predlagaču, prijedlog tre-ba uključiti detaljan opis zahtjeva, strukturu troš-kova, kao i predviđene rokove, odnosno termine izvedbe programa, za izložbe podatke o autoru (životopis).

4. ZAŠTITA KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINEZaštita spomenika kultureU obzir dolaze manji zahvati na restauraciji ili održavanju spomenika kulture. Uz osnovne po-datke o podnositelju zahtjeva, treba priložiti de-taljan opis radova, troškovnik i mišljenje Držav-ne uprave za zaštitu spomenika. Prednost imaju objekti uvršteni u program Ministarstva kulture.

5. AMATERIZAM U KULTURIa) amaterska kazalištab) folklorna i glazbena društvac) kulturne udruge mladihd) amaterske likovne sekcijee) djelatnost Županijske zajednice kulturno-umjetničkih udrugaSufinanciranje se odnosi na:1. gostovanja, odnosno sudjelovanja na držav-nim, odnosno međunarodnim natjecanjima/smotrama - treba detaljno obrazložiti prijedlog, detaljan program nastupa, navesti rokove, odno-sno termine, te specifikaciju troškova (u obzir do-laze samo razrađeni programi cjelovite prezenta-cije Zagrebačke županije i Republike Hrvatske uz

suglasnost Ministarstva kulture);2. programi i nastupi na županijskoj razini - or-ganizacija županijskih natjecanja u pojedinim vi-dovima amaterskog kulturno-umjetničkog dje-lovanja, gostovanja, razmjene među pojedinim društvima unutar županije, programi tribina i ra-dionica, izložbi i sl. od značaja za županiju. Društva/udruge u ovoj kategoriji trebaju iscrpno navesti osnovne podatke o društvu, broj člano-va, dosadašnje rezultate, nagrade, priznanja i sl.

6. PUČKA OTVORENA UČILIŠTA I CENTRI ZA KULTURUa) programi od značaja na županijskoj, odnosno državnoj razinib) pojedinačni programi koji se nude za razmje-nu na županijskoj razinic) zajednički programiU obzir dolaze neprofitni programi u kulturi, te tradicionalne (sezonske) priredbe i manifestaci-je od značaja na županijskoj, odnosno državnoj razini. Pored osnovnih podataka o ustanovi, tre-ba detaljno opisati predloženi program i navesti specifikaciju troškova.

Svaki prijedlog (pojedini program) mora biti za-sebni dokument za koji je potrebno ispuniti Prijavnicu za financiranje programa javnih potre-ba u kulturi Zagrebačke županije za 2010. godi-nu.U prilogu je obvezno priložiti: - opširniji opis i ostalu dokumentaciju - financijski plan i specificirani troškovnik Obvezatno treba navesti i ostale izvore finan-ciranja, naročito iznos kojim program, odno-sno djelatnost ustanove, organizacije, društva ili udruge financira jedinica lokalne samoupra-ve (grad ili općina), u protivnom program neće biti razmatran.

Neće biti financirani programi koji se odnose na redovitu djelatnost ustanove, organizacije, druš-tva; za nabavu opreme (nošnji, dijelova nošnji, instrumenata ili sl.); za manifestacije lokalnog ka-raktera.

Prijavnicu za financiranje programa javnih potre-ba u kulturi Zagrebačke županije za 2010., kao i sve podrobne obavijesti i objašnjenja mogu se dobiti na telefon 6009 423 ili 6009 417, www.za-grebacka-zupanija.hr ili na adresi:Zagrebačka županijaUpravni odjel za prosvjetu, kulturu, šport i teh-ničku kulturuUlica grada Vukovara 72/V., p.p. 974 10 001 ZAGREB

Prijedloge za sufinanciranje programa treba po-slati na navedenu adresu ili na fax: 6154 041, od-nosno e-mail: j.dujic@zagrebacka-zupanija.hr najkasni-je do 30. rujna 2009. godine.

MANIFESTAcIJE

NA PARCELI VINKA ZADRA U PEHARDOVCU ODRŽANO 7. NATJECANJE ORAČA

Pravilnim oranjem prinosi se podižu za šest do deset posto

Najuspješniji sudionici natjecanja bili su Milan Hrastovec iz Dubrave i Zdravko Kušec iz Preseke

Milan Hrastovec iz Du-brave, u kategoriji kla-sičnog oranja, i Zdravko

Kušec iz Preseke, u kategoriji ora-nja plugovima ‘premetnjacima’, najuspješniji su sudionici ovogo-dišnjeg, 7. natjecanja orača Za-grebačke županije. Održano je u Pehardovcu (općina Dubrava) na parceli Vinka Zadra, te okupilo 11 orača. Šezdesetsedmogodišnji Ivan Perinić iz Kloštar Ivanića na natje-canju je sudjelovao četvrti puta.

- Tajna uspješnog oranja? Sre-ća. Ufam se u božju volju! Orem od svoje 13. godine.., i imam nešto iskustva - komentirao je Perinić. Za razliku od njega, Dražen Ma-nojlović iz Dubrave na natjecanju se, plugom premetnjakom, okušao prvi puta.

- Nagovorio me susjed (Hrasto-vec, op.a.). Mislim da znam dobro orati. Za mene je ovo izazov - prije no što je sjeo u traktorsku kabinu dobacio je Manojlović.

Natjecanje su, uz podršku Župa-

Zamjenik župana Damir Tomljenović je prije početka natjecanja razgovarao s načelnikom Dubrave Josipom Burekom. Govorilo se o op-ćinskim projektima za koje se, do kraja godina, očekuje podrška Županije. - Najvažnija nam je modernizacija nerazvrsta-nih cesta, želimo da svaki stanovnik općine ima asfalt do svoje kuće. Također, nadamo se da će nam Županija pomoći i kod postavljanja tribi-na u novoj sportskoj dvorani - rekao je Burek. Zamjenik Tomljenović je obećao podršku, a ora-čima je poručio da je Županija, unatoč gospo-darskoj krizi, bespovratna sredstva za poljopri-vredu povećala ove godine za 5 milijuna kuna. - Mi smo poljoprivredna županija i logično je da u nju i ulažemo. U ovom teškom trenutku mo-ramo povući najbolje poteze koji će nas, dugo-ročno, odvesti tamo gdje krize nema - naglasio je Tomljenović.

Poljoprivredna županija

Na streljani “Trap” u Vrbovcu održa-no je županijsko natjecanje u gađa-nju letećih meta. Sudjelovalo je 25 strijelaca. U seniorskoj konkurenciji najuspješniji je bio Saša Sedmak iz Lukavca, a u juniorskoj Ivan Basta-lec iz Vrbovca. Ekipno, prvo mjesto pripalo je strijelcima Lukavca.

Gađanje letećih meta

Sudjelovalo je 11 orača

Vrednovao se pravac i čistoća prve brazde

nije i Općine Dubrava, organizirali Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga ora-ča Zagrebačke županije.

- Pravilnim oranjem prinosi se podižu za šest do deset posto. Na-ime, pravilno ‘okretanje’ zemlje stvara uvjete za uspješniji rast po-ljoprivrednih kultura - kaže Dario

Padro, tajnik Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača. Ona se, tijekom ljeta, održavaju u 16 hrvatskih županija, a završnica (dr-žavno natjecanje) bit će sredinom rujna u Zaboku.

- Orači se na natjecanju educi-raju, uče kako pravilno podesiti, a potom i koristiti poljoprivrednu

mehanizaciju. Ništa manje nije važna ni međusobna razmjena iskustava - dodaje Padro. Ocjenji-vači su, među ostalim, vrednovali pravac i čistoću prve brazde, po-loženost brazde, zaoravanje bilj-nih ostataka, kao i usitnjenost te prikladnost brazde za pripremanje sjetvenog sloja.

30 31

INFO

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Broj stanovnika prema po-dacima policijskih postaja na dan 1. studenoga 2008. godine: 357.307 BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA S OKOLNIM OPĆINAMA:Dugo Selo 36.603Ivanić-Grad 30.641Jastrebarsko 32.244Samobor 42.505Sveta Nedelja 23.533Sveti Ivan Zelina 19.751Velika Gorica 80.890Vrbovec 31.169Zaprešić 59.971

SJEDIŠTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE:Ulica grada Vukovara 72/V, HR - 10 000 ZagrebTEL. 6009-400; FAX. 6154-008www.zagrebacka-zupanija.hr

POLOŽAJ: Zagrebačka županija dio je središnje Hrvatske i zagrebačke ma-kroregije. Graniči s Gradom Zagrebom, Republikom Slovenijom i šest hrvatskih županija: Karlovačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Sisačko-mo-slavačkom.

9 gradova25 općina 697 naseljagradsko stanovništvo 34%seosko stanovništvo 66%

POVRŠINA: 3.108 km2

Županijska skupština predstavničko je tijelo građa-na Zagrebačke županije i tijelo područne (regional-ne) samouprave, koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa za-konom i Statutom Županije.Skupština ima 45 članova. Mandat članova Skupšti-ne, konstituirane u lipnju 2009., traje četiri godine. Skupština ima predsjednika i dvoje potpredsjedni-ka, te 17 stalnih radnih tijela - odbora.

Predsjednik: Damir MikuljanPotpredsjednici: Marija Ledinski-Anić i Josip Se-sanNa prvim neposrednim izborima, 17. svibnja 2009., za župana je izabran mr. sc. Stjepan Kožić, a njego-ve zamjenike Damir Tomljenović i Rudolf Vujević. Za obavljanje poslova iz djelokruga Županije ustro-javaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravlja-ju pročelnici.

STRUČNA SLUŽBA SKUPŠTINETEL. 6009-452; FAX 6154-024

STRUČNA SLUŽBA ŽUPANA I POGLAVARSTVATEL. 6009-412; FAX 6009-489

URED ŽUPANATEL. 6009-401; FAX 6154-008

UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVOTEL. 6009-457; FAX 6009-488

UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU, RURALNI RAZVITAK I ŠUMARSTVOTEL. 6009-426; FAX 6009-474

UPRAVNI ODJEL ZA PROMET I KOMUNALNU INFRASTUKTURUTEL. 6311-688; FAX 6009-493

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO I SOcIJALNU SKRBTEL. 6009-405; FAX 6009-432

UPRAVNI ODJEL ZA PROSVJETU, KULTURU, ŠPORT I TEHNIČKU KULTURUTEL. 6009-439; FAX 6154-041

UPRAVNI ODJEL ZA FINAcIJETEL. 6009-411; FAX 6154-029

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠATEL. 6345-132; FAX 6345-271

SPORTMX3 PRVENSTVO SVIJETA I EMX2 PRVENSTVO EUROPE U MOTOKROSU

Najbolji vozači na stazi “Mladina”Najuspješniji hrvatski vozač bio je “leteći Zagorec” Nenad Šipek

Motokros klub “Jaska” organi-zirao je na stazi “Madina”, još jednom uspješno, značajnu me-

đunarodnu priredbu MX3 prvenstva svi-jeta i EMX2 prvenstva Europe. Najbolju potvrdu o uspješnom domaćinstvu izrekli su upravo motokrosisti, ali i oko sedam tisuća ljubitelja tog dinamičnog i atraktiv-nog sporta.

Natjecanje je održano pod generalnim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepa-na Mesića, te pokroviteljstvom Zagrebač-ke županije. U ime župana Stjepana Koži-ća sportaše i gledatelje pozdravio je njegov zamjenik Damir Tomljenović.

Publika daje posebnu draž svakom veli-kom natjecanju na stazi “Mladina”, pa je tako bilo i ovom prilikom. Ljubitelji moto-krosa, uvijek brojni i bučni, i opet su poka-zali odlično poznavanje toga atraktivnog, ali i opasnog sporta, pozdravljajući uspjeh svakog natjecatelja, bez obzira čije boje branio.

Europsko i svjetsko motokros prvenstvo na stazi “Mladina” najznačajnija je ovogo-dišnja sportska priredba u županiji.

KADETSKO PRVENSTVO EUROPE U TAEKWONDOU

Bronca Matine ŠapineMatina Šapina, članica

Taekwondo kluba “Ru-gvica” osvojila je treće

mjesto na 3. kadetskom prvenstvu Europe, održanom krajem lipnja u Zagrebu. Tim povodom Matinu, njezinog trenera Antuna Marasa i predsjednika kluba Darka Hrdena primio je župan Stjepan Kožić sa suradnicima.

Matina, rođena 1996., broncu je osvojila u kategoriji preko 59 kilo-grama.

- Bilo je trenutaka kada sam raz-mišljala prekinuti trenirati. No, ipak, shvatila sam da to volim. Sada mi ništa nije naporno. Nadam se da ću u juniorskoj kategoriji, u koju prelazim iduće godine, osvajati i zlata, te da ću sudjelovati i na Olim-pijadi! - rekla je Matina, koja trenira od svoje šeste godine. I u daljnjem

radu, rečeno je za prijama, imat će podršku Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije.

- Matina je primjer sportašice koju treba pratiti, podržavati nje-zin rad, i osigurati uvjete kako bi ostala trenirati u matičnom klubu i Zagrebačkoj županiji - rekao je Vladimir Brego-vić, predsjednik županijske Zajednice sportskih udru-ga i saveza, dodavši da su sport i sportaši među najboljim promotori-ma naše županije.

Čestitajući na uspjehu, župan je poručio kako je osvo-jeno odličje rezultat napornog treniranja, svakodnevnog odricanja i ljubavi prema sportu.

I JA MOGU IMATI

SOLARNEKOLEKTORE !!!

Zagrebačka županija i Fond zazaštitu okoliša i energetskuučinkovitost objavljuju

javni natječaj za podnošenje prijava fizičkih osoba zasufinanciranje ugradnjesolarnih sustava.

Rok za podnošenje prijava je

15. listopada 2009.