Pripremili:Jurica Jović,Tomislav Katić,Gabriela Z. Cukar i Mislav Dunatov

UGRADNJA TURBINA U LUKOBRAN MARINE

Kolegiji Biomimikrija i Održivost obalnih sustava,zimski semestar 13./14.

UVOD

• Nadogradnja luke u Ražancu

• Općina je odlučila urediti luku, povećati

kapacitet i uvrstiti nove sadržaje

• Tema seminara je ugradnja turbina u lukobran

marine da bi se postigla samoodrživost marine

po pitanju električne energije

PRIRODNI UVJETI NA ŠIREM PODRUČJU GRADNJE LUKE

• DINAMIKA MORA

Tablica 1. Značajni plimni konstituenti prisutni u području predmetnog zahvata.

M2 S2 N2 K2 K1 O1 P1

Period (h) 12.42 12.00 12.66 11.97 23.93 25.82 24.07

H(cm) 8.68 4.9 1.61. 1.33 7.5 2.63 2.48

g(°) 150.56 153.21 145,72 175.61 69.8 55.76 76.87

Harmonijska analiza pokazala je da je 82% energije signala mijerenja uzrokovano plimskim konstituitetima i da se ne ističu statistički najznačajniji konstituiteti pri periodama 12h i 24h.

• Tablica 2.: Osnovni statistički parametri strujanja

• Dubina Srednja brzina Minimalna brzina Maksimalna brzina Standardna devijacija iznosa brzine

• (m) (cm/s) (cm/s) (cm/s) (cm/s)

• 4 3,39 0 44,88 2,90

• 5 3,03 0 47,68 2,63

• 6 2,80 0 34,06 2,36

• 7 2,65 0 29,02 2,22

• 8 2,57 0 35,67 2,16

Struje su dominantno usmjerene u smjeru juga, što je posljedica otvorenosti lokacije prema sjeveru i izloženosti vjetrovima iz sjevernih smjerova, a što je i jedan od razloga dogradnje lukobrana. U pridnenom sloju značajne su i sjeverne struje, koje se javljaju kao kompenzacijske struje južnim strujama na površini

• VJETROVALNA DINAMIKA

• Valno razvijalište

VJETAR Bura Levanat Tramontana Bura

SMJER 75° 95° 320° 345°

EFEKTIVNA DULJINA

(km)

8 8 6 7

• Valovi(Parametri dubokovodnog vala s obzirom na duljinu razvijališta, smjer i brzinu vjetra)

VJETAR USVOJENI VALNI PARAMETRI

SMJER BRZINA VJETRA

V100

(m/sek)

Hs

(m)

Tsr

(s)

Lo

(m)

75° 35,00

75° 24,34

95° 20,20

320° 21,90

345° 21,90

2,40 4,3 29

1,65 3,7 20

1,35 3,3 17

1,30 3,2 16

1,35 3,3 17

Karakteristične valne visine za smjerove i brzine vjetra

VJETAR KARAKTERISTIČNE VALNE VISINE

SMJER BRZINA VJETRA

V100

(m/sek)

Hs

(m)

H1/10

(m)

H1/100

(m)

H1/1000

(m)

75° 35,00 2,40 3.04 4,01 4,49

• Kakvoća mora i izvori onečišćenja

• Podaci dostupni za 2007. i 2008. godinu pokazuju da je kakvoća mora u 2007 bila visoke kakvoće u svim ispitivanjima, a u 2008. je od deset ispitivanja 7 puta bila visoke kakvoće (more I. vrste), a 3 puta more je bilo podobno za kupanje (more II. vrste).

• Mogući izvor onečišćenja su vodopropusne sabirne jame

• Ostali izvori onečišćenja mogu potjecati od pomorskog prometa i bliskih djelatnosti, odnosno od mogućeg izlijevanja mineralnih ulja i diesel goriva, te otpadnih voda s plovila koja prometuju u luci, izbacivanja krutog otpada s plovila, onečiščivanje padnim vodama s plovila, povećane količine metala iz protuobraštajnih boja, i sl.

Biologija mora

• U ožujku i travnju 2009. godine izvršen je biocenološki pregled šireg obalnog područja zahvata. Cilj ovakvog pregleda bio je upoznavanje biocenološke strukture morskog dna i inventarizacija pripadajuće flore i faune, a posebna pažnja posvećena je prisustvu zaštićenih staništa i zaštićenih vrsta morskih organizama.

• Ugradnjom turbina od ekološki čistih materijala nebi se narušila flora i fauna podmorja dok bi inovativne tehnike izgradnje i presvlačenja površina lopatica turbine i kućišta ( npr. Sharklet-om) uvelike umanjile potrebu za intervencijama u smislu održavanja (čišćenja) i uvećale produktivnost samih turbina.

UGRADNJA TURBINA U LUKOBRAN Ogledni primjer kućišta turbine:

Ispod lukobrana marine na minimalnoj visini od dna koja je potrebna da se izbjegne ulazak mulja...neželjenih tvari i u određenom razmaku jedna od druge postavila bi se kućišta turbina kroz njegovu cijelu širinu.

Primjer turbina sa povećanim protokom

U kućišta turbina lopatice bi bile postavljene spiralno dok bi samo kućište turbina bilo postavljeno u obliku difuzora radi bržeg protoka i povećanja kapaciteta turbine.

Same lopatice turbine bile bi preko osovina povezane sa generatorima na lukobranu,a oni kablovima sa centralnim objektom u kojem bi bilo smješteno sladište dobivene električne energije te centar zaupravljanje i kontrolu sustava.

ZAKLJUČAK

• Ugradnja turbina u lukobran marine rezultirala bi gotovo nepresušnim,ekološki čistim i besplatnim izvorom energije za potrebe opskrbe same marine,električnom energijom

• Dodatna prednost takvog pothvata je samoodrživost marine na financijskom te ekološkom polju. Što znači da bi marina bila sposobna od prihoda dobivenih distribucijom električne energije korisnicima marine financirati vlastite potrebe za održavanjem postrojenja i nebi utjecala na biljni i životinjski svijet u moru i obali.

• Dobivena energija bila bi korištena u svrhe marine za osvjetljenje,opskrbu te servis brodova smještenih u marini i ostalih popratni sadržaja marine kojima je porebna električna energija.

• Nedostatak ugradnje turbina je vjerojatna visoka početna cijena izgradnje postrojenja.

• LITERATURA

• 1. Idejno riješenje gradnje i nadogradnje luke u Ražancu

• 2. Elektrane na plimu i oseku,

http://wikipedija.org/wiki/Elektrane_na_plimu_i_oseku

• ZAHVALE

• Prof. Anamarija Frankić

• Prof. Dr. Sc. Claudia Krushel

• Općina Ražanac