učenje, pamćenje i zaboravljanje. definicije učenje je mijenjanje djelatnosti pod utjecajem...

Učenje, pamćenje i zaboravljanje

Definicije• Učenje je mijenjanje djelatnosti pod utjecajem iskustva, s razmjerno

trajnim učinkom. Pečjak

• Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti. Zarevski

Učenje je svaka trajna promjena ponašanja koja je nastala pod utjecajem iskustva. Atkinson i Atkinson

VRSTE UČENJA

prema složenosti razlikujemo:

• 1. jednostavno učenje (uvjetovanje, asocijacije, mehaničko učenje)

• 2. složeno učenje (učenje motornih radnji, učenje s razumijevanjem i uvidom, učenje putem pokušaja i pogrešaka)

VRSTE UČENJA

s obzirom na gradivo: motorno i verbalno

s obzirom na modalnost: kinestetičko i učenje putem opipa i sluha

HIJERARHIJSKA KLASIFIKACIJA TIPOVA

UČENJA (Gagné)

1. Klasično uvjetovanje (Pavlov)

2. Instrumentalno uvjetovanje

3. Učenje niza motoričkih reakcija

4. Učenje niza verbalnih reakcija

5. Učenje višestrukog razlikovanja

6. Učenje pojmova

7. Učenje principa, pravila i zakona

8. Rješavanje problema

Elementi • Bezuvjetni podražaj bezuvjetna reak.

(hrana) (slina)

• Neutralni podražaj nema reakcije

(zvuk)

• Uvjetovani podražaj uvjetovana reak.

(zvuk) (slina)

KLASIČNO UVJETOVANJE - primjena početak govora kod djece

navike hranjenja

održavanje čistoće

komuniciranje

radne navike

učenje slova u početnom čitanju

razvijanje discipline

strahovi, + i - emotivne reakcije

terapija psiholoških poremećaja (strahova, pušenja, loših navika…)

promjena političkih i društvenih stavova

INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE - primjena

socijalna ponašanja

većina aktivnosti u svakodnevnom životu

terapija poremećaja u ponašanju

tretman nesanice, tjeskobe, psihogene glavobolje

UČENJE NIZA MOTORIČKIH REAKCIJA usvajanje vještina kao hodanje, vožnja bicikla

upravljanje strojevima

sviranje glazbenih instrumenata

svaki ručni zanat

UČENJE NIZA VERBALNIH REAKCIJA • značenje riječi

• razumijevanje pojmova

• učenje podataka koji su izraženi simbolima

UČENJE OPONAŠANJEM govor

stilovi izražavanja

pisanje slova

stjecanje viših oblika pismenosti

pozdravljanje, oslovljavanje,

rukovanje i konvencionalna komunikacija

odijevanje i moda

radne aktivnosti

UČENJE UVIDOM U SITUACIJU

usvajanje znanja u užem smislu

rješavanje problema

PAMĆENJE - definicije

u č e nj e

UČENJE RETENCIJA OBNAVLJANJE

p a m ć e nj e

Pri učenju razlikujemo tri specifična procesa:

1 učenje u užem smislu riječi tj. usvajanje gradiva ili savladavanje nove djelatnosti

2. retencija ili zadržavanje sadržaja i djelatnosti

3. obnavljanje sadržaja i djelatnosti

OBNAVLJANJE se javlja na tri načina:

kao sjećanje, reprodukcija ili aktivno obnavljanje;

prepoznavanje ili rekognicija;

kao ušteda pri ponovnom učenju

Model pamćenja kao obrade informacija

Senzorni

registar

Radno ili kratkoročno pam.

Dugoročno pamćenje

METAKOGNICIJA

PAŽNJA Pohrana i dozivanje

podražaji

VRSTE PAMĆENJA

• 1. kratkoročno ili radno pamćenje

• 2. dugoročno pamćenje:

- epizodičko

- semantičko

- autobiografsko

• 3. namjerno i slučajno pamćenje

STRATEGIJE PAMĆENJA

NESEMANTIČKE STRATEGIJE:- reiteracija (ponavljanje)- perceptivno grupiranje

SEMANTIČKE: - Asocijacije- Imaginacija- Organizacija

MNEMOTEHNIKE:- jednostavne (akronim, akrostih, rime, prvo slovo ….)- složene (loci metoda)

PRIMJERMoja vrlo znatiželjna majka je svima uvijek nabrajala

planete.

Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton

ZABORAVLJANJE

Gubitak tragova pamćenja koji nastaje zbog:

1. Slabljenja traga

2. Interferencije

3. Pogrešnog plana ili ključa reprodukcije

Krivulja zaboravljanja

100

0

60

40

Neposredno sjećanje

20 minuta

1 sat

31 dan1 dan

Po s

tota

k r

eten

cije

Vrijeme

SUBJEKTIVNI I OBJEKTIVNI ČIMBENICI UČENJA I PAMĆENJA

• FIZIOLOŠKI

• OSOBINE GRAĐE

• PSIHOLOŠKI

• OBJEKTIVNI (ili fizički)

• ORGANIZACIJSKI

• ČIMBENICI PAMĆENJA

FIZIOLOŠKI ČIMBENICI

• Zdravlje

• Umor

• Spol i dob

• Struktura živčanog sustava

OSOBINE GRAĐE

• Vrsta

• Količina

• Poznatost

• Smislenost

PSIHOLOŠKI ČIMBENICI

• Motivacija

• Aktivnost

• Iskustvo

• Mentalna kondicija

• Dubina obrade gradiva

• Vrsta kodiranja

• Potkrjepljenje

• Osobine ličnosti

OBJEKTIVNI ČIMBENICI

• Temperatura

• Vlažnost zraka

• Količina kisika

• Doba dana

• Mjesto učenja

ORGANIZACIJSKI ČIMBENICI

• Način učenja

• Metode učenja

ČIMBENICI PAMĆENJA• Vrsta gradiva

• Način učenja

• Namjera zapamćivanja

• Transfer i interferencija

• Stupanj naučenosti

• Osobna “angažiranost”

SAVJETI ZA USPJEŠNO UČENJE – 10 principa uspješnog učenja

• 1. PRIKUPLJANJE SNAGE I ENERGIJE

• Uspješno učenje pretpostavlja da imate dovoljno energije za učenje, da ste budni i bistri. Energija je neophodna za dobru koncentraciju, razumijevanje i dosjećanje gradiva. Energiju primarno dobivamo iz zdravog tijela i motivacije.

• Što činiti?

• Za tijelo je važna zdrava i redovita prehrana, redovito dovoljno spavanja (u periodu između 23:00 i 7:00 sati), te redovna tjelesna aktivnost. Bitno je da ste tjelesno aktivni. Možete raditi kondicijski trening, vježbe istezanja i vježbe za jačanje mišića. Upišite bilo koju sportsku aktivnost, idite u teretanu, vježbajte yogu ili barem svakodnevno idite u šetnju. Postavite sebi cilj da ćete biti uspješan student, postizati dobre akademske rezultate, te odlučite da ćete naučiti i činiti sve što je potrebno za ostvarenje tog cilja.


• 2. PLANSKO UČENJE

• Stjecanje znanja je sustavan posao, a ne rezultat raspoloženja ili slučajnih uvjeta. Uspješni studenti sebi postavljaju ciljeve učenja i izrađuju vlastiti program i plan učenja. Oni precizno planiraju svoje učenje i tako postižu da u najkraće vrijeme, s najmanje truda, postignu najbolji rezultat.

• Što činiti?

• Prvi korak pri izradi plana učenja je da velike količine gradiva raspodijelite na manje, savladive cjeline. Zatim te cjeline rasporedite tijekom nekog dužeg vremenskog perioda (npr. 3 mjeseca).

• Učiti po planu znači u prvom redu unaprijed predvidjeti vrijeme za učenje. Uzmite svoju literaturu i na temelju sadržaja napravite osobni program (sadržaj) i plan (vremenski raspored) učenja.

• Napravite mjesečni, tjedni i dnevni plan učenja. Pri tome je važno je da su pojedine seanse učenja dobro međusobno povezane.


• 3. UČENJE KORAK PO KORAK• Ključno je da se učenje događa često i redovito, te da se svaki put dobro

savlada mala cjelina. • Budite stalno usmjereni na ostvarenje svojih ciljeva učenja, što znači da

učite kontinuirano!

• Točno je da mi nismo uvijek jednako sposobni ni raspoloženi za učenje, ali uspjeh u učenju zavisi dobrim dijelom o tome, koliko smo uspjeli stvoriti naviku sustavnog, svakodnevnog, vremenski unaprijed točno određenog učenja.

• Što činiti? • Redovito, po mogućnosti svaki dan, učite manje cjeline i dobro ih

naučite. Općenito, nastojite steći naviku svakodnevnog učenja. Osobna disciplina je nešto što se postepeno razvija i tu je važno da nastojite biti disciplinirani u svim aktivnostima i svim područjima svoga života.

• 4. POZORNA PRIPREMA SVAKOG UČENJE

• Uspješni studenti prije učenja odvoje vremena za pripremu te seanse učenja. Oni osiguraju da su vanjski uvjeti povoljni za dobru koncentraciju, definiraju svoje ciljeve učenja i postave sebi pitanja o gradivu. Uspješni studenti se pitaju «Koji su rezultati ovog učenja?», «Što ću nakon ovog učenja moći novoga činiti?».

• Što činiti?

• Kad sjednete učiti, prvo se pitajte «Koje rezultate želim imati na kraju ovog učenja?». Utvrdite svoje predznanje i napravite kratko «zagrijavanje», tj. ukratko ponovite gradivo s prošle seanse i pregledajte novo.



• 5. UČIENJE S RAZUMJEVANJEM I POVEZIVANJEM GRADIVA• Uspješni studenti primarno nastoje dobro razumjeti glavnu poruku

autora ili opće ideje ili koncepcije. • Neuspješni studenti nastoje jednostavno upamtiti što više

pojedinih podataka – često bez razumijevanja. • Uspješni studenti povezuju novo gradivo s širim kontekstom i

drugim izvorima znanja. Time je i kvaliteta njihovog znanja bolja, jer imaju uvid u odnose pohranjenih sadržaja i mogu razlikovati bitne od nebitnih informacija.

• Što činiti?

• Uvijek nastojite nove informacije smisleno organizirati i povezati. Istražujte a) kako su nove informacije međusobno povezane b) kako je novo i staro znanje povezano i c) kako su nove informacije povezane s vlastitim iskustvom i svakodnevnim životom. To će vam omogućiti da ih razumijete u cjelokupnosti njihovih odnosa.


• 6. UČITENJE OD OPĆEG PREMA POJEDINAČNOM

• Dobra organizacija informacija bit je svakog efikasnog pohranjivanja velikog broja podataka, a ljudsko pamćenje nije izuzetak. Tako uspješni studenti ne doživljavaju gradivo kao veliku masu nepovezanih dijelova, već kao veliku smislenu cjelinu, koja je povezana i s svakodnevnim životom. Oni promatraju pojedine dijelove u svjetlu šire cjeline čije su dio. To im olakšava razumijevanje i pamćenje pojedinih podataka.

• Što činiti?

• Nastojite uvijek dobiti globalni pregled nad gradivom i dobro naučite tu opću strukturu. Ona vam postaje kostur na koji se pojedine informacija mogu dobro povezati. Koristite sadržaje knjiga, sažetke, naslove i podnaslove i crtajte kognitivne mape.


• 7. PAMĆENJE KLJUČNIH INFORMACIJA

• Uspješni studenti poduzimaju dodatne korake da dobro upamte ključne informacije. Oni aktivno i redovito ponavljaju najvažnije dijelove gradiva.

• Što činiti?

• Kao prvo - ponavljajte redovito! Pri tome pokušajte što više gradiva iz glave dosjetiti. Kod ponavljanja vam mogu biti od velike koristi različita pomagala, kao što je kartoteka za učenje, «flash» kartice i mnemotehnike.


• 8. VIZUALIZIZACIJA GRADIVA

• Uspješni studenti tijekom učenja stvaraju žive, zanimljive slike pojedinih informacija ili opisanih događaja.

• Vizualizirati informaciju znači pokušati stvoriti sliku onoga što želimo zapamtiti. Na taj se način aktivira veći dio mozga i te slike postaju znaci za dosjećanje informacija.

• Što činiti?

• Kod učenja svako malo stanite i zamislite neku sliku koja opisuje gradivo. Ako npr. učite o bitci kod Waterloo-a zamislite brodove, engleske zastave na jednima, francuske na drugima, predočite si kako se more pjeni, topovi dime itd.


• 9. TESTIRANJE ZNANJA

• Uspješni studenti ne prepuštaju uspjeh učenja slučaju. Oni sami provjeravaju jesu li upamtili najvažnije podatke, te jesu li dobro razumjeli gradivo.

• Što činiti?

• Nakon učenja ispitajte sebe tako da samostalno pokušate ponoviti najvažnije dijelove gradiva svojim riječima ili pokušajte odgovoriti na pitanja vezana uz gradivo. Možete crtati i mini kognitivne mape. Možda najkvalitetnije ispitivanje je ispitivanje u paru, tj. da vas netko pita i da mu morate objasniti gradivo.


• 10. MOTRENJE PROCESA UČENJA I PAMĆENJA

• Uspješni studenti su svjesni kad trebaju testirati svoje znanje i razumijevanje, kada nisu razumjeli gradivo i kada trebaju promijeniti strategiju i način učenja. Uspješni studenti kontinuirano provjeravaju kvalitetu svog plana i procesa učenja, svog znanja i razumijevanja gradiva te mijenjaju način učenja po potrebi.

• Što činiti?

• Na kraju učenja odvojite vrijeme za kritičku analizu procesa učenja. Preispitajte svoj plan i strategiju učenja i donesite zaključke kako unaprijediti učenje. Izvrsna metoda je pisanje dnevnika učenja. Nakon svakog učenja ukratko napišite osnovne zaključke o tome što se učili, što naučili, kako učili i kako unaprijediti učenje.

učenje, pamćenje i zaboravljanje. definicije učenje je mijenjanje djelatnosti pod utjecajem...

Documents