REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA

GRAD PULA Gradsko poglavarstvo

Predsjednik

REPUBBLICA DI CROAZIA REGIONE ISTRIANA

CITTÀ DI POLA Giunta municipale

Il Presidente

Klasa: 022-05/07-01/554Urbroj: 2168/01-01-02-07-3Pula, 02. kolovoz 2007.

GRADSKOM VIJEĆU GRADA PULE

Predmet: Prijedlog Zaključka o usvajanju Izvješća o poslovanju Društva Vodovod d.o.o. Pula u 2006. godini i Izvješća Nadzornog odbora Vodovod d.o.o. Pula sa sjednice održane 24. svibnja 2007. godine.

- dostavlja se

Gradsko poglavarstvo Grada Pule, na sjednici održanoj dana 02. kolovoza 2007. godine, razmatralo je nacrt Zaključka o usvajanju izvješća o poslovanju Društva Vodovod d.o.o. Pula za 2006. godinu i Izvješća Nadzornog odbora Vodovod d.o.o. Pula sa sjednice održane 24. svibnja 2007. godine

Temeljem članka 60. Statuta Grada Pule («Službene novine» Grada Pule br.09/06-pročišćeni tekst), dostavljamo utvrđeni prijedlog Zaključka, na nadležni postupak.

Za svoje predstavnike koji će u ime Gradskog poglavarstva Grada Pule sudjelovati u radu Gradskog vijeća po ovom prijedlogu akta, kao i izjašnjavati se o svim amandmanima na isti, Gradsko poglavarstvo ovlastilo je Borisa Miletića, predsjednika Gradskog poglavarstva Grada Pule i Vesnu Dukić p.o. Gradskog poglavarstva - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i imovinu Grada Pule.

S poštovanjem,

Priloga: 1 PREDSJEDNIKBoris Miletić

I

Na temelju članka 36. i članka 90. Statuta Grada Pule (“Službene novine” Grada Pule, broj 9/06- pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Pule, na sjednici održanoj ________________, donosi

Z A K L J U Č A K

I.

Usvaja se Izvješće o poslovanju za 2006. godinu Vodovod Pula d.o.o. i Izvješće Nadzornog odbora Društva Vodovod Pula d.o.o. o obavljenom nadzoru nad Trgovačkim društvom Vodovod Pula d.o.o. sa sjednice održane 24.05.2007. godine

II

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.

KLASA: 021-05/07-01/URBROJ: 2168/01-01-03-07-Pula,

GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE

PREDSJEDNIK Denis Martinčić

II

O b r a z l o ž e n j e

Člankom 90. Statuta Grada Pule (“Službene novine” Grada Pule, broj 9/06- pročišćeni tekst) utvrđena je obveza skupština trgovačkih društava i predstavnika Grada Pule u skupštinama trgovačkih društava, te upravnim vijećima odnosno ravnateljima ustanova da, najmanje jednom godišnje, podnesu izvješće o radu društva Gradskom poglavarstvu Grada Pule koje iste razmatra i upućuje Gradskom vijeću na odlučivanje.

Društvo Vodovod Pula d.o.o. dostavilo je Izvješće o stanju Društva u 2006. godini i Odluku Nadzornog odbora Vodovod Pula d.o.o. sa sjednice održane 24.05. 2007. godine o prihvaćanju Izvješća o poslovanju Vodovod Pula d.o.o. za 2006. godinu.

Vodovod Pula d.o.o., je društvo osnovano Društvenim ugovorom osnivača dana 23. prosinca 1995. godine. Vlasnici Društva jesu: Grad Pula (72%), Općina Vodnjan (10%), Općina Medulin (7%), Općina Marčana (4%), Općina Ližnjan (4%), Općina Barban (2%) i Općina Svetvinčenat (1%).

Preme Rješenju trgovačkog suda djelatnosti Društva jesu:- skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode,- niskogradnja- arhitektonske i inženjerijske djelatnosti i tehničko savjetovanje,- tehničko ispitivanje i analiza.

Osim naznačenih djelatnosti društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako su one u manjem opsegu ili se uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.

Nakon analize poslovanja, a temeljem Izvješća Vodovod Pula d.o.o. o stanju Društva i godišnjeg financijskog izvješća za 2006. godinu, Izvješća Nadzornog odbora Vodovod Pula d.o.o., Bilance , te Računa dobiti i gubitka Vodovoda Pula d.o.o., utvrđeno je slijedeće:

1. DJELATNICI

U Društvu je na dan 31.12. 2006. godine bilo u radnom odnosu 207 djelatnika, što je jedan djelatnik više nego 31.12.2005. godine.

Tablica 1. Iskoristivost radne snage

Broj Djelatnika

Prosječni broj djelatnika na bazi sati rada

Mogući sati rada

Izvršeni sati rada u % mogućih sati rada

% ukupnihbolovanja u mogućim satima rada

Broj prekovremenih sati rada

Prekovremeni sati rada u % mogućih sati rada

2005 206 207 438.722 77,1 7,2 8.682 2,02006. 207 206 441.716 77 6,31 9.516 2,2Index 06/05

100,49 99,52 100,68 99,87 87,64 109,61 110

III

roj djelatnika u 2006. godini se povećao za 0,49% u odnosu na 2005. godinu, iz razloga što je troje djelatnika umrlo, a jedna je djelatnica otišla u starosnu mirovinu.

Zaposleno je sedam djelatnika i to: mehaničar, elektroničar, telefonista, bagerista, građevinski tehničar, strojar i bravar. Umrlo je troje radnika, dok su trojica radnika otišli u starosnu mirovinu.

Prosječni broj djelatnika na bazi sati rada smanjio se za 0,48%, dok su se mogući sati rada povećali za 0,68% u odnosu na pethodno razdoblje.

Izvršeni sati rada u % mogućih sati rada smanjili su se za 0,13%, dok se % ukupnih bolovanja u mogućim satima rada smanjio u 2006. godini za 12,36%.

Broj prekovremenih sati rada povećao se za 9,61%, a prekovremeni sati rada u % mogućih sati povećali su se za 10,00% u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu.

Tablica 2. Kvalifikacijska struktura zaposlenih

red.br. Stručna spremaBroj radnika

Postotak

1. visoka stručna sprema- VSS 24 11,59

2. viša stručna sprema- VŠS 6 2,90

3. visokokvalificirani- VKV 31 14,98

4. srednja stručna sprema SSS 42 20,29

5. kvalificirani- KV 70 33,82

6. polukvalificirani- PKV 31 14,98

7. nekvalificirani- NKV 3 1,44

Ukupan broj djelatnika na dan 31.12.2006. 207 100U kvalifikacijskoj strukturi zaposlenih djelatnika najveći je udio kvalificiranih

djelatnika, a najmanji udio nekvalificirane radne snage.

IV

2. PLAĆE

Usporedni podaci neto plaća djelatnika po grupama poslova prikazani su u Tablici 3.:Usporedni podaci prosječne mjesečne neto plaće po grupama poslova

Tablica 3.: Usporedni podaci prosječne mjesečne neto plaće po grupama poslova

OPIS 2005. 2006. INDEXDirektor 15.956,38 13.815,42 86,58Tehnički rukovodilac 10.141,60 11.723,75 115,60Rukovodilac financijsko-ekonom.sektora 9.364,74 10.611,04 113,31Rukovodilac općeg sektora 9.721,69 11.168,95 114,89Vozač teretnog vozila 4.793,62 4.679,30 97,62Čitač vodomjera 3.753,70 3.772,72 100,51Materijalni knjigovođa 3.892,88 3.780,15 97,10Rukovalac pumpi 4.977,74 5.178,59 104,03Dežurni poslovođa 6.402,90 6.284,78 98,16Radnik na trasi 4.678,65 4.756,64 101,67Kopač 4.582,06 4.613,52 100,69Vratar 5.354,27 5.538,10 103,43

Iz tablice je vidljivo da su neto plaće u 2006. godini veće u odnosu na neto plaće u 2005. godini u rasponu od minimalno 0,51% (čitač vodomjera) do maksimalno 15,60% (tehnički rukovodilac). Prosječna mjesečna neto plaća u 2006. godini smanjila se u rasponu od 1,84% ( dežurni poslovođa) do 13,42% (Direktor).

Tablica 4.: Usporedni podaci prosječne mjesečne bruto i neto obračunate plaće

OPIS 2005. 2006. INDEXProsječna mjesečna bruto plaća 7.544,35 7.901,04 104,73Prosječna mjesečna obračunata neto plaća 5.317,52 5.531,73 104,03

Iz tablice je vidljivo povećanje prosječne mjesečne bruto plaće za 4,73% u promatranom razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje, dok se prosječna mjesečna obračunata neto plaća povećala za 4,03%.

3. FIZIČKI POKAZATELJI POSLOVANJA

Fizički pokazatelji poslovanja prikazani su u Tablici 5: Crpljena i isporučena voda

Tablica 5: Crpljena i isporučena voda

OPIS 2005. u m³ 2006. u m³ IndexIsporučena voda 6,9 milijuna 7,1 milijun 102,90Zahvaćena i crpljena voda 10,5 milijuna 9,9 milijuna 94,29Gubitak vode 3,5 milijuna 2,7 milijuna 77,14

V

Iz tablice je vidljivo da je u 2006. godini isporučeno 2,90% više vode u odnosu na 2005. godinu, da je količina zahvaćene i crpljene vode u 2006. godini smanjena za 5,71% u odnosu na 2005. godinu, te da je gubitak vode u 2006. godini manji za 22,86 % u odnosu na 2005. godinu.

Tablica 6: Udio gubitka vode u odnosu na zahvaćenu i crpljenu vodu u m3

Godina Gubitak vode Zahvaćena i crpljena voda

Udio gubitka vode

2005. 3,5 milijuna 10,5 milijuna 33,33 %2006. 2,7 milijuna 9,9 milijuna 27,27 %Index 77,14 94,29 81,82

Iz tablice je vidljivo da je nivo gubitka u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu smanjen za 22,86%, da se nivo zahvaćene i crpljene voda smanjio za 5,71%, te da je udio gubitka vode u odnosu na zahvaćenu i crpljenu vodu u 2005. godini smanjen za 18,18%.

Tablica 7: Struktura potrošača

Godina Isporučena voda Domaćinstva Gospodarstvo2005. 6,9 milijuna m³ 65,6% 34,4%2006. 7,1 milijun m³ 64,3% 35,7%Index 102,90 98,02 103,78

Iz tablice je vidljivo povećanje ukupnih količina isporučene vode za 2,90%. Potrošnja u domaćinstvima smanjena je za 1,98%, a u gospodarstvu se povećala za 3,78% u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu.

Tablica 8: Zahvaćene i crpljene vode po pogonima, vodovodu i akumulaciji

N a z i v 2005. godina_______m3 %

2006.godina_______m3 %

Index2006/2005

Pogon Pula 1.183.826 11,3 1.187.968 12,02 100,35Pogon Rakonek 3.919.327 37,3 3.571.416 36,13 91,12Vodovod Gradole 3.222.047 30,7 3.227.060 32,65 100,16Akumulacija Butoniga 2.169.191 20,7 1.898.166 19,20 87,51Ispiranje mreže - - - 18.979,00UKUPNO 10.494.391,00 100 9.865.631,00 100 94,01

Iz tablice je vidljivo da je iz Pogona Pula zahvaćeno i crpljeno 0,35% više vode u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu,a iz Vodovod Gradole 0,16% više vode. Iz ostalih pogona zahvaćeno je i crpljeno manje vode u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu.

VI

4. STRUKTURA PRIHODA I RASHODA

Prihodi i rashodi Društva u 2005. godini prikazani su u Tablici 9.: Struktura prihoda i rashoda temelji se na podacima iz Bilance i Računa dobiti i gubitka za 2005. godinu

Tablica 9.: Struktura prihoda i rashoda u 2005. godini

PRIHOD IZNOS % RASHOD IZNOS %Prodaje vode 44.983.551,54 79,05 Amortizacija 7.215.450,83 12,70Usluge priključka 2.942.145,91 5,17 Električna energija 4.017.748,90 7,07Prihodi od ost. Usl. 291.871,68 0,51 Troškovi osoblja 21.690.598,53 38,18Financ. Usluga 1.142.641,10 2,01 Sirovine i materijal 5.836.621,52 10,27Invest.u vl. Režiji 1.841.452,28 3,24 Troškovi Butonige 4.867.568,20 8,57Prihod od zakupnine 83.545,38 0,15 Inv.i tekuće održav. 1.219.151,51 2,14Potpore – ulaganja 2.942.124,32 5,17 Otpis potraživanja 3.451.130,20 6,07Prihod od izrade proj. dokumentacije

321.875,68 0,57 - - -

Prihodi od reklame 39.360,00 0,07 - - -Prihodi od financir 1.633.557,35 2,87 Vrij.uskl.pot.od

kup.- -

Izvanredni prihodi 677.667,75 1,19 Ostali rashodi 8.520.409,94 15,00UKUPNO 56.899.792,99 100 UKUPNO 56.818.679,63 100

Iz tablice je vidljivo da je u 2005. godini ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 81.113,36 kuna.

U strukturi prihoda najveću stavku čini prihod od prodaje vode sa 79,05%.

U strukturi rashoda najveću stavku čine troškovi osoblja sa učešćem od 38,18%, amortizacija s učešćem od 12,70% te ostali rashodi sa učešćem od 15,00%.

Tablica 10.: Struktura prihoda i rashoda u 2006. godini

PRIHOD IZNOS % RASHOD IZNOS %Prodaje vode 49.270.703,36 85,28 Amortizacija 6.889.387,59 11,95Usluge priključka 2.192.698,44 3,80 Električna energija 3.983.817,31 6,91Prihodi od ost. Usl. 272.434,96 0,47 Troškovi osoblja 23.054.572,99 39,98Financ. Usluga 945.414,91 1,64 Sirovine i materijal 5.756.240,56 9,98Invest.u vl. Režiji 1.941.148,07 3,36 Troškovi Butonige 5.262.350,77 9,13Prihod od zakupnine 77.677,93 0,13 Inv.i tekuće održav. 995.303,72 1,73Potpore – ulaganja 876.498,98 1,52 Otpis potraživanja 4.254.540,48 7,38Prihod od izrade proj. dokumentacije

391.420,14 0,68 - - -

Prihodi od reklame 22.500,00 0,04 - - -Prihodi od financir 1.044.436,94 1,81 Vrij.uskl.pot.- otpis - -Izvanredni prihodi 739.697,21 1,27 Ostali rashodi 7.463.456,55 12,94UKUPNO 57.774.630,94 100 UKUPNO 57.659.669,97 100

VII

Iz tablice je vidljivo da je u 2006. godini ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 114.960,97 kuna.

U strukturi prihoda najveću stavku čini prihod od prodaje vode sa 85,28%.

U strukturi rashoda najveću stavku čine troškovi osoblja sa učešćem od 39,98%, ostali rashodi sa učešćem od 12,94%, te amortizacija s učešćem od 11,95%

5. USPOREDNI PODACI PRIHODA

Tablica 11: Usporedni pokazatelji prihoda

VRSTA PRIHODA 2005. 2006. INDEXProdaje vode 44.983.551,54 49.270.703,36 109,53Usluge priključka 2.942.145,91 2.192.698,44 74,53Prihodi od ostalih usluga 291.871,68 272.434,96 93,34Financ. usluge 1.142.641,10 945.414,91 82,74Invest.u vl. režiji 1.841.452,28 1.941.148,07 105,41Prihod od zakupnine 83.545,38 77.677,93 92,98Potpore – ulaganja 2.942.124,32 876.498,98 29,79Prihodi od financiranja 1.633.557,35 1.044.436,94 63,94Prihod od izrade projek. dok. 321.875,68 391.420,14 121,61Prihod od reklame 39.360,00 22.500,00 57,16Izvanredni prihodi 677.667,75 739.697,21 109,15UKUPNO 56.899.792,99 57.774.630,94 101,56

Iz tablice je vidljivo povećanje prihoda u 2006. godini za 1,56% u odnosu na prethodnu godinu. Najveće povećanje bilježe Prihodi od izrade projektne dokumentacije i to za 21,61%, te Izvanredni prihodi za 9,15%.Najveće smanjenje bilježe Prihodi od potpora- ulaganja i to za 70,21%, te Prihodi od reklame i to za 42,84%.

6. USPOREDNI PODACI RASHODA

Tablica 12: Usporedni pokazatelji rashoda

VRSTA RASHODA 2005. 2006. INDEXAmortizacija 7.215.450,83 6.889.387,59 95,48Električna energija 4.017.748,90 3.983.817,31 99,16Troškovi osoblja 21.690.598,53 23.054.572,99 106,29Sirovine i materijal 5.836.621,52 5.756.240,56 98,62Troškovi Butonige 4.867.568,20 5.262.350,77 108,11Inv.i tekuće održav. 1.219.151,51 995.303,72 81,64Otpis potraživanja 3.451.130,20 4.254.540,48 123,28Ostali rashodi 8.520.409,94 7.463.456,55 87,60UKUPNO 56.818.679,63 57.659.669,97 101,48

VIII

Iz tablice je vidljivo povećanje rashoda u 2006. godini za 1,48% u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći pad bilježe Troškovi Investicijskog i tekućeg održavanja i to za 18,36%, te Ostali rashodi za 12,4%.

Najveće povećanje bilježe Troškovi otpisa potraživanja koji su se povećali za 23,28%, te troškovi Butonige koji bilježe rast od 8,11%.

Tablica 13. Struktura sveukupnih potraživanja u 2006. godini

VRSTA POTRAŽIVANJA IZNOS %Potraživanja od kupaca 33.681.867,75 95,85Potraživanja od države i drugih institucija 1.053.448,05 3,00Ostala potraživanja 377.134,79 1,07Potraživanja od zaposlenih 29.245,60 0,08UKUPNO 35.141.696,19 100

U strukturi sveukupnih potraživanja u toku 2006. godine najveću stavku čine Potraživanja od kupaca sa udjelom od 95,85%, zatim Potraživanja od države i drugih institucija sa 3,00%, Ostala potraživanja sa 1,07%, te Potraživanja od zaposlenih sa 0,08%.

Obzirom na veliki udio Potraživanja od kupaca u ukupnim potraživanja, u nastavku dajemo strukturu Potraživanja od kupaca.

Tablica 14. Potraživanja od kupaca

NAZIV DUŽNIKA IZNOS %Pravne osobe 10.025.757,50 29,77Domaćinstva 12.522.126,80 37,18Obrtnici 787.342,21 2,34Pravne osobe- potraživanja u sporu 6.497.841,95 19,29Obrtnici- potraživanja u sporu 246.941,89 0,73Domaćinstva- utuženo 1.558.972,22 4,63Pravne osobe u stečaju 1.882.933,61 5,59Priključci i naknade 159.951,57 0,47UKUPNO 33.681.867,75 100

U strukturi Potraživanja od kupaca najveći udio imaju Potraživanja od domaćinstva sa 37,18%, Pravne osobe sa 29,77%, te Pravne osobe- potraživanja u sporu sa 19,29%.

IX

7. LIKVIDNOST I ZADUŽENOST

7.1. UBRZANA I TEKUĆA LIKVIDNOST

Tablica 15.: Ubrzana i tekuća likvidnost

LIKVIDNOST 2005. 2006.Temeljni podaci:Novac 3.478.883,18 8.682.700,77Kratkoročna potraživanja 43.110.134,86 35.141.696,19UKUPNO 46.589.018,04 43.824.396,96Zalihe 5.156.781,49 5.226.358,50SVEUKUPNO 51.745.799,53 49.050.755,46Kratkoročne obveze 57.344.609,57 55.651.504,13Ubrzana likvidnost 0,81 0,79Tekuća likvidnost 0,90 0,88

U 2006. godini koeficijenti opće i tekuće likvidnosti su manji u odnosu na 2005. godinu. Likvidnost je nezadovoljavajuća.

7.2. ZADUŽENOST

Tablica 16.: Zaduženost

OPIS 2005. 2006.Tuđi izvori 59.562.331,19 62.353.183,94Vlastiti izvori 162.667.272,93 162.782.233,90Vlastita poslovna sredstva 261.677.233,95 273.462.821,64Zaduženosti na temelju odnosatuđih i vlastitih izvora sredstava

0,37 0,38

Zaduženosti na temelju odnosa tuđih izvora sredstava i vlastitih poslovnih sredstava

0,23 0,23

U 2006. godini nivo zaduženosti na temelju odnosa tuđih i vlastitih izvora sredstava je veći za 2,70% u odnosu na 2005. godinu, dok je zaduženost na temelju odnosa tuđih izvora sredstava i vlastitih poslovnih sredstava ostao na nivou prethdonog razdoblja.

Nivo zaduženosti je zadovoljavajući.

8. POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Pokazateljima aktivnosti uobičajeno se smatraju koeficijenti obrtanja imovine i pripadajući dani vezivanja, tj. trajanja obrtanja. U narednim tablicama prikazani su koeficijenti obrtanja potraživanja, prosječno trajanje naplate potraživanja, koeficijent obrtanja ukupne imovine.

X

Tablica 17:. Koeficijent obrtanja potraživanja

Opis 2005. 2006.Ukupan prihod 56.899.792,99 57.774.630,94Potraživanja 43.110.134,86 35.141.696,19Koeficijent obrtanja potraživanja 1,32 1,64

U 2006. godini koeficijent obrtanja potraživanja veći je u odnosu na 2005. godinu za 24,24%, što znači da bi naplata potraživanja trebala biti kraća.

Tablica 18.: Trajanje naplate potraživanja

OPIS 2005. 2006.Broj dana u godini 365 365Koeficijent obrtanja potraživanja 1,32 1,64Trajanje naplate potraživanja 276,52 222,56

U 2006. godini prosječno trajanje naplate na razini ukupnih potraživanja smanjeno je za 19,51% u odnosu na 2005. godinu, odnosno od prosječno 277 dana na 222 dana.

Tablica 19.: Koeficijent obrtanja ukupne imovine

OPIS 2005. 2006.Ukupni prihod 56.899.792,99 57.774.630,94Ukupna imovina (aktiva) 261.757.634,39 273.537.242,70Koef. Obrtanja ukupne imovine 0,22 0,21

Koeficijent obrtanja ukupne imovine u 2006. godini manji je za 4,55% u odnosu na prošaču godinu.

Imovina poduzeća vrlo sporo cirkulira, što uvjetuje znatne teškoće u financijskog situaciji Društva, pogotovo u likvidnosti, te vrlo nisku uspješnost poslovanja.

9. POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI

U nastavku se daju tablice ekonomičnost ukupnog poslovanja, kao i parcijalne ekonomičnosti kao što su ekonomičnost financiranja, ekonomičnost kao odnos financijskih prihoda i financijskih rashoda, te ekonomičnost kao odnos poslovnih prihoda i rashoda.

Tablica 20.: Ekonomičnost ukupnog poslovanja

OPIS 2005. 2006.Ukupni prihodi 56.899.792,99 57.774.630,94Ukupni rashodi 56.818.679,63 57.659.669,97Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1,00 1,00

Koeficijent ekonomičnosti ukupnog poslovanja u 2006. godini ostao je na nivou prethodnog razdoblja.

XI

Tablica 21: Ekonomičnost financiranja

OPIS 2005. 2006.Financijski prihodi 1.633.557,35 1.044.436,94Financijski rashodi 734.959,44 219.146,54Ekonomičnost financiranja (Ef) 2,22 4,77

Obzirom na smanjenje financijskih rashoda u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu, ekonomičnost financiranja se povećala za 114,86%.

Tablica 22.: Ekonomičnost kao odnos izvanrednih prihoda i rashoda

OPIS 2005. 2006.Izvanredni prihodi 677.667,75 563.504,83Izvanredni rashodi 4.369.513,21 5.119.103,74Ekonomičnost (Ei) 0,16 0,11

U 2006. godini ekonomičnost kao odnos izvanrednih prihoda i rashoda je negativna te kao i u 2005. godini smanjuje ostvarenu ekonomičnost redovnog poslovanja. Manja je za 31,25% u odnosu na 2005. godinu, a iz razloga znatnog povećanja izvanrednih rashoda, koji se najvećim dijelom odnose na otpisana potraživanja.

10. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

U kontekstu pokazatelja profitabilnosti razmotren je pokazatelj rentabilnosti kapitala.

Tablica 23. Rentabilnost kapitala

OPIS 2005. 2006.Amortizacija + zadržana dobit 7.215.450,83 6.889.387,59Kapital + obveze 203.362.331,19 206.153.183,94Rentabilnost kapitala 0,035 0,033

Iz gornje tablice vidljivo je da je rentabilnost kapitala vrlo mala. U 2006. godini smanjila se za 5,71%.

11. ZAKLJUČAK

Analiza financijskih pokazatelja poslovanja Društva u 2006. godini pokazala je:

- da je Društvo iskazalo dobit prije oporezivanja od 114.960,97 kuna,- povećanje prihoda za 1,56%- povećanje rashoda za 1,48%- da Društvo iskazuje smanjenje pokazatelja ubrzaneć i tekuće likvidnosti- da Društvo ima zadovoljavajuću stopu zaduženosti,- da Društvo ima dugotrajnu naplatu potraživanja,- da Društvo ima malu rentabilnost kapitala

XII

Obzirom na gore navedeno predlaže se Gradskom poglavarstvu Grada Pule da razmotri Izvješće o poslovanju za 2006. godinu Vodovod Pula d.o.o. Pula i Izvješće Nadzornog odbora Vodovod Pula d.o.o.Pula o poslovanju Vodovod Pula d.o.o. Pula za 2006. godinu s prijedlogom zaključka, te da iste dostavi Gradskom vijeću Grada Pule na nadležno postupanje.

PRIPREMILA P.O. GRADSKOG POGLAVARSTVAViši stručni referent za praćenje GRADA PULErada trgovačkih društava u Vesna Dukić, dipl. ing. bioteh.komunalnom gospodarstvu Suzana Paretich, oec.

XIII

I UVODNI DIO

Izvješće o stanju i poslovanju Društva obuhvaća najznačajnije događaje i aktivnosti, te okolnosti u kojima je Društvo poslovalo u vremenu od 01.01.2006. godine do 31.12.2006. godine, a sastoji se od:

1. Uvodnog dijela2. Općih podataka o Društvu3. Uvjeta i rezultata poslovanja Društva

Trgovačko društvo Vodovod Pula d.o.o. sa sjedištem u Puli, Radićeva 9. osnovano je kao jedinstvena i poslovna cjelina s osnovnim zadatkom skupljanja, pročišćavanja i distribucije vode.

Poslove društva vodi uprava Društva koju čini jedan član – direktorPoslovanje i rad Društva nadzire Nadzorni odbor od 5 članova i Skupština Društva koja je ujedno i organ upravljanja, a čini je 7 članova (općine i Gradovi vlasnici Društva)

II OPĆI PODACI O DRUŠTVU

VODOVOD PULA d.o.o. za skupljanje, pročišćavanje i distribuciju vode sa sjedištem u Puli, Radićeva 9, osnovao je Narodni odbor Pula Rješenjem broj 4585 07.03.1948. godine.Od tada do danas ovaj pravni subjekt doživio je niz promjena na statusnom i organizacijskom planu.

Trgovačko društvo VODOVOD PULA d.o.o. za skupljanje, pročišćavanje i distribuciju vode registrirano je kod Trgovačkog suda u Rijeci Rješenjem broj Tt-95/366-3 od 15.studenog 1995. godine.

Društvom upravlja Uprava od jednog člana i Nadzorni odbor od 5 članova.

VODOVOD PULA d.o.o. za skupljanje, pročišćavanje i distribuciju vode je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Osnivači Grad Pula, Grad Vodnjan, Općina Barban, Ližnjan, Marčana, Medulin, Svetvinčenat.

Temeljni kapital Društva iznosi 143.800.000,00 kn i sporazumno je podijeljen na sedam temeljnih udjela, i to 72% Grad Pula, 10% Grad Vodnjan, 7% Općina Medulin, 4% Općina Ližnjan, 4% Općina Marčana, 2% Općina Barban i 1% Općina Svetvinčenat.

Predmet poslovanja - djelatnosti Društva je:- skupljanje, pročišćavanje i distrubucija vode- niskogradnja- tehničko ispitivanje i analiza- savjetovanje i poslovi u arhitektonskoj djelatnosti- zasnivanje i izrada nacrta

(projektiranje) zgrada; nadzor nad gradnjom- izrada nacrta strojeva i industrijskih postrojenja- inženjering, projektni menadžment i teh. Tjelatnosti; inženjering na području

niskogradnje, hidrograd.., prometa, sistemski inženjering i sigurnosni inženjering; izrada i izvedba projekata iz područja građevinarstva, elektrike, elektronike, kemije, mehanike i industrije

XIV

- izrada investicijske dokumentacije, izrada tehnološke dokumentacije i tehnički nadzor

- geodetsko premjeravanje: premjeravanje terena, hidrografsko mjerenje, ispodpovršinsko mjerenje, premjeravanje granica, industrijsko i građevinsko premjeravanje

Djelatnost se vrši na cijelom području Grada Pule, Grada Vodnjana, Općina: Medulin, Ližnjan, Marčana, Svetvinčenat, Barban i Fažana.

Društvo raspolaže s 32 rezervoara zapremnine 32.313 m3 vode, 70 crpnih agregata, 12 prepumpnih stanica, 11 prekidnih komora, 17 uređaja-postrojenja za pripremu vode za piće, 35.103 vodovodna priključka, 1335 uličnih hidranata, dužina vodovodne mreže iznosi 765 km od čega 297 km glavnog cjevovoda i 468 km razvodne mreže. Vodovod ima vlastiti laboratorij za dnevno ispitivanje kvalitete vode za piće.

Društvo dobiva vodu iz četiri sustava i to:1. Pulski bunari,2. Pogon Rakonek,3. Vodovod Gradole, i4. Akumulacija Butoniga.

Voda iz Pulskih bunara diže se na 80-100 m visine, iz Gradola na 200 m visine, iz Rakoneka na 310 m visine, a iz Butonige na 400 m visine, od čega se otprilike jedna trećina ponovno pumpa (diže) u Vodotoranj.

Obavljanje poslova i radnih zadataka organizirano je u 3 sektora (Tehnički, Opći i Financijsko ekonomski) i 4 samostalne službe (Komercijalna služba , služba AOP-a, služba plana i analize i Služba za upravljanje sustavom kvalitete).

U Društvu je na dan 31.12.2006 godine zaposleno 207 radnika.

XV

UVJETI I REZULTATI POSLOVANJA DRUŠTVA

3.1. FIZIČKI OBIM CRPLJENE I ISPORUČENE VODE

Isporučeno je 7,1 milijuna m3 vode što je za 2,9% više od ostvarenja u 2005. godini i za 2% više od plana.

U odnosu na prošlu godinu povećana je za 3,1% isporuka vode domaćinstvima te je povećana za 2,5% isporuka vode gospodarskim subjektima. Povećana je u odnosu na plan isporuka vode domaćinstvima za 3,1%, te je smanjena isporuka vode gospodarskim subjektima u odnosu na plan za 0,2%.

Zahvaćena i crpljena voda je 9,9 milijuna m3 vode, što je smanjenje za 6% u odnosu na 2005.godinu i 5,6% u odnosu na plan.

Gubitak vode iznosi 2,7 milijuna m 3 vode, u postotku 27,6% zahvaćene i crpljene vode, u istom prošlogodišnjem razdoblju je iznosio 33,9%, a planski je bilo 33%.

Prosječan ukupni gubitak vode u Hrvatskoj iznosi oko 46% dok se po preporuci Grupacije javnih vodovoda i kanalizacije u RH optimalnim ukupnim gubitkom može smatrati gubitak oko 25% ovisno o raspoloživim količinama, troškovima proizvodnje vode, složenosti sustava, starosti i vrsti ugrađenog cijevnog materijala i ostalih lokalnih uvijeta.

U zahvaćenoj i crpljenoj vodi povećano je učešće crpljene vode iz Pogona Pula i Vodovoda Gradole, a smanjeno učešće pogona Rakonek i Akumulacije Butoniga.

Od ukupne isporuke vode u 2006. godini 65,7% odnosi se na isporuku domaćinstvima, i 34,3% na isporuku gospodarskim subjektima. Isporuka vode tri grupe potrošača – domaćinstva, ugostiteljstvo i brodogradnja čine 81,8% isporuke vode.

Isporuka vode ostalim 45 grupa potrošača čini 18,2% isporuke vode u 2006. godini. Povećana je isporuka vode 30 grupa potrošača, a izrazito: poljoprivredna

proizvodnja, uređenje naselja i prostora, komunalne djelatnosti, proizvodnja pića, kultura, umjetnost.

Smanjena je isporuka vode za 18 grupa potrošača a izrazito: vanjska trgovina, zračni promet, građevinarstvo-niskogradnja, proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda, proizvodnja kožne obuće i galanterije, javna uprava.

U ukupnoj isporuci vode u 2006.godini udio je Grada Pule 60,7%, Grada Vodnjana 13,6%, Općine Medulin 12,9%, Općine Marčana 4,3%, Općine Ližnjan 4%, Općine Barban 2%, Općine Svetvinčenat 1,9% i Općine Žminj 0,6%.

3.2. ZAPOSLENOST I KORIŠTENJE RADNOG VREMENA

31.12. 2006. godine bilo je zaposleno 207 radnika, što je jedan radnika više nego 31.12.2005.

U 2006.godini došlo je sedam radnika dok je prestao radni odnos za šest radnika.Došli su: mehaničar, elektroničar, telefonista, bagerista, građevinski tehničar, strojar i

bravar. Umrlo je troje radnika, u siječnju je preminuo bagerist, u veljači rukovodioc

Potrošačkog odjela, u rujnu vratar, dok je vratar u kolovozu otišao u starosnu mirovinu te su u istu u prosincu otišli i rukovodilac gradilišta i čitač.

Prema stanjima prosječno je zaposleno 208 radnika što je jedan radnik više nego prošle godine.

XVI

U 2006. godini prosječan broj zaposlenih prema satima rada je 206 radnika što je za dva radnika više nego prošle godine.

U 2006.godini sati rada iznose 77% mogućih sati što je za 0,6% više u odnosu na 2005. godinu.

Neiskorišteno radno vrijeme čini 20,8% mogućih sati, a u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosilo je 20,9% mogućih sati. Učešće ukupnih bolovanja u mogućim satima rada smanjeno je s prošlogodišnjih 7,2% na ovogodišnjih 6,3%

Zbog bolovanja s posla svakodnevno izostaje 13 radnika. Od ukupnih bolovanja 51% odnosi se na bolovanja na teret društva, 48,1% na

bolovanja na teret fonda i 0,9% bolovanja zbog nesreće na radu.Bolovanje zbog nesreće na radu odnosi se na jednu lakšu povredu.

U produženom radu u 2006.godine odrađeno je 9,516 sati što je više za 9,6% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Sati produženog rada čine 2,2% mogućih sati rada.

Sati produženog rada odnose se na slijedeće poslove:Rednibroj O p i s Sati

1. Popravak cijevi i ostale intervencije na mreži zbog gubitka vode 3.975

2. Otvaranje i zatvaranje vode, reguliranje protoka vode i kontrola rezervoara 1.136

3. Rad subotom, nedjeljom i praznikom na kontroli vodoopskrbnog sustava i regulaciji klora 871

4. Zamjena vodomjera 6235. Izvanredni radovi 5896. Kontrola kvalitete vode na lokacijama određenim Županijskim programom i

monitoringom Grada Pule, te obrada rezultata mikrobiološke analize i pisanje analitičkih izvješća

565

7. Rad na uređajima bunara i izvora i ostalim vodovodnim uređajima 545

8. Rad na uvođenju sustava kvalitete HACCP 4389. Prijevoz osoba za potrebe Društva 40910. Projekt na zajedničkoj izradi finalne verzije informacijsko

poslovnog sustava VODAPIS 13711. Rekonstrukcija TS Rakonek 12512. Mjerenje protoka vode i istraživanje gubitka vode 8513 Kontrola i prijevoz klora 18

UKUPNO 9.516

Veći su ostvareni sati naknade za blagdan za 16,3%, naknade za rad nedjeljom 7,2%, naknada za noćni rad 4,7%, naknada za rad u drugoj smjeni 2,9% i naknada za učinak za 0,2% u odnosu na 2005.godinu.

XVII

3.3. INVESTICIJSKO ULAGANJE

Ukupna investicijska ulaganja 2006. g. iznose 21,9 milijuna kunaU izgradnju i rekonstrukciju vodovodne mreže investirano je 17,9 milijuna kuna.

12 milijuna kuna rekonstrukcija magistralnog cjevovoda Rovinj Valtida – Pula I faza0,8 milijuna kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u Arsenalskoj ulici0,5 milijuna kuna izgradnja rezervoara Volme0,5 milijuna kuna rekonstrukcija vodovodne mreže za visoku zone Ližnjan0,4 milijuna kuna izgradnja vodovodne mreže naselje Smiljevac – Ližnjan0,3 milijuna kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u ulici P. Budicini0,3 milijuna kuna izgradnja obilaznice Fažana0,3 milijuna kuna izgradnja vodovodne mreže u naselju Burle u Medulinu0,2 milijuna kuna vodovodna mreža u Marčani0,2 milijuna kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u Fažani – Aleja Maslina0,2 milijuna kuna izgradnja vodovodne mreže u Ližnjanu, naselje Smiljevac - Gruh0,2 milijuna kuna izgradnja vodovodne mreže u naselju Valbandon0,2 milijuna kuna rekonstrukcija ostale vodovodne mreže0,2 milijuna kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u ulici Jasne Crnobori0,2 milijuna kuna izgradnja vodovodne mreže u naselju Smrikve u Medulinu0,2 milijuna kuna izgradnja vodovodne mreže u Ližnjanu, naselje Vrh0,1 milijuna kuna kuna vodovodna mreža za naselje Škatari0,1 milijuna kuna izgradnja vodovodne mreže u naselju Šurida u Fažani0,1 milijuna kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u Peroju-jug0,1 milijuna kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u Puli na Forumu90 tisuća kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u selu Manjadvorci74 tisuća kuna izgradnja ulične mreže u Medulinu58 tisuća kuna izgradnja by-pass Stoja55 tisuća kuna izgradnja vodovodne mreže u naselju Kaštanjež u Medulinu52 tisuća kuna izgradnja vodovodne mreže u Šišanu52 tisuća kuna izgradnja vodovodne mreže u Marčani45 tisuća kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u Vodnjanu – centar40 tisuća kuna izgradnja vodovodne mreže u Sv. Kirinu39 tisuća kuna izgradnja vodovodne mreže u Peroju39 tisuća kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u ulici Ruža Petrović u Puli38 tisuća kuna rekonstrukcija vodovodne mreže za naselje Pudarica u Marčani33 tisuća kuna projektna dokumentacija za naselje Burle u Medulinu33 tisuće kuna izgradnja ogranka vodovodne mreže u Loboriki29 tisuća kuna dokumentacija za izradu vodovodne mreže za visoku zonu u Ližnjanu28 tisuća kuna izmještaj vodovodne cijevi u Valbandonu – Muškat28 tisuća kuna izgradnja vodovodne mreže u Ližnjanu, naselje Vrh (projekt)25 tisuća kuna izgradnja vodovodne mreže u Jadreškima – Šeraja25 tisuća kuna projektna dokumentacija za mreže u naselju Smrikve16 tisuća kuna izgradnja vodovodne mreže u naselju Vrh-dionica B u Ližnjanu15 tisuća kuna prekidna komora Marčana15 tisuća kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u naselju Peroj - jug11 tisuća kuna izmještaj postojećeg cjevovoda u Pomeru – Kuntradice9 tisuća kuna takse za vodovodnu mrežu8 tisuća izgradnja vodovodne mreže u Puli – Monte Magno

XVIII

8 tisuća kuna projektna dokumentacija u Labinskoj ulici u Puli5 tisuće kuna rekonstrukcija vodovodne mreže Peruški - Vinjole2 tisuće kuna projektna dokumentacija vodovodne mreže za naselje Vinkuran2 tisuće kuna izgradnja vodovodne mreže u naselju Šurida u Fažani2 tisuće kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u naselju Valtura2 tisuće kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u Barbanu2 tisuće kuna rekonstrukcija vodovodne mreže u naselju Jadreški

Aktivirana je vodovodna mreža u Gradu Puli; u Milanovićevoj ulici, u Ulici Jasne Crnobori, u Arsenalskoj ulici, u naselju Škatari, u ulici Pino Budicin, u ulici Ruže Petrović, na Forumu, u naselju Stoja, u Medulinu; u naselju Smrikve, u naselju Katikulići i u naselju Kaštanjež, u Općini Ližnjan; u viskoj zoni, u naselju Vrh, u naselju Smiljevac, u Općini Fažana; u naselju Valbandon u ulici Muškat i ulici Mimoza, izgradnja zaobilaznice, u Općini Marčana; u gospodarskoj zoni, u naselju Loborika, prekidna komora, u centru i jugoistočnom dijelu, u Gradu Vodnjanu; u naselju Peroj – jug, u centru, u Općini Vodnjan; u selu Manjadvorci.

Aktivirana vodovodna mreža u vlastitoj režiji u Puli; u ulici Jasne Crnobori, u ulici Ruže Petrović, na Forumu, u Općini Medulin; u naselju Smrikve, u Općini Ližnjan; u naselju Smiljevac, u Općini Marčana; u Loborici, u Gradu Vodnjan; u centru. U gradu Puli u naselju Stoja, u Općini Ližnjan u visokoj zoni, u Gradu Vodnjanu u naselju Peroj, u Općini Barban u selu Manjadvorci, u Općini Marčana u gospodarskoj zoni, u Općini Fažana u naselju Valbandon u ulici Mimoza izvedena je djelomično u vlastitoj režiji.

U osnovnu djelatnost investirano je 4 milijuna kuna i to:

1,8 milijuna kuna rekonstrukcija T.S. Rakonek, 0,4 milijuna kuna nabavka vodomjera za Potrošački odjel, 0,3 milijuna kuna geodetske usluge na vodozaštitnom području Valdragon, 0,2 milijuna kuna rekonstrukcija neutralizacije klora, 0,2 milijuna kuna vozilo za Opći sektor, 0,2 milijuna kuna proširenje licence i 7 fiksnih licenci za Tehnički odjel, 0,2 milijuna kuna nabavka informatičke opreme, 89 tisuća kuna izgradnja uređaja za dodatnu dezinfekciju u vodospremi Monte Šerpo, 85 tisuća kuna rekonstrukcija elektro instalacije u prekidnoj komori Loborika, 82 tisuće kuna korelator-Seccor 08 za Službu za istraživanja gubitaka, 70 tisuća kuna terenski turbidimetar (2 kom), 55 tisuća kuna mjerači rezidualnog klora (3 kom), 50 tisuća kuna kancelarijski namještaj, 40 tisuća kuna elektro-aktutator, 35 tisuća kuna ionska kromatografija, 25 tisuća kuna izgradnja, rekonstrukcija i oprema (Plan '' Istarskog Vodovoda'')'025210, 20 tisuća kuna mrežna oprema, data switch 1GB*24, 18 tisuća kuna manometar, 18 tisuća kuna turbidimetar s kontrolerom, 18 tisuća kuna ugradnja GSM 2 kanalni – telefonska centrala, 18 tisuća kuna uređaj hydrolux HL-500, 18 tisuća kuna klima za mehaničku radionu i dispečere, 17 nabavka antivirusnog mrežnog programa, produljenje licence, 16 tisuća kuna instrument za mjerenja klora (4 kom), 16 tisuća kuna alarmni uređaj za Laboratorijsko – tehnološku službu, 16 tisuća kuna nareznica el ½-2'', 15 tisuća kuna osnovni modul-pregled prostornih GIS podataka, 13 tisuća kuna električna nareznica za cijevi do 3'', 11 tisuća kuna manometar, 8 tisuća kuna pumpe za potrebe prepumpnih stanica,7 tisuća kuna strojarski alati, 4 tisuće kuna čistač grmlja FS 350, 4 tisuće kuna hladnjak (2 kom), 4 tisuće kuna mobilni uređaji (20 kom), 4 tisuće kuna izgradnja zaštitne ograde vodozaštitne zone Valdragon, 3 tisuće kuna aparat za pranje AQ 160,3 tisuće kuna rekonstrukcija crpne stanice Vidikovac-dokumentacija, 3 tisuće kuna grijač zraka za Valdragon, 3 tisuće kuna ventilacija u printer sali, 3 tisuće kuna štednjak – bojler za

XIX

Rakonek, 3 tisuće kuna termoakumulacijska peć na struju u radionici za popravak i baždarenje vodomjera, 2 tisuće kuna plinska peć a grijanje,

3.4. UKUPNI PRIHODI, RASHODI I DOBIT

Fakturirani ukupan prihod za 2006.godine iznosi 57,8 milijuna kuna, manji je za 6,91% od planiranog i veći za 1,54% od ostvarenja u 2005.godini.

Fakturirani prihod od prodaje vode iznosi 49,3 milijun kuna, te čini 85,28% ukupnog prihoda, veći je za 659.203,36 kn ili 1,36% od planiranog, te je veći za 9,53% odnosno za 4.287.151,82 kn od fakturiranog prihoda za 2005 godinu (tabela broj 8.). U 2006. godini cijene vode bile su:

- cijena vode isporučena domaćinstvima 5,17 kn/m3- cijena vode isporučena ostalim potrošačima 10,24 kn/m3- prosječna cijena vode 6,90 kn/m3

Prihod od usluga na priključcima iznosi 2,2 milijuna kuna, te čine 3,80 % ukupnog prihoda, veći su za 9,63% u odnosu na plan i manji je za 24,47% u odnosu na 2005.godinu

Prihodi od ostalih usluga (nefakturirano zatvaranje vode, montaže, suglasnosti) iznose 0,27milijuna kuna, te čine 0,46% ukupnog prihoda i manji su za 11,58% u odnosu na plan, a veći su za 14,10% u odnosu na 2005. godinu.

Prihodi od ostalih usluga (fakturirane suglasnosti i priključci) iznose 4,1 tisuća kuna i čine svega 0,01% ukupnog prihoda.

Prihodi od izrade projektne dokumentacije iznose 0,4 milijuna kuna te čine 0,68% ukupnog prihoda , veći su za 21,61% u odnosu na ostvarenje 2005. godine, a veći su i od plana za 91.420,14 kn odnosno 30,47%. Zaposlenjem radnika na izradi projekata postiže se ne samo kvaliteta izrade priključaka, već i povećanje prihoda Društva.

Prihod od financijskih usluga iznosi 0,95 milijun kuna, te čini 1,64% ukupnog prihoda i manji je za 14,05% od plana i za 17,26% u odnosu na 2005. godinu. Ovo su usluge koje Društvo obavlja za druge i za koje dobiva naknadu od 5%, a odnosi se na naknadu za zaštitu voda, naknadu za korištenje voda, naknadu za kanalizaciju, sredstva proračuna za Butonigu. U odnosu na 2005.g. ukinuta je naknada za Butonigu i zbog toga je taj prihod podbacio.

Prihodi od investicija u vlastitoj režiji iznose 1,8 milijuna kuna, i čine 3,10 % ukupnog prihoda, manji su za 61,89 % od plana, a veći za 6,24% u odnosu na 2005. godinu. Analogno ovim prihodima u troškovima je materijal za investicije u vlastitoj režiji smanjen za 1.080.354,65 kn. Iz godine u godinu planiraju se veći prihodi od investicija u vlastitoj režiji, ali ne ostvaruju se. Ipak podatak da su prihodi od investicija u vlastitoj režiji veći za 6,24% u odnosu na ostvarenje u 2005.godini pokazuje blagi trend povećanja koji se svakako treba ubrzati.

Prihodi s osnove upotrebe vlastitih proizvoda i usluga za sitan inventar iznose 0,15 milijun kuna te čine 0,26 % ukupnog prihoda i veći su za 15,20 % u odnosu na plan, a manji za 3,51 % u odnosu na 2005. godinu.

XX

Prihodi od potpora-ulaganja iznose 0,88 milijuna kuna, čine 1,52% ukupnog prihoda, manji su od ostvarenja u 2005. godini i u odnosu na plan. U 2005. godini su, temeljem izmjena Zakona o financiranju vodnog gospodarstva , sredstva ( u vidu kredita) koja su Hrvatske vode dostavljale društvima od 1996. godine do 2005. godine kao svoj dio u sufinanciranju investicija, otpuštena ,te je amortizacija istih za razdoblje od 1996. do 2005.g. bila uključena u prihod. U 2006. godini bilo je planirano da će se investicija Valtida – Pula I faza dovršiti i investicija aktivirati, iz čega će rezultirati povećanje amortizacije, koja će se kao trošak sučeliti sa prihodima od potpora – ulaganja, ali kako do aktiviranja investicije nije došlo, planirani iznos za 2006.godinu nije ostvaren.

Prihodi od zakupnine iznose 78 tisuća kuna, čine 0,13% ukupnog prihoda, manji su za 7,53 % u odnosu na plan i 7,02 % u odnosu na 2005.godinu.

Prihodi od reklame iznose 22.500 kuna te čine 0,04 % ukupnog prihoda, odnose se na reklame na poleđini računa za vodu.

Naplaćena otpisana potraživanja iznose 20 tisuća kuna i manja su u odnosu na 2005. godinu za 44,87%.

Prihodi od financiranja iznose 1,0 milijuna kuna, čine 1,81% ukupnog prihoda, manji su za 45,03 % u odnosu na plan i manji za 36,06 % u odnosu na 2005.godinu.

Izvanredni prihodi iznose 0,7 milijuna kuna, čine 1,25 % ukupnog prihoda, veći su za 20,56% u odnosu na plan i za 12,20 % u odnosu na 2005. godinu.

Struktura izvanrednih prihoda je slijedeća:

Red. broj Broj konta

O p i s I z n o s

1 2 3 41 751400 Prihod od ostalih usluga – poslovna suradnja 70.000,002 751120 Prihod od prodaje nepitke vode (bunar Karpi) 106.192,383 784000 Prihod od naplate manjkova 238,684 780000 Prihod od prodaje fiksne imovine 24.372,435 782 Prihod od otpisa obveza 202.986,936 787100 Prihod od proteklih godina(od premije osiguranja 9.378,427 789000 Prihod od naplate štete s temelja osiguranja 123.900,808 789100 Ostali izvanredni prihod (vod...) 680,009 789200 Prihod od dokumentacije za natječaj 27.458,7410 789300 Prihod po ovrhama i sl. 29.123,6411 789400 Prihod od slanja opomena 25.930,0012 789900 Novčani poticaj za zapošljavanje osoba s invaliditetom 99.493,54

UKUPNO 719.755,56

XXI

Ukupni rashodi iznose 57,7 milijuna kuna, manji su za 7,09 % u odnosu na plan i veći za 1,48 % u odnosu na 2005. godinu.

Amortizacija iznosi 6,9 milijuna kuna, čini 11,95 % ukupnih rashoda, manja je za 37,37% u odnosu na plan i za 4,52 % u odnosu na 2005. godinu.

U 2005. godini došlo je, temeljem izmjene računovodstvene politike, do smanjenja stope amortizacije cjevovoda budući da knjigovodstveni vijek trajanja od 20 godina nije bio u skladu sa njihovim stvarnim vijekom korištenja od 50 i više godina .

U 2006. godini planirana je veća amortizacija zbog planirane izgradnje i aktiviranja I faze zamjene cjevovoda Valtida – Pula i preuzimanja cjevovoda Butonige, koji prolazi teritorijem bivše Općine Pula. Budući da se te pretpostavke nisu ispunile došlo je do navedenog odstupanja od plana.

Troškovi električne energije iznose 4 milijuna kuna, čine 6,91% ukupnih rashoda, manji su za 5,15 % u odnosu na plan i za 0,84 % u odnosu na 2005. godinu. U navedenim troškovima električne energije nema električne energije za sustav Akumulacija Butoniga, jer su u tabeli broj 7 ukupni troškovi Butonige (materijalni troškovi i električna energija) prikazani u zasebnoj stavki.

Troškovi električne energije po sustavima dani su u slijedećem pregledu:

O P I SOstvarenje trošk.el.en.2005. u kn

Ostvarenje pump. vode 2005. u m3

Plan trošk. el.en. za 2006. u kn

Plan pump. vode za 2006. u m3

Ostvarenje tr. el.energ.2006. u kn

Ostvarenje pump.vode u 2006.u m3

1 2 3 4 5 6 7Pulski bunari i Rakonek 2.885.291,41 5.103.153 3.000.000,00 5.290.000 2.790.817,86 4.750.246Uprava Društva

91.759,10 100.000,00 88.675,59Vodovod Gradole 1.040.698,39 3.222.047 1.100.000,00 3.000.000 1.104.323,86 3.220.864Akumulacija Butoniga 1.101.564,88 2.169.191 1.200.000,00 2.160.000 840.433,53 1.894.521

U K U P N O 5.119.313,78 10.494.391 5.400.000,00 10.450.000 4.824.250,84 9.865.631Smanjenje za akumul.Butoniga 1.101.564,88 2.169.191 1.200.000,00 2.160.000 840.433,53 1.894.521UKUPNO (bez Butonige) 4.017.748,90 8.325.200 4.200.000,00 8.290.000 3.983.817,31 7.971.110

Do smanjenja planiranih troškova električne energije u odnosu na 2005.g. za 33.931,59 kn i u odnosu na plan za 216.182,69 kn došlo je zbog smanjenja pumpane vode i to u Pulskim bunarima i Rakoneku.

Troškovi osoblja iznose 23,05 milijuna kuna, čine 39,98 % ukupnih rashoda, manji su za 0,91% u odnosu na plan i veći za 6,29% u odnosu na 2005. godinu. Suma plaća povećana je za 4,38 %, u kojem postotku je uključeno i povećanje broja zaposlenih na bazi sati rada za 1% odnosno za 2 radnika. U tu grupu troškova osoblja spadaju i otpremnina za mirovinu oporeziva ( koja je povećana u odnosu na 2005. godinu kad je jedan radnik otišao u mirovinu, u odnosu na 2006. godinu kad su tri radnika otišla u mirovinu.) i privatno zdravstveno koje čini tu razliku u postotku.

XXII

Prosječna plaća dana je u slijedećoj tabeli:

Prosječna plaća 2005.g. 2006.g. Indeks1 2 3 4

Bruto plaća 7.544,35 7.901,04 104,72Neto plaća 5.317,52 5.531,73 104,02

Prosječna bruto plaća u 2006. godini veća je u odnosu na 2005. godinu za 4,72%.Prosječna neto plaća u 2006. godini veća je u odnosu na 2005. godinu za 4,02%.

Troškovi sirovina i materijala iznose 5,8 milijuna kuna, čine 9,98 % ukupnih rashoda, manji su za 9,64 % u odnosu na plan i za 1,38 % u odnosu na 2005. godinu.

Troškovi Butonige iznose 5,3 milijuna kuna, čine 9,13 % ukupnih rashoda, veći su za 11,96 % u odnosu na plan i veći za 8,11 % u odnosu na 2005. godinu. Troškovi Butonige su povećani u odnosu na prethodnu godinu za 394.782,57 kn, a u odnosu na plan za 562.350,77 kuna iako je preuzeto manje vode od preuzete vode u 2005. godini za 271.025 m3, odnosno od plana za 261.834 m3.

Troškovi investicijskog i tekućeg održavanja iznose 1,0 milijuna kuna, čine 1,73 % ukupnih rashoda, manji su i od plana i od ostvarenja za 2005. godinu.Ovi troškovi investicijskog i tekućeg održavanja odnose se na troškove za radove i usluge koje za Društvo izvrše treća lica, međutim društvo mnogo više ulaže u investicijsko i tekuće održavanje objekata i uređaja društva. Za te radove direktno su angažirane čitave službe i pogoni kao: Tehnička operativa, strojno održavanje, Elektroodržavanje, Mehanička radiona, Radionica za popravak i baždarenje vodomjera, Autoradiona i drugi( čišćenje i održavanje trase u okviru Pogona Pula, te košnja trave i čišćenje raslinja u okviru Pogona Pula i Pogona Rakonek), ali se ti troškovi internog investicijskog i tekućeg održavanja knjigovodstveno vode u skupini troškova materijala, troškova sitnog inventara, troškova amortizacije, troškova osoblja i ostalih troškova, a ne u ovoj stavci.Troškovi investicijskog i tekućeg održavanja od strane trećih lica daju se u slijedećem pregledu:

Troškovi investicijskog i tekućeg održavanja (treća lica) u kunama

Konto O p i s Pretkolona Kolona1 2 3 4

412000 Usluge tekućeg održavanja 610.038,49412010 Tekuće održavanje osobnih

automobila89.252,07

412011 PDV na tekuće održavanje osobnih auta

5864,90

412100 Usluge investicijskog održavanja ukupno

289.798,26

od čega:

XXIII

1. Zamjena kratkospojnog kontakta za visokolačnu pumpu broj III 1000 u Rakoneku

18.600,00

2. Radionički remontV.T.P. br.1 u Rakoneku 2.040,003. Asfaltiranje za potr. održav. vodovodne mreže

112.285,93

4. Održavanje, popravci i baždarenje vodomjera

33.354,51

5. Tehnič. zaštita arhive upravne zgrade (vrata)

9.990,00

6. Uređenje arhive Jadreški 38.812,827.Građevin. radovi za Baždarnicu i Laboratorij 19.855,008. Sanacija dimnjaka kotlovnice 1.580,009. Održavanje GIS-a 53.280,00

UKUPNO 289.798,26 995.303,72

Otpisana potraživanja iznose 4,3 milijuna kuna, čine 7,38% ukupnih rashoda, veća su za 3,7 milijuna kuna od plana te za 0,8 milijuna kuna u odnosu na ostvarenje u 2005. godini.

Otpis potraživanja u najvećem dijelu odnosi se na potraživanja kod kojih je nastupila zastara prema ZOO te ih nije moguće naplatiti, po prijedlogu Povjerenstva za popis (inventuru) za 2006. godinu.

Ostali rashodi iznose 7,5 milijuna kuna, čine 12,94 % ukupnih rashoda, manji su za 12,40% u odnosu na 2005.g. ili za 1.056.953,39 kn, a u odnosu na plan manji su za 273.743,45 kuna.

Najveće stavke ostalih rashoda: naknada za koncesiju na vodama, naknada za troškove prijevoza na rad i s rada, poštansko-telefonski troškovi, zatezne kamate, pomoć po odluci, naknade za platni promet, naknadno utvrđeni ostali materijalni rashodi iz prošlih godina, premije osiguranja, primici od povremene samostalne djelatnosti, ugovorene kamate-banke i osiguranja, gorivo za osobne automobile, nagrade i drugi troškovi članova nadzornog odbora, gorivo za teretna i ostala vozila, usluge odvjetnika, troškovi za rad preko studentske zadruge, komunalna naknada, rashodi od revalorizacije financijskih obveza, reprezentacija, troškovi za ispitivanje kvalitete vode, troškovi reklame i propagande, naknade štete građanima, darovi u naravi radnicima, premije osiguranja za osobne automobile, zakup zemljišta, utrošeni rezervni dijelovi, jubilarne nagrade Ostvarena dobit iznosi 114.960,97 kuna.

3.5. POKAZATELJI POSLOVANJA

Pokazatelj je racionalni ili odnosni broj, što podrazumijeva da se jedna ekonomska

veličina stavlja u odnos ( dijeli se ) s drugom ekonomskom veličinom. Sasvim je jasno da nema smisla dovoditi u vezu bilo koje dvije ekonomske veličine pa se u tom kontekstu može govoriti o preduvjetima ispravnosti pokazatelja.

Do izrade Izvještaja o stanju i poslovanju za 2005. VODOVOD PULA d.o.o. ( u daljnjem tekstu: Vodovod) nije izračunavao pokazatelje poslovanja, ali nadležni Upravni odjel za izgradnju i komunalni sustav Grada Pule ( u daljnjem tekstu: Upravni odjel) jeste.Ti obrađivani pokazatelji jesu:

XXIV

1. Pokazatelji likvidnosti - mjere sposobnost Društva da podmiri svoje kratkoročne obveze,

2. Pokazatelji zaduženosti - mjere koliko se Društvo financira iz tuđih izvora sredstava, 3. Pokazatelji aktivnosti – mjere kako efikasno Društvo upotrebljava svoje resurse,4. Pokazatelji ekonomičnosti – mjere odnos prihoda i rashoda, tj. pokazuju koliko se

prihoda ostvari po jedinici rashoda,5. Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti) – mjere povrat uloženog kapitala

Kada je Vodovod izračunao pokazatelje za 2005. godinu, vidjelo se da su se pojavila velika odstupanja između pokazatelja Vodovoda i pokazatelja koje je izračunao Upravni odjel i to najviše kod pokazatelja likvidnosti, koeficijenta obrtanja potraživanja i trajanja naplate potraživanjaOdstupanja su nastala iz razlika u vrijednostima kratkotrajnih potraživanja i kratkoročnih obveza.Upravni odjel se striktno pridržavao pozicija bilance, a Vodovod je izvršio reklasifikaciju potraživanja na ona koja čine prihod Vodovoda i na ostala koja ne čine prihod Vodovoda već se odnose pretežno na naknade.Kod obveza Upravni odjel se pridržavao zbirnih pozicija bilance, a Vodovod je pored pozicija bilance koristio analitičke podatke iz financijskog izvještaja pod nazivom „Bilješke uz financijske izvještaje“ gdje su točno razgraničene obveze po naknadama ukupno i obveze koje se odnose na Vodovod, a to su naplaćene, a nedoznačene naknade.

Za izradu pokazatelja poslovanja korišteni su financijski izvještaji i to: bilanca, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje. Također je korištena analitička evidencija kupaca po šiframa cijene – namjene u cilju dobivanja točnih podataka o potraživanjima koja, kad se naplate pripadaju Vodovodu tj. koja su u momentu zaduženja imala protustavku prihodi Vodovoda.

ŠIFRE CIJENA I NAKNADA U RAČUNIMA ZA VODU ZA DOMAĆINSTVA

ŠIFRA NAZIV CIJENE – NAKNADE NAPOMENA

01 Cijena vode02 Naknada za korištenje voda03 Kanalizacija Prije 1998 .g.04 Naknada za zaštitu voda05 Porez na promet usluga Prije 1998.g.06 Naknada za izgradnju vodovodne mreže Prije 1998.g.07 Izgradnja Butonige po Županijskoj odluci08 PDV na vodu09 PDV na izgradnju Butonige10 Kanalizacija Do 01.01.2007.11 Kanalizacija Do 01.01.2007.12 Kanalizacija Do 01.01.2007.13 PDV na naknadu za korištenje voda Po naputku Hrvatskih voda 01-

06. mj.1998.g.14 Sredstva proračuna općina i gradova za Butonigu15 Sredstva Proračuna Grada Pule za kanalizaciju

XXV

16 Posebna naknada IVS17 Grad Pula za izgradnju sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda18 PULA HERKULANEA – odvodnja i

pročišćavanje otpadnih voda s PDV-om u Puli19 PULA HERKULANEA – odvodnja i

pročišćavanje otpadnih voda s PDV-om van Pule92 Trošak opomene95 PDV zaokruženje99 Kamate

UKUPNO (u računu za vodu)

Sve navedene cijene i naknade nalaze se ili su se nalazile u računu za vodu, ako su tužene one od prije 1998. godine, a nisu naplaćene, u momentu plaćanja moraju se točno evidentirati tj. sjesti na svoje mjesto, da bi se imala točna evidencija o plaćenom, koji iznos se mora dostaviti vlasniku prihoda. Za plaćanje naplaćenih naknade za korištenje i zaštitu voda nadzor obavlja Financijska policija temeljem članka 46.Zakona o financiranju vodnog gospodarstva.Od red.br. 01 do 19 samo je cijena vode i PDV potraživanje Vodovoda, a sve ostalo su prolazne stavke u računu za vodu koje su nečiji drugi prihod i koje Vodovod , nakon što potrošač plati račun, mora dostaviti vlasniku prihoda. Tek onda ako Vodovod ne doznači sredstva koja je naplatio nastaje obveza Vodovoda prema vlasniku prihoda, prije ne.Međutim kod knjiženja fakture u Vodovodu knjiži se tako da konto 120 – Potraživanje od kupaca duguje čitav račun u iznosu od npr.78.980.098,10 kuna( svi računi za 2006. godinu), a potražuju ( isto za čitavu 2006.godinu):

- konto 751100 prihod Vodovoda od prodaje vode u iznosu od 49.270.703,36 kn- konto 280 obveza za PDV 22% na prodanu vodu, u iznosu 10.839.554,74 kn- konto 247 obveza za naknade u ukupnom iznosu naknada od 18.869.840 kuna

(naknada za zaštitu voda u iznosu od 5.180.979 kn, naknada za korištenje voda u iznosu od 5.710.222 kn, naknada za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda Pula Herkulanea 7.981.925 kn, storno Butoniga 3.286 kn = 18.869.840 kn)

Ukoliko potrošač ne plati račun ostaje saldo na navedenim računima, pa ukoliko se striktno uzimaju podaci iz bilance i računa dobiti i gubitka tretira se da su sva potraživanja na kontu 120 potraživanja Vodovoda, a sve obveze knjižene na kontu 247 da su to obveze Vodovoda.Kada se želi sastaviti pokazatelje poslovanja Vodovoda tada treba te pozicije iz bilance prikazati analitički po strukturi, pa da se pokazatelji računaju samo na stavke koje su ili potraživanje ili obveze Vodovoda, a ne na ukupne.

U obveznom financijskom izvještaju pod nazivom Bilješke uz financijske izvještaje obveze za naknade detaljno su raščlanjene .Što se tiče potraživanja i ona su raščlanjena po subjektima, ali nisu po namjenama, pa smo se morali poslužiti analitičkom evidencijom potraživanja po tzv. doprinosima.

Članak 10. stavak 2. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva određuje OBVEZNIKE naknade za korištenje voda i to (citat):„ Obveznici plaćanja naknade za korištenje vode isporučene putem vodoopskrbnog sustava jesu pravne, odnosno fizičke osobe kojima se voda isporučuje iz tog sustava (potrošači).“Isto je određeno i za naknadu za zaštitu voda.U članku 31. stavku 2. navedeno je( citat):

XXVI

„ Naknadu za korištenje voda od pravnih i fizičkih osoba priključenih na jevni vodoopskrbni sustav obračunavaju i naplaćuju isporučitelji komunalne usluge opskrbe pitkom vodom. Naplaćene iznose naknade, isporučitelji komunalne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 44. ovoga Zakona.

Iznos naknade za korištenje voda, koju plaća pojedini obveznik, utvrđuje se rješenjem Hrvatskih voda, kada one obračunavaju naknadu za korištenje voda, odnosno računom isporučitelja komunalne usluge kada on obračunava naknadu za korištenje voda.“

Stavak 2.i 3. članak 33. istog Zakona odnosi se na naknadu za zaštitu voda i to (citat):„ Naknadu za zaštitu voda od osoba koje koriste javni vodoopskrbni sustav i ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, obračunavaju i naplaćuju isporučitelji komunalne usluge opskrbe pitkom vodom. Naplaćene iznose naknade, isporučitelji komunalne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 44.ovoga Zakona.

Iznos naknade za zaštitu voda koju plaća pojedini obveznik utvrđuje se: rješenjem Hrvatskih voda kada one obračunavaju naknadu, odnosno računom isporučitelja komunalne usluge kada on obračunava naknadu.“

Iz navedenih odredbi Zakona o financiranju vodnog gospodarstva vidljivo je:- da Vodovod mora obračunavati, fakturirati, naplaćivati i doznačivati naplaćene iznose

Hrvatskim vodama,- da iznosi naknada moraju biti fakturirani u računima za vodu,- da obveznik naknada nije Vodovod, već potrošači,- da je obveza Vodovoda po naknadama samo u naplaćenim iznosima, a ne u

fakturiranim iznosima naknada.

U bilančnoj stavci – potraživanje od kupaca nalaze se dakle i potraživanja za naknade (naknada za korištenje voda, naknada za zaštitu voda, naknada za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i dr.) koje ne čine prihod Vodovoda, već su to u računu za vodu prolazne stavke, pa je ista bilančna stavka – potraživanje od kupaca – smanjena tako da je u potraživanjima od kupaca ostao samo iznos nenaplaćenog dijela prihoda od prodaje vode (str. 24 Kako čitati i razumjeti financijske izvještaje).

U bilančnoj stavci – kratkoročne obveze – nalaze se i obveze za fakturirane a nenaplaćene naknade. Međutim, kako Vodovod nije obveznik naknada, već su to krajnji potrošači, a Vodovod samo mora činiti uslugu obračuna, fakturiranja, naplate i doznake naknada, a obveza Vodovoda nastaje tek onda kad potrošači plate. Sve dok potrošači ne uplate iznose naknada, iako se i ti iznosi u knjigovodstvu Vodovoda knjiže kao kratkoročne obveze, stvarna obveza Vodovoda još nije nastala, jer ona nastaje tek po uplati obveznika naknada tj. potrošača.

Stoga je stavka kratkoročnih obveza u bilanci smanjena za iznos fakturirane, a nenaplaćene obveze po naknadama.

3.5.1. LIKVIDNOST

Likvidnost je pojam koji pokazuje sposobnost poduzeća da pravodobno ispunjava dospjele tekuće obveze i da sve oblike kratkotrajne imovine (ponajprije potraživanja i zalihe) na vrijeme pretvara u gotovinu kojom podmiruje te svoje kratkoročne obveze.Budući da je, kratkoročno gledano, likvidnost najvažniji pokazatelj za trenutačnu uspješnost poduzeća, sve pokazatelje likvidnosti vrlo se jednostavno utvrđuje i prvi su u svake raščlambe o uspješnosti nekog poduzeća.

XXVII

1. Novčani pokazatelj =Novac u blagajni i na računima(cash ratio) Kratkoročne obveze

2. Brzi pokazatelj = Novac, financijska imovina i potraživanja(quick ratio) Kratkoročne obveze

3. Tekući pokazatelj = Kratkotrajna imovina (aktiva) ili Tekuća aktiva(current ratio) Kratkoročne obveze (pasiva) Tekuća pasiva(ili pokazatelj opće likvidnosti)

Novčani pokazatelj pokazuje omjer raspoloživog novca i dospjelih kratkoročnih obaveza. U praksi je prihvatljivo da novac pokriva najmanje 10% dospjelih obveza ( koeficijent 0,1) jer se očekuje da će poduzetnik ostatak pokriti vlastitim dospjelim potraživanjima.

Brzi pokazatelj pokazuje odnos kratkotrajne imovine ( bez zaliha) i kratkoročnihobveza, a u praksi bi se moglo podnijeti stanje pokrivenosti od barem 70% (koeficijent 0.7)

Tekući pokazatelj stavlja u odnos cijelu kratkotrajnu aktivu i svu kratkoročnu pasivu, te bi bio zadovoljavajući kada bi činio najmanje 150% (koeficijent 1,5)

Ako poduzeće ima teškoća sa svojom likvidnošću, najčešće uzima kratkoročne pozajmice kojima pokriva nedostatak vlastitih obrtnih sredstava. Time se nažalost poskupljuju troškovi poslovanja jer su kamate na kratkoročne kredite ( u pravilu) najviše.

Likvidnost je jedan od temeljnih principa poslovanja poduzeća.Osnovni, pravni i ekonomski uvjet poslovanja poduzeća je očuvanje likvidnosti

poslovanja.„Kad se uspoređuje značenje likvidnosti odnosno nelikvidnosti sa značenjem rentabilnosti

odnosno gubitka konstatira se da nije opravdano razloge za financijski slom tražiti uvijek u gubicima. Praksa naime dokazuje da pod stečaj dolaze i poduzeća s povoljnim odnosom između prihoda i rashoda, samo zbog toga što su investirala više nego što su smjela s obzirom na rizik u pogledu likvidnosti. Kad se usporede likvidnost i rentabilnost s namjerom da se istakne „smrtonosnost“ nelikvidnosti za život poduzeća, slikovito se primjećuje:“ Ako je rentabilnost nezadovoljavajuća, onda poduzeće propada kao što propada čovjek zbog dugotrajne neishranjenosti. Ako je narušena likvidnost, tada poduzeće može propasti u neočekivano kratkom vremenu kao čovjek kojemu je za nekoliko minuta oduzeta mogućnost da diše.“

Drugim riječima , s pravom se tvrdi : „Gubici mogu biti bolni, ali nelikvidnost je smrtonosna.“ (RRIF 3/2003 str.58)

Iz knjige“Analiza financijskih izvještaja“ str. 55 i 56)Pokazatelji likvidnosti ( liquidity ratios) predstavljaju pokazatelje tzv. horizontalne

financijske strukture. Oni stavljaju u odnos karakteristične dijelove aktive i karakteristične dijelove pasive poduzeća s obzirom na rokove imobilizacije sredstava i rokove dospijeća obveza. Određuju ročnu strukturu izvora financiranja poduzeća i ukazuju na pretpostavke za održanje likvidnosti i solventnosti. Najpoznatiji su pokazatelji likvidnosti brzi i tekući odnos. U širem se smislu u ove pokazatelje mogu ubrojiti i KOEFICIJENTI OBRTAJA koji se češće označavaju pokazateljima aktivnosti.

Novčani odnos je odnos između novčanih sredstava i kratkoročnih obveza. Ovaj se pokazatelj naziva još i koeficijent trenutne likvidnosti.

Brzi odnos ( (quick ratio ili acid test) stavlja u odnos kratkoročno vezanu imovinu – aktivu ( novac, odmah unovčive vrijednosne papire i naplativa potraživanja od kupaca i drugih dužnika; dakle tekuća aktiva umanjena za zalihe) s kratkoročnim obvezama. Dovodi u

XXVIII

vezu imovinu poduzeća koja je novac ili će se brzo pretvoriti u novac (utrživi vrijednosni papiri mogu se promptno transformirati u novac, a potraživanja će se realizirati najdulje za 90 dana) s obvezama koje brzo dospijevaju. Za prosječno proizvodno poduzeće brzi bi se odnos trebao kretati oko 1. Takva norma proizlazi iz stava da b i zalihe i dugotrajnu imovinu trebalo financirati dugoročno, a nematerijalne oblike tekuće imovine moguće je kratkoročno financirati. Za ovaj pokazatelj još se koristi i izraz koeficijent ubrzane likvidnosti.

Tekući odnos (current ratio) stavlja u odnos tekuću imovinu (aktivu) , odnosno obrtna sredstva s kratkoročnim obvezama. Ovim se pokazateljem nastoji ukazati na mogućnost održavanja solventnosti poduzeća jer dovodi u vezu imovinu koja se transformira u novčani oblik u roku kraćem od godinu dana, s obvezama koje dospijevaju na naplatu u roku kraćem od godinu dana.

Ovaj se pokazatelj naziva još i koeficijent tekuće likvidnosti.Najvažniji činitelj koji utječe na prosudbu zadovoljava li veličina pokazatelje tekuće

likvidnosti ili ne, jest vrsta poslovanja poduzeća. Uslužna poduzeća koja nemaju zalihe proizvodnje i koja imaju vrlo male zalihe materijala za koje im je vrlo rijetko potrebno uzimati kredite, moći će kontinuirano poslovati i kad im je pokazatelj tekuće likvidnosti manji od 1 ili jednak 1, ako prodajom usluga osiguravaju dovoljan priljev gotovine za podmirenje dospjeli tekućih obveza.1

Za pokazatelje likvidnosti primjenjuje se slijedeća tablica:

RED.B. NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK1. Koeficijent trenutne

likvidnosti Novac Kratkoročne obveze2. Koeficijent ubrzane

likvidnostiNovac + kratkotrajna potraživanja Kratkoročne obveze

3. Koeficijent tekuće likvidnosti Novac +kratkotrajna potraživanja +zalihe Kratkoročne obveze

Temeljni podaci za 2005. i 2006. godinu

Izračun koeficijenata za 2005. godinu

1.Koeficijent trenutne likvidnosti = Novac = 3.478.883 =0,19 kratkoročne obveze 18.795.513

2.Koeficijent ubrzane likvidnosti = Novac + kratkotrajna potraživanja

kratkoročne obveze = 32.868.234 = 1,75

18.795.513

3.Koeficijent tekuće likvidnosti = Novac + kratkotrajna potraživanja + zalihe Kratkoročne obveze

= 38.025.015 = 2,021 Analiza financijskih izvještaja, Grupa autora, str. 182, izdanje časopisa Računovodstvo i financije.

XXIX

18.795.513

Izračun koeficijenata likvidnosti za 2006. godinu

1.Koeficijent trenutne likvidnosti = Novac = 8.682.701 =0,41

Kratkoročne obveze 21.294.777

2. Koeficijent ubrzane likvidnosti = Novac + kratkotrajna potraživanja Kratkoročne obveze

= 36.417.949 = 1,71 21.294.777

3.Koeficijent tekuće likvidnosti = Novac + kratkotrajna potraživanja + zalihe Kratkoročne obveze

= 41.644.308 = 1,96 21.294.777

Usporedni pregled koeficijenata likvidnosti za 2005. i 2006.g.

RED.B. NAZIV POKAZATELJA 2005. godina

2006. godina

Indeks kol.4/3

1 2 3 4 51. Koeficijent trenutne

likvidnosti 0,19 0,41 215,782. Koeficijent ubrzane

likvidnosti 1,75 1,71 97,713. Koeficijent tekuće

likvidnosti 2,02 1,96 97,03

Vidi se da je koeficijent trenutne likvidnosti povećan za više od 2 puta u 2006.g. u odnosu na 2005.g., a da je koeficijent ubrzane likvidnosti i koeficijent tekuće likvidnosti neznatno smanjen tj. smanjen je za ispod 3%.

Navedeni pokazatelji likvidnosti su tradicionalni pokazatelji likvidnosti. U novije vrijeme se izračunavaju pokazatelji i na temelju trećeg financijskog izvještaja, a to je izvještaj o novčanom toku. To su pokazatelji o novčanom pokriću obveza. Ovi pokazatelji se izražavaju:

1. kao odnos novčanog toka od poslovnih aktivnosti i tekućih obveza,

2. kao odnos novčanog toka od poslovnih aktivnosti i ukupnih obveza.

Podaci za izračun ovih koeficijenata:

XXX

1. novčani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 22.614.540,21 kn,

2. kratkoročne obveze (55.651.504-34.356.727) od 21.294.777 kn

3. Ukupne obveze (kratkoročne +dugoročne) od 27.996.456,81

Koeficijent ½ = 22.614.540,21/21.294.777 = 1,06

Koeficijent 1/3 = 22,614,540,21 / 27.996.456,81 = 0,81

Empirijski podaci pokazali su za američka poduzeća da je novčani tok od poslovnih aktivnosti „ zdravih“ poduzeća i financijskih institucija najmanje 40% tekućih (kratkoročnih ) obveza, ili najmanje 20% od ukupnih obveza.2

Da je likvidnost jako dobra pokazuju ne samo izračunati koeficijenti već i činjenica da Društvo podmiruje svoje obveze solidno i na vrijeme, nikad nije bilo blokirano niti je ikad, do sada, došlo u situaciju da mora tražiti kratkoročnu pozajmicu za likvidnost.

3.5.2. ZADUŽENOST

Stupanj zaduženosti ( debt ratio ili debt/total assets ratio)pokazuje koliki se dio ukupne imovine (aktive) poduzeća financira iz tuđih izvora. Zbog bilančne jednakosti aktive i pasive može se reći da pokazuje učešće duga u ukupnoj financijskoj strukturi poduzeća. Prema tradicionalnom pravilu financiranja, po kojem obveze ne bi smjele premašiti veličinu vlastitih izvora, maksimalni stupanj zaduženosti iznosi 50%., tj. granica zaduživanja je 1: 1 prema kojem se poduzeće ne bi smjelo zaduživati u iznosu većem od vrijednosti vlasničke glavnice (kapital i pričuve) .

Red.br. O P I S 2005. 2006.

1. Tuđi izvori ( dugoročne i kratkoročne obveze)

59.562.331 62.353.184

2. Vlastiti izvori (kapital i rezerve) 162.667.240 162.782.234

3. Vlastita poslovna sredstva 261.677.201 273.462.822

4. Koeficijent zaduženosti na temelju odnosa tuđih i vlastitih izvora sredstava

0,37 0,38

5. Zaduženost na temelju odnosa tuđih izvora sredstava i vlastitih poslovnih sredstava

0,23 0,23

Iz tablice je vidljivo da se Društvo financira velikim dijelom vlastitim sredstvima i da je nivo zaduženosti pozitivan, pa se Društvo može dodatno zaduživati.

2 Analiza financijskih izvještaja, str. 77, po T. Sutton: The cash flow statement

XXXI

3.5.3. POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Pokazateljima aktivnosti ( activity ratios) običajno se smatraju koeficijenti obrtaja imovine i pripadajući dani vezivanja, tj. trajanja obrtaja. U narednim tablicama prikazani su koeficijenti obrtaja potraživanja, prosječno trajanje naplate potraživanja i koeficijent obrtaja ukupne imovine.

Koeficijent obrtaja potraživanja

Red.br. O p i s 2005. 2006.

1. Ukupan prihod ( nema PDV) 56.899.793 57.774.631

2. Potraživanja (bez PDV) 29.389.351 22.139.311

3. Koeficijent obrtaja potraživanja 1,94 2,61

U 2006. godini koeficijent naplate potraživanja je veći u odnosu na 2005. godinu i pokazuje da se potraživanja u toku godine naplate 2,6 puta.

Trajanje naplate potraživanja

Red.br. O p i s 2005. 2006.

1. Broj dana u godini 365 365

2. Koeficijent obrtaja potraživanja 1,94 2,61

3. Trajanje naplate potraživanja u danima 188,14 139,85

Prosječno trajanje naplate od 6 mjeseci i 8 dana smanjeno je na 4 mjeseca i 20 dana.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine

Red.br. O p i s 2005. 2006. Indeks 4/3

1 2 3 4 5

1. Ukupan prihod 56.899.793 57.774.631 101,54

2. Ukupna imovina (aktiva) 261.757.601 273.537.243 104,50

XXXII

3. Koeficijent obrtaja ukupne imovine

0,22 0,21 95,45

Koeficijent obrtaja ukupne imovine u 2006. godini smanjen je za 0,01 ili za 4,55 % i to stoga što je ukupna imovina relativno ( u nazivniku) više porasla od ukupnog prihoda ( u brojniku). Koeficijent obrtaja ukupne imovine (podaci Fine BON 1) je u odnosu na sve poduzetnike veći za oko 30%, a isti je kao i za poduzetnike iste veličine.

Odgovor na pitanje zašto imovina Društva sporo cirkulira tj. zašto je potrebno malo manje od 5 godišnjih ukupnih prihoda za dostići ukupnu imovinu, nalazi se u vertikalnoj strukturi aktive bilance.

Red.br. O p i s 2005. % 2006. %

1 2 3 4 5 6

1. Dugotrajna imovina 209.885.479 80,19 224.412.066 82,04

2. Kratkotrajna imovina 51.791.755 19,79 49.050.755 17,93

3. Pl.trošk. budućeg razdoblja 80.400 0,03 74.421 0,03

UKUPNO 261.757.634 100 273.537.243 100

U promatranom razdoblju (2006.g) dugotrajna imovina (osnovna sredstva, fiksna imovina) čini 82% ukupne aktive, a ekonomska kategorija dugotrajne imovine jako sporo cirkulira. Dugotrajna imovina je ona imovina koja se u proizvodnom ciklusu ne utroši odmah, već na gotove proizvode (koji se prodaju) prenosi samo mali dio svoje vrijednosti. Taj mali dio dugotrajne imovine koji se prenosi na proizvode tj. na ukupan prihod jednak je obračunatoj amortizaciji. Zbog toga u poduzeću koje ima organski sastav kapitala 82 naprama 18 normalno je da ukupna imovina sporo cirkulira.

Iz navedenih podataka može se zaključiti da je koeficijent obrtaja ukupne imovine zadovoljavajući.

3.5.4. POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI

U nastavku daju se tabele ekonomičnosti ukupnog poslovanja ( odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda), kao i parcijalne ekonomičnosti kao što su ekonomičnost financiranja.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja

Red.br. O p i s 2005. 2006.

1. Ukupni prihodi 56.899.793 57.774.631

2. Ukupni rashodi 56.818680 57.659.670

3. Ekonomičnost ukupnog poslovanja

1,0014 1,002

XXXIII

Iz tablice je vidljivo da su koeficijenti ekonomičnosti ukupnog poslovanja i za 2005. kao i za 2006. godinu veći od 1 što znači da su prihodi u potpunosti pokrivali rashode. U 2006. godini ovaj koeficijent je malo i povećan jer je dobit u 2006. godini iznosila 114.860,97 kuna u odnosu na dobit za 2005. godinu u iznosu od 81.113,36 kuna. Prisutna je tendencija pozitivnog kretanja i pozitivnog rezultata poslovanja.

Ekonomičnost kao odnos financijskih prihoda i financijskih rashoda

Red.br. O p i s 2005. 2006.

1. Financijski prihodi 1.633.557 1.044.437

2. Financijski rashodi 734.959 219.147

3. Ekonomičnost financiranja (Ef) 2,22 4,76

Ovaj koeficijent koji stavlja u odnos financijske prihode i financijske rashode vrlo je povoljan i u 2006. godini je još i povećan.

XXXIV

3.5.5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

U kontekstu pokazatelja profitabilnosti (profitability ratios) razmotren je pokazatelj rentabilnosti kapitala.

Rentabilnost kapitala

Red.br. O p i s 2005. 2006.

1. Amortizacija + zadržana dobit 7.215.451 6.889.388

2. Kapital + obveze 203.362.331 206.153.184

3. Rentabilnost kapitala 0,035 0,033

3.5.6. POKAZATELJ PROIZVODNOSTI

Jedan od pokazatelja proizvodnosti rada izračunava se tako da se stavi u odnos ukupan prihod i broj zaposlenih tako da se dobije podatak koliko je ukupnog prihoda ostvareno po jednom zaposlenom.

Red. broj

O p i s 2005. 2006.

1. Ukupan prihod 56.899.793 57.774.631

2. Broj zaposlenih na bazi sati rada 204 206

3. Ukupan prihod po zaposlenom 278.920 280.459

I u 2006. godini bilježi se povećanje proizvodnosti rada, što je pozitivna tendencija.

Pokazatelj proizvodnosti u naturalnom pokazatelju izračunava se iz odnosa ukupno isporučene vode i broja radnika .

Redni broj O p i s 2005. 2006.

1. Isporučena voda u m3 6.938.434 7.138.707

2. Broj zaposlenih na bazi sati rada 204 206

3. Isporučena voda po radniku u m3 34.012 34.654

XXXV

U odnosu na 2005. godinu proizvodnost je, promatrana u naturalnom pokazatelju, u 2006.godini porasla za 1,9%.

3.5.7. ZAKLJUČAK

Analiza financijskih pokazatelja poslovanja Društva u 2006. godini pokazala je:

da je Društvo iskazalo dobit od 114.960,97 kuna,

da Društvo bilježi povećanje ukupnog prihoda u odnosu na 2005.godinu za 1,54%,

da Društvo bilježi povećanje prihoda od isporuke vode u odnosu na 2005. godinu za 9,53%,

da Društvo bilježi povećanje rashoda u odnosu na prošlu godinu za 1,48%, što pokazuje da rashodi rastu sporije od rasta prihoda i to za 4%,

da Društvo ima dobru ubrzanu i tekuću (opću) likvidnost,

da Društvo ima zadovoljavajuću stopu zaduženosti,

da Društvo ima naplatu potraživanja 4 mjeseca i 20 dana, što čini poboljšanje od 34,5% u odnosu na 2005.godinu,

da Društvo ima zadovoljavajući pokazatelj ekonomičnosti (veći od 1),

da Društvo ima zadovoljavajuću proizvodnost,

da je Društvo smanjilo gubitak vode za 23,3% tj. gubitak od 33,9% u 2005. godini smanjen je na 27,6% u 2006. godini,

da je Društvo u investicije uložilo 21.590.515,12 kuna,

da Društvo pozitivno posluje.

XXXVI

TABELARNI PREGLED OSTVARENJA POJEDINAČNIHPLANOVA ZA 2006. GODINU

str. Crpljena i isporučena voda u 2006. godini………………….…………………………1

Struktura potrošača vode…………………………………………..……………….......3

Struktura potrošača po Gradovima i Općinama………………………….………….…4

Struktura korištenja radnog vremena……………………….………………………….5

Fluktuacija radnika u 2006. godini…………………….………………………………6

Vrste bolovanja……………………………….…………………………………….….7

Rashodi za 2006. godinu…………………………………….….……………………...8

Ostali rashodi za 2006. godinu...…………………………..………………………….12

Prihodi, rashodi i rezultat poslovanja za 2006. godinu………….……………………15

Fakturirani prihod od isporuke vode u 2006.godini………………..…………………16

Prihodi za 2006. godinu…………………………….………………………………...17

Prilozi:

Specifikacija neplaćenog prihoda od vode u potraživanjima od kupaca na dan 31.12.2006. godine……… …………………………………………………………19

XXXVII