tp sveucilisni (9.)

TEHNOLOTEHNOLOŠŠKA DOKUMENTACIJAKA DOKUMENTACIJA Mladen PeriniMladen PeriniććTehnoloTehnološški procesiki procesi

TehnoloTehnološška dokumentacija sluka dokumentacija služži da se kroz nju izrazi ukupni projekt odvijanja tehnoloi da se kroz nju izrazi ukupni projekt odvijanja tehnološškog kog procesa sa potrebnim podacima o procesu, te da se omoguprocesa sa potrebnim podacima o procesu, te da se omogućći svim sudionicima u pripremi i i svim sudionicima u pripremi i odvijanju proizvodnje (proizvodnog procesa) njihovo koriodvijanju proizvodnje (proizvodnog procesa) njihovo korišštenje.tenje.

Na osnovu tehnoloNa osnovu tehnološške dokumentacije vrke dokumentacije vršši se opetovano;i se opetovano;-- formiranje procesa (materijal, projekt)formiranje procesa (materijal, projekt)-- planiranje potreba materijalaplaniranje potreba materijala-- planiranje radnih alata (koji se troplaniranje radnih alata (koji se trošše)e)-- planiranje proizvodnjeplaniranje proizvodnje

a)a)redoslijeda i termina lansiranjaredoslijeda i termina lansiranjab)b)optereoptereććenosti proizvodnih kapacitetaenosti proizvodnih kapacitetac)c)potrebnog broj i kvalifikacija radnikapotrebnog broj i kvalifikacija radnika

-- planiranje troplaniranje trošškova proizvodnje kova proizvodnje -- to su dakle poslovi operativnog planiranja, to su dakle poslovi operativnog planiranja, organiziranja i praorganiziranja i praććenja proizvodnje enja proizvodnje prema planovima proizvodnjeprema planovima proizvodnje

-- vođenje samog procesa na RM vođenje samog procesa na RM-- prapraććenje procesa (posenje procesa (poslovođalovođa...)...)


Ova dokumentacija mora biti prikladna za sve sudionike (korisnikOva dokumentacija mora biti prikladna za sve sudionike (korisnike) a mora biti prikladna i za e) a mora biti prikladna i za elektronielektroniččku obradu podatakaku obradu podatakaZbog toga Zbog toga zahtjevi na dokumente zahtjevi na dokumente Dokumentacija mora zadovoljavati prvenstveno Dokumentacija mora zadovoljavati prvenstveno određenim opodređenim opććim zahtjevima:im zahtjevima:•• strustruččna ispravnost na ispravnost -- elementi koje sadrelementi koje sadržži da odgovaraju strui da odgovaraju struččnim kriterijimanim kriterijima•• preglednost preglednost -- informacije na nainformacije na naččin koji olakin koji olakššava ava ččitanje itanje -- logilogiččan raspored an raspored

informacija (vainformacija (važžnost, vrsta informacija...)nost, vrsta informacija...)•• razumljivost razumljivost -- bez nerazumljivih skrabez nerazumljivih skraććenicaenica•• jedinstvenost jedinstvenost •• egzaktnost i kratkoegzaktnost i kratkoćća informacija a informacija –– ne dvosmislene formulacijene dvosmislene formulacije•• cjelovitost cjelovitost -- sve informacije potrebne za određene proizvode i određen na sve informacije potrebne za određene proizvode i određen naččin in

proizvodnjeproizvodnje

U praksi postoje, zavisno od proizvodnog programa, tipa proizvodU praksi postoje, zavisno od proizvodnog programa, tipa proizvodnje i stupnja razvoja, razni nje i stupnja razvoja, razni oblici i vrste tehnolooblici i vrste tehnološških dokumenata.kih dokumenata.


Nabrojiti Nabrojiti ććemo najvaemo najvažžnije:nije:

A)A) KLASIKLASIČČNI, KONVENCIONALNI TDNI, KONVENCIONALNI TD

1)1) popis operacija popis operacija sastavnica operacija sa samo osnovnim podacima (razina informacsastavnica operacija sa samo osnovnim podacima (razina informacija ija koja odgovara gruboj razradi)koja odgovara gruboj razradi)

2)2) operacijski list operacijski list detaljne informacije o svakoj operaciji: materijal, RM, vremenadetaljne informacije o svakoj operaciji: materijal, RM, vremena, , zahvati, parametri, alati, skica, napomenezahvati, parametri, alati, skica, napomene

3)3) popis materijala izrade popis materijala izrade spisak svih materijala sa normativom materijaspisak svih materijala sa normativom materija4)4) popis alata popis alata spisak svih alata i pribora grupiran po vrstama i operacijamaspisak svih alata i pribora grupiran po vrstama i operacijama5)5) zahtijevnica za konstrukciju specijalnih alata zahtijevnica za konstrukciju specijalnih alata precizan zahtjev konstruktoru alataprecizan zahtjev konstruktoru alata6)6) plan reznih alata plan reznih alata podaci za pripremu i namjepodaci za pripremu i namješštanje reznih alata tanje reznih alata -- kod strojeva sa puno kod strojeva sa puno

alata (automati, NC alata (automati, NC -- centri, spec. strojevi)centri, spec. strojevi)7)7) Konstrukcioni nacrti specijalnih alata Konstrukcioni nacrti specijalnih alata kompletne podloge za izradu specijalnih alatakompletne podloge za izradu specijalnih alata8)8) Kalkulativni list Kalkulativni list kalkulacija trokalkulacija trošškova kova

-- pretkalkulacijapretkalkulacija-- kalkulacijakalkulacija




TEHNIČKI FAKULTET RIJEKA POPIS STROJEVA

List: 1

Listova: 1

Oznaka stroja Podaci o stroju


B) SPECIFIB) SPECIFIČČNI TD ZA NC ALATNE STROJEVE (NCNI TD ZA NC ALATNE STROJEVE (NC--upravljanje: upravljanje upravljanje: upravljanje programom temeljenim na brojkama programom temeljenim na brojkama -- kombinacija slova i brojki)kombinacija slova i brojki)

1) 1) programski crteprogramski crtežž -- radioniradioniččki crteki crtežž dopunjujemo dopunjujemo (ili (ili prerađujemoprerađujemo) radi lak) radi lakššeg eg programiranjaprogramiranja-- putanja alataputanja alata-- 00--totoččka, koordinatne osika, koordinatne osi-- kotiranje prema nakotiranje prema naččinu upravljanjainu upravljanja-- (to(toččke oslanjanja i stezanja)ke oslanjanja i stezanja)

2)2) plan stezanja plan stezanja -- polopoložžaj komada u koordinatnom sustavu stroja i podaci za aj komada u koordinatnom sustavu stroja i podaci za prednamjeprednamješštanje strojatanje stroja

3)3) programski list programski list -- ššifrirane informacije (pretkodirane) o toku rada na stroju ifrirane informacije (pretkodirane) o toku rada na stroju -- tok tok aktivnostiaktivnosti-- geometrijske i tehnologeometrijske i tehnološške informacije paralelno ke informacije paralelno ččitljive i pretkodirane u skladu itljive i pretkodirane u skladu sa programskom operacijomsa programskom operacijom

4) 4) nosilac programa (informacije) nosilac programa (informacije) –– sluslužži za unos radnih informacija u NC stroj i za unos radnih informacija u NC stroj --kodirane informacije iz programa: bukodirane informacije iz programa: buššena kartica, buena kartica, buššena traka, magnetna traka, ena traka, magnetna traka, disk (vezni disk (vezni ččlan između vanjske i unutarnje obrade podatakalan između vanjske i unutarnje obrade podataka))


Postoje dva osnovna stupnja izrade TD:Postoje dva osnovna stupnja izrade TD:1)1) Grubo planiranje TPGrubo planiranje TP--a.a. TehnoloTehnološški proces definiran je ki proces definiran je popisom operacijapopisom operacija, a , a

samo za najslosamo za najsložženije operacije izrađuju se operacijski listovi enije operacije izrađuju se operacijski listovi (po potrebi programi (po potrebi programi za NC strojeve) za NC strojeve) -- pojedinapojedinaččna proizvodnja, jednostavan predmet, kad nema NCna proizvodnja, jednostavan predmet, kad nema NC--opreme opreme kao prva faza pri finom planiranjukao prva faza pri finom planiranju

2)2) Fino planiranje TPFino planiranje TP--aa. Tehnolo. Tehnološški proces definiran skupom operacijskih listova, ki proces definiran skupom operacijskih listova, popisom operacija, popisom alata....Ova dokumentacija mopopisom operacija, popisom alata....Ova dokumentacija možže biti kompletirana i e biti kompletirana i programirana za izvedbu onih operacija koje se izvode na NCprogramirana za izvedbu onih operacija koje se izvode na NC--strojevima strojevima -- vevećće e kolikoliččine, velika sloine, velika složženost i kod manjih kolienost i kod manjih količčina, NCina, NC--oprema (bez obzira na oprema (bez obzira na kolikoliččinu)inu)

Stupanj tehnoloStupanj tehnološške razrade ovisi u osnovi o (kolike razrade ovisi u osnovi o (količčini/veliini/veliččini serije) i tehnoloini serije) i tehnološškoj i koj i geometrijskoj slogeometrijskoj složženosti proizvoda i o vrsti primijenjene opreme.enosti proizvoda i o vrsti primijenjene opreme.

Treba naTreba naćći pravu mjeru u praksi jer projektiranje tehnoloi pravu mjeru u praksi jer projektiranje tehnološških procesa predstavlja trokih procesa predstavlja troššak i traje ak i traje određeno vrijemeodređeno vrijeme..

Grubo planiranje tehnoloGrubo planiranje tehnološškog procesa koristi se i kao prva faza pri finom planiranju kog procesa koristi se i kao prva faza pri finom planiranju predradnjapredradnja

TTEHNOLOEHNOLOŠŠKIKI PPARAMETRI PROCESA ARAMETRI PROCESA (Re(Režžimi rada)imi rada)

Mladen PeriniMladen PeriniććTehnoloTehnološški procesiki procesi

•• Bitni elementi detaljne/fine definicije tehnoloBitni elementi detaljne/fine definicije tehnološškog procesa su rekog procesa su režžimi rada. Ovi elementi s imi rada. Ovi elementi s jedne strane daju i instrukcije ali i nalog radniku sa kojim pajedne strane daju i instrukcije ali i nalog radniku sa kojim parametrima (rerametrima (režžimima) trebimima) treba a raditi, tj. iraditi, tj. izvesti određen radni zahvatzvesti određen radni zahvat, d, da bi se osigurala kvaliteta i predviđeni troa bi se osigurala kvaliteta i predviđeni trošškovi kovi proizvodnje, a s druge proizvodnje, a s druge strane oni su podloga za određivanje vremena kojim se daju strane oni su podloga za određivanje vremena kojim se daju podloge operativnoj pripremi rada za planiranje, (lansiranje) i podloge operativnoj pripremi rada za planiranje, (lansiranje) i prapraććenje proizvodnje, enje proizvodnje, odnosno odjelu kalkulacija (ili planskoj sluodnosno odjelu kalkulacija (ili planskoj služžbi) za izradu kalkulacija cijene kobi) za izradu kalkulacija cijene košštanja tanja izrade određenog dijela ili proizvoda izrade određenog dijela ili proizvoda (vremena!).(vremena!).

Kod strojne obrade reKod strojne obrade režžimi su na pr.:imi su na pr.:-- dubina rezadubina reza (mm)(mm)-- veliveliččina posmakaina posmaka (mm/okret, mm/min)(mm/okret, mm/min)-- broj prolaza obroj prolaza ošštricom istog alata u istom zahvatutricom istog alata u istom zahvatu-- brzina rezanjabrzina rezanja (m/min, m/sek)(m/min, m/sek)-- broj okretaja vretena (1/min)broj okretaja vretena (1/min)-- hod alata hod alata l = ll = l11 + l+ l00 + l+ l22

l1

l2

l0



Kod toplinske obrade reKod toplinske obrade režžim rada je definiran sa:im rada je definiran sa:-- temperaturom i temperaturom i -- vremenom (zagrijavanja, drvremenom (zagrijavanja, držžanja na temperaturi)anja na temperaturi)

T °C

tT1 T2 T3 T4 T5

t1

t2

Uz ove elemente redovito se propisuje Uz ove elemente redovito se propisuje atmosfera i sredstvo za hlađenjeatmosfera i sredstvo za hlađenje

Na pr. kod obrade odvajanjem Na pr. kod obrade odvajanjem ččestica veoma je vaestica veoma je važžno za određenu vrstu postupka odabrati i no za određenu vrstu postupka odabrati i utvrditi pravu veliutvrditi pravu veliččinu i odnos izmeđuinu i odnos između::

-- brzine rezanja brzine rezanja vv-- posmaka posmaka ss ii-- dubine reza dubine reza aa-- trajnosti otrajnosti ošštrice trice TT00

u korelaciji s materijalom izratka i alata, kao i karakteristikou korelaciji s materijalom izratka i alata, kao i karakteristikom proizvodnog kapaciteta na kojem m proizvodnog kapaciteta na kojem se operacija obavlja (ponekad ogranise operacija obavlja (ponekad ograniččenje obzirom na instaliranu snagu i broj okretaja koji je enje obzirom na instaliranu snagu i broj okretaja koji je ostvariv na stroju.ostvariv na stroju.

Indukcijsko kaljenje:Indukcijsko kaljenje:-- frekvencija (manja frekvencija = vefrekvencija (manja frekvencija = većća a

dubina zakaljenog sloja i obratno)dubina zakaljenog sloja i obratno)-- snaga generatorasnaga generatora-- vrijemevrijeme



Prema opPrema opććoj formuli:oj formuli:Brzina rezanja :Brzina rezanja :

min,

1000mnDv ⋅⋅

=π , za kru, za kružžno kretanjeno kretanje

Pri Pri ččemu je: emu je: D.......promjer obrade u mmD.......promjer obrade u mmn........broj okretaja predmeta (ili alata)n........broj okretaja predmeta (ili alata)

oD

n

a

s

l

promjer na vrhuoštrice noža

s



Provedena su mnogobrojna istraProvedena su mnogobrojna istražživanja međuzavisnosti pojedinih parametara procesa i ivanja međuzavisnosti pojedinih parametara procesa i ostalih utjecajnih elemenata, i niz je izraza koji izraostalih utjecajnih elemenata, i niz je izraza koji izražžavaju ovu međuzavisnost avaju ovu međuzavisnost (ve(veććine ine nabrojenih parametara). Od znanabrojenih parametara). Od značčajnijih i poznatijih je Kronenbergov izraz:ajnijih i poznatijih je Kronenbergov izraz:

pri pri ččemu je:emu je:

eksponenti eksponenti iz tablicaiz tablica

[ ]min,)

60(

)5

(

0

mTA

GCv

mf

gv

v

v

ϕ⋅⋅

⋅=

AA........ presjek strugotine (a x s)........ presjek strugotine (a x s)

CCvv……... (Kronenbergova konstanta), a predstavlja brzinu rezanja za... (Kronenbergova konstanta), a predstavlja brzinu rezanja za određeni određeni materijal izratka i omaterijal izratka i ošštrice alata pritrice alata pri AA=1mm=1mm22 i , trajnosti i , trajnosti oošštrice 60 min, trice 60 min, κκ = = 454500 tablicetablice

5=sa

saG = ovisi o kategoriji obrade i vrsti oovisi o kategoriji obrade i vrsti ošštricetrice

ggv v ≈≈ 0,1 do 0,30,1 do 0,3 φφ ovisi o kutuovisi o kutu κκ

mm, , ffvv (tablice, ovisno o materijalu izratka i o(tablice, ovisno o materijalu izratka i ošštrice) ;trice) ;ffv v ≈≈ 0,1 do 0,3 ; 0,1 do 0,3 ; mm ≈≈ 0,15 do 0,40,15 do 0,4

Za tokarenje:Za tokarenje:

vevećći je kod grube obrade i TM (TM G = 6 do 12, Bi je kod grube obrade i TM (TM G = 6 do 12, BČČ 4 4 -- 6, ni6, nižže vrijednosti za meke vrijednosti za mekšše, vie, višše e za tvrđe materijale za tvrđe materijale))



PRIMJER PRIMJER -- OSNOVNI ODNOSOSNOVNI ODNOSAko Ako žželimo skinuti elimo skinuti ššto vito višše Qe Q

konstrukcijski konstrukcijski ččelik, srednje tvrdi, TMelik, srednje tvrdi, TMA)A) SluSluččaj:aj:Stanje 1Stanje 1PoPočč::

Stanje 2Stanje 2Promj: Promj:

B)B) SluSluččaj:aj:PoPočč: : Promj: Promj:

1000vsaQ ⋅⋅

=

1111 ,,, QTvsa →

eninepromjenj,1 →Ta12 4ss =

12 49,0 vv =

12 95,1 QQ =

1111 ,,, QTvsa →konst,1 →Ts12 4, aa =

12 64,0 vv =

12 55,2 QQ =

•• Ako je cilj Ako je cilj ššto veto većća produktivnost, treba raditi a produktivnost, treba raditi s ves veććim im ““aa”” (zato kod GO (zato kod GO blibližže 10(12)) e 10(12)) s

a

(( za 51%)za 51%)

( za( za 95%)95%)

(( za 36%)za 36%)

(( za 155%)za 155%)

•• povepoveććanjem anjem ““aa”” manje pada manje pada ““vv”” nego nego povepoveććanjem anjem ““ss””!!



OOččito je da ako ito je da ako žželimo zadrelimo zadržžati istu trajnost oati istu trajnost ošštrice, moramo kod vetrice, moramo kod većće brzine rezanja smanjiti e brzine rezanja smanjiti aa i i ss, , odnosno kod istog odnosno kod istog TToo i i vv , a pove, a poveććanog anog aa treba smanjiti treba smanjiti ss. Intezitet utjecaja pojedinih . Intezitet utjecaja pojedinih elementata je razlielementata je različčit. Radi ilustracije dajemo tabelu iz koje se vidi kako utiit. Radi ilustracije dajemo tabelu iz koje se vidi kako utičče:e:

Promjena Promjena ss uzuz TT i i aa konstantno, na konstantno, na vv,,Promjena Promjena aa uz uz TT i i ss konstantno, na konstantno, na vv

Pri obradi konstr. Pri obradi konstr. ččel.el.

⎥⎦

⎤⎢⎣

⎡⋅⋅=

min,

1000

3dmvsaQ

min,

1000

3dmvsaQ ⋅⋅= Qvsa T⎯→⎯,,

%95%51%300., zaQzavzaskonstaT ↑⇒↓→↑→→

Smanjenje s % za

Povećanjev % za

Kol. strug.Q %

Povećanje s % za

Smanjenjev % za

Kol. strugot. Q %

0 0 100 0 0 100

20 11 90 25 10 111

33 22 81 50 18 123

43 31 75 75 24 133

50 43 71 100 30 140

60 61 65 150 38 155

67 75 59 200 43 171

71 88 54 250 47 185

75 104 51 300 51 195

KoliKoliččina skinute ina skinute strugotine je mjerilo strugotine je mjerilo produktivnosti operacijeproduktivnosti operacije(kod postizanja iste (kod postizanja iste kvalitete)kvalitete)



ZakljuZaključčak: ak: •• ↑↑a manje utjea manje utječče na smanjivanje ve na smanjivanje v•• ↑↑s vis višše utie utičče na smanjivanje ve na smanjivanje v•• ↓↓s vis višše utie utičče na e na ↑↑vv

%155%36%300., zaQzavzaakonstsT ↑⇒↓→↑→→

Smanjenje a %

Povećanjev %

Kol. strug.Q %

Povećanje a % za

Smanjenjev % za

Kol. strugot. Q %

0 0 100 0 0 100

33 11 74 50 10 135

50 25 62 100 20 160

60 31 52 150 24 190

67 39 46 200 28 216

71 47 42 250 32 238

75 56 38 300 36 255

isti isti ss i i TTisti isti aa i i TT

%155%300 zaQzaa ↑→↑%95%300 zaQzas ↑→↑Bitno uoBitno uoččitiiti

Gruba obradaGruba obrada

Fina obradaFina obrada



S aspekta poveS aspekta poveććanja kolianja količčine strugotine povoljnije je poveine strugotine povoljnije je poveććanje dubine rezanja nego anje dubine rezanja nego povepoveććanje posmaka. Ovo je samo ilustracija zakonitosti. Za razne mateanje posmaka. Ovo je samo ilustracija zakonitosti. Za razne materijale predmeta i alata rijale predmeta i alata ovi podaci ovi podaci ćće biti drugae biti drugaččiji, ali biti iji, ali biti ćće prisutna slie prisutna sliččna zakonitost. na zakonitost.

Dodatak:Dodatak:1.1. odstupanja na materijalu izradeodstupanja na materijalu izrade2.2. postupakpostupak3.3. kateg. obradekateg. obrade4.4. krutost I i OSkrutost I i OS--a (vibracije)a (vibracije)

Ako dodatak za obradu iz određenih razloga prelazi ekonomske iliAko dodatak za obradu iz određenih razloga prelazi ekonomske ili tehnolotehnološške okvire, uvesti ke okvire, uvesti ćće se dva ili vie se dva ili višše prolaza alata. e prolaza alata.

a

1) 1) Dubina rezanja Dubina rezanja a a određuje se dodatkom za obraduodređuje se dodatkom za obradu..

Redosljed određivanja reRedosljed određivanja režžima rada:ima rada:



VeVećći s i s –– vevećća hrapavost i obrnuto.a hrapavost i obrnuto.

s

Rm

ax

r

s

⇒⎟⎠⎞

⎜⎝⎛−−=

22

max 2srrR ( )2,0;5,0

8

2

max ==≅ srr

sR 01,0404,0

max ==→ R

rsHsrrH82

222 ≅→⎟

⎠⎞

⎜⎝⎛−−=

2) 2) Posmak je veliPosmak je veliččina o kojoj znaina o kojoj značčajno ovisi hrapavost obrađene povrajno ovisi hrapavost obrađene površšine (postupak u ine (postupak u izvedbi alata).izvedbi alata).

H

s

r



χ χ1--postoje i kompleksniji izrazi koji uzimaju u obzir niz utjecajnipostoje i kompleksniji izrazi koji uzimaju u obzir niz utjecajnih h faktorafaktora

zzx

uZS

arRC

s1κκ ⋅⋅

⋅⋅=

-- B. IvkoviB. Ivkovićć: obrada metala rezanjem: obrada metala rezanjem

--u, x, y, z u, x, y, z –– eksponenti u tablicamaeksponenti u tablicama-- RRz z -- vel.neravninevel.neravnine-- CCss -- veliveliččina ovisna o veliina ovisna o veliččini s i ini s i

vrsti materijalavrsti materijala-- κκ,,κκ11 -- u radijanimau radijanima

c

y

nS

zzx

Z rCas

R

1

1⎟⎟⎠

⎞⎜⎜⎝

⎛⋅

⋅⋅⋅=

κκ

-- c c -- dubina defektnog slojadubina defektnog sloja

40 40 –– 80 80 μμmm kod grube obradekod grube obrade30 30 –– 40 40 μμmm kod fine obradekod fine obrade-- ffmaxmax-- progib, deformacijaprogib, deformacija



kolikoliččina strugotine (mjera produktivnosti)ina strugotine (mjera produktivnosti)

Kod određivanja s treba voditi raKod određivanja s treba voditi raččuna o jouna o jošš nekim aspektima nekim aspektima::-- dubina i posmak određuju presjek strugotine dubina i posmak određuju presjek strugotine →→ sila!sila!

[ ]2mmsaA ⋅=

→

sila → M

[ ]kWnM

N r

36,1716200 ⋅⋅

=

→

snaga za glavno kretanje pri čemu je Mr moment sile rezanja

=⋅=1000

vAQ ⎥⎦

⎤⎢⎣

⎡⋅⋅min1000

3dmvsa



UtroUtroššena snaga međutim moena snaga međutim možže biti razlie biti različčita kod variranja ita kod variranja aa i i ss. Naime, sila rezanja ovisi o . Naime, sila rezanja ovisi o presjeku strugotine i izrapresjeku strugotine i izražžava se formulom:ava se formulom:

pri pri ččemu jeemu je-- kkss-- specifispecifiččni otpor (pritisak) rezanja koji predstavlja silu na 1 mmni otpor (pritisak) rezanja koji predstavlja silu na 1 mm22 strugotinestrugotine

kks s ovisi o :ovisi o :-- kvaliteti materijala izratkakvaliteti materijala izratka-- posmaku (posmaku (ššto je posmak manji to je posmak manji kkss je veje većći)i)-- hlađenjuhlađenju-- geometriji ogeometriji ošštricetrice

snaga nije uvijek ista za isti Qsnaga nije uvijek ista za isti Q

),( nMfN r=

NksaF S ,⋅⋅=



-- ŠŠto je veto je većća sila, vea sila, većća je i deformacija obradnog sustava a je i deformacija obradnog sustava ššto s druge strane znato s druge strane značči i manju i i manju totoččnost obrade. To ujedno ukazuje na nost obrade. To ujedno ukazuje na ččinjenicu da ukoliko treba postiinjenicu da ukoliko treba postićći vei većće toe toččnosti, treba nosti, treba raditi s manjim silama rezanja. raditi s manjim silama rezanja. O tome treba voditi raO tome treba voditi raččuna prilikom određivanja reuna prilikom određivanja režžima ima za grubu i finu obradu.za grubu i finu obradu.

Gruba obradaGruba obrada

Fina obradaFina obrada

-- Sila rezanja F utjeSila rezanja F utječče na e na ččitav obradni sitav obradni sustavustav::-- strojstroj-- napravanaprava-- alatalat-- izradakizradak

vas ↓↑ ,

vas ↑↓ ,Sila rezanja osim toga utjeSila rezanja osim toga utječče i na troe i na troššenje vitalnih dijelova stroja (suport, klizne staze, leenje vitalnih dijelova stroja (suport, klizne staze, ležžajevi ajevi glavnog vretena, ...)glavnog vretena, ...)→→ stroj stroj ćće brzo izgubiti toe brzo izgubiti toččnost. Zato stroj koji nosi zavrnost. Zato stroj koji nosi završšnu obradu nenu obradu neććemo optereemo optereććivati ivati –– ne i ne i gruba obrada !gruba obrada !

Produktivna i ekonom. brzina vProduktivna i ekonom. brzina v Mladen PeriniMladen PeriniććTehnoloTehnološški procesiki procesi

Postavlja se pitanje za sluPostavlja se pitanje za sluččaj da su nam određeni aj da su nam određeni aa i i ss, kako odrediti , kako odrediti vv da se osigura da se osigura prihvatljivo vrijeme trajanja oprihvatljivo vrijeme trajanja ošštrice.trice.

3)3) Nakon određivanja Nakon određivanja aa i i s s →→ vv ali pri tom osigurati prihvatljivu trajnost oali pri tom osigurati prihvatljivu trajnost ošštrice (max.trice (max.produktivnostproduktivnost, min.tro, min.trošškovi ).kovi ).

Kako odrediti povoljnu trajnost?Kako odrediti povoljnu trajnost?

-- Nekada:Nekada: vv6060, v, v240240, v, v480480

Danas Danas TT00: : -- jedan od bitnih elemenata optimizacije procesajedan od bitnih elemenata optimizacije procesa

-- Produktivna i ekonom. brzina vProduktivna i ekonom. brzina v

ϕ⋅⎟⎠⎞

⎜⎝⎛⋅

⎟⎠⎞

⎜⎝⎛⋅

= mfv

qv

V

TA

GC

60

5v0

--jedna od opjedna od opććih zakonitosti, opih zakonitosti, općća zakonitost a zakonitost –– Taylorov dijagram Taylorov dijagram –– određeni a i s određeni a i s

--Taylorov izraz: Taylorov izraz: Tm CT =⋅ 0v Gdje je Gdje je mm Taylorov eksponentTaylorov eksponent

v

TM

Trajnost

v

BC

Trajnost


v

brz

BC

trošenja

v

brz

TM

trošenja


PovePoveććavanjem brzine rezanja smanjuje se strojno vrijeme obrade (avanjem brzine rezanja smanjuje se strojno vrijeme obrade (ššto znato značči da se paralelno i da se paralelno smanjuju i trosmanjuju i trošškovi same obrade). Mkovi same obrade). Međutim istovremeno se smanjuje trajnost oeđutim istovremeno se smanjuje trajnost ošštrice zbog trice zbog porasta porasta temperature, temperature, ššto s druge strane poveto s druge strane poveććava uava uččestalost zamjene alata i proporcionalni estalost zamjene alata i proporcionalni udio pomoudio pomoććnog vremena zamjene alata po jedinici proizvoda.nog vremena zamjene alata po jedinici proizvoda.--Koja je prihvatljiva trajnost kod koje imamo i povoljnu brzinu rKoja je prihvatljiva trajnost kod koje imamo i povoljnu brzinu rezanja?ezanja?

Kriterij Kriterij →→ Ciljevi Ciljevi →→ ššto veto većća produktivnost i a produktivnost i ššto manji troto manji trošškovikovi

v

1

2

T

T

v


)(1 vftns

lslt SS =→

⋅=′

=

min/,1000

v mnDπ=

12 N

tt Zp =

ttzz -- vrijeme zamjene vrijeme zamjene alata nakon zatupljenjaalata nakon zatupljenjaNN11 -- broj komada koji se mobroj komada koji se možže obraditi prijee obraditi prije

zatupljenja ozatupljenja ošštricetrice

St↓→↑ v

VrijemeVrijememin/kommin/kom

vvvvprod.prod.

ttp2p2

ttss

ttp1p1

ttuu= = ttss ++ttp1p1 ++ttp2p2

ttss –– strojno vrijeme min/komstrojno vrijeme min/kom

↑→↓→↓→↑ 21trajnost ptNv

)v(22 ft p =

!)v(1 ft p ≠

ttp1p1 -- konst. dio pom. vremena (konst. dio pom. vremena (stezanje, ...stezanje, ...))

ttp2p2 -- proporcionalni udio pomoproporcionalni udio pomoććnog vremena nog vremena po jedinici proizvoda (po jedinici proizvoda (zamjena + probni rezzamjena + probni rez))

Na pNa prrododuktivnu brzinuuktivnu brzinu utjeutječču i rjeu i rješšenja alata i enja alata i brzina zamjenebrzina zamjene alataalata

Analiza utroAnaliza utrošška vremenaka vremena

Na poloNa položžaj vaj vPP nema utjecaj nema utjecaj ttp1p1

ttuu= = ttss ++ttp2p2

tp sveucilisni (9.)

Documents