fsr mostar npp sveucilisni studij strojarstva

1

FAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVA SVEUILITA U MOSTARU

NASTAVNI PLAN I PROGRAM SVEUILINOG STUDIJA STROJARSTVA

Mostar, 2009. g.

Studij strojarstva

2

Nastavni plan i program studija strojarstva na Fakultetu strojarstva i raunarstva Sveuilita u Mostaru izradilo je, na temelju odluke Fakultetskog vijea br. 06-01-894/08 od 09.12. 2008. Godine, Povjerenstvo u sastavu:

________________________

Prof.dr.sc. Milenko Obad

________________________

Prof.dr.sc. Snjeana Rezi

________________________

Prof.dr.sc. Alija Cigi

________________________

Prof.dr.sc. Vlado Majstorovi

________________________

Prof.dr.sc. Remzo Dedi

________________________

Prof.dr.sc. Ante Mikovi

Studij strojarstva

3

SADRAJ

Studij strojarstva 4 1.Opis studija strojarstva 4 2. Cilj studija strojarstva 4 3. Struktura i trajanje studija

5

4.Opis smjerova studija strojarstva 5 5. Opis zvanja

9

6.struni nazivi i akademski stupnjevi 9 7.uvjeti upisa viu godinu studija 9 8. Nastavni plan dodiplomskog studija

strojarstva

10

9.Nastavni plan diplomskog studija strojarstva

15

10.Izborni kolegiji 21 11.Nastavni program obveznih predmeta 22 12.Nastavni program izbornih predmeta 77

Studij strojarstva

4

Studij strojarstva

Strojarstvo je orijentirano stvaranju novih vrijednosti i po tome je jedno od rijetkih podruja koja omoguuju funkcioniranje i razvitak svake zajednice. Danas je napredak u tehnici iskljuivo rezultat znanstveno istraivakog rada i razvoja, a ne vjetog domiljanja novih rjeenja.

Iako nazivljem jednoznano odreeno strojarstvo je izuzetno interdisciplinarno jer sadri itav niz disciplina koje pripadaju posve drugim podrujima kao npr. umjetna inteligencija, raunalno voenje procesa, ekonomika i organizacija proizvodnje, projekt menedment, robotika, automatika, ekologija itd. Suvremenom se inenjeru pridruuje sve iri opseg zadataka slijedom drutveno ekonomskog razvitka drutva. Stoga, strunjacima iz podruja strojarstva valja pratiti i tijekove najvie razine intelektualne aktivnosti svjetonazora. injenica je kako su upravo naem dobu svojstvene brze promjene svjetonazora. Takve promjene imaju izuzetan utjecaj na naela gradnje i koritenja tehnikih sustava.

Strunjaci iz podruja strojarstva moraju aktivno djelovati u najnaprednijim i najrasprostranjenijim granama dananjeg tehnoloki ovisnog svijeta. Sve vee materijalne i druge potrebe ovjeanstva sve se tee ispunjavaju uz osobito naglaenu svijest o potrebi racionalnog koritenja prirodnih zaliha i zatiti okolia. Stoga se njihova djelatnost uslonjava i zahtijeva se to kvalitetnije njihovo obrazovanje.

1. Opis studija strojarstva

Na dodiplomskom i diplomskom sveuilinom studiju strojarstva studenti se osposobljavaju za rad na razvoju, konstruiranju, gradnji, uporabi i odravanju postrojenja, strojeva, alata, ureaja i ostale opreme, projektiranju proizvodnih procesa i mehatronikih sustava, materijalike, automatizacije, robotizacije, voenja procesa, osiguranja kvalitete, mjerenja, te rukovoenja i unapreenja proizvodnje i organizacije rada i proizvodnje.

Tijekom studija studenti stjeu znanja iz temeljnih prirodnih i tehnikih znanosti (matematika, fizika, mehanika, elektrotehnika, materijalika), te savladavaju osnove primijenjenih tehnikih saznanja (elementi strojeva, proizvodne tehnologije, dizajna konstrukcija, mehatronike, robotike). Takoer, studenti tijekom studija upoznaju informatiku od osnova koritenja i programiranja, do raunalnih simulacija, umjetne inteligencije, neuronskih mrea i virtualnog oblikovanja s posebnim naglaskom na primjenu raunala u strojarstvu (CAD,CAM,CAE,CIM, mehatroniki sustavi i robotizacija). Kroz drutvene predmete studenti razvijaju sposobnost komunikacije na engleskom jeziku i stjeu znanja iz ekonomike, organizacije i upravljanja proizvodnje, te menedmenta. Izborom nastavnih sadraja, prilagoenih pojedinom smjeru, postie se stanovito profiliranje za buduu djelatnost strunjaka iz podruja strojarstva.

Studij je namijenjen pristupnicima koji su u srednjoj etverogodinjoj koli svladali gradivo srednjokolskog programa matematike, fizike i kemije, imaju ope znanje jednog stranog jezika i slue se osobnim raunalom. Kandidatima koji prilikom upisa u studij ne ispunjavaju posljednja dva uvjeta Fakultet nudi mogunost dodatnog stjecanja znanja iz ovih podruja putem radionica tijekom rujna, tj. prije poetka akademske godine.

Studij strojarstva

5

2. Cilj studija strojarstva

Cilj studija strojarstva je osposobiti studente za visokostruni rad u strojarstvu, ukljuujui sposobnost komuniciranja na jednom od svjetskih jezika u struci i sposobnost rukovoenja i upravljanja proizvodnjom i poduzeima. Osim toga, dodiplomskim studijem studenti se pripremaju za daljnje usavravanje u struci i znanosti i omoguuje im se upis u sveuiline diplomske studije za stjecanje zvanja magistra i doktora tehnikih znanosti.

3. Struktura i trajanje studija

Studij strojarstva izvodi se u dva obrazovna ciklusa: dodiplomski studij i diplomski studij.

Dodiplomski studij strojarstva traje est semestara, tijekom kojeg studenti mogu ostvariti 180 ECTS bodova. Prva etiri semestra su zajednika za sve smjerove studija strojarstva. U petom semestru student, prema vlastitim sklonostima bira jedan od slijedeih smjerova:

Proizvodno inenjerstvo Dizajn konstrukcija Industrijski inenjerstvo i menedment Mehatronika Sigurnost i zatita na radu.

Studenti koji uspjeno zavre dodiplomski studij mogu se upisati na diplomski studij za stjecanje zvanja magistra strojarstva.

Diplomski studij za zvanje magistra strojarstva traje etiri semestra, a studenti mogu ostvariti 120 ECTS bodova. Smjerovi diplomskog studija su istovjetni smjerovima dodiplomskog studija i zapravo predstavljaju usavravanje u odreenom podruju i pripremu za stjecanje doktorata tehnikih znanosti.

Razine studija

Semestar

Studij strojarstva

Dodi

plom

ski

studi

j

I. Zajedniki dio studija II. III.

Proiz

vodn

o

ine

njer

stvo

Diz

ajn

konst

rukc

ija

Indu

strijs

ko

ine

njer

stvo

i

mene

dm

ent

Meha

tron

ika

Sigu

rnost

i z

at

ita n

a

radu

IV. V. VI.

Dip

lom

ski

studi

j

I. II. III. IV.

Studij strojarstva

6

Struktura studija strojarstva

4.Opis smjerova studija strojarstva

Svaki od ponuenih pet smjerova studija ima svoje znaajke i ulogu u razvitku tehnike, a time i drutva. U nastavku je dan opis smjerova studija strojarstva.

Proizvodno inenjerstvo

Proizvodno inenjerstvo je struno i znanstveno podruje strojarstva koje se bavi proizvodnjom velikog broja tvorevina, izborom optimalnih materijala, projektiranjem proizvodnih procesa, mjerenjem i voenjem procesa, organizacijom proizvodnje, odravanjem tehnikih sustava, te automatizacijom, robotizacijom i kompjutorizacijom proizvodnje.

Podruje proizvodnog inenjerstva obuhvaa: postupke preradbe materijala primjerice prerada polimera, kompozita i sl., ispitivanje i izbor optimalnih materijala, obradu odvajanjem estica i deformiranjem, postupke spajanja zavarivanjem, lemljenjem, lijepljenjem i sl., postupke toplinske obrade i povrinske zatite, nove postupke obrade primjerice obrada laserom, i sl., osiguranje kvalitete, planiranje, pripremanje i voenje proizvodnje, konstruiranje, alata naprava i obradnih strojeva, upravljanje proizvodnjom, montaa, automatizacija i robotizacija proizvodnje, te uporabu i odravanje tehnikih sredstava.

Uzevi navedeno u obzir, profil strunjaka koje danas zahtjeva suvremena proizvodnja jesu, s jedne strane, oni koji e preteito vladati znanjima potrebnim za upravljanje, planiranje, optimiranje i odravanje postrojenja na dananjem stupnju razvoja, a s druge strane oni profili, koji e u veoj mjeri vladati znanjima potrebnim za razumijevanje i primjenu novih tehnologija i suvremenih trendova u proizvodnji, poput robotizacije i informatizacije.

Studenti koje uspjeno zavre dodiplomski i diplomski studij smjera proizvodno inenjerstvo stjeu znanja iz strojarstva, elektrotehnike, automatike, raunalstva, ekonomike, te organizacije rada i proizvodnje. Mogu raditi i specijalizirati se u istraivanju, projektiranju, proizvodnji, primjeni i odravanju u podrujima: uvoenja informatikih tehnologija u proizvodne procese, uvoenja integralnog osiguranja kvalitete, projektiranja proizvodnih sustava, alata i radnih strojeva, uvoenju novih postupaka mjerenja i ispitivanja, automatizaciji proizvodnih postrojenja i procesa, robota i robotskih sustava, fleksibilnih proizvodnih sustava, itd.

Dizajn konstrukcija

Konstruiranje je dio strojarstva koje se bavi oblikovanjem proizvoda, strojeva i ureaja kroz vie meusobno povezanih faza od koncipiranja, projektiranja, razrade do realizacije. Konstruiranje ukljuuje znanja za kreativnu inenjersku djelatnost. Predstavlja most izmeu prirodnih znanosti s jedne strane i praktinih ostvarenja s druge strane. Sa sigurnou se moe rei kako je konstruiranje polazina faza proizvodnje. Metodike i tehnoloke posebnosti, uz primjenu suvremene raunalne tehnike i osobito metoda umjetne inteligencije, znaajke su suvremena procesa konstruiranja.

Pri procesu konstruiranja nuno je razmatranje svih valjanih rjeenja kroz ije optimiranje se dolazi do ostvarivanja najpovoljnijeg proizvoda, stroja ili ureaja. Proces

Studij strojarstva

7

obrazovanja na ovom smjeru podrazumijeva stjecanje teorijskih i praktinih znanja potrebnih za detaljnu statiku i dinamiku analizu konstrukcija, analizu naprezanja i konstrukcijsko oblikovanje komponenti, metodiko konstruiranje, razradu i primjenu kompjutorskih metoda prorauna i konstruiranja - primjenu CAE/CAD/CAM tehnologija. Studenti se takoer upoznaju s metodama eksperimentalne analize naprezanja, ispitivanja dinamikih karakteristika konstrukcija, strojeva i mehanizama, te motora i motornih vozila.

Student, koji uspjeno zavri smjer strojarske konstrukcije osposobljen je povezati osnovna znanja i postupke te metode konstruiranja i dizajniranja proizvoda, strojeva i ureaja. On prije svega moe raditi kao konstruktor u proizvodnji strojeva, nosivih konstrukcija, prenosila i dizala, motora i vozila, transportnih sredstava, te u odravanju i eksploataciji strojeva, ureaja, odnosno tehnikih sredstava.

Industrijsko inenjerstvo i menedment

Industrijsko inenjerstvo i menedment objedinjuje irok spektar podruja od projektiranja proizvodnje, projektiranja i reinenjeringa logistike, odravanja tehnikih sustava, menedmenta ljudskih potencijala, menedmenta kvalitete do implementacije novih paradigmi u inenjerskom menedmentu poput proizvodnje podrane raunalom, raunalnog projektiranja proizvodnih procesa i logistikih sustava, raunalom podranog upravljanja proizvodnjom i poslovanjem do razvitka i implementacije menederskih informacijskih sustava i sustava poslovne inteligencije. Potreba za strunjacima ovog profila nedvojbena je. Davne 1901. godine podruje industrijskog inenjerstva, odlukom amerikog udruenja strojarskih inenjera izdvojeno je kao zasebna struka i znanstvena disciplina. U obrazloenju ove odluke navodi se kako su poslovi vezani uz organizaciju proizvodnje i svih ostalih djelatnosti koje slijede nakon projektiranja i konstruiranja proizvoda postali vrlo kompleksni, ali i osobito znaajni i utjecajni na svekoliku uspjenost proizvodnih i poslovnih sustava. Studenti smjera Industrijsko inenjerstvo i menedment stjeu uz znanja iz temeljnih prirodnih i tehnikih znanosti, te primjenjenih tehnikih znanosti i znanja iz specifinih podruja proizvodnog menedmenta poput inenjerske statistike, ekonomike proizvodnje, tehnike logistike, proizvodnje podrane raunalom, odravanja itd. Studentima koji zavre ovaj smjer prua se mogunost rada u vrlo irokom podruju proizvodnje i poslovanja gospodarskih objekata. Primjerice, to su: Projektiranje tehnolokih i proizvodnih procesa, Projektiranje i upravljanje sustavima logistike podrke proizvodnji i poslovanju, Projektiranje i unaprjeenje procesa odravanja i upravljanja pouzdanou tehnikih

sustava. Projektiranje i reinenjering informacijskih menederskih sustava, Upravljanje ljudskim potencijalima industrijskih poduzea, Analiza i unaprjeenje svih segmenata poslovnih, proizvodnih i drugih gospodarskih

subjekata, osobito sa stajalita tehnike i gospodarske uinkovitosti, Istraivanje i razvitak proizvodnih procesa i sustava, logistikih procesa i lanaca,

sustava osiguranja kvalitete, osobito uvoenjem novih koncepcija poslovne izvrsnosti.

Studij strojarstva

8

Mehatronika

Mehatronika je fleksibilan, multitehnologijski pristup integraciji mehanikih, hidraulikih, pneumatskih, elektrikih i elektronikih sustava, te raunala, a za razvitak inteligentnih proizvoda i sustava. Sinergijska veza preciznog inenjerstva, elektronikog voenja i sustavnog miljenja omoguuje dobivanje boljih proizvoda i tehnologija, to je i cilj dananjeg tehnoloki ovisnog svijeta. Mehatronika ima evolucijski, a ne revolucijski razvitak to joj omoguuje bliskost s raunalnim tehnologijama, komunikacijama suvremenim metodama voenja, novim senzorima i aktuatorima, a sve u cilju bolje i kvalitetnije proizvodnje za dobrobit svih ljudi.

Uei mehatroniku, potrebno je vidjeti kako sustav opisati prikladnim modelom, kako analizirati model simulacijom na raunalu, kako utjeu pojedini parametri konstrukcije na dinamika i upravljaka svojstva sustava, kako povezati senzore i aktuatore sa upravljakim raunalom, te kako projektirati upravljanje da bi se dobila zahtijevana svojstva sustava.

Na smjeru Mehatronika studentima se daje sposobnost i umijee razvoja komponenata, konstrukcije i projektiranja naprava i sustava, odravanja i eksploataciju pogona i postrojenja, te uporabe i razvitka pripadnih programskih alata i opreme za njihov rad, simulaciju, povezivanje i koordinaciju. Raznolikost djelatnosti se podupire mogunou stjecanja dodatnih znanja kroz izborne predmete smjera.

Studenti koji odaberu ovaj smjer izuavaju teoretske podloge analize i sinteze sustava upravljanja, projektiranje, izvedbe i primjene s naglaskom na primjene raunala s raznih aspekata. Mehatronika, kao viedisciplinarno i meudisciplinarno sustavno podruje koristi dostignua elektrotehnike, elektronike, strojarstva, tehnologije materijala, informacijskih tehnologija, genetike te matematike i fizike. U kombinaciji s raunarstvom kao osnovnom generikom tehnologijom, mehatronika dominantno utjee na proizvodnu sferu kao i na ukupni razvoj, difundirajui u razna proizvodna i neproizvodna podruja.

Podruja rada za koja se osposobljavaju diplomirani inenjeri ovoga smjera obuhvaaju razvoj, projektiranje, izvedbu i odravanje mehatronikih sustava i raunalne opreme kao sastavnog dijela sustava upravljanja to ukljuuje: postavljanje zahtjeva i kriterija funkcioniranja sustava upravljanja s obzirom na tok

materije, energije i informacije u procesima, objektima i postrojenjima; istraivanje naela funkcioniranja i matematikog opisa, te konstruiranje i

dimenzioniranje mjernih, upravljakih, izvrnih i drugih elemenata mehatronikih sustava;

istraivanje, razvoj i primjenu metoda analize i sinteze sustava upravljanja, raunalnog simuliranja i optimiranja razliitih vrsta sustava;

razvoj, projektiranje i primjenu sklopovskih struktura (konfiguracija) i programske podrke za raunalno voenje tehnikih procesa i postrojenja (industrijskih, energetskih i transportnih procesa i postrojenja, mehanikih sustava, fleksibilnih proizvodnih sustava, robota i dr.);

razvojni i znanstveni rad u industriji i fakultetima, te obrazovni na fakultetima i kolama.

Studij strojarstva

9

Sigurnost i zatita na radu

Sigurnost i zatita na radu, sve vie postaju nazaobilazni i sastavni dio mnogih i raznolikih ljudskih djelatnosti. Zato studij sigurnosti i zatite na radu kao jedan od smjerova studija strojarstva na Fakultetu strojarstva i raunarstva Sveuilita u Mostaru svojom nastavno-obrazovnom i znanstveno-istraivakom komponentom pridonosi teorijskom i praktinom podizanju razine sigurnosti i zatite na radu, zatite od poara i zatite ivotne sredine, sigurnosti i humanizaciji ivota i rada ljudi, to je vrlo vano u vremenu ope globalizacije. Studiranje na ovom smjeru koncipirano je tako, da poslije ope naobrazbe za eljeni obrazovni profil prua studentima mogunosti za osnovnu tehniku naobrazbu, a zatim uvodi u podruje sigurnosti i zatite koje daje osnovna i specijalizirana tehnika znanja inenjera sigurnosti i zatite na radu. Temeljna svrha smjera je da studenta osposobi za kreativnu i samostalnu primjenu temeljnih, strunih i specijaliziranih znanja, kao i za primjenu odgovarajue metodologije i zakonske regulative pri rjeavanju konkretnih tehnikih zadataka na poslovima koje e obavljati u tijeku svog radnog angairanja u oblasti sigurnosti i zatite na radu. Ovaj studij, u svojoj sutini i primjeni, sadri i vanu dravotvornu komponentu, jer je danas, i sve vie sutra, pribliavanjem EU, sve izrazitija potreba i zakonska obveza postojanja i angairanja strunjaka iz oblasti sigurnosti i zatite na radu u mnogim radnim sredinama i dravnim institucijama. Uz sve navedeno, studenti koji uspjeno zavre dodiplomski, a posebno diplomski studij na smjeru sigurnosti i zatite na radu, obogauju svoja saznanja i iz irokog kruga vanih tehnikih disciplina: strojarstva, raunarstva, elektrotehnike, automatike i robotike, ekonomike, menadmenta. Pored ostalih ciljeva, diplomski studij na ovom smjeru nudi i stjecanje znanja za realizaciju visokostrunih specijaliziranih poslova i primjenu rezultata znanosti u praksi, a time i praenje tehnikog razvitka uope, kao i uspjeno djelovanje u struci tijekom cijelog radnog vijeka.

5. Opis zvanja

Strunjaci iz podruja strojarstva moraju aktivno djelovati u najnaprednijim i najrasprostranjenijim granama dananjeg tehnoloki ovisnog svijeta. Sve vee materijalne i druge potrebe ovjeanstva sve se tee ispunjavaju uz osobito naglaenu svijest o potrebi racionalnog koritenja prirodnih zaliha i zatiti okolia. Njihova djelatnost zbog toga se uslonjava i zahtijeva se to kvalitetnije njihovo obrazovanje.

Sve grane gospodarstva i drutvenih djelatnosti, tehnoloki sustavi dananjice, te zadovoljavanje osnovnih potreba ovjeanstva ne mogu se zamisliti bez uporabe razliitih strojeva i ureaja. Strojarstvo ne bez razloga zovu majka tehnike. Ono to zapravo i jest, jer tehnoloka rjeenja djeluju neposredno i na ivot svakog pojedinca, ali i na unaprjeenje svekolike kvalitete ivljenja.

Bez obzira na polje rada (znanstvena istraivanja, razvoj, planiranje, proizvodnja, konstrukcija, koritenje, odravanje i sl.) od buduih prvostupnika i magistara strojarstva se oekuje: Odravanje tehnolokih komponenti (trajno usvajanje novih znanja i spoznaja); Sposobnost prilagoivanja (povezanost s podrujima primjene); Radni entuzijazam i poduzimanje inicijativa;

Studij strojarstva

10

Osjeaj strune odgovornosti (donoenje odluka na svim razinama odgovornosti uz uvaavanje humanistikih, gospodarskih i pravnih normi);

Komunikativnost.

6. Struni nazivi i akademski stupnjevi

Fakultet strojarstva i raunarstva Sveuilita u Mostaru organizira i provodi nastavni, znanstveni i visoko struni rad u obrazovnom i znanstvenom podruju strojarstva. Uspjenim okonanjem dodiplomskog studija stjee se diploma o zavrenom studiju i zvanje

Baccalaurus strojarstva

s naznakom smjera. Student dobiva i dodatak diplomi (suplement) na hrvatskom i engleskom jeziku.

Zvanje postignuto na dodiplomskom studiju strojarstva ekvivalentno je zvanju Bechelor of science s naznakom struke, u meunarodnoj klasifikaciji zvanja.

Studenti nakon zavrenog dodiplomskog studija mogu se upisati na diplomski studij strojarstva ijim uspjenim okonanjem dobivaju diplomu i naziv:

Magistar strojarstva

s naznakom znanstvenog podruja. U meunarodnoj kvalifikaciji zvanja ovaj naziv odgovara zvanju Master of sciences naznakom podruja.

Zvanja postignuta na dodiplomskom i diplomskom studiju Fakultet strojarstva i raunarstva e uskladiti sa zvanjima definiranim Zakonom o visokom obrazovanju BiH.

7. Uvjeti upisa u viu godinu studija

Uvjete za upis studenata u vie godine studija donosi Fakultetsko vijee uz Suglasnost Senata Sveuilita u Mostaru, a sukladno zakonskim odredbama.

Radi podrobnije informiranosti studenata, nastavnika, a imajui u vidu kriterije upisa u starije godine na Sveuilitu u Mostaru, utvreni su sljedei uvjeti upisa: pri upisu druge nastavne godine studenti moraju ostvariti najmanje 45 bodova iz prve

godine; pri upisu tree nastavne godine studenti moraju ostvariti najmanje 95 bodova od

ega 60 iz prve godine studija; Na diplomski studij strojarstva mogu se upisati studenti koji su uspjeno okonali

dodiplomski studij i ostvarili 180 ECTS bodova. pri upisu u drugu nastavnu godinu diplomskog studija studenti moraju imati ostvareno

45 bodova iz prve godine diplomskog studija; Fakultetsko vijee Fakulteta strojarstva i raunarstva moe uvjete za upis u starije

godine studija promijeniti sukladno vaeim normativnim aktima. Testiranje nastavne godine provodi Studentska sluba nakon provjere da su

nastavnici svojim potpisima u indeks studenta potvrdili izvrenje svih nastavnih obveza.

Studij strojarstva

11

U opravdanom sluaju studentu se moe dozvoliti upis vie godine studija i u sluaju da nije izvrio sve nastavne obveze iz kolegija iz kojeg ispit prenosi u sljedeu godinu. U tom sluaju student mora ponovno upisati dotini predmet.

Apsolventski sta studenta traje jedan semestar, nakon ega studentu prestaje status redovitog studenta.

Student moe uz potporu resornog Ministarstva ponovno upisati istu godinu studija samo jedanput, a ostala ponavljanja iste godine mogu biti samo uz plaanje trokova studija. Studenti koji ne ispune uvjete za upis u viu nastavnu godinu ponovno upisuju istu godinu. Tim studentima moe se odobriti upis nekih predmeta iz viih godina, ovisno o poloenim ispitima.

8. Nastavni plan dodiplomskog studija strojarstva

Nastavni plan detaljno je opisan tablicama iz kojih je vidljiv redoslijed izvedbe i upisa kolegija na studiju. U Tablicama su navedeni naslovi kolegija, te P+V (broj sati predavanja, i vjebi (auditornih/laboratorijskih/ eksperimentalnih/konstrukcijskih/praktikum) i nositelji kolegija. Pretpostavlja se da se svi kolegiji izvode cijeli semestar, tj. petnaest tjedana, tako da je prethodnim podacima odreen i ukupan broj sati nastave.

Nastavni planovi sadre i ECTS bodovni sustav (European Credit Transfer System) koji e omoguiti mobilnost studenata i nastavnika u harmoniziranom sustavu visoke naobrazbe u Europi.

Prva dvije godine studija su zajednike za sve smjerove, a razdvajanje po smjerovima je u petom semestru. U prve dvije godine studija kolegiji su uglavnom iz temeljnih prirodnih disciplina (matematike, fizike) i temeljnih podruja struke (mehanike, grafiko izraavanje, elementi konstrukcija, tehnologije, elektrotehnika, materijali itd.). Takoer su zastupljeni i opi-drutveno-ekonomski kolegiji kao npr. Engleski jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Tehnologija i drutvo. Cilj ovakvog ustrojstva zajednikog dijela studija je pruiti studentima osnovna znanja koja ga osposobljavaju za samostalno uenje i ovladavanje specifinim znanjima struke u viim godinama studija.

Zajedniki dio studija I SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO001 Matematika I. 3+3 1 8 Prof.dr.sc.Radoslav Gali

SO002 Mehanika I. 3+3 1 7 doc.dr.Davorka

aravanja Prof.dr.sc.Alija Cigi

SO003 Fizika 3+3 1 6 Prof.dr.sc.Zoran Primorac SO004 Tehnologija i drutvo 2+0 1 4 Prof.dr.sc. Ante Mikovi SO005 Inenjerska grafika i CAD 2+3 1 4 v.pred.mr.sc. Karmela Mileti SO006 Tjelesna i zdravstvena kultura

0+2 0 1 Doc.dr.sc.Mladen Kvesi

Ukupno 13+14=27 5 30

Studij strojarstva

12

II SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO007 Matematika II. 3+3 1 8 Prof.dr.sc. Radoslav Gali SO008 Oblikovanje pomou

raunala 1+2 1 5 Prof.dr.Milenko Obad

Izv.prof.dr.Adisa Vuina

SO009 Materijali I 2+1 1 5 Doc.dr.sc.Antonija

Viekruna doc.dr.sc.Angela Topi Doc.dr.arko Petrovi

SO010 Mehanika II. 3+2 1 7 Prof.dr.sc.Alija Cigi doc.dr.Davorka aravanja SO011 Osnove menadmenta 2+1 1 4 Prof.dr.sc.Dragan ovi SO012 Tjelesna i zdravstvena kultura

0+2 0 1 Doc.dr.sc.Mladen Kvesi

Ukupno 11+11=22 5 30 * provjera znanja kontinuirana

III SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO013 Matematika III. 2+2 1 5 Prof.dr.sc. Radoslav Gali

SO014 Materijali II 2+2 1 6 Doc.dr.sc.Antonija

Viekruna doc.dr.Angela Topi Doc.dr.arko Petrovi

SO015 Elementi konstrukcija I. 3+2 1 6 Prof.dr.sc.Milenko Obad SO016 Nauka o vrstoi 3+2 1 6 Prof.dr.sc.imun Bogdan SO017 Termodinamika 3+3 1 5 Izv.prof.dr.Ivanka Boras SO018 Tehniki engleski jezik I. 1+1 0 2 Pred.eljka ulj Ukupno 14+12=26 5 30

IV SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO019 Tehnologija I. 3+2 1 6 Doc.dr.Angela Mustapi SO020 Elektrotehnika 2+2 1 5 Doc.dr.sc.Ante Rezi SO021 Mehanika fluida 2+2 1 5 Prof.dr.Nikola oki SO022 Elementi konstrukcija II. 2+2 1 6 Prof.dr.Milenko Obad SO023 Tehnologija II 3+2 1 6 Prof.dr.Ante Mikovi Prof.dr.Himzo uki SO024 Tehniki engleski jezik II. 1+1 0 2 Pred.eljka ulj Ukupno 13+11=24 5 30

Studij strojarstva

13

Smjer: Proizvodno inenjerstvo V. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO025 Organizacija i ekonomika proizvodnje

2+2 1 4 Prof.dr.Vlado Majstorovi

SO026 Teorija i tehnika mjerenja 2+2 1 6 SO027 Postupci oblikovanja deformiranjem

2+2 1 6 Prof.dr.Himzo uki

SO028 Zavarivanje i montaa 3+2 1 6 Prof.dr.Vojo Viekruna Doc.dr.Angela Topi SO029 Postupci obrade

odvajanjem estica 2+2 1 6 Prof.dr.Ante Mikovi

SO030 Tehniki engleski jezik III. 1+1 0 2 Pred.eljka ulj UKUPNO 12+11=23 5 30

VI. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO031 Strojevi i alati /OO + DEF/

2+2 1 4 Prof.dr.Ante Mikovi Prof.dr.Himzo uki

SO032 Automatizacija proizvodnje

3+2 1 5 Prof.dr.Snjeana Rezi

Izborni netehniki kolegij 2+2 1 4 Izborni tehniki kolegij 2+2 1 4 SO033 Industrijska praksa** 0+6 0 3 Prof.dr.Vojo Viekruna SO034 Zavrni rad 0+6 *** 10

UKUPNO 9+20=29 30 Kontinuirana provjera znanja Student je obvezan obaviti praksu u trajanju od mjesec dana /182 sata/ Student zavrava zavrni rad usmenom javnom obranom.

Smjer:Dizajn Konstrukcija

V SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO035 Konstruiranje pomou

raunala-CAD 2+2 1 4 Prof.dr.Milenko Obad

SO036 Vibracije mehanikih konstrukcija 2+2 1 5 Prof.dr.Alija Cigi

Doc.dr.Davorka aravanja SO037 Konstruiranje

mehanizama 2+2 1 5 Prof.dr.Remzo Dedi

SO038 vrstoa konstrukcija 2+2 1 4 Prof.dr.imun Bogdan SO039 Pneumatika i hidraulika 2+2 1 6 Prof.dr.Snjeana Rezi Izborni tehniki kolegij I 2+2 1 4 SO030 Tehniki engleski jezik 1+1 0 2 Pred.eljka ulj

Studij strojarstva

14

III Ukupno 13+13 = 26 6 30

VI SEMESTAR ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji

SO040 Metodiko konstruiranje 2+2 1 5 Izv.prof.dr.Adisa Vuina SO041 Programiranje i algoritmi 2+2 1 4 Prof.dr.Milenko Obad SO042 Transportni ureaji 2+2 1 4 Prof.dr.Remzo Dedi Izborni tehniki kolegij II 2+2 1 4 SO033 Industrijska praksa ** 0+6 0 3 Prof.dr.Vojo Viekruna SO034 Zavrni rad 0+6 1 10 Ukupno 10+14=24 6 30

**Student je duan obaviti praksu u trajanju mjesec dana (182 sata)

Smjer:Industrijsko inenjerstvo i menedment

V SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO025 Organizacija i ekonomika proizvodnje

2 + 2 1 4 Prof.dr.Vlado Majstorovi

SO043 Uvod u informacijske sustave

2 + 2 1 6 Doc.dr.eljko Stojki

SO044 Obradni strojevi i sustavi 2 + 2 1 6 Prof.dr.Ante Mikovi Prof.dr.Himzo uki SO045 Osnove konstruiranja 2 + 2 1 6 Prof.dr.Milenko Obad Izborni tehniki kolegij I. 2 + 2 1 4 Izborni netehniki kolegij 2 + 2 1 4

Ukupno 12 + 12= 24

6 30

VI SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO046 Menadment 2 + 2 1 4 Prof.dr.Dragan ovi SO047 Projektiranje tehnolokih procesa

2 + 3 * 5 Prof.dr.Vojo Viekruna

SO048 Odraavanje 2 + 1 * 4 Izborni tehniki kolegij II. 3 + 2 1 4 SO033 Industrijska praksa** 0 + 6 0 3 Prof.dr.Vojo Viekruna SO034 Zavrni rad 0 + 5 1 10 Ukupno 9 + 19 = 28 3 30 * Kontinuirana provjera znanja **Student je duan obaviti praksu u trajanju mjesec dana (182 sata)

Studij strojarstva

15

Smjer: Mehatronika V SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO035 Konstruiranje pomou

raunala-CAD 2+2 1 4 Prof.dr.Milenko Obad

SO049 Mjerni ureaji i senzori 2+2 1 5 Prof.dr.Himzo uki SO039 Pneumatika i hidraulika 2+2 1 6 Prof.dr.Snjeana Rezi

SO050 Proizvodni postupci,strojevi i oprema


SO051 Kinematika i dinamika mehanizama

2+2 1 7 Prof.dr.Remzo Dedi

SO030 Tehniki engleski jezik III 1+1 0 2 Pred.elja ulj

Ukupno 15+11=26 6 30

VI SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO052 Automatska regulacija 2+3 1 5 Prof.dr.Snjeana Rezi Izborni tehniki kolegij I 2+2 1 4 Izborni tehniki kolegij II 2+2 1 4

Izborni netehniki kolegij

2+2 1 4

SO033 Industrijska praksa** 0+6 0 3 Prof.dr.Vojo Viekruna SO034 Zavrni rad 0+6 1 10 Ukupno 12+10=22 6 30 **Student je duan obaviti praksu u trajanju mjesec dana (182 sata)

Smjer: Sigurnost i zatita na radu

V. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO053 Osnove sigurnosti i

zatite 2+2 1 6 Doc.dr.Angela Topi

Doc.dr.arko Petrovi SO054 Tehnika regulativa

zatite i sigurnosti 2+2 1 5 Doc.dr.Stipe Buljan

SO055 Opasne radne tvari 3+2 1 6 Doc.dr.Antonija Viekruna

Doc.dr.Zora Pili Doc.dr.Angela Topi

SO056 Osobna zatitna sredstva i oprema

2+2 1 6 Prof.dr.Remzo Dedi

Izborni tehniki kolegij I 2+2 1 5 SO030 Tehniki engleski jezik III

1+1 0 2

Ukupno 15+11=26 6 30

Studij strojarstva

16

VI. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO057 Zatita od poara i

eksplozija 2+3 1 5 Prof.dr.Mehmed Behmen

SO58 Zatita pri uporabi strojeva, ureaja i alata


SO59 Organizacija i ekonomika zatite na radu

2+2 1 4 Prof.dr.Vlado Majstorovi

Izborni tehniki kolegij II

2+2 1 4

SO033 Industrijska praksa** 0+6 0 3 Prof.dr.Vojo Viekruna SO034 Zavrni rad 0+6 1 10 Ukupno 12+10=22 6 30 **Student je duan obaviti praksu u trajanju od mjesec dana (182 sata)

9.Nastavni plan diplomskog studija strojarstva

Studenti koji uspjeno zavre dodiplomski studij strojarstva mogu nastaviti obrazovanje na diplomskom studiju za stjecanje zvanja magistra strojarstva u trajanju 4 semestra. Student moe, ali ne mora upisati isti smjer diplomskog studija, koji je odabrao na dodiplomskom studiju. Nastavni plan diplomskog studija za stjecanje zvanja magistra strojarstva dan je tabelarno po smjerovima.

Smjer:Proizvodno inenjerstvo

I SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO061 Fleksibilni obradni

sustavi 2+1 1 5 Prof.dr.Ante Mikovi

SO062 Tehnoloki procesi 2+2 1 6 Prof.dr.Vojo Viekruna SO063 Proizvodnja podrana

raunalom CAM 2+2 6 Prof.dr.Vojo Viekruna

SO064 Alati i naprave 2+1 5 Prof.dr.Himzo uki Prof.dr.Vlado Prusina

Izborni tehniki kolegij I

2+2 1 4

Izborni netehniki kolegij

2+1 1 4

UKUPNO 12+9=21 4 30

II SEMESTAR ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO065 Projektiranje proizvodnih sustava

2+2 1 6 Prof.dr.Vojo Viekruna

SO066 Tribologija 2+2 1 5 Prof.dr.Ante Mikovi

Studij strojarstva

17

Doc.dr.Stipe Buljan

SO067 Modeliranje i simulacija proizvodnih procesa


SO068 Kontrola kvalitete 2+2 6 Prof.dr.Vlado Majstorovi

Izborni tehniki kolegij II

2+2 1 4

SO033 Industrijska praksa 0+6 0 3 Prof.dr.Vojo Viekruna UKUPNO 10+10=20 5 30

** Student je duan obaviti praksu u trajanju od 4 tjedna (182 sata)

III SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO069 Postupci zavrne

obrade i oblikovanja 2+2 1 6 Prof.dr.Ante Mikovi

SO070 Deformacijski strojevi i alati 2+2 1 6 Prof.dr.Himzo uki

SO071 Upravljanje projektima 2+2 1 4 Prof.dr.Vlado Majstorovi

SO039 Pneumatika i hidraulika 2+2 1 6 Prof.dr.Snjeana Rezi

Izborni tehniki kolegij III

2+2 1 4

Izborni tehniki kolegij IV

2+2 1 4

UKUPNO 12+12=24 6 30

IV SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO072 Robotika 2+2 1 4 Prof.dr.Snjeana Rezi

SO073 Projektiranje i konstrukcija alatnih str.

2+2 1 4 Prof.dr.Ante Mikovi

SO074 Tehniki informacijski sustavi

2+2 1 4 Doc.dr.eljko Stojki

SO075 Upravljanje proizvodnjom 2+2 1 4 Prof.dr.Vlado Majstorovi

Izborni tehniki kolegij V

2+2 1 4

SO076 Magistarski rad 0+10 10 UKUPNO 8+18=26 4 30

** Student magistarski rad zavrava usmenom javnom obranom

Studij strojarstva

18

Smjer: Dizajn konstrukcija

I. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO077 Optimiranje konstrukcija 2+2 1 5 Prof.dr.Mehmed Behmen SO049 Mjerni ureaji i senzori 2+2 1 5 Prof.dr.Himzo uki SO078 Dijagnostika konstrukcija 2+2 1 5 Prof.dr.Mehmed Behmen SO079 Numerike metode

analize konstrukcija 2+2 1 6 Prof.dr.Ante Mikovi

Prof.dr.Milenko Obad SO080 Raunalom integrirani

razvoj proizvoda 2+2 1 5 Prof.dr.Milenko Obad

Izv.prof.dr.Adisa Vuina Izborni tehniki kolegij I 2+2 1 4 Ukupno 12+13=25 6 30

II. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO081

Osnovi vibracione dijagnostike

2+2 1 4 Doc.dr.Davorka aravanja Prof.dr.Alija Cigi

SO052 Automatska regulacija 2+3 1 5 Prof.dr.Snjeana Rezi SO082 Zavarene konstrukcije 2+2 1 4 Prof.dr.Mehmed Behmen SO083 Konstruiranje alata 2+2 1 5 Prof.dr.Himzo uki SO084 CAD/CAM sustavi 2+2 1 4 Prof.dr.Milenko Obad SO033 Industrijska praksa 0+6 0 3 Prof.dr.Vojo Viekruna 10+17=2

7 6 30

** Student je duan obaviti praksu u trajanju od 4 tjedna (182 sata)

III. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO071 Upravljanje projektima 2+2 1 4 Prof.dr.Vlado Majstorovi SO085 Tehnologino

oblikovanje 2+2 1 5 Prof.dr.Remzo Dedi

SO086 Konstruiranje strojeva i opreme


SO087 Planiranje tehnolokih procesa 2+2 1 6 Prof.dr.Vojo Viekruna

Izborni tehniki kolegij II 2+2 1 4 Izbroni netehniki

kolegij 2+2 1 4

Ukupno 12+12=24 6 30

Studij strojarstva

19

IV. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO088 Industrijski i mobilni

roboti 2+2 1 6 Prof.dr.Snjeana Rezi

SO074 Tehniki informacijski sustavi

2+2 1 4 Doc.dr.eljko Stojki

SO089 Industrijski dizajn 2+2 1 6 Izv.prof.dr.Adisa Vuina Izborni tehniki kolegij III 2+2 1 4 SO076 Magistarski rad 0+10 1 10 Ukupno 8+18=26 5 30


Smjer: Industrijsko inenjerstvo i menedment

I. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO063 Proizvodnja podrana

raunalom CAM 2 + 2 1 6 Prof.dr.Vojo Viekruna

SO035 Konstruiranje pomou raunala-CAD

2 + 2 * 4 Prof.dr.Milenko Obad

SO071 Upravljanje projektima 2 + 2 1 4 Prof.dr.Vlado Majstorovi Izborni tehniki kolegij I 2 + 2 1 4 SO090 Upravljanje kvalitetom 2 + 2 1 6 Prof.dr.Vlado Majstorovi SO091 Operacijska istraivanja 2 + 2 * 5

12+12=25

30

II. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO092 Proizvodni menadment 2 + 2 * 5 Prof.dr.Vlado Majstorovi SO093 Razvoj proizvoda 2 + 2 * 6 Izv.prof.dr.Adisa Vuina SO094 Projektiranje informacijskih sustava

2 + 2 * 7 Doc.dr.eljko Stojki

Izborni tehniki kolegij II 2 + 2 1 4 SO072 Robotika 2 + 3 1 6 Prof.dr.Snjeana Rezi SO033 Industrijska praksa 0 + 6 - 3 Prof.dr.Vojo Viekruna

10+17=27

30

**Student je duan obaviti praksu u trajanju mjesec dana (182 sata)

Studij strojarstva

20

III. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO095 Projektiranje procesa

montae 2 + 3 1 5 Prof.dr.Vojo Viekruna

SO096 Menadment ljudskih potencijala 2 + 2 * 6 Prof.dr.Dragan ovi

SO097 Informacijske tehnologije i poduzetnitvo 2 + 2 * 4 Prof.dr.Vlado

Majstorovi Izborni tehniki kolegij III 2 + 2 1 5 SO098 Razvoj proizvodnih i poslovnih sustava

2 + 2 1 5 Prof.dr.Dragan ovi

SO099 Pouzdanost tehnikih sustava


12+13=25

30

IV. SEMESTAR ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji

SO065 Projektiranje proizvodnih sustava

2 + 2 1 6 Prof.dr.Vojo Viekruna

SO100 Industrijsko inenjerstvo 2 + 2 1 6 Prof.dr.Dragan ovi

Prof.dr.Vlado Majstorovi

Izborni netehniki kolegij 2 + 2 1 4 Izborni tehniki kolegij IV 2 + 2 1 4 SO76 Magistarski rad 0 + 10 - 10 8+18 =26 30


Smjer:Mehatronika I. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO101 Konstrukcijski elementi

robota 2+2 1 7 Izv.prof.dr.Adisa Vuina

SO102 Mehatronika 2+2 1 6 Prof.dr.Snjeana Rezi SO71 Upravljanje projektima 2+2 1 4 Prof.dr.Vlado Majstorovi

SO36 Vibracije mehanikih konstrukcija

2+2 1 5 Prof.dr.Alija Cigi Doc.dr.Davorka aravanja

Izborni netehniki kolegij 2+2 1 4 Izborni tehniki kolegij I 2+2 1 4

Ukupno 10+10=20

5 30

Studij strojarstva

21

II. SEMESTAR

Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO103 Umjetna inteligencija 2+2 1 5 Prof.dr.Vojo Viekruna SO72 Robotika 2+2 1 6 Prof.dr.Snjeana Rezi SO104 Inteligentni CAD sustavi 2+2 1 6 Prof.dr.Milenko Obad Izborni tehniki kolegij II 2+2 1 5 Izborni netehniki kolegij 2+2 1 5 SO33 Industrijska praksa 0+6 0 3 Prof.dr.Vojo Viekruna Ukupno 11+17=2

8 5 30

**Student je duan obaviti praksu u trajanju od mjesec dana (182 sata)

III. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO63 Proizvodnja podrana

raunalom - CAM 2+2 1 6 Prof.dr.Vojo Viekruna

SO105 Upravljanje kvalitetom 2+2 1 6 Prof.dr.Vlado Majstorovi SO106 Modeliranje i simulacija 2+2 1 5 Prof.dr.Snjeana Rezi SO107 Poslovni sustavi i

menadment 2+2 1 5 Prof.dr.Dragan ovi

Izborni tehniki kolegij III 2+2 1 4 Izborni netehniki kolegij 2+2 1 4 Ukupno 12+12=2

4 6 30

IV. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO108 Automatizacija proizvodnje


SO109 Raunalom integrirani razvoj proizvoda

2+2 1 7 Prof.dr.Milenko Obad Izv.prof.dr.Adisa Vuina

Izborni tehniki kolegij IV 2+2 1 4 Izborni tehniki kolegij V 2+2 1 4 SO76 Magistarski rad 0+10 1 10 Ukupno 9+18=27 5 30


Studij strojarstva

22

Smjer:Sigurnost i zatita na radu

I. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO110 Ergonomija i sigurnost 2+2 1 6 Izv.prof.dr.Adisa Vuina SO111 Proizvodni sustavi i

sigurnost 2+2 1 6 Prof.dr.Vojo Viekruna

SO112 Menadment sigurnosti 2+2 1 5 Prof.dr.Dragan ovi SO113 Ekologija i odrivi razvoj 2+2 1 5 Izv.prof.dr.Adisa Vuina Izborni netehniki kolegij I 2+2 1 5 Izborni tehniki kolegij I 2+2 1 4

Ukupno 12+12=24

6 30

II. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO114

Zatita od buke i vibracija 2+2 1 6 Prof.dr.Alija Cigi Doc.dr.Davorka aravanja

SO115 Tehnologija zatite osoba i imovine 2+2 1 5 Pred.mr.Karmela Mileti

SO116 Zatita u prometu i transportu 2+2 1 5 Prof.dr.imun Bogdan

Prof.dr.Remzo Dedi SO117 Zdravstvena zatita 2+2 1 5 Izborni tehniki kolegij II 2+2 1 5 SO33 Industrijska praksa 0+6 0 3 Ukupno 10+16=2

6 5 30

**Student je duan obaviti praksu u trajanju od mjesec dana (182 sata)

III. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO118 Sigurnost informacijskih

sustava 2+2 1 5 Prof.dr.Milenko Obad

Doc.dr.eljko Stojki SO119 Upravljanje projektima

zatite na radu 2+2 1 5 Prof.dr.Vlado Majstorovi

SO120 Strojarske i graevinske mjere zatite

2+2 1 6

SO121 Sigurnost u industriji 2+2 1 6 Prof.dr.Himzo uki Izv.prof.dr.Adisa Vuina Izborni tehniki kolegij III 2+2 1 4 Izborni tehniki kolegij IV 2+2 1 4 Ukupno 10+10=2

0 5 30


Studij strojarstva

23

IV. SEMESTAR

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO122 Sigurnosni sustavi 2+2 1 6 Prof.dr.Snjeana Rezi SO123 Normizacija, akreditacija i

certifikacija 2+2 1 6 Doc.dr.arko Petrovi

Doc.dr.Angela Topi Izborni tehniki kolegij V 2+2 1 4

Izborni netehniki kolegij II

2+2 4

SO76 Magistarski rad 0+10 1 10 Ukupno 8+18=26 4 30

10. Izborni kolegiji

Izborni kolegiji studija strojarstva dijele se u slijedee skupine: Izborni tehniki kolegiji studenti mogu birati ove kolegije bez obzira na smjer studija; Izborni netehniki kolegiji- biraju studenti svih smjerova.

Izborni tehniki kolegiji preddiplomskog studija ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji

SI01 Toplinska obrada i povrinska zatita 2+2 1 4 Doc.dr.Angela Topi

SI02 Osiguranje kvalitete 2+2 1 4 SI03 Simulacija i optimizacija

obradnih procesa 2+2 1 4 Prof.dr.Himzo uki

SI04 Kemijske i bioloke tetnosti

2+2 1 4 Doc.dr.Antonija Viekruna Doc.dr.Zora Pili

SI05 Fizikalne tetnosti 2+2 1 4 Prof.dr.Alija Cigi

Doc.dr.Davorka aravanja

SI06 Sigurnost pri prijevozu i manipulaciji opasnih tvari

2+2 1 4 Prof.dr.imun Bogdan SI07 Vatrogasna oprema 2+2 1 4 Prof.dr.Mehmed

Behmen SI08 Gospodarenje otpadom u

industriji 2+2 1 4 Izv.prof.dr.Adisa Vuina

SI09 Pogonska vrstoa 2+2 1 4 SI10 Novi postupci oblikovanja 2+2 1 4 Prof.dr.Ante Mikovi

Prof.dr.Himzo uki Doc.dr.Stipe Buljan

SI11 Vibraciona dijagnostika strojeva i ureaja

2+2 1 4 Prof.dr.Alija Cigi Doc.dr.Davorka aravanja

SI12 Ekodizajn 2+2 1 4 Izv.prof.dr.Adisa Vuina SI13 Motori i motorna vozila 2+2 1 4 Prof.dr.imun Bogdan SI14 Raunalna simulacija i

analiza proizvoda 2+2 1 4

SI15 Menadment znanja 2+2 1 4 Prof.dr.Dragan ovi SI16 Studij rada 2+2 1 4 Prof.dr.Vlado

Studij strojarstva

24

Majstorovi SI17 Poslovni informacijski

sustavi 2+2 1 4 Doc.dr.eljko Stojki

SI18 Biomehatronika 2+2 1 4 Izv.prof.dr.Adisa Vuina SI19 Automobilski

mehatroniki sustavi 2+2 1 4 Prof.dr.Snjeana Rezi

Izborni tehniki kolegiji diplomskog studija

ifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SI20 Nove tehnologije

spajanja 2+2 1 4 Doc.dr.Angela Topi

SI21 Nove tehnologije obrade odvajanjem estica


SI22 Nove tehnologije oblikovanja

2+2 1 4 Prof.dr.Himzo uki

SI23 Procesi montae i automati za montau


SI24 Laboratorijska ispitivanja materijala

2+2 1 4 Doc.dr.Angela Topi

SI25 Alarmni sustavi u funkciji sigurnosti


SI26 Preventiva poara u industriji

2+2 1 4 Prof.dr.Mehmed Behmen

SI27 Nadzor i upravljanje zatitom od poara

2+2 1 4 Prof.dr.Mehmed Behmen

SI28 Prostorno planiranje i zatita

2+2 1 4

SI29 Ispitivanje radnog okolia 2+2 1 4 Izv.prof.dr.Adisa Vuina SI30 Konstruktivne metode

zatite od vibracija i buke 2+2 1 4 Doc.dr.Davorka

aravanja Prof.dr.Alija Cigi

SI31 Obnovljivi izvori energije 2+2 1 4 Izv.prof.dr.Adisa Vuina SI32 Grijanje i klimatizacija 2+2 1 4 Izv.prof.dr.Ivanka Boras SI33 Hidrauliki sustavi 2+2 1 4 Prof.dr.Snjeana Rezi SI34 Inteligentno planiranje

tehnolokih procesa 2+2 1 4 Prof.dr.Vojo Viekruna

SI35 Raunovodstvo i financije za menadere

2+2 1 4 Prof.dr.Brano Marki Prof.dr.Vlado Majstorovi

SI36 Upravljanje rizicima 2+2 1 4 Prof.dr.Dragan ovi

Izborni netehniki kolegiji

Izborni netehniki kolegiji se biraju iz tablice izbornih netehnikih kolegija FSR-a, a moe se izabrati i bilo koji kolegij iz ponude drugih fakulteta u dogovoru s mentorom i predmetnim nastavnikom.

Studij strojarstva

25

ifra Kolegij P+V ECTS Nositelj/lji SI37 Upravljanje znanjem i poduzetnitvo 2+1 4 Prof.dr.Vlado

Majstorovi SI38 Socijalna psihologija i timski rad 2+1 4 SI39 Tehnoloki razvoj i europske

integracije 2+1 4 Doc.dr.Stipe Buljan

SI40 Komunikologija 2+1 4 SI41 Osnove prava i zakonodavstvo

sigurnosti i zatite 2+1 4

SI42 Ljudski imbenici u sigurnosti 2+1 4 SI43 Medicina rada 2+1 4 SI44 Radna psihologija 2+1 4 SI45 Industrijska sociologija 2+1 4 SI46 Pravo drutva 2+1 4

10.Nastavni program obveznih predmeta dodiplomskog i diplomskog studija strojarstva

Nastavni program dodiplomskog i diplomskog studija strojarstva dan je abecednim redom za sve kolegije-obvezne i izborne.

SO064 Alati i naprave (2+1) ECTS: 5 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1DD Smjer studija: proizvodno inenjerstvo Semestar:Zimski Nositelji:prof.dr.sc. Himzo uki/prof.dr.sc. Vlado Prusina Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana Sadraj predmeta: Funkcija alata i vrste istih, geometrija reznih alata i utjecajni parametri na geometriju i oblik reznih alata. Vrste alatnih materijala i prednosti primjene pojedinih.Svrha nanoenja prevlaka na rezne dijelove alata i vrste prevlaka. Funkcija i vrste prihvata za alate te specifinosti prihvata za obradu na CNC strojevima.Tokarski nozevi i nozevi za blanjanje. Profilni tokarski nozevi.Svrdla s ravnom i krivolinijskom otricom. Alati za duboko buenje. Uputala i razvrtai. Glodala svih namjena. Igle za provlaenje i upotreba istih za obradu vanjskih povrina.Alati za izradu navoja. Alati za izradu zupanika i kinematika izrade.Alati s nedefiniranom geometrijom tj. brusevi. Modularni vieoperacijski rezni alati i kombinirani rezni alati.Funkcija naprava i dijelovi naprava. Standardni i unificirani dijelovi naprava.Izvedba naprava prema vrsti operacije strojne obrade. Pneumatske, hidraulike i naprave s plastinom masom. Montano- demontane naprave te specifinosti i povoljnosti naprava za obradu na CNC strojevima. Materijali za alate i naprave.Funkcija alata (tanci) s i bez razaranja materijala (lima). Rezni i ostali dijelovi alata.Proraun reznih, noseih dijelova i zazora. Povoljnost primjene standardnih dijelova. Naini smanjenja potrebne sile za obradu te proraun potrebne sile pree.Optimalizacija iskoritenja trake. Naini automatskog posmaka trake i koritenje robota kod vie operacijske izvedbe izratka.Proces savijanja lima i utjecajni parametri. Povratni kut i razvijena duina trake te proraun sile za savijanje. Razne izvedbe alata za savijanje.Proces dubokog vuenja, utjecajni parametri i proraun istih. Izvedba alata za

Studij strojarstva

26

duboko vuenje. Proces dubokog vuenja s promjenom debljine stijenke i izvedba alata za isto.tancanje na specijalnim CNC strojevima. Naini hladnog istiskivanja i prednosti istog. Kombinirani alati. Cilj predmeta: Upoznavanje s konstruiranjem i izradom svih vrsta reznih alata i naprava, kao i s konstruiranjem i izradom alata za plastinu deformaciju s i bez razaranja materijala, kao i sloenih kombiniranih alata te specijalnih alata za izradu samih alata. Literatura: Rebec, B.: Rezni alati, kolska knjiga, Zagreb, 1993. Rebec, B.: Naprave, liber,script, Zagreb, 1992. Rebec, B.: tance I & tance II, liber,script, Zagreb, 1990.

SO032 Automatizacija proizvodnje (3+2) ECTS: 5 Studijski program: Strojarstvo Godina: 3DD/2D Smjer studija: Proizvodno inenjerstvo,Mehatronika Semestar: Ljetni Nositelji: prof.dr.sc. Snjeana Rezi Status kolegija: Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: Uvod u automatiku. Sustavi i koncepti upravljanja i regulacije. Matematiko modeliranje sustava. Linearizacija modela. Analiza u vremenskom podruju: pobudne funkcije, prijenosne funkcije, vremenski odzivi. Analiza u kompleksnom podruju. Laplaceova transformacija Algebra blokova. Analiza u frekvencijskom podruju. Osnovna dinamika svojstva automatskih sustava. Stabilnost, tonost, upravljivost, mjerljivost. Kriteriji sinteze regulacijskih sustava. Servomehanizmi. Metoda prostora stanja. Simulacijsko modeliranje automatskih sustava. Primjeri automatizacije proizvodnih sustava. Cilj predmeta: Upoznavanje s osnovama i projektiranjem automatskog upravljanja i regulacije proizvodnih sustava i procesa. Literatura: urina,T.:Automatska regulacija, kolska knjiga, Zagreb, 1990.Novakovi, B.: Regulacijski sistemi, Sveuilina naklada d.o.o., Zagreb, 1990. Rezi,S.Lonar,Z.: Sustavi automatskog upravljanja i regulacije, Sveuilite u Mostaru, Mostar, 1999., Novakovi,

SO052 Automatska regulacija (2+3) ECTS: 5 Studijski program: Strojarstvo Godina: 3DD/ID Smjer studija: Mehatronika,Dizajn konstrukcija Semestar: Ljetni Nositelji: prof.dr.sc. Snjeana Rezi Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: Povijesni nastanak i razvoj automatike, znaaj automatizacije za funkcioniranje modernog drutva.Podjela automatizacije: upravljanje, regulacija i voenje..Matematiki pristup dinamikim sustavima i usporedba metoda.Analiza sustava u vremenskom podruju.Analiza sustava u podruju kompleksne varijable i Laplaceova transformacija, prijenosna funkcija, algebra blokova.Analiza sustava u frekvencijskom podruju: sinusna prijenosna funkcija, Nyquistov diagram, Bodeovi dijagrami.Regulacijski objekti..Regulacijski ureaji.Analiza regulacijskog djelovanja.Sinteza regulacijskog djelovanja.Digitalni sustavi upravljanja.Primjena raunala u automatici.Primjeri primjene automatike s posebnim osvrtom na strojarstvo.

Studij strojarstva

27

Cilj predmeta: Upoznavanje s temeljnim principima automatske regulacije. Prikaz metoda analize i sinteze, te elemenata automatike. Povezivanje teoretskog pristupa s realnim automatskim sustavima koji nas okruuju. Literatura:1. urina, T.: Automatska regulacija, kolska knjiga, Zagreb 2. Novakovi, B.: Metode voenja tehnikih sustava, kolska knjiga, Zagreb 3. S.Rezi, Z.Lonar: Automatski sustavi upravljanja i regulacije, Sveuilite u Mostaru, Mostar 1999. 4.Grantham,W.J.; Vincent, T.L.: Modern Control Systems Analysis and Design, John Wiley & Sons, 1993.

SO084 CAD/CAM sustavi (2+2) ECTS: 4 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1D Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar:Ljetni Nositelji:prof.dr.sc. Milenko obad Status kolegija:struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: CAD sustavi. Komponente CAD sustava. Proizvodnja podrana raunalom CAM. NC I CNC strojevi, Glavni elementi CNC strojeva: mjerni sustavi, prigoni, upravlja?ka ra?unala. Karakteristike upravlja?kih ra?unala CNC strojeva. Programiranje CNC strojeva. Runo programiranje. Programiranje u CAD/CAM sustavima. CAD modeliranje s obzirom na generiranje NC programa. Integracija CAD i CAM sustava. Suelja CAD/CAM sustava. Primjena CAD/CAM sustava kod projektiranja i izrade sloenih dijelova. Generiranje putanje alata za postupke brze izrade prototipa. Rukovanje obracima i alatima. Sustavi nadzora. Programabilni kontroleri. Automtska regalna skladita. Roboti i manipulatori. Cilj predmeta: Upoznavanje mogunosti primjene raunala u proizvodnji s naglaskom na programiranje CNC alatnih strojeva. Savladavanje osnova programiranja u CAD/CAM sustavima. Literatura: Obad, M.: CAD/CAM tehnologije, Sveuilite u Mostaru, Mostar, 2009., Stark, J., Managing CAD/CAM Implementation, Organisation and Integration, McGraw Hill, 1998., Altintas, Y.: Manufacturing Automation, Cambridge University Press, Cambridge 2000. R. Cebalo: Obradni sustavi, Vedograf, Zagreb 2000.

SO038 vrstoa konstrukcija (2+2) ECTS: 4 Studijski program: Strojarstvo Godina: 3DD Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar: Zimski Nositelji: prof.dr.sc. imun Bogdan Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: tapne i okvirne konstrukcije. Matrine metode analize. matrice krutosti osno-optereenog tapa i tapa optereenog na uvijanje. Matrice krutosti tapa opterenog na savijanje. matrice krutosti tapa optereenog kombinacijom rastezanja, savijanja i uvijanja. Rotilji i ravninski okviri i reetke. Prostorne reetke i okviri. Uvijanje neokruglih tapova. uvijanje tankostjenih zatvorenih presjeka. uvijanje tankostjenih otvorenih presjeka. primjeri analize tapnih i okvirnih konstrukcija. Osnovni pojmovi

Studij strojarstva

28

geometrije ploha. Elementi savijanja ploa. Savijanje krunih prstenova. savijanje krunih ploa. Savijanje pravokutnih ploa. temeljna razmatranja o ljuskama. membranska naprezanja u osnosimetrinim ljuskama. savijanje cilindrinih ljuski. Savijanje strmih ljuski, tlane posude. primjeri analize plonih konstrukcija. Zamor materijala. uvod u mehaniku loma. Europski propisi o nosivim konstrukcijama. Cilj predmeta: Osposobiti studenta za analizu tapnih i plonih konstrukcija kao i za proraun vrstoe tih konstrukcija ukljuujui primjenu relevantnih propisa. Literatura:1. Alfirevi, I.: Linearna analiza konstrukcija, FSB, Zagreb, 1999. 2. Alfirevi, I.: Nauka o vrstoi II, Golden marketing, zagreb, 1999. 3. Timoenko,S.P.; Vojnovski-Krieger,S.: teorija ploa i ljuski, Graevinska knjiga, beograd, 1962.

SO070 Deformacijski strojevi i alati (2+2) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija: Proizvodno inenjerstvo Semestar: Zimski Nositelji: prof.dr.sc. Himzo uki Status kolegija: struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: Konstrukcijske izvedbe prea za masivno oblikovanje i oblikovanje lima.Mehanike prese, vretenaste prese. Krutost presa, analiza konstrukcijskih izvedbi. Temeljenje i utjecaj mehanikih presa na okolinu. Kovake prese. Alati za probijannje i prosijecannje, izvlaenje i oblikovanje lima, alati za kovannje, alati za istiskivannje i zapreminsko oblikovanje.Konani izvrni, upravljaki i pogonski elementi hidraulinog sustava hidraulinih prea. Cilj predmeta: Ovladavanje karakteristikama konstrukcijske grae deformacijskih strojeva sa svrhom produbljenja strunih sposobnosti studenata za projektiranje, voenje i odravanje proizvodnih jedinica i proizvodnih postrojenja. Literatura: uki,H.Konstrukcija alata Mostar,1998. Mulc, A.: Deformacijaki strojevi. FSB, Zagreb 2002. Lange, K.: Handbook of Metal Forming, Mc Graw Hill, New York 1985. Weck, M.: Werkzeugmaschinen, I, VDI Verlag, 1988.

SO078 Dijagnostika konstrukcija (2+2) ECTS: 5 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1D Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar: Zimski Nositelji:prof.dr.sc.Mehmed Behmen Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: ISO i EU normativi za certifikaciju strojarskih konstrukcija. Postupak certifikacije strojarskih konstrukcija i dokumentacija. Metode dijagnostike kvalitete konstrukcija. Definiranje naponsko-deformacionih stanja. Definiranje tribolokih karakteristika mehanikih spojeva. Dijagnoza stanja mehanikih sklopova. Dijagnostika u termoenergetici. Dijagnostika homogenosti materijala. Dijagnostika karakteristika materijala,Dijagnostika ekolokih karakteristika strojarskih konstrukcija. Cilj predmeta: Osposobiti studenta za dijagnostiku strojarskih konstrukcija.

Studij strojarstva

29

Literatura:

SO113 Ekologija i odrivi razvoj (2+2) ECTS: 5 Studij: Strojarstvo Godina: 1D Smjer studija: Sigurnost i zatita na radu Semestar: Zimski Nositelji: Izv.prof.dr. Adisa Vuina Status kolegija: Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: Kontinuirana, ispit Sadraj: Globalni problemi u zatiti okolia, uzroci i posljedice. Koncept odrivog drutva. Povezanost i interakcija izmeu ekosustava, drutva, ekonomije. ivotni vijek proizvoda I donoenje odluka. Indikatori odrivosti. Energija i klimatske promjene. Voda. Inenjeri i odrivi razvoj. Potronja materijala i otpad. Otpad. Industrijski opasni otpad. Odriva industrija. Cilj: Upoznavanje s vrstama ekolokih problema i mogunostima njihovog rjeavanja. Ukazivanje na znaaj uea inenjera u kreiranju odrivog drutva. Literatura: G.Kiely, Environmenta engineering, Mc Grow Hill, ISBN 0-07-709127-2, 1997. T.E. Graedel,2006. B.R. Allenby: Industrial ecology, ISBN 0-13-046713-8, 2003.

SO020 Elektrotehnika (2+2) ECTS: 5 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2DD Smjer studija:svi smjerovi Semestar: Ljetni Nositelji: doc.dr.sc. Ante Rezi Status

kolegija:Temeljni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: Elektrostatika: elektrino polje, potencijal, kondenzatori. Istosmjerna struja: zakoni i krugovi, rad i snaga, primjene. Elektromagnetizam: magnetsko polje, zakoni i veliine, elektromagnetska indukcija, elektrodinamika. Izmjenina struja: prijelazne pojave, izmjenini strujni krug, rad i snaga. Poluvodiki elementi: dioda, tranzistor, tiristor, trijak. Analogni sklopovi.Digitalni sklopovi.Trofazni sustav: spoj zvijezda, spoj trokut, vezani i nevezani sustavi.Transformatori.Sinkroni strojevi.Asinkroni motori.Istosmjerni strojevi.Elektromotorni pogoni.Elektrina koenja.Elektroenergetika: mrea, sustav, sigurnost i zatita. Cilj predmeta: Pruiti temeljna znanja iz osnova elektrotehnike, elektronike, elektrinih strojeva i elektromotornih pogona. Literatura:Essert, M.; Walter, Z.: Osnove elektrotehnike, Sveuilite u Zagrebu, 1990. Grilec, J. Zorc, D.: Osnove elektronike, kolska knjiga, Zagreb, 1993., 2002. Skalicki, B.: Elektromotorni pogoni, Sveuilite u Zagrebu, 1990

SO015 Elementi konstrukcija I (3+2) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija: Svi smjerovi studija Semestar:Zimski Nositelji: prof.dr.sc. Milenko Obad Status kolegija:Temeljni Preduvjeti za ispit: Uredno pohaanje predavanja i vjebi, te predani I i II program Provjera znanja: ispit

Studij strojarstva

30

Sadraj predmeta: Uvod, strojevi i strojni elementi, Optereenja i vrste optereenja strojnih elemenata, Naprezanja i deformacije strojnih elemenata, vrstoa strojnih elemenata, vrstoa oblika. Pogonska vrstoa. Sigurnost. Tolerancije mjera, oblika i poloaja. Nerastavljivi spojevi. Stezni spojevi. Zavareni spojevi. Lemljeni i lijepljeni spojevi. Zakovini spojevi. Rastavljivi spojevi. Vijani spojevi. Klinovi i pera. Zatici i svornjaci. Opruge. Elementi protoka fluida. Cilj predmeta: Upoznavanje s elementima strojeva. Analiza stanja naprezanja i deformacija elemenata strojeva. Analiza dinamike izdrljivosti elemenata strojeva. Oblikovanje i dimenzioniranje elemenata strojeva za spajanje, prijenos snage i momenta. Literatura: Decker, K.H., Elementi strojeva, Tehnika knjiga Zagreb, 1995. Opali, M. Elementi strojeva, FSB Zagreb, 2001

SO022 Elementi konstrukcija II (2+2) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar:Ljetni Nositelji:prof.dr.sc. Milenko Obad Status kolegija:Temeljni Preduvjeti za ispit: Samostalna izrada 2 konstrukcijska programa uz kolokvijalnu predaju Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: Prijenosnici snage i gibanja. Osovine i vratila. Naprezanja osovina i vratila. Dimenzioniranje osovina i vratila. Kritine brzine vrtnje. Rukavci osovina i vratila. Leajevi. Klizni leajevi. Valjni leajevi. Karakteristike leajeva. Standardi i izbor leaja. Spojke. Vrste spojki. Konstrukcijske izvedbe spojki. Remenski prijenos. Remenski prijenos s plosnatim remenom. Remenski prijenos s klinastim remenom. Remenski prijenos s nazubljenim remenom. Lanani prijenos. Vrste i konstrukcijske izvedbe lananih prijenosnika. Tarni prijenos. Vrste i konstrukcijske izvedbe tarnih prijenosnika. Ozubljeni prijenos. Osnovni zakon ozubljenja. Evolventno ozubljenje. Zupani parovi elnika. Proraun opteretivosti zupanika. Opteretivost korijena zuba. Opteretivost bokova zubi u zahvatu. Puni prijenos. Planetarni prijenos. Cilj predmeta: Upoznavanje karakteristika, nain dimenzioniranja, te konstrukcija elemenata strojeva za prijenos snage i gibanja. Literatura: Decker, K.H., Elementi strojeva, Tehnika knjiga Zagreb, Obermit,E: Ozubljenja i zupanici, SNL, Zagreb. Opali, M. Prijenosnici snage i gibanja, HDESK, Zagreb.

SO110 Ergonomija i sigurnost (2+2) ECTS: 6 Studij: Strojarstvo Godina: 1D Smjer studija: Sigurnost i zatita na radu Semestar: Zimski Nositelji: Izv.prof.dr. Adisa Vuina Status kolegija: Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: Kontinuirana Sadraj predmeta: Povijesni pregled razvoja biomehanike i ergonomije. Dimenzijski odnosi ovjekova tijela. Harmonijska krunica. Antropometrija u ergonomiji. O harmoniji u ovjeka. Metode odreivanja segmentalnih masa. Harmonijska ralamba

Studij strojarstva

31

antropometrijskih podataka. Dinamike antropomjere. Kompjuterizirana antropodinamika. Metode analize rada ovjeka. Toplinska izmjena izmeu ovjeka i okolia. Cilj: Upoznavanje s osnovnim pojmovima ergonomije. Promatranje ovjeka u njegovom mehanikom okruenju. ovjekov rad (i njegovo gibanje) i mogua prosudbe teine rada ili izabranog gibanja. Literatura: O. Mufti, D. MIli, Ergonomija i sigurnost, Zagreb, IPEOZ, 2000.

SO003 Fizika (3+3) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1DD Smjer studija: Svi smjerovi studija Semestar: Zimski Nositelji: prof.dr.Zoran Primorac Status kolegija:Temeljni Preduvjeti za ispit: Uredno pohaanje nastave i predane vjebe Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: O fizici prirodna, eksperimentalna znanost. Mjerenje fizikalnih veliina. Newtonovi zakoni mehanike.Dinamika estice. Rad, energija, snaga. zakon sauvanja. Newtonov zakon gravitacije. Sustav estica. Kruto tijelo. Vrtnja krutog tijela. Inercijski sustavi. Specijalna teorija relativnosti. Ekvivalencija mase i energije. Mehanika fluida: tlak, uzgon; jednadba kontinuiteta i Bernulijeva jednadba; viskoznost. Elektrini naboj. Elektrino polje, potencijal i napon. Gausov zakon. Elektrina struja. Elektromagnetizam. Toplina. Temperatura i kinetika energija molekula. Harmoniki oscilator. Energija kod titranja. Valno gibanje. karakteristine pojave kod valnog gibanja. Zvuk. Energija i intezitet zvuka. Ultrazvuk. Optika. osnovne veliine i zakoni fotometrije. Osnovni zakoni geometrijske optike. Zrcala i lee. Pogreke lee. Fizikalna optika. Interferencija i ogib svjetlosti. Optika reetka. Polarizacija svjetlosti. Cilj predmeta: Nauiti studente razumijevanju osnovnih fizikalnih zakonitosti koji su temelj mnogih inenjerskih predmeta studija. Literatura: Cindro, N.: Fizika 1, kolska knjiga Zagreb, 1991. ili Kulii, P.: Mehanika i toplina, kolska knjiga, Zagreb, 1995. Grbac, M; Raa-Ljubi, L.: Zadaci iz mehanike i hidromehanike, FESB, Split ,1991. Raa-Ljubi, L.; Vuletin, J.; Tudori-Ghemo, J.; Botri, S.: Praktikum iz ope fizike (I dio), FESB-Split, 1990.Hen-Bartoli V.; Kulii, P.: Valovi i optika, kolska knjiga Zagreb, 1989. Vuletin, J.: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, oplina, Atomi), FESB, Split, 1996. Vuletin, J.; i dr.: Praktikum iz Fizike II, FESB, Split, 1993.

SO061 Fleksibilni obradni sustavi (2+1) ECTS: 5 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1D Smjer studija: Proizvodno inenjerstvo Semestar: Zimski Nositelji: prof.dr.sc. Ante Mikovi Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: Uvod i osnove fleksibilne proizvodnje.Tehnoloki prostor, izvedbe i izbor suvremenih obradnih sustava.Osnovne predpostavke i cilj automatske izmjene alata (AIA).Osnovne predpostavke i cilj automatske izmjene obradaka (AIO).Horizontalni i vertikalni glodai obradni centar.Horizontalni i vertikalni tokarski obradni centar.FO, FOS i neprilagodljivi obradni sustavi.Nadzor i dijagnostika FOS-a.Simulacija FOS-a ,

Studij strojarstva

32

osvrt na CIM koncept i IPS.Osnove digitalizacije i CAD/CAM izrada dijelova.Integrirani oblici numeriki upravljanih strojeva: DNC, FMS, IMS, BMS. Fleksibilni sustavi u oblikovanju metala deformiranjem.Fleksibilnost proizvodnje i postindustrijsko drutvo.Posebnosti fleksibilnih procesa u kovakoj proizvodnji.Elementi fleksibilne kovake linije. Cilj predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama fleksibilne automatizacije. Razumijevanje nove uloge tehnologa u obradnim sustavima i upoznavanje s alatima za uinkovito projektiranje, simulaciju i primjenu fleksibilnih obradnih sustava. Literatura:J. Bali: Contribution to integrated manufacturing, DAAAM International, Vienna 1999. Cebalo, R.: Obradni sustavi, vlastito izdanje, Zagreb, 2000.

SO100 Industrijsko inenjerstvo (2+2) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija: Industrijsko inenjerstvo i menedment Semestar:Ljetni Nositelji:prof.dr.sc. Dragan ovi/prof.dr.sc. Vlado Majstorovi Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana Sadraj predmeta: Razvoj i znaaj industrijske proizvodnje i inenjerstva.Zadaci industrijskog inenjerstva ( IE). Poslovni i proizvodni procesi, funkcije i integracije u procesima.Strukturna analiza procesa.Modeliranje, projektiranje, eksploatacija, odravanje i upravljanje procesima. Reinenjering.Menadment: poslovni i proizvodni.Menadment: strateki, taktiki, operativni.Inenjerska ekonomija.Menedment ljudskih potencijala i alati IE-a.Kontrola i upravljanje kvalitetom. Odravanje.Logistika i logistiki lanci. Ekologija.Matematiko programiranje, teorija igara.Teorija zaliha, mreno planiranje.Simulacijsko modeliranje. Teorija redova ekanjaInformacijske tehnologije u IE-u. Trendovi razvoja IE-a. Cilj predmeta: Razumijevanje ciljeva industrijskog inenjerstva (IE) i njegova znaaja za stanje i razvoj gospodarstva; poznavanje glavnih podruja znanja IE-a, Literatura: Maynard's Industrial Engineering Handbook, 5th ed., ed. K.B. Zandin, McGraw-Hill, New York, 2001. aki,N., Olui,., Beni,D.,: Operacijaska istraivanja, Fakultet za pomorstvo i saobraaj Sveuilita u Rijeci, Rijeka 1988. Grupa autora: Inenjerski prirunik IV, kolska knjiga , Zagreb,2002.

SO033Industrijska praksa (0+6) ECTS: 3 Studijski program: Strojarstvo Godina: 3DD/1D Smjer studija: svi smjerovi Semestar:Ljetni Nositelji:prof.dr.sc. Vojo Viekruna Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: struno izvjee Sadraj predmeta: Struna praksa izvodi se nakon tree godine dodiplomskog studija i prve godine diplomskog studija tijekom ljetnih mjeseci. Praksa traje mjesec dana. Sadraj prakse definira se studentskim usmjerenjima posebnim zadatkom. O obavljenoj praksi student je duan izraditi struno izvjee s prikazom obavljenog posla. Struna praksa izvodi se u poduzeima, radionicama i ustanovama s naglaskom na smjer studija. Cilj predmeta: Stjecanje praktinih znanja i vjetina u poduzeima ili ustanovama.

Studij strojarstva

33

SO089 Industrijski dizajn (2+2) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar: Ljetni Nositelji: izv.prof.dr.Adisa Vuina Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja:kontinuirana, ispit Sadraj predmeta: Definicija i primjena industrijskog dizajna. Povijesni pregled. Suvremeni industrijski dizajn. Industrijski dizajn spoj umjetnosti i industrije. Osnove teorije oblika. Proces razvoja dizajna proizvoda. Uloge funkcije, forme i strukture. Praenje, analiza i unapreivanje dizajna u toku distribucije, promocije i prodaje proizvoda. Image tvrtke. Poslovna etika i autorska prava. Cilj predmeta: Upoznati studente s temeljnim pojmovima i metodama industrijskog dizajna. Literatura: Quarante D., Osnove industrijskog dizajna, Sveuilina naklada Zagreb, 1991., Ulrich-Eppinger, Product design and development, 2008

SO088 Industrijski i mobilni roboti (2+2) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar:Ljetni Nositelji: prof.dr.sc. Snjeana Rezi Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: Znaaj proizvodnje materijalnih dobara, te mjesto i uloga robotike u modernoj proizvodnji.Razvoj robotike kroz povijest. Znaajke robota i njegovi podsustavi. odruja primjene i klasifikacija robota. Statistiki pokazatelji primjene robota.Mehaniki sustav robota.Energetski sustav robota.Mjerni sustav robota.Upravljaki sustav robota.Kinematiki model robota.Planiranje kinematike gibanja robota.Dinamiki model robota.Voenje robota - koncepti i analiza povratne veze.Programski jezici za robote.Mobilni roboti.Ekonomski pokazatelji opravdanosti uvoenja robota. Cilj predmeta: Upoznavanje s radom i primjenom robota. Osposobljavanje studenata za programiranje i planiranje primjene robota za razliite aktivnosti. Literatura:1. T. urina, M. Crnekovi: Industrijski roboti, K, Zagreb, 1990.2. K.S. Fu, R.C. Gonzalez, C.S.G. Lee: ROBOTICS Control, Sensing, Vision and Intelligence, McGraw-Hill, 19873. J.J. Craig: Introduction to Robotics , Mechanics & Control, Addison-Wesley, 1986.

SO097Informacijske tehnologije i poduzetnitvo (2+2) ECTS: 4 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija: Industrijsko inenjerstvo i menadment Semestar:Zimski Nositelji: prof.dr.sc. Vlado Majstorovi Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana,ispit Sadraj kolegija:Uvod. Pojam i znaaj informacijske tehnologije. Trendovi informacijske tehnologije. Informacijska tehnologija i poslovanje. Arhitektura informacijske tehnologije.

Studij strojarstva

34

Informacijski sustav u poslovanju. Informacijski sustavi za potporu menadmentu. Sustavi za potporu odluivanju. Informacijska tehnologija i poduzetnitvo. Uloga i znaaj poduzetnitva. Podruje djelovanja poduzetnika. Nove mogunosti poduzetnika i pripreme za prijelaz na elektroniko poslovanje. Planiranje i pokretanje elektronikog poslovanja. Internet kao novi kanal distribucije proizvoda poduzetnika. Aktivnosti poduzetnika u svijetu elektronikog poslovanja. Trite i informacije o tritu prije poetka poduzetnikog pothvata. Marketinke aktivnosti poduzetnika. Poduzetnitvo i etika. Cilj kolegija:Upoznati se s temeljnim aspektima informacijske tehnologije sa stajalita stvaranja, razvoja i poslovnih ansi u svijetu globalizacije s posebnim osvrtom na njene mogunosti i primjenu u podruju poduzetnitva. Literatura:V.Sria, M.Spremi, Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha, Sinergija, Zagreb, 2000.V. eri, M. Varga, Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004. . Panian, Internet i malo poduzetnitvo, Informator, Zagreb, 2000.J. Deeljin i dr., Poduzetniki menadment, M.E.P. Consult, Zagreb, 2002.J. Mishra, A. Mohanty, Design of Information Systems - a Modern Approach, Alpha Science,Bhabaneswar, 2000. Dopunska literatura:M.L. Tushman, P. Anderson, Managing Strategic Inovation and Change, Oxford University Press, 1977.V. Sria, J, Mller, Put k elektronikom poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2001.G. Curtis, D. Cobham, Bussiness Information Systems -Analysis, Design and Practice, Prentice Hall, Harlow, 2002.

SO104 Inteligentni CAD sustavi (2+2) ECTS:6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1D Smjer studija: Mehatronika Semestar:Ljetni Nositelji: izv.prof.dr.sc. Milenko Obad Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: Historijski pregled razvoja CAD sustava. Proces razvoja proizvoda. Proces konstruiranja. Raunalom podrano konstruiranje (CAD). CAD u procesu konstruiranja. CAD sutavi. Komponente klasinih CAD sustava. Postojea ogranienja klasinih CAD sustava. Trendovi razvoja CAD sustava. Temeljni koncepti inteligentnih tehnologija. Umjetna inteligencija. Ekspertni sustavi. Znaajke inteligentnih sustava. Podruja upotrebe inteligentnih sustava. Arhitektura ekspertnih sustava. Temeljna konfiguracija. Baza znanja i baza podataka. Razvojni dio i modul za uenje. Inteligentni CAD sustavi (ICAD). ICAD sustavi temeljeni na metodologiji Case based Reasoning. Problemi ICAD sustava. Primjeri primjene ICAD sustava. Cilj predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama i razvitkom inteligentnih CAD sustava s osvrtom na primjenu u inenjerstvu. Literatura: Obad, M., Dizajn proizvoda uz podrku raunala, Sveuilite u Mostaru, 2004. Obad, M., CAD/CAM tehnologije, Sveuilite u Mostaru, 2009., Pham, D. T., Artificial Intelligence in Design, Springer-Verlag, London, 1991.

SO005 Inenjerska grafika i CAD (2+3) ECTS: 4 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1DD Smjer studija: Svi smjerovi studija Semestar: Zimski Nositelji: pred.mr.sc. Karmela Mileti Status kolegija:Temeljni Preduvjeti za ispit: Provjera znanja: kontinuirana

Studij strojarstva

35

Sadraj predmeta: Pojam i vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje na dvije i vie ravnina. Projiciranje toke, pravca i ravnine. Meusobni poloaji: toka na pravcu, pravac i toka u ravnini. Sutranice i priklonice. Prelaganje projicirajue ravnine. Presjeci rotacijskih tijela (valjka, stoca i sfere) projicirajuom ravninom.Prostorna predodba skiciranje u izometriji,. Normizacija i norme; crte, tehniko pismo, formati papira, mjerila..Osnovni pojmovi i pravila projiciranja ISO 128. Prostorno predoavanje.Jednodijelni model (skiciranje u izometrijskoj projekciji). Skiciranje u ortogonalnoj projekciji. Preporuke pri predoavanju oblika; pojednostavnjenja. Sklop (samostalno skiciranje svih pozicija u ortogonalnoj projekciji u presjeku i pogledu).Kotiranje ISO 129. Oznake kvalitete povrinske hrapavosti (obrada) na tehnikim crteima Raunalna grafika i geometrija elementi grafike, 2D krivulje, transformacija koordinata, projekcije. Raunalna grafika2D CAD.Koritenje raunala u izradi tehnike dokumentacije. Raunalna grafika2D CAD. Tolerancije i dosjedi na radionikim i sklopnim crteima. Tolerancije oblika i poloaj;oznake na tehnikim crteima. Simboli. Jednodijelni model (radioniki crte izraditi raunalom; predaja programa uz kolokvij na vjebama). Opremanje tehnike dokumentacije. Cilj predmeta: Upoznavanje s tehnikim normama, prostornim zorom, ortogonalnim projiciranjem, presjecima, kotiranjem, te pravilima za cjelovito opremanje tehnike dokumentacije. Primjena raunala pri izradi tehnike dokumentacije. Stjecanje znanja neophodnih za inenjersku komunikaciju crteom. Literatura:M. Opali, M. Kljajin, S. Sebastijanovi: Tehniko crtanje, Zrinski d.d., akovec, 2003. Z. Herold: Inenjerski prirunik, Inenjerska grafika, kolska knjiga, Zagreb, 1994. K. Horvati- Baldasar, I. Babi: Nacrtna geometrija, Sand d.o.o., Zagreb 2001.

SO051 Kinematika i dinamika mehanizama (2+1) ECTS: 7 Studijski program: Strojarstvo Godina: 3DD Smjer studija: Mehatronika Semestar:Zimski Nositelji:prof.dr.sc. Remzo Dedi Status kolegija:struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana,ispit Sadraj predmeta: Cilj i zadaa teorije mehanizama. Definicije mehanizama i strojeva. Kratki povijesni pregled teorije mehanizama. Strukturna analiza mehanizama. Kinematiki par. Stupnjevi slobode gibanja. Kinematiki lanci. Oblikovanje mehanizama.Analitiko i grafiko odreivanje brzina i ubrzanja toaka mehanizama. Trenutni polovi brzina. Uvod u dimenzionalnu sintezu tapnih mehanizama. Sinteza mehanizama za koordiniranje gibanja pogonskog i radnog lana.Grafike i analitike metode sinteze. Sinteza mehanizama s vie zadanih poloaja.Brzopovratni mehanizam,Mehanizmi za pravocrtno voenje.Krivuljni mehanizmi. Kinematika analiza. Zupaniki mehanizmi s nepominim osima. Epicikliki prijenosnici s jednim ili dva stupnja slobode. Diferancijalni mehanizmi. Dinamika mehanizama.Odreivanje inercijskih sila. Kinetostatika mehanizama. Dinamika pogonskog lana. Utjecaj trenja na gibanje mehanizama.Jednadba gibanja mehanizma. Analiza sila kod nekih tipova mehanizama. Uravnoteavanje mehanizma.Kinematika i dinamika motornog mehanizma.Numerike metode rjeavanja mehanizama. Cilj predmeta: Osposobljavanje studenata za rjeavanje ininjerskih zadataka koji ukljuuju kinematiku i dinamiku mehanizama, strojeva, vozila, robota i manipulatora i sl.

Studij strojarstva

36

Literatura:Husnjak, M., Teorija mehanizama. 2003, Shigley, J. E., Uicker, J. J., Theory of Machines and Mechanisms, McGraw-Hill Book Co. 1995. Parviz, E. N., Computer Aided Analysis of Mechanical Systems, Prentice Hall, New Jersey, 1988.

SO083 Konstruiranje alata (2+2) ECTS: 5 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija:Dizajn konstrukcija Semestar: Ljetni Nositelj: Prof.dr.sc.Himzo uki Status kolegija: Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana Sadraj predmeta: Podjela alata, alati za probijanje i prosjecanje ( naini voenja alata, konstrukcija alata za probijanje i prosjecanje, raspored reznih elemenata, dimenzioniranje trake, dimenzioniranje izvrnih dijelova alata,, proraun izvrnih dijelova alata, izbor zazora i tolerancija izrade alata, fino probijanje i prosjecanje, odreivanje teita alata, zatita alata od loma), standardni elementi alata (standardni elementi alata i probojca, elementi za vezivanje alata, kuita za alat, stubne voice, cilindrini rukavci), konstruktivna i idejna rjeenja alata za probijanje i prosjecanje, alati za duboko izvlaenje (odreivanje broja i dimenzija pripremka, odreivanje broja operacija i dimenzija po operacijama, opi pristup konstrukciji alata za izvlaenje, dimenzioniranje izvrnih dijelova alata), konstruktivna i idejna rjeenja alata za izvlaenje, alati za istiskivanje, alati za savijanje, alati za kovanje, specijalni alati. Cilj predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno konstruiranje alata. Literatura: uki H.: Konstrukcija alata , Mostar 1998.godine,

SO037 Konstruiranje mehanizama (2+2) ECTS: 5 Studijski program: Strojarstvo Godina: 3DD Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar: Zimski Nositelji: prof.dr.sc. Remzo Dedi Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana Sadraj predmeta: Uvod. Cilj i zadaa teorije mehanizama.Definicije mehanizama i strojeva.Temeljna saznanja o strukturi mehanizama.Nii kinematiki parovi.Podjela mehanizama.Strukturna analiza mehanizama:klipni mehanizam, zglobni etverokut,slieni kinematiki lanci.Grafiko odreivanje putanja, brzine i ubrzanja pokretnih lanova mehanizma. Grublerov kriterij o stanju pokretljivosti kinematikog lanca. Sinteza zglobnih mehanizama. Robertsov teorem. Relativni trenutani centri. Dinamika analiza mehanizama. Uravnoteenje mehanizama. Cilj predmeta: Osposobljavanje studenata za rjeavanje ininjerskih zadataka koji ukljuuju kinematiku i dinamiku mehanizama, strojeva, vozila, robota i manipulatora i sl. Literatura:Husnjak, M., Teorija mehanizama. 2003, http:\\newton.fsb.hr/mehanizmi (biljeke s predavanja) Shigley, J. E., Uicker, J. J., Theory of Machines and Mechanisms, McGraw-Hill Book Co. 1995. Parviz, E. N., Computer Aided Analysis of Mechanical Systems, Prentice Hall, New Jersey, 1988.

SO035 Konstruiranje pomou raunala CAD (2+2) ECTS:4 Studijski program: Strojarstvo Godina: 3DD Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar: Zimski

Studij strojarstva

37

Nositelji: izv.prof.dr.Milenko Obad Status kolegija:Temeljni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana Sadraj predmeta: CAD sustavi u razvoju proizvoda. Mogunosti uporabe CAD aplikacija u raznim fazama razvoja i ivotnog vijeka proizvoda. Napredna uporaba CAD modeliranja. Modeliranje elemenata konstrukcija. Modeliranje zavarenih konstrukcija. Modeliranje dijelova od lima. Parametarsko modeliranje. Analiza tolereancija. Analiza sklopa. Interakcija izmeu komponenti. Masene karakteristike: masa, momenti inercije, teite. Analiza konstrukcija: statika, kinematika, dinamika, zamor materijala. Mehanizmi. CAD moduli u proizvodnji: generiranje NC koda. Osnove razmjene podataka izmeu inenjera uporabom CAD programskih aplikacija. Uloga i nain uporabe alata i razvojnih okruenja za prilagoavanje programskih aplikacija. Cilj predmeta: Upoznati studente s CAD programskim aplikacijama i s modulima koji su dio CAD aplikacija. Literatura: Obad, M., CAD/CAM tehnologije, Sveuilite u Mostaru, 2009.

SO086 Konstruiranje strojeva i opreme (2+2) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina: 2D Smjer studija: Dizajn konstrukcija Semestar: Zimski Nositelji: prof.dr.sc. Ante Mikovi Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana,ispit Sadraj predmeta: Uvod, znaaj, podjela i izbor alatnih strojeva.Osnove projektiranja i konstrukcije alatnih strojeva.Elementi i sklopovi temeljenja i noenja kod alatnih strojeva.Elementi i sklopovi alatnih strojeva namijenjeni voenju pominih dijelova.Glavni prigoni alatnih strojeva.Posmini prigoni alatnih strojeva.Pomoni ureaji alatnih strojeva.Modularna gradnja alatnih strojeva i sustava - radne, posmine i pomone jedinke, transport obradaka.Materijali elemenata i sklopova alatnih strojeva.Primjena CAD/CAM sustava kod projektiranja i konstrukcije alatnih strojeva.Alatni strojevi s paralelnim kinematikim strukturama.Projektiranje i konstrukcija visokodinamikih alatnih strojeva.Statika, dinamika i toplinska krutost alatnih strojeva.Ispitivanje tonosti i funkcionalnosti alatnih strojeva.Odravanje i remont alatnih strojeva. Cilj predmeta: Upoznati studente s osnovama projektiranja i konstrukcije alatnih strojeva, s elementima i sklopovima temeljenja, noenja i voenja, glavnim i posminim prigonima te pomonim ureajima alatnih strojeva. Pokazati primjenu CAD/CAM sustava kod projektiranja i konstrukcije alatnih strojeva. Literatura: Cebalo, R.: Alatni strojevi, vlastito izdanje, Zagreb, 2000. Zdenkovi, R. : Atlas alatnih strojeva, Sveuilina naklada, Zagreb, 1991. Cebalo, R.: Alatni strojevi i obradni sustavi, vlastito izdanje, Zagreb, 2000.

SO101 Konstrukcijski elementi robota (2+2) ECTS: 7 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1D Smjer studija: Mehatronika Semestar: Zimski Nositelji: izv.prof.dr.sc. Adisa Vuina Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana,ispit

Studij strojarstva

38

Sadraj predmeta: Principi grae robota i manipulatora. Podjela. Osnovni elementi. Postolja. Funkcija i izvedbe. Prigoni robta i manipulatora. Klasifikacija i principi djelovanja. Zglobovi. Spojke. Hvatai. Konstrukcija hvataa. Osnove dimenzioniranja elemenata robota i manipulatora. Cilj predmeta: Upoznavanje sa osnovnim konstrukcijskim elementima robota Literatura:Angeles,J.Fundamentals of Robotics mechanical systems, Springer Verlag,2002.

SO068 Kontrola kvalitete (2+2) ECTS: 6 Studijski program: Strojarstvo Godina:1D Smjer studija: Proizvodno inenjerstvo Semestar:Ljetni Nositelji:prof.dr.sc. Vlado Majstorovi Status kolegija:Struni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: kontinuirana,ispit Sadraj predmeta: Temeljne postavke suvremene kontrole kvalitete. Razvoj statistikih metoda kontrole kvalitete.Trokovi kvalitete. Trokovi kontrole. Izbor metode kontrole. Uzorkovanje. Planovi uzorkovanja.Planovi uzorkovanja za atribute. AQL, AOQL i LQ koncepcija. Planovi uzorkovanja prema normi HRN ISO 2859.Matematska osnova planova uzorkovanja. Nain raunanja toaka OC i AOQ krivulje. Raunanje rizika. Indeks kvalitete dobavljaa.Planovi uzorkovanja za varijable. Planovi uzorkovanja prema normi ISO 3950. s-metoda.Planovi uzorkovanja za varijable: R-metoda, sigma-metoda. Lot-plot ispitna karta.Uvod u SPC. Osjetljivost kontrolnih karata. Primjena. Vrste varijacija. Proces "pod kontrolom".Kontrolne karte za varijable. Shewhart-ove kontrolne karte.Kontrolne karte za atribute.Taguchi-jeva funkcija gubitaka. Sposobnost procesa. Indeksi sposobnosti procesa.Sposobnost mjernog sustava. Odreivanje R&R primjenom kontrolnih karata.Metode poboljavanja kvalitete. FMEA analiza.Pareto analiza. "Brainstorming". Ishikawa dijagram.Metodologija poboljavanja kvalitete "est sigma".Primjena SPC i SQC softverskih paketa. Cilj predmeta:Osposobljavanje studenata za praktinu primjenu suvremenih metoda kontrole kvalitete Literatura:1. E.L.Grant, R.S.Leavenworth, Statistical Quality Control, McGraw-Hill, New York, 1988. 2. Feigenbaum, Total Quality Control, McGraw-Hill, 1991. 3. F.W.Breyfogle, "Implementing Six Sigma", John Wiley & Sons, 1999.

SO001 Matematika 1 (3+3) ECTS: 8 Studijski program: Strojarstvo Godina: 1DD Smjer studija: Svi smjerovi studija Semestar: Zimski Nositelji: prof.dr.sc. Radoslav Gali Status kolegija:Temeljni Preduvjeti za ispit: nema Provjera znanja: ispit Sadraj predmeta: BROJEVI: realni brojevi, kompleksni brojevi. LINEARNA ALGEBRA: Matrice i matrine operacije, rang matrice. Rjeavanje sustava linearnih jednadbi, Gaussova eliminacija, Kronecker-Capellijev teorem. Inverzna matrica, determinante. VEKTORSKA ALGEBRA: osnovne operacije s vektorima, linearna nezavisnost vektora, vektorski produkti i primjene. ANALITIKA GEOMETRIJA: pravac, ravnina i primjene. FUNKCIJE REALNE VARIJABLE: naini zadavanja funkcija, pregled elementarnih funkcija, limes, neprekidnost, asimptote. DERIVACIJA I PRIMJENE: Pojam derivacije, pravila deriviranja, diferencijal, implicitno deriviranje, parametarsko deriviranje, vie

Studij strojarstva

39

derivacije i diferencijali, teoremi srednje vrijednosti, monotonost, ekstremi, zakrivljenost, ispitivanje toka funkcije.NIZOVI I REDOVI: niz realnih brojeva, red realnih brojeva, niz funkcija, red funkcija, Taylorov red. Cilj predmeta: Usvojiti matematike alate potrebne za smjerove studija strojarstva. Literatura:Krn

fsr mostar npp sveucilisni studij strojarstva

Documents