studijski program sveucilisni preddiplomski studij hr

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ GRAEVINARSTVA

STUDIJSKI PROGRAM

www.gfos.hr Crkvena 21, 31 000 Osijek tel: 031/540 070 fax: 031/ 540 071 Drinska 16a, 31 000 Osijek tel: 031/274 377 fax: 031/ 274 444

Osijek, oujak 2005. godineSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

1



SADRAJ1 Uvod1.1 Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek 1.1.1 Kratki pregled povijesnog razvoja fakulteta 1.1.2 Dosadanja iskustva u provoenju visokokolskih obrazovnih programa 1.1.3 Sudjelovanje u ivotu zajednice 1.1.4 Meunarodna suradnja 1.2 Razlozi za pokretanje studija 1.2.1 Potrebe trita rada 1.2.2 Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama 1.2.3 Usporedivost s programima inozemnih visokih uilita 1.3 Potencijalni partneri izvan visokokolskog sustava 1.4 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

2 Opi dio2.1 Naziv studija 2.2 Nositelj studija 2.3 Trajanje studija 2.4 Uvjeti upisa na studij 2.5 Kompetencije 2.6 Struni ili akademski naslov koji se stjee zavretkom studija

3 Opis programa3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 3.8 Izvedbeni plan studija s popisom predmeta, kompetencija, nastavnika i suradnika Detaljan opis svih predmeta (Prilog 1) Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata Popis izbornih predmeta s drugih studija Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova Nain zavretka studija Uvjeti nastavka studija

4 Uvjeti izvoenja studija4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 Mjesta izvoenja studijskog programa Podaci o prostoru i oprema predviena za izvoenje studija Popis nastavnika Podaci o angairanim nastavnicima (Prilog 2) Popis nastavnih baza za praktinu nastavu Optimalan broj studenata Procjena trokova studija po studentu Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa

5 Prilozi 5.1 Prilog 1- Detaljan opis svih predmeta

STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

2



1 1.1

UVOD

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek

1.1.1 Kratki pregled povijesnog razvoja fakulteta Visokokolsko obrazovanje graevinara u podruju istone Hrvatske zapoinje 1967. godine u Osijeku osnivanjem odjela Vie tehnike kole iz Zagreba. Odjel Vie tehnike kole aktivan je u regiji do 1976. godine kada se, kao dio Graevinskog kolskog centra, otvara Via tehnika graevinska kola Osijek. Via tehnika kola Osijek odvaja se od Graevinskog kolskog centra 1982. godine i ve se 1983. godine udruuje sa Zavodom za materijale i konstrukcije Osijek u Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Osijeku. Fakultet u razdoblju do 1983. godine djeluje u sklopu Graevinskog instituta Zagreb, a transformacijom Instituta za vrijeme Domovinskog rata formiraju se 1991. godine etiri samostalne jedinice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Odvajanjem od Instituta graevinarstva Hrvatske, Poslovnog centra Osijek, stvara se 7. veljae 1992. godine samostalni Graevinski fakultet Osijek. 1.1.2 Dosadanja iskustva u provoenju visokokolskih obrazovnih programa Dvadeset devet godina tradicije u obrazovanju graevinara u Slavoniji ini Graevinski fakultet u Osijeku jednim od znaajnih sastavnica Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera, priznatog u Slavoniji, Hrvatskoj i Europi. To je vidljivo u poveanom interesu studenata za studij na Graevinskom fakultetu u Osijeku te u tendenciji skraenja vremena studiranja. Prema trenutnom stanju na Fakultetu, kakvoi nastavnih programa na dodiplomskom i poslijediplomskim studijama, uspjehu znanstveno-nastavnih djelatnika, nastavnika, suradnika i ostalog osoblja na svim podrujima njihovog djelovanja, te uspjenim gospodarenjem ostvarenim prihodima, Fakultet dokazuje svoju ozbiljnost i visoku poziciju u visokokolskom obrazovanju i znanosti u Republici Hrvatskoj. U dvadeset devet godina postojanja Fakulteta diplomu je steklo preko 1100 graevinskih inenjera, gotovo 300 diplomiranih inenjera graevinarstva te etiri doktora tehnikih znanosti iz podruja graevinarstva. Od 2003. godine Fakultet provodi i dislocirani studij graevinarstva za podruje Vukovarsko-srijemske upanije u Vinkovcima. Prijedlog novih studijskih programa Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinskog fakulteta Osijek nastavlja tradiciju kvalitetnog visokokolskog obrazovanja graevinskih strunjaka u regiji, usklaenu s modernim trendovima u Europi (Bolonjska deklaracija) i svijetu.

1.1.3 Sudjelovanje u ivotu zajednice Djelatnici Fakulteta aktivni su i u ivotu zajednice sudjelujui u onim konkretnim graditeljskim poslovima koji trae specifino znanje i iskustvo: revizije, studije zatite okolia, geodetska i geotehnika mjerenja i mjerenja seizmikog odziva, ispitivanjaSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

3



konstrukcija, arhitektonska snimanja zatienih graevina i graditeljskih cjelina te inovacije u proizvodnji graevinskih konstruktivnih elemenata. Uee prihoda iz znanstvenoistraivakog rada u privredi ini vie od 20% ukupnih prihoda Fakulteta to po trendu odgovara i stanju u svjetskim visokokolskim ustanovama.

1.1.4 Meunarodna suradnja Trenutno se na Fakultetu izvode tri meunarodna projekta koja ukljuuju amerike, njemake i slovenske partnere. Tijekom oujka 2005. potpisan je i ugovor o partnerstvu u provedbi CARDS projekta Sustainable development of family farms in Baranya. Vie djelatnika Fakulteta boravili su kao gostujui predavai ili suradnici na projektima na dva europska (3 nastavnika) i dva sveuilita u SAD-u (3 nastavnika). Neki nastavnici su realizirali stipendije na uglednim europskim (ETH, Be, Utrecht, Stuttgart, Hagen) i amerikim (Pen State, Berkley, Purdue, Illinois) sveuilitima. Fakultet daje predstavnika osjekog Sveuilita u European University Association, a vana je suradnja i sa Sveuilitem u Pecs-u u susjednoj Maarskoj s kojim je preliminarno dogovoren zajedniki poslijediplomski studij graevinarstva (slubeni jezik engleski). Studenti su sudionici razmjene IAESTE i tijekom posljednjih pet godina je preko 30 studenta uestvovalo u razmjeni, a Fakultet je ugostio pet inozemnih studenata. U meunarodnom programu CEEPUS su sudjelovala tri studenta. 1.2 Razlozi za pokretanje studija

1.2.1 Potrebe trita rada Nekoliko je osnovnih razloga za pokretanje studija od kojih se najvaniji temelji na analizi potreba trita rada. Prema podacima Podrunog ureda za zapoljavanje u Osijeku, Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, na podruju cijele slavonsko-baranjske upanije u prosincu 2004. godine nije bilo nijednog nezaposlenog diplomiranog inenjera graevinarstva. Renomirana graevinska poduzea s velikim brojem radnika esto su poslovno ograniena nedostatnom kvalifikacijskom strukturom djelatnika pa tako neke javne (Hrvatske vode) i privatne (APZ Zagreb) tvrtke stipendiraju apsolvente i studente zadnjih godina studija, a brojne graevinske tvrtke periodino prakticiraju head hunting meu apsolventima i diplomantima nudei posao kvalitetnim kandidatima. Trite rada nudi inenjerima i diplomiranim inenjerima graevinarstva iroke mogunosti zapoljavanja; u proizvodnim tvrtkama (betonare, cementare, proizvodnja opeke, crijepa, stolarije, bravarije), u tvrtkama koje se bave izvoenjem prometnica, mostova, stambenih, javnih i industrijskih zgrada, u tvrtkama koje se bave sanacijama i ruenjima, u javnim poduzeima, u upravi i dravnoj administraciji, u kolstvu i znanosti. Radi lake i bolje komunikacije s bivim studentima osnovana je 2001. godine AMCA-FA-Mursae, udruga bivih studenata Graevinskog fakulteta. Preko 90% bivih studenata radi na prostorima Slavonije, a zaposleni su kao novaci, nastavnici u srednjim kolama, graevinskim tvrtkama, projektnim kuama, IGH, javnim poduzeima i u upravi te manjim dijelom u inozemstvu 1.2.2 Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Novi studijski programi utemeljeni su na dugogodinjem i razgranatom znanstvenom radu naih djelatnika kako u Hrvatskoj tako i u okviru suradnje s europskim znanstvenim iSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

4



obrazovnim ustanovama. Trenutno se na Fakultetu provodi devet domaih znanstvenoistraivakih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Tri su meunarodna projekta i ukljuuju amerike, njemake i slovenske partnere. Tematika koju ovi projekti razrauju vrlo je raznorodna i obuhvaa probleme potresnog inenjerstva, drvenih i betonskih konstrukcija, mehanike tla te razliite ekonomske vidove graevinarstva. Znanstvenici Graevinskog fakulteta u Osijeku sudjeluju i u radu tri TEMPUS projekta: jedan se bavi usklaivanjem obrazovanja graevinskih inenjera u Hrvatskoj s bolonjskom deklaracijom, drugi osiguranjem kvalitete u visokom obrazovanju, a trei primjenom bolonjske deklaracije na osjekom Sveuilitu. Fakultet je partner i u ostvarivanju CARDS projekta meugranine suradnje o odrivom razvoju baranjskih obiteljskih farmi, s naglaskom na ouvanje arhitektonskog krajolika baranjskog sela. 1.2.3 Usporedivost s programima inozemnih visokih uilita

Tijekom izrade studijskih programa i izvedbenih planova sudjelovali smo u izradi TEMPUS projekta Restructuring and Updating of Civil Engineering Curriculum, TEMPUS JEP No. 17062-2002 na kojem surauju sva 4 graevinska fakulteta iz Hrvatske te meunarodni konzorcij kojeg ini 10 europskih fakulteta. Ova suradnja, kao i aktivno sudjelovanje u raspravi o napretku prilagodbe planova i programa tehnikih studija u RH u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (studeni 2004. godine) dovela je do usklaenosti prijedloga programa graevinskih fakulteta na razini Hrvatske (razlike u izvedbenom planu preddiplomskog studija do 10%). Tijekom izrade programa konzultirali smo sadraje studijskih programa brojnih europskih i amerikih graevinskih fakulteta te uvaavali smjernice strukovnih organizacija koje u nekim zemljama definiraju inenjerske kompetencije. Pritom smo najveu teinu dali uputama EUCEET-a (EUropean Civil Engineering Education and Training) koji okuplja 136 znanstvenih ustanova od ega je vie od 100 graevinskih fakulteta u Europi (EUCEET projekti Harmonizing Civil Engineering Education Across Europe 2004. godine). Programe smo usklaivali i s odrednicama SEFI (European Society for Engineering Education), projektEnhancing Engineering Education in Europe, Innovative Curricula in Engineering Education iz 2003. godine, sa standardima njemake ustanove za akreditaciju visokokolskih programa u graevinarstvu ASBau (Akkreditierung und Qualittssicherung zeitgemer Studiengnge des Bauingenieurwesens an deutschen Hochschulen) iz 2003. godine te s kriterijima za akreditaciju inenjerskih programa u SAD-u Engineering Accreditation Commission, Accreditation Board for Engineering and Technology (ABET) iz 2003. i 2004. godine. Kompilacija Bolonjske deklaracije, preporuka odbora ASCE Body of Knowledge i rezultata EUCEET studija o temeljnom sadraju inenjerskih studija graevinarstva predstavlja osnovni kriterij za definiranje profesionalnih i strunih znanja potrebnih svakom graevinskom inenjeru. Tablica koja slijedi prikazuje raspored ECTS bodova po odreenim podrujima u prve tri godine studija na odabranim europskim visokim uilitima u usporedbi s predloenim preddiplomskim programom naeg fakulteta. Iako postoje odreene razlike, preddiplomski izvedbeni plan naeg fakulteta ulazi u okvir raspona ECTS bodova u svim podrujima, a najsliniji je presjeku programa 100 europskih graevinskih fakulteta (EUCEET).


5



Sveuilite

TU Delft

ETH

Uni Hann.

TU Graz

TH Maribor Aachen

Raspon bodova

prosjek EUCEET bodova

Osijek

ECTS bodovi 180,0 180,0 210,0 180,0 202,0 180,0 180 - 202 187,4 Matematika 20,0 24,0 20,0 29,0 17,0 27,7 17,0-29,0 22,7 Mehanika 20,0 21,0 27,5 48,0 32,0 38,9 20,0-48,0 30,4 Arhitektonske 3,0 0,0 0,0 21,5 10,0 7,4 0,0-21,5 7,8 konstrukcije Graevinske 20,0 19,0 15,0 9,5 27,0 18,6 9,5-27,0 18,1 konstrukcije Hidrotehnika 18,0 13,0 10,0 16,0 21,0 5,3 5,3-21,0 15,6 Geotehnika 9,0 19,0 10,0 0,0 13,5 13,4 0,0-19,0 10,3 Gradiva 3,0 13,0 10,0 4,0 10,5 8,6 3,0-13,0 8,3 Organizacija i 13,0 7,0 15,0 3,0 27,5 13,6 3,0-27,5 13,1 ekonomija Prometnice 5,0 7,0 10,0 12,5 25,0 6,2 5,0-25,0 11,9 Informatika 2,0 9,0 15,0 10,5 0,0 6,4 0,0-15,0 7,2 Prostorno 7,0 7,0 5,0 1,0 0,0 0,0-7,0 4,3 planiranje Geodezija 3,0 6,0 5,0 7,0 2,0 4,2 2,0-7,0 6,9 Pravo 4,0 4,0 5,0 0,0 3,0 0,0 0,0-5,0 3,7 Fizika 0,0 7,0 7,5 5,0 3,5 13,9 0,0-13,9 6,6 Nacrtna 2,0 0,0 0,0 8,5 0,0 6,0 0,0-8,5 3,2 geometrija Kemija 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0-0,0 0,0 Ostalo 51,0 24,0 55,0 0,0 10,0 9,8 0,0-51,0 28,0

180,0 180,0 23,0 22,0 31,5 33,0 6,0 18,0 22,0 10,5 13,0 6,5 18,0 4,5 8,0 7,5 5,5 0,0 6,5 5,0 3,5 9,0 20,0 13,0 17,0 6,0 14,0 5,0 8,0 5,0 4,0 2,0 6,0 4,0 0,0 15,0

Tablica 1: Raspored ECTS bodova po podrujima u prve tri godine studija na graevinskim studijima odabranih europskih visokih uilita 1.3 Potencijalni partneri izvan visokokolskog sustava

Izvan visokokolskog sustava postoji interes za ove studijske programe, naroito u obliku kontinuiranog obrazovanja inenjera. Tijekom 2003. i 2004. godine Graevinski fakultet u Osijeku pokrenuo je i proveo CARDS projekt cjeloivotnog obrazovanja graevinskih inenjera kojim je u jednom ciklusu obuhvaeno vie od tisua inenjera i diplomiranih inenjera graevine na podruju Istone Hrvatske. Cjeloivotno obrazovanje graevinskih inenjera u regiji podupire se redovnom organizacijom znanstvenih i strunih tribina i seminara te izdavakom djelatnou; udbenicima, skriptama i monografijama namijenjenim studentima i inenjerima iz prakse, ovisno o tematici i razini obrade. 1.4 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Studij graevinarstva u Osijeku ve se svojim prvim samostalnim programom iz 1993. godine deklarirao kao internacionalni program pa je otvorenost studija i pokretljivost studenata cilj koji se nastavlja na dosadanju praksu Fakulteta na kojem je diplomiralo vie desetaka stranih studenata. Prvi stupanj mobilnosti studenata osiguran je dogovorom o usklaivanju iSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

6



meusobnom priznavanju studijskih programa svih hrvatskih graevinskih fakulteta, a harmonizacija programa u odnosu na europske standarde (vidjeti tablicu 1) daje perspektivu pokretljivosti na europskoj razini. Osim sukladnosti programa, mobilnost podupire i mogunost izvoenja dijela nastave na engleskom jeziku (vidjeti toku 3.1). Dio znanstvenih i nastavnih djelatnika fakulteta ukljuen je u izvoenje nastave na drugim fakultetima Sveuilita u Osijeku, npr. na Poljoprivrednom fakultetu i Umjetnikoj akademiji.

SVEUILINI STUDIJ doktor graevinarstva 6 semestara

STRUNI STUDIJ specijalist struke* 4 semestra

RAZLIKOVNA GODINA 2 semestra

magistar graevinarstva 4 semestra

struni prvostupnik 6 semestara

sveuilini prvostupnik 6 semestara

Grafiki prikaz 1: Pokretljivost studenata Graevinskog fakulteta Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku* Zvjezdicom prikazani specijalistiki studiji koje ne izvodi Graevinski fakultet u Osijeku


7



2 2.1 Naziv studija

OPI DIO

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, izvodit e studijski program pod nazivom sveuilini preddiplomski studij graevinarstva opeg usmjerenja. 2.2 Nositelj studija

Nositelj sveuilinog preddiplomskog studija graevinarstva je Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek. 2.3 Trajanje studija

Sveuilini preddiplomski studij graevinarstva opeg usmjerenja izvodit e se u tri godine. 2.4 Uvjeti upisa na studij

Izbor prijavljenih pristupnika na sveuilini preddiplomski studij graevinarstva opeg usmjerenja obavlja se vrednovanjem uspjeha u prethodnom obrazovanju (prosjena ocjena matematike, fizike i opi uspjeh) te putem razredbenog ispita. 2.5 Kompetencije

Kompetencije sveuilinog prvostupnika/ce graevinarstva: - razumijevanje procesa graenja, metoda za projektiranje i dimenzioniranje Poslovi za koje je osposobljen sveuilini prvostupnik/ca graevinarstva: - osnove projektiranja graevina; - voenje i nadzor manjih projekata; - statiki proraun i dimenzioniranje u betonu, metalu i drvetu; - sudjelovanje u planiranju vodovoda i kanalizacije i - voenje manjih dijelova veih projekata Diplomski studiji u RH koje moe pratiti ako se odlui za nastavak studija: - diplomski studiji graevinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. 2.6 Struni ili akademski naslov koji se stjee zavretkom studija

Zavretkom preddiplomskog sveuilinog studija graevinarstva opeg usmjerenja stjee se naziv sveuilini prvostupnik/prvostupnica graevinarstva


8



3. OPIS PROGRAMA 3.1. Sveuilini preddiplomski studijI SEMESTAR

Obvezni1.05 -101 1.05 -102 1.02 -101 2.01-101 5.07-101

Naziv predmetaMatematika I * 1 Nacrtna geometrija Fizika Elementi visokogradnje I

Nastavnikdoc.dr.sc. NINOSLAV TRUHAR IVANKA STIPANI KLAI, predava doc.dr.sc.JOSIP BRANA doc.dr.sc. ELJKO KOKI ELJKA VUKI, vii predava

Sati tjedno Pred. + vjebe4,00 2,00 3,00 2,00 0,00 11,00 3,00 2,00 1,00 2,00 2,00 10,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,00 2,00

Ispitda da da da ne

ECTS8,00 5,00 5,00 5,00 0,00 23,00

Tjelesna i zdravstvena kultura I 2 ukupno obvezni predmeti izborni 2.01-102 Tehniko crtanje/CAD 2.01-100 6.03-101 6.03-102 2.01-103 Inenjerska grafika Njemaki jezik I Engleski jezik I Uvod u graditeljstvo*

2.09-101 Primjena raunala ukupno svi predmeti II SEMESTAR

doc.dr.sc. NIKOLA KLEM IVANKA STIPANI KLAI, predava ANAMARIJA BISKUPOVI, predava LIDIJA KRALJEVI, prof. doc.dr.sc. SANJA LONAR-VICKOVI doc.dr.sc. NIKOLA KLEM

2,00 2,00 0,00 0,00 2,00 0,00

da da k k k k

5,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 30,00

Obvezni1.05-103 2.15-101 2.01-104 2.04-101 2.10-101 5.07-101

Naziv predmetaMatematika II * Mehanika I Elementi visokogradnje II Geodezija Inenjerska geologija

Nastavnikdoc.dr.sc. NINOSLAV TRUHAR doc.dr.sc. ALEKSANDAR JURI doc.dr.sc. ELJKO KOKI doc.dr.sc. BRANKICA MALI prof.dr.sc. TOMISLAV IVANKOVI ELJKA VUKI, vii predava ANAMARIJA BISKUPOVI, predava LIDIJA KRALJEVI, vii predava doc.dr.sc. NIKOLA KLEM

Sati tjedno Pred. + vjebe4,00 3,00 2,00 2,00 2,00 0,00 13,00 0,00 0,00 0,00 3,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 10,00 2,00 2,00 2,00

Ispitda da da da da ne

ECTS8,00 6,00 5,00 5,00 4,00 0,00 28,00

Tjelesna i zdravstvena kultura I ukupno obvezni predmeti izborni 6.03-103 6.03-104 2.09-102 Njemaki jezik II Engleski jezik II

k k k

2,00 2,00 2,00 30,00

Raunalno programiranje u graditeljstvu ukupno svi predmeti k kolokvij s- seminar1 2

Znakom zvjezdice oznaeni su predmeti koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku. Nastava tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je, ali se ne boduje i ne rauna se u optereenje studenta.STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

9



III SEMESTAR

Obvezni1.05-104 2.15-102 2.15-104 2.05-301 5.07-102

Naziv predmetaMatematika III * Otpornost materijala I Mehanika II Hidrologija

Nastavnikdoc.dr.sc. NINOSLAV TRUHAR doc.dr.sc. MIRJANA BONJAK - KLEINA doc.dr.sc. ALEKSANDAR JURI prof.dr.sc. VLADIMIR PATREVI ELJKA VUKI, vii predava

Sati tjedno Pred.+vjebe3,00 3,00 3,00 2,00 0,00 11,00 2,00 2,00 2,00 0,00 2,00 8,00 3,00 3,00 0,00 0,00

Ispitda da da da ne

ECTS6,00 6,00 6,00 3,00 0,00 21,00

Tjelesna i zdravstvena kultura II ukupno obvezni predmeti izborni 2.15-103 2.15-100 5.02-101 2.01-105 Gradiva Tehnologija betona Graevna regulativa* Graevna fizika

doc.dr.sc. MIROSLAV MIKO doc.dr.sc. MIROSLAV MIKO prof.dr.sc. VLADIMIR SKENDROVI doc.dr.sc. ELJKO KOKI

3,00 3,00 2,00 2,00

da da s k

7,00 7,00 2,00 2,00 30,00

ukupno svi predmeti

IV SEMESTAR

Obvezni2.15-105 2.15-106 5.01-101 2.05-302

Naziv predmetaOtpornost materijala II* Graevna statika I Inenjerska ekonomija*

Nastavnikprof.dr.sc. VLADIMIR SIGMUND doc.dr.sc. SILVA LOZANI prof.dr.sc. KSENIJA ULO doc.dr.sc. LIDIJA TADI ELJKA VUKI, vii predava

Sati tjedno Pred.+vjebe3,00 3,00 2,00 3,00 0,00 11,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 10,00 1,00 1,00 0,00 1,00

Ispitda da da da ne

ECTS6,00 6,00 4,00 6,00 0,00 22,00

Hidromehanika* Tjelesna i zdravstvena 5.07-102 kultura II ukupno obvezni predmeti izborni 2.15-107 2.16-100 2.15-108 2.01-106 Tehnologija niskogradnje Tehnologija visokogradnje Prostorno planiranje i zatita okolia* Stambene i javne zgrade*

prof.dr.sc. PETAR BRANA prof.dr.sc. PETAR BRANA doc.dr.sc. ELJKO KOKI doc.dr.sc. LIDIJA TADI doc.dr.sc. SANJA LONAR-VICKOVI

3,00 3,00 2,00 1,00

da da k s

6,00 6,00 2,00 2,00 30,00

ukupno svi predmeti


10



V SEMESTAR

Obvezni2.15-109 2.05-303 2.05-201 2.05-101 2.05-401

Naziv predmetaGraevna statika II Opskrba vodom i odvodnja Betonske konstrukcije I Mehanika tla* Ceste

Nastavnikdoc.dr.sc. SILVA LOZANI mr.sc. TATJANA MIJUKOVISVETINOVI prof.dr.sc. DRAGAN MORI prof.dr.sc. MENSUR MULABDI mr.sc. JOSIP BONJAK

Sati tjedno Pred.+vjebe3,00 2,00 3,00 3,00 3,00 14,00 14,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,00 11,00 11,00

Ispitda da da da da

ECTS6,00 5,00 6,00 6,00 7,00 30,00 30,00

ukupno obvezni predmeti ukupno svi predmeti VI SEMESTAR

Obvezni2.05-102 2.05-202 2.05-203 2.15-110 2.05-204 2.05-ZR

Naziv predmetaGeotehniko inenjerstvo* Drvene konstrukcije I Metalne konstrukcije I* Organizacija graenja I * Zidane konstrukcije I Zavrni rad

Nastavnikprof.dr.sc. MENSUR MULABDI prof.dr.sc. STJEPAN TAKA doc.dr.sc. DAMIR MARKULAK doc.dr.sc. SAA MARENJAK prof.dr.sc. STJEPAN TAKA

Sati tjedno Pred.+vjebe2,00 2,00 3,00 3,00 2,00 12,00 12,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 4,00 13,00 13,00

Ispitda da da da da da

ECTS4,50 4,50 6,00 6,00 4,00 5,00 30,00 30,00

ukupno obvezni predmeti ukupno svi predmeti

3.2 Detaljan opis svih predmeta Detaljan opis svih predmeta nalazi se u Prilogu 1 koji slijedi nakon zavrne toke 4.8 prijedloga studijskog programa sveuilinog preddiplomskog studija Graevinskog fakulteta u Osijeku. 3.3 Struktura studija Sveuilini preddiplomski studij strukturiran je semestralno i ustrojava se u 6 semestara, odnosno 3 godine studija, a sadrajno je strukturiran kroz obvezne, izborne i fakultativne sadraje, odnosno obvezne, izborne i fakultativne predmete. Obvezni predmeti predstavljaju nuna znanja koja uvode studenta u znanstveno odnosno struno podruje graevinarstva, u ukupnom programu ine 92,6% ukupne satnice predavanja, vjebi i seminara odnosno nose 93,3% svih ECTS bodova studija. Student je obvezan pohaati nastavu i ispunjavati ostale nastavne obveze, (kolokvije, izraditi programe i sl.) Uvjet za dobivanje drugog potpisa nastavnika u indexu je uredno pohaanje


11



nastave, najmanje u visini 70% satnice predmeta, te uredno obavljene ostale obveze studenta (kolokviji, programi i sl.). Preduvjeti za upisivanje svakog pojedinog predmeta definirani su u detaljnom opisu predmeta (toka 3.2). Uvjeti upisa studenta u viu godinu studija su: - prvi i drugi potpis nastavnika svih predmeta studijskog programa prethodne godine studija, - testirani prethodni semestri, - poloeni ispiti s najmanje 70% ECTS bodova odnosno 42 ECTS boda. Ukoliko student ne ostvari uvjete za upis u viu godinu studija moe upisati ponavljanje godine, uz uvjet da je ostvario najmanje 24 ECTS boda u godini koju ponavlja. Student moe upisati ponovno istu godinu studija samo jedanput, u protivnom gubi status redovitog studenta. Pravilnikom Senata o pravilima studiranja ureuju se ostala pitanja vezana uz studij (pitanja uz ispite, albu na ocjenu, postupak ponavljanja ispita o osiguranju javnosti na ispitu i drugo). Ukupno trajanje studiranja u statusu redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najvie za vrijeme koje je za treinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istjee. Osobi koja je izgubila status redovitog studenta mora se odobriti dovrenje studija u roku od pet godina (ako je do gubitka dolo na nekoj od godina), odnosno deset godina (ako je do gubitka dolo u apsolventskom stau), u skladu s opim aktom Fakulteta. 3.4 Popis predmeta koje studenti mogu izabrati s drugih studija Fakultet OM OM OM OM OM OM T PTF Naziv predmeta Uvod u raunarstvo Uvod u programiranje Graa raunala Baze podataka Raunalne mree i usluge Govorna i pisana komunikacija Uvod u Bibliju Konstrukcijski materijali u prehrambenoj industriji Nastavnik doc.dr.sc. N. Truhar prof.dr.sc. D. Fischer doc.dr.sc. G. Martinovi dr.sc. B. Duki prof.dr.sc. M. Essert doc.dr.sc. I. Vodopija dr.sc. Marko Tomi prof.dr.sc. M. eruga

Popis je sastavljen temeljem dogovora Graevinskog fakulteta u Osijeku s fakultetima koji nude ove izborne programe. Student osim navedenih predmeta moe izabrati i druge predmete koji nisu na ovom popisu, a koje izvode sastavnice Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku. 3.5 Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Predmeti koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku oznaeni su zvjezdicom u opisu programa preddiplomskog studija (toka 3.1 i 3.2). Ukupno ih na tri godine preddiplomskog studija ima etrnaest. 3.6 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova Student moe izabrati s drugih studija osjekog Sveuilita ili drugih fakulteta, sukladno Popisu predmeta koje student moe izabrati s drugih studija, predmete koje slua i polae, aSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

12



svaki tako poloeni ispit boduje se onim brojem ECTS bodova koliko predmet nosi na matinom fakultetu i pripisuje bodovnoj vrijednosti ostalih predmeta studija. Student je, meutim, duan upisati i poloiti sve obvezne predmete sveuilinog preddiplomskog studija graevinarstva iako zbroj ECTS bodova po semestru u tom sluaju moe biti i vei od 30 ECTS bodova. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se opim aktom Sveuilita, odnosno ugovorima meu fakultetima. 3.7 Nain zavretka studija Sveuilini preddiplomski studij zavrava polaganjem svih ispita, izradbom zavrnog rada i polaganjem zavrnog ispita. Zavrnim radom student mora dokazati da je sposoban primjenjivati znanje steeno tijekom studija i pokazati da moe uspjeno rjeavati zadatke svoje struke na razini strunog naziva kojeg stjee svjedodbom. Zavrni ispit je javan i polaze se pred Ispitnim povjerenstvom. Ispitno povjerenstvo ima tri lana, a mentor studenta ne moe biti predsjednik povjerenstva. Pitanje izradbe i obrane zavrnog rada, zavrnih ispita, prava i obveze studenata, mentora i ispitnog povjerenstva te ostale posebnosti rada Odbora za zavrne i diplomske ispite ureuje se Pravilnikom o zavrnim i diplomskim ispitima Fakulteta. 3.8 Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo redoviti studij moe nastaviti studij, a trokove nastavka studija snosi sam student, uz uvjet da studijski program nije bitno izmijenjen od onoga koji je student prvotno upisao, a u skladu s opim aktom Fakulteta. Student koji je izgubio status redovitog studenta na drugom visokom uilitu moe nastaviti studij na ovom Fakultetu ukoliko se radi o srodnom studiju graevinarstva, uz polaganje eventualnih razlikovnih ispita, a uz uvjete utvrene opim aktom Fakulteta.


13



4

UVJETI IZVOENJA STUDIJA

4.1 Mjesto izvoenja studijskog programa Graevinski fakultet Sveuilita J.J.Strossmayera u Osijeku raspolae s oko 4.200 m na dvije lokacije te nudi dovoljno prostora za izvoenje svih oblika nastave i izvannastavnih aktivnosti studenata. Lokacije fakultetskih zgrada nalaze se u : - Drinskoj ulici 16a gdje je u etanom vlasnitvu 1960 m Tu se odrava nastava prve godine sveuilinog preddiplomskog i svih godina strunog studija. -u Crkvenoj ulici 21. Zgradu je Fakultet dobio od Grada Osijeka besplatno na koritenje 50 godina (cca. 2200m). Tu se odrava nastava za 2, 3. i 4. godinu sveuilinog preddiplomskog, diplomskog te poslijediplomskog studija. Osim ta dva prostora studenti prve dvije godine koriste i prostore na Trgu Ljudevita Gaja 6 (cca.250m). Tu se koristi knjinica s itaonicom i informatika radionica sveuilinih Odjela za matematiku i fiziku. 4.2 Podaci o prostoru i oprema predviena za izvoenje studija Struktura fakultetskih prostora organizirana je kako slijedi: 1/ povrina uionikog prostora po studentu: sadanje stanje je 1848,15 m uionikog prostora to ini 4,8 m po studentu. Uzimajui u obzir cjelokupni prostor Fakulteta a ne samo uioniki prostor, svakom studentu prosjeno pripada 11,85 m. Sve uionice su opremeljene modernom audio-vizualnom opremom (grafoskop, LCD panel, notebook), a u tijeku je i opremanje jedne uionice za predavanja na daljinu iz sredstava TEMPUS- projekta. 2/ povrina kabinetskog prostora po nastavniku: nastavnicima je na raspolaganju 610,92 m kabinetskog prostora to ini 11,74 m po nastavniku. Za gostujue nastavnike je opremljeno 6 apartmana u potkrovlju objekta u Crkvenoj ulici. Svi nastavnici i suradnici imaju na raspolaganju barem po jedan moderan kompjuter u svome kabinetu za individualni rad. 3/ povrina knjinice (ukupan broj jedinica, broj udbenika dostupnih studentu): fakultet posjeduje dobro opremljenu knjinicu koja radi 10 sati na dan. Njena povrina je 59 m, no koristi se i knjinica i itaonica sveuilinog Odjela za matematiku veliine 120 m. Knjinica posjeduje 6192 jedinice i 1916 udbenika dostupnih studentima te 2500 jedinica i 610 udbenika u knjinici i itaonici sveuilinog Odjela za matematiku. Opremljena je novim namjetajem sa svom potrebnom informatikom opremom (dva raunala, laserski printer i fotokopirni aparat) i prikljukom na internet. 4/ broj laboratorija za nastavu: iz vlastitih sredstava, sredstava znanstvenih projekata te namjenskih sredstava MZO tijekom zadnje etiri godine nabavljena je kapitalna laboratorijska oprema ukupne vrijednosti oko 3 milijuna kuna. Time su opremljeni laboratoriji u prostorijama Fakulteta za modelska i in-situ ispitivanja konstrukcija, za ispitivanje drveta i drvenih konstrukcija, geomehaniki laboratorij za ispitivanje armiranog tla, dinamiki laboratorij za prinudna i ambijentalna dinamika ispitivanja svih tipova konstrukcija (jedini takav laboratorij u Hrvatskoj koji je ukljuen u svjetsku mreu laboratorija koji u nastavi koriste male stolove za simulaciju potresa), laboratorij za bezrazorna ispitivanja materijala i konstrukcija i hidrotehniki laboratorij. Ukupna povrina laboratorija iznosi 261,65 m. Uz navedeno Fakultet po osnovi trajnog Ugovora o suradnji sa IGH-PC Osijek besplatno koristi i pet laboratorija IGH (geotehniki, kemijski, cestograevni, konstrukcije i materijali - 580 m). Ovo smatramo povoljnim rjeenjem, jer ne trebamo upoljavati laborante nego ih angairamo po potrebi kroz vanjsku suradnju.


14



Vrste prostora1. 2. Uionice Kompjutorski praktikumCARnet 3. Laboratorije 4. itaonica 5. Vijenica 6. Kabineti nastavnog osoblja 1-9 Ukupno 1. Dekanat 2. Tajnitvo 3. Studentska referada 4. Knjinica 5. Skriptarnica 6. Raunovodstvo i blagajna 7. Arhiva 1-7 Ukupno 1 Restoran 2 Sanitarije 3 Apartmani 4 Hall i komunikacije 5 Atrij 1-5 Ukupno SVEUKUPNO:

Broj prostorija

Povrine nastavnih prostora u: Drinskoj 16a - m2 Crkvenoj 21 - m2 333,83 81,82 261,65 21,64 99,08 243,00 1041,02 91,42 21,44 37,39 58,54 53,17 9,64 271,60 32,39 72,33 63,38 434,26 250,14 852,50 2169,99

Ukupno - m2 793,83 133,42 841,65 21,64 99,08 610,92 1848,15 91,42 47,24 63,19 178,54 25,75 53,17 9,64 348,95 32,39 130,53 63,38 1324,24 250,14 1877,94 4775,04

10 2 5 1 1 29 48 2 2 2 1 1 2 1 11 3 8 6 2 1 20

460,00 51,60 580,00* 367,92 879,50 25,80 25,80 **120,00 25,75 77,35 58,2 889,98 948,18 2605,03

Tablica 2: Struktura prostora Graevinskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku * koritenje u IGH - Poslovni centar Osijek, Drinska 18 ** koritenje knjinice i itaonice sveuilinih Odjela za matematiku i fiziku. Oprema predviena za izvoenje studija: 1/ u nastavnom procesu koristimo dvije moderno opremljene kompjutorske uionice (povrine ca. 130m2) ukljuene u sustav CARNet sa ukupno 30 kompjutora. Uz ove dvije, studentima prvih godina na raspolaganju je i kompjutorska uionica sveuilinog Odjela za matematiku s oko 20 kompjutora. 2/ uz kompjutore nabavljeni su i najmoderniji programi koji se koriste u nastavi i to: programi za crtanje i kompjutorom podrano projektiranje graevina ACAD, komplet programa NEMETSCHEK ( ALLPLAN, ALLPLOT I FEAT), programi za proraun svih tipova konstrukcija ( ROBOT; TOWER; -SAP2000; -ETABS; SAFE; DIE-Statik software), programi za proraun mostova i prednapetih mostova (TVG), programi za proraune iz geotehnike ( GEOSLOPE), pogrami za organizaciju graenja (PRIMAVERA, AGRA), programi za numerika modeliranja (NISA/DISPLAY, RUAUMOKO, LARZWD, LARZWS, CANY-98, NONLIN98, SARSAN, UCFIBER, USEE, MDSolid 2.5), licencirani matematiki software (MATHEMATICA, MATLAB).


15



4.3 Popis nastavnika i suradnika Popis nastavnika i suradnika definiran je za akademsku 2005./2006. i podloan je promjenama. 4.4 Podaci o angairanim nastavnicima Za izvoenje nastave na sveuilinom preddiplomskom studiju Graevinski fakultet Osijek angairat e samo jednog vanjskog suradnika, dok su svi ostali nastavnici sveuilinog preddiplomskog studija graevinarstva djelatnici Graevinskog fakulteta u Osijeku. Zatraena je pisana izjava nastavnika koji nije zaposlen na fakultetu i suglasnost elnika ustanove u kojoj je nastavnik zaposlen za dopunski rad i to za prof.dr.sc. Josipa Branu, za predmet Fizika na sveuilinom preddiplomskom studiju za akademsku 2005./2006. godinu i nadalje. Udio vanjskih suradnika u izvoenju nastave Ukupan broj predmeta Broj nositelja Postotak Nositelji predmeta sa Graevinskog fakulteta u Osijeku Nositelji predmeta sa Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku Nositelji predmeta s drugih sveuilita 43 1 0 97,7 2,3 0

4.5 Popis nastavnih baza za praktinu nastavu Fakultet po osnovi Ugovora o suradnji s Institutom graevinarstva Hrvatske- Poslovni centar Osijek besplatno koristi 5 laboratorija (cca. 580m i to: geotehniki, kemijski, cestograevni, konstruktivni i materijali). Ugovor je obvezujui i potpisan na neogranieno vrijeme nakon razdvajanja IGH i Fakulteta. Osim ovoga kao nastavne baze koriste se gradilita prvenstveno u slavonsko-baranjskoj regiji, ali i u cijeloj Hrvatskoj. 4.6 Optimalan broj studenata Optimalan broj studenata koji upisuju I semestar preddiplomskog studija procjenjuje se na 130 studenata. 4.7 Procjena trokova studija po studentu Aproksimacija trokova studiranja iznosi za preddiplomski studij 28.300,00 kuna godinje po studentu. 4.8 Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa Prihvaanjem Bolonjske deklaracije svaka organizacijska jedinica u visokoobrazovnom sustavu preuzela je obvezu promicanja europske suradnje u osiguravanju kvalitete izgradnjom sustava kvalitete. Na Graevinskom fakultetu u Osijeku postavljen je sustav koji je, tijekomSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

16



izvoenja obrazovnog procesa, podloan neprestanim kontrolama i potrebnim modifikacijama u smislu kvalitativnih pomaka. Na Fakultetu se provodi kontinuirana unutranja kontrola te periodina vanjska kontrola. Unutranja kontrola se osigurava na sljedee naine: 1/ formiranjem Odjela za kvalitetu iji su rezultati snimanja stanja imperativ menadmentu Fakulteta za kvalitativne promjene. U rad Odjela za kvalitetu ukljueni su predstavnici svih podsustava Fakulteta prije svega predstavnici studenata, zatim predstavnici menadmenta, predstavnici zavoda, predstavnici administracije i, prema potrebi, predstavnici drugih relevantnih dijelova sustava. Ciljevi unutranje kontrole jesu: osiguravanje provoenja postavljenih standarda kvalitete visokoobrazovnog sustava osiguravanja kvalitete pouavanja osiguravanja kvalitete menadmenta. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje ovih ciljeva jest postavljanje uinkovitog komunikacijsko-informacijskog podsustava u sustavu Fakulteta. Ostvarenje zacrtane kvalitete mogue je samo suglasjem oko elje i potrebe za kvalitetom u cjelini. Osnovna motrita kontrole koja su predmet spoznavanja stanja i potreba za promjenama Odbora za kvalitetu jesu: profil predmeta i mogunost i razina postizanja ciljeva zacrtanih studijskim programom (sadraj programa, didaktika situacija), diplomski rad, profil i broj studenata, prolazne ocjene, kvaliteta diplomiranih studenata, uvaavanje diplomiranih studenata u struci, opremljenost Fakulteta, politika upoljavanja i kvaliteta uposlenika, politika internacionalizacije, istraivaka komponenata pojedinog predmeta itd. 2/ anketiranjem studenata i na taj nain njihovim izravnim sudjelovanjem u definiranju i podizanju standarda kvalitete. Ankete se provode jednom godinje. Anketa koja je temelj kreiranja sustava kvalitete zasniva se na: a) Anketi za ocjenjivanje kategorija ukljuenih u obrazovni proces: - Sposobnosti obrazovne institucije u postizanju eljene kvalitete studiranja (oprema, tehnologija, prostor) - Kvaliteta sadraja nastavnih programa - Kvaliteta nastave (uenja/pouavanja) - Organizacijska struktura obrazovnog procesa vremenski i sadrajni slijed predmeta - Uinkovitost komunikacijsko-informacijskog podsustava (management fakulteta predmetni nastavnik studentska referada studentska organizacija student) u potpori procesa "teaching/learning" - Organizacijska kultura obrazovnog sustava (na nivou fakulteta i sveuilita). b) Anketi za ocjenjivanje kvalitete predavanja, predavaa (zanimljivost, ostvarivost u praksi, motiviranost, bogatstvo sadraja programa, prilagodljivost studentu, tonost, doputena osobnost i kreativnost, povjerenje u potenje, tehnika podrka). Na kraju svake ankete ispitanici imaju mogunosti sami ponuditi prijedloge za unapreenje programa i prijedloge za unapreenje predavaa. 3/ dvadesetetverosatnom Internet vezom studenti imaju mogunost iznositi primjedbe, pohvale, prijedloge koje Odbor za kvalitetu periodino s dunim uvaavanjem analizira i po potrebi po njima djeluje. Vanjsku kontrolu kvalitete obavljaju periodino (prema zakonskim odredbama) ili prema izvanredno ukazanoj potrebi neovisne akreditirane agencije za praenje kvalitete u visokom obrazovanju Republike Hrvatske.


17



5.1 PRILOG 1 Detaljan opis svih predmeta


18



1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka 1.05-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 4+3 Status OBVEZNI Semestar I ECTS 8,00

MATEMATIKA Idoc. dr. sc. NINOSLAV TRUHAR

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad NE

1.3 Sadraj predmetaPrirodni i cijeli brojevi. Racionalni i realni brojevi. Intervali. Infimum i supremum skupa. Kompleksni brojevi. Pojam niza, naini zadavanja i neki specijalni nizovi (aritmetiki, geometrijski, harmonijski, Fibonaccijev niz,...). Konvergencija niza i pravila za raunanje limesa. Pojam i konvergencija reda. Kriteriji konvergencije. Pojam, naini zadavanja i neka svojstva funkcija. Restrikcija funkcije. Kompozicija funkcija. Osnovne elementarne funkcije. Polinomi. Racionalne funkcije. Parametarsko zadavanje funkcije. Pojam limesa funkcije. Pravila za raunanje limesa funkcije. Jednostrani limesi. Neki specijalni limesi. Asimptote funkcije. Neprekidnost funkcije. Osnovna svojstva neprekidnih funkcija. Pojam derivacije. Derivacije elementarnih funkcija. Pravila deriviranja. Derivacije vieg reda. Deriviranje implicitno i parametarski zadane funkcije. Primjena diferencijalnog rauna (monotonost, lokalni ekstremi, konveksnost, L'Hospitalovo pravilo, zakrivljenost). Taylorov red funkcije. Pojam vektora i operacije s vektorima. Linearna kombinacija vektora i baza. Skalarni produkt. Vektorski produkt. Mjeoviti produkt. Viestruki produkt. Pravac i ravnina u prostoru. Pojam linearnog operatora. Pojam matrice i operacije s matricama. Regularne matrice. Rang matrice. Motivacija i osnovni pojmovi. Kronecker-Capelli-Rouch rjeenja sustava. Gaussova metoda eliminacije. Definicija i svojstva determinante. Laplaceov razvoj determinante. Cramerovo pravilo. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori kvadratne matrice. Definitnost kvadratne matrice.

1.4 KompetencijeStudenti e ovladati s osnovama diferencijalnog rauna funkcija jedne varijable i metodama matematike analize te s osnovama linearne algebre.

1.5 Obvezna literatura1. D. Juki, R. Scitovski, Matematika 1, Odjel za matematiku, Elektrotehniki fakultet, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek, 2000. 2. B. P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike s primjenom na tehnike nauke, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986. 3. S. Kurepa, Matematika analiza 1,2, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. 4. S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru , kolska knjiga, Zagreb, 1978. 5. P. Javor, Uvod u matematiku analizu, kolska knjiga, Zagreb, 1986.

1.6 Dopunska literatura1. M. Crnjac. D. Juki, R. Scitovski, Matematika, Sveuilite u Osijeku, 1994. 2. Schaum's outline series , McGRAW-HILL, New York, 1991.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: nema Seminarski rad: ne

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaKolokvijiSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA




NACRTNA GEOMETRIJASTIPANI-KLAI IVANKA


1.3 Sadraj predmetaZadatak nacrtne geometrije. Osnovne geometrijske konstrukcije. Perspektivna kolineacija i perspektivna afinost u ravnini. Konsrukcija krivulja 2. stupnja. Mongeova metoda projiciranja. Osnovni geometrijski elementi: toka, pravac, ravnina i njihovi meusobni poloaji. Poloajni odnosi, posebni poloaji prema ravninama projekcije, metrika. Dodatne projekcije (bokocrt, stranocrt). Rotacija ravnine. Koso projiciranje, Pohlkeov stavak, kosa aksonometrija. Presjeci geometrijskih tijela ravninom. Osnove kotirane projekcije.Topografske plohe (prirodni tereni), profil, ravninski presjek, padnice, naela trasiranja. Rjeavanje zemljanih radova metodom slojnica, osnovni tipovi trasa, popreni profil.

1.4 KompetencijeKolegij ima opeobrazovni karakter za graditeljstvo. On prethodi strunim sadrajima koji koriste crte kao podlogu u komuniciranju.Cilj kolegija je razvijanje prostornog zora, te predoavanje prostornih objekata na papiru. Cilj je nauiti kako 3-dim objekte predoiti u 2-dim i obratno. Ta zorna komunikacija izmeu 3-dim i 2dim prostora ostvaruje se razliitim metodama projiciranja koje se koriste u suvremenim tehnikim strukama.

1.5 Obvezna literatura1. 2. I. Babi, S. Gorjanc, A. Slijepevi, V. Szirovicza: Nacrtna Geometrija-zadaci, HDKGIKG, Zagreb, 2002. V. Nie: Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb 1992.

1.6 Dopunska literatura1. 2. 3. 4. K. Horvati-Baldasar, I. Babi: Nacrtna geometrija SAND d.o.o., Zagreb, 1997. D. Palman: Geometrijske konstrukcije,Element, Zagreb, 1996. Z. Kurnik, D. Palman, B. Pavkovi: Zadaci iz nacrtne geometrije-Mongeova projekcija,Tehnika knjiga Zagreb,1973. I. Pal:Nacrtna geometrija u anaglifskim slikama, Tehnika knjiga, Zagreb, 1966.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: samostalna izrada etiri (4) programa

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaTijekom semestra studenti samostalno rjeavaju zadatke rasporeene u etiri programa, koji se ocjenjuju.





FIZIKAdoc.dr.sc. JOSIP BRANA


1.3 Sadraj predmetaUvod i sustavi jedinica. Vektori. Gibanja u jednoj dimenziji. Gibanja u dvije dimenzije. Newtonovi zakoni dinamike. Primjena Newtonovih zakona dinamike. Newtonov zakon ope gravitacije. Rad, energija i snaga. Zakon ouvanja energije. Koliina gibanja, centar masa i gibanje sustava masa u cjelini. Sudari. Moment sile. Uvjeti ravnotee krutog tijela. Rotacija krutog tijela. Kutna brzina i ubrzanje. Analogija izmeu translacijskih i rotacijskih veliina. Kinetika energija rotirajueg tijela. Moment tromosti (inercije). Moment vrtnje. Rotacijska dinamika krutog tijela oko vrste osi. Zakon ouvanja momenta vrtnje. Oscilacije: harmonijske, priguene, prisilne rezonancija. vrsta tijela i fluidi pod djelovanjem sila: gustoa, naprezanja (normalna, tangencijalna) tlak. Hookeov zakon i elastina svojstva materijala. Tlak u statikom fluidu. Arhimedov zakon. Bernoullieva jednadba. Viskoznost. Temperatura i prijenos topline. Zakon provoenja topline i toplinska svojstva materijala. Vladanje vrstih tijela, tekuina i plinova pri zagrijavanju. Jednadbe stanja. Specifine topline i latentne topline. Rad. Prvi zakon termodinamike i njegove primjene. Drugi zakon termodinamike. Elektrini naboji i Coulombova sila. Jakost elektrinog polja. Potencijalna energija naboja u elektrinom polju, elektrini potencijal i napon. Jedinice. Kondenzatori. Baterije. Strujni krug. Jakost elektrine struje. Instrumenti za mjerenje napona i jakosti struje. Ohmov zakon. Snaga i energija istosmjerne struje. Magnetsko polje i njegovo nastajanje. Biot&Savartov zakon. Faradayev zakon. Indukcija. Jedinice. Generatori naizmjenine struje. Osobine naizmjenine struje snaga. Harmonijski i neharmonijski valovi. Matematiki opis i znaajke valova. Snaga valova. Interferencija i ogib harmonijskih valova. Stojni valovi. Akustini valovi u raznim sredinama. Izvori zvuka. Jakost zvuka. Interferencija zvunih valova. Dopplerov uinak. Osnovni zakoni geometrijske optike. Zrcala i lee. Osnove fotometrije. Laseri.

1.4 KompetencijeUpoznati i duboko razumjeti temeljne fizikalne pojmove i zakone mehanike, topline, elektriciteta i optike.

1.5 Obvezna literatura1. N. Cindro, Fizika I, kolska knjiga , Zagreb, 1991. 2. N. Cindro, Fizika II, kolska knjiga , Zagreb, 1991.

1.6 Dopunska literatura1. E. Babi, R. Krsnik, M. Oko, Zbirka rijeenih zadataka iz fizike, kolska knjiga, Zagreb, 1990.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Pismeni: da Seminarski rad:

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmeta




1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 2.01-101 2+2 OBVEZNI I 5,00 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I Nastavnik: Suradnici: doc.dr.sc. ELJKO KOKI,dipl.ing.arh. VALIS TAJNER,dipl.ing.gra.

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe DA Konstruktivne vjebe DA Seminarski rad NE

1.3 Sadraj predmetaUvod u znanstvenu disciplinu koja obrauje elemente visokogradnje konstruirane na svojstvima graevinskih materijala, zakonima statike i fizike zgrade. Utjecaji na trajnost graevina i vrste konstruktivnih sustava u zgradama.Vrste projektne dokumentacije, lokacijska, graevinska i uporabna dozvola.Zidovi od opeke i opekarskih blokova, vrste opeka i opekarskih blokova.Nain slaganja opeke vez opeke, engleski, poljski i nizozemski vez opeke.Pravokutan spoj, sudar i krianje zidova od opeke.Stupovi od opeke, zaobljeni i sferni zidovi od opeke.Zidovi od upljih betonskih blokova.Dimnjaci od opeke i montani dimnjaci, ventilacijski kanali.Lukovi od opeke ravni, segmentni i polukruni, zidarska oplata.Mortovi i buke. Vapneni, produni, cementni, sadreni i amotni mort.Zidovi od kamena vrste prema obliku i veliini.Lukovi u zidovima od kamena ravni,segmentni i polukruni luk i zidarska oplata.Stupovi od kamena i oblaganje proelja tankim kamenim ploama.Zidovi od betona i armirenog betona vrste prema nainu izvedbe, karakteristike. Betoniranje temelja, jednostrana i dvostrana oplata betonskih zidova.Oplata zavojite AB stijene, oplata AB potpornog zida.AB nadvoji i pripadajua oplata i AB stupovi i oplate pravokutnih, krunih i stupova promjenljivog presjeka.Lagani betoni, sadrene stijene, staklene stijene.Stropovi konstrukcija, pod i podgled.Armirano-betonski stropovi vrste. Monolitni, polumontani i montani AB stropovi, oplate. Armirano-betonski stropovi s ulocima od stakla.Drveni stropovi vrste. Drveni stropovi izmeu elinih nosaa. Detalji.

1.4 KompetencijeStudent mora znati i razumjeti naine grafikog prikazivanja elemenata visokogradnje u razliitim vrstama projekata. Ta znanja moe primjeniti u procesu graenja ili u izradi pojedinih dijelova projekata.

1.5 Obvezna literatura1. uro Peuli : Konstruktivni elementi zgrada, Croatia knjiga 2002. Zagreb 2. Z. Vrkljan : Oprema graevnih nacrta, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1986. 3. Ivo Kordi: Izvedbeni nacrti, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1986.

1.6 Dopunska literaturaRazliite vrste projektne dokumentacije u visokogradnji

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad:ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Tehniko crtanje/CAD i Nacrtna geometrija

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaU okviru vjebi studenti izrauju tri programau kojima primjenjuju znanja izloena na predavanjima : 1. Situacijski i Idejni projekt 2. Glavni projekt 3. Plan oplate




1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka 5.07-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 0+2 Status OBVEZNI Semestar I, II ECTS 0,00

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA IELJKA VUKI, prof.

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja NE Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE

1.3 Sadraj predmetaKineziologija, Tjelesna i zdravstvena kultura, Kinezioloka rekreacija, Pojam porta i metodika portskog treninga, Kineziterapija, Predmet istraivanja i struktura kineziologije, Struktura antropolokog prostora, Zdravstveni status i preventiva, Funkcija disajnog sustava, Funkcija kardiovaskulatornog sustava.Procjena funkcionalnih sposobnosti i mjerni instrumenti, Procjena motorikih sposobnosti i mjerni instrumenti, Procjena morfolokih karakteristika i mjerni instrumenti, Radna sposobnost i naini procjene, Procjena dranja tijela, Modeli i sredstva rada za razvoj motorikih dimenzija, Modeli i sredstva rada za razvoj funkcionalnih sposobnosti, Modeli zdravstveno - kurativnih programa, Modeli tjelesnog vjebanja ovisno od skupine bolesti.Modeli i sredstva rada u aerobnim uvjetima, Modeli razvoja motorikih sposobnosti, Modeli zdravstveno - preventivnih rekreacijskih programa, Procjena neposrednih efekata transformacijskog procesa, Kontrola rehabilitacijskog tretmana. Modeli i sredstva rada za razvoj kreatinfosfatnog alaktatnog mehanizma, Modeli i sredstva rada za razvoj glikolitikog laktatnog mehanizma, Osnovne metode anabolikog treninga, Procjena neposrednih efekata transformacijskog procesa, Kontrola rehabilitacijskog tretmana.

1.4 KompetencijeZadovoljiti bioloku potrebu za kretanjem, Stvoriti naviku za zdravim nainom ivota, Stjecanje osnovnih znanja, vjetina i navika, postizanje odreene razine motorikih dostignua, poboljanje stanja motorikih i funkcionalnih sposobnosti, Osposobiti studente i studentice za samokontrolu efekata transformacijskog procesa, Poveanje radne sposobnosti.

1.5 Literatura1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Mrakovi, M.: Uvod u sistematsku kineziologiju, Zagreb, 1997. Miigoj-Durakovi, M. et al.: Morfoloka antropometrija u portu, Zagreb, 1995. Milanovi, D.: Dijagnostika u sportu, Rovinj, 1996. Milanovi, D.: Fitness, Zagreb, 1996. Andrijaevi, M.: Sportska rekreacija u mjestu rada i stanovanja, Zagreb, 1996. Peina M. i Heimer, S.: portska medicina, Zagreb, 1993. Milanovi, D.: Prirunik za sportske trenere, Zagreb, 1997. Metiko, D. i drugi: Suvremena aerobika, Zagreb, 1997. Groser, M., H. Ehlenz, E. Zimmermann: Richting Muskeltraining, BVL Verlagsgesellschaft, Munchen, 1987. 10. Vuki, ., S. Jani: Prirunik za samostalno ciljano vjebanje studenata, Osijek, 1999.

1.7 IspitNain polaganja ispita nema Usmeni: Pismeni: Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: obvezno pohaanje Seminarski rad:

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaProcjena i ocijena inicijalnog stanja. procesa. Procjena neposrednih i kumulativnih efekata transformacijskog




1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka 2.01-102 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+2 Status IZBORNI Semestar I ECTS 5,00

TEHNIKO CRTANJE / CADdoc.dr.sc. NIKOLA KLEM

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE

1.3 Sadraj predmetaZadatak tehnikog crtanja. Vrste, mjerila i sadraj nacrta. Oprema nacrta, Sadraj nacta, Kotiranje nacrta, Debljina i tipovi linija, rafiranje. Raspored nacrta. Skraenice. Oznake. Idejni nacrti. Glavni nacrti. Situacioni nacrti. Palirski nacrti. Detaljni nacrti. Formati papira i crtea. Savijanje crtea. Osnovni pojmovi i principi raunalne grafike. Program AutoCAD - 2D. Osnove programa Corel DRAW. Osnove programa ArchieCAD.

1.4 KompetencijeUpoznavanje studenata sa elementima Savladavanje crtanja primjenom raunala. tehnikog crtanja. Savladavanje slobodorunog crtanja.

1.5 Obvezna literatura1. Margareta Trconi, Tehniko crtanje pomou raunala AutoCAD 2004, Vinkovci, 2003.

1.6 Dopunska literatura1. Zvonimir Vrkljan, Oprema graevinskih nacrta, Zagreb, 1986.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: praktini Pismeni: da Seminarski rad: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: pozitivno ocjenjeno 75% vjebi

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaKontinuirano praenje samostalnog rada na vjebama.





INENJERSKA GRAFIKAIVANKA STIPANI-KLAI, prof.

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE

1.3 Sadraj predmetaOpenito o krivuljama. Klasifikacija krivulja 2. stupnja. Konstrukcija elipse. Konstrukcija parabole. Konstrukcija hiperbole. Ravnina, njezine toke i pravci. Trea i etvrta projekcija. Rotacija. Prikazivanje geometrijskih tijela. Stoci i valjci. Kugla. Rotacijske pohe. Osnove primjene raunala. Raunalni programski paketi za crtanje. Mogunosti i prednosti crtanja raunalom. Programski paket AutoCad primjeri dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog prikaza. Principi crtanja raunalom: grafiki elementi ( linije, pligoni, krivulje, rafure), mjerilo crtea, mjerne jedinice, slojevi, ispis, pohranjivanje datoteka. Crtanje u ravnini. Koordinatni sustavi. Operacije s grafikim elementima: koriranje, translatiranje, brisanje, rafiranje, rotacija elemenata, kreiranje blokova. Svojstva elemenata : duljina, plotina, masa. Crtanje u tri dimenzije. Prodori tijela.

1.4 KompetencijeUpoznavanje studenata sa elementima Savladavanje crtanja primjenom raunala. tehnikog crtanja. Savladavanje slobodorunog crtanja.

1.5 Obvezna literatura1. Margareta Trconi, Tehniko crtanje pomou raunala AutoCAD 2004, Vinkovci, 2003. 2. I. Babi, S.Gorjanc, A. Slijepevi,V. Szirovicza: Konstruktivna geometrija, Graevinski Fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1994.

1.6 Dopunska literatura1. Zvonimir Vrkljan, Oprema graevinskih nacrta, Zagreb, 1986. 2. V. Nie: Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb, 1985.


1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaKontinuirano praenje samostalnog rada na vjebama.





NJEMAKI JEZIK IANAMARIJA BISKUPOVI, prof.

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja NE Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad DA

1.3 Sadraj predmetaAlte Huser Bauphysik Grundbegriffe, Krfte und Gegenkrfte Spannung, Festigkeit, einige Festigkeitsarten Elastizitt, Verformung Wrme, Wrmeschutz, Wrmeleitfhigkeit Natrliche und knstliche Bausteine Feinkeramische Fliesen Bauholz Bindemittel und Mrtel Baukalk

1.4 Kompetencijeitanje, usmena interpretacija i prijevod strunih tekstova radi pronalaenja i razmjene strunih informacija, s ciljem samostalne uporabe strane literature.

1.5 Obvezna literatura1. Ritoa, M. V. Sekula (1989.) Njemaki za graevinare, kola za strane jezike, Zagreb

1.6 Dopunska literatura1. Tecilazi, Franci (1996.) Deutsch fr Studenten der Architektur, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb asopisi: 2. Detail, Institut fr Internationale Architektur Dokumentation 3. Bautechnik, Ernst & Sohn, Berlin 4. Bauingenieur, Springer Verlag, Berlin 5. Bauen mit Holz, editor: Klaus Fritzen, Berlin 6. Beton und Stahlbetonbau, editor: Konrad Bergmeister i dr., Berlin Razni tekstovi s interneta vezani uz nastavno gradivo

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Seminarski rad: ne Kolokvij: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Redovno pohaanje nastave, prijevodi, prezentacija seminarskog rada.

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaPismene vjebe (prijevodi, gramatike vjebe). Usmene jezine vjebe (seminarski rad, izlaganja, prezentacije).





ENGLESKI JEZIK ILIDIJA KRALJEVI, prof.


1.3 Sadraj predmetaArchitect Imhotep The Mystery yet unsolved The Majestic Taj Mahal Astonishing Cathedral Steel and structures never possible before What is Civil Engineering ? From Vision to Reality Dams-lords of the water Three Georges The biggest dam in the world Imposing bridges The AKB Canals & Aqueducts Tunnels The Simplon Revision

1.4 KompetencijeU predmetu engleski jezik student se upoznaje sa strunim vokabularom svoje struke na engleskom jeziku, te tako poveava svoje znanje pasivnih jezinih vjetina (sluanje i itanje), te aktivnih jezinih vjetina (govor i pisanje).

1.5 Obvezna literatura1. L. Kraljevi: Structures in Time & Space I, Graevinski fakultet Sveuilite J.J. Strossmayera Osijek 2002. 2. L. Kraljevi: Structures in Time & Space II, Graevinski fakultet Sveuilite J.J. Strossmayera Osijek 2002.

1.6 Dopunska literatura1. A. Kralj-tih: English in Civil Engineering, Hrvatska sveuilina naklada 2004.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Seminarski rad: ne Kolokvij: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Redovito pohaanje vjebi, prijevodi, prezentacija seminarskog rada.

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaPismene vjebe ( prijevodi, gramatike vjebe) Usmene jezine vjeabe (seminarski rad, izlaganja, prezentacije)




1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka 2.01-103 Nastavnik: Broj sati 2+0 UVOD U GRADITELJSTVO doc.dr.sc. SANJA LONAR-VICKOVI, dipl.ing.arh. Naziv predmeta Status IZBORNI Semestar I ECTS 2,00

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe NE Konstruktivne vjebe NE Seminarski rad DA

1.3 Sadraj predmetaOsnovni pojmovi u graditeljstvu. Temeljni oblici i teme u graditeljstvu. Upoznavanje povijesti graditeljstva Osijeka; urbanistiki razvoj te pregled najznaajnijih graevina i graditelja. Graditeljstvo u pretpovijesti. Prvi sauvani graditeljski artefakti. Egipat; ideoloke pretpostavke, razdoblja, urbanizam, tipovi zgrada, najznaajniji primjeri kompleksa i graevina, graditeljske specifinosti. Grka; razvoj civilizacije, urbanizam, grki hram, odnos javne i stambene arhitekture, graditelji i njihova djela. Rim; povijesni pregled, urbanizam, tipologija, novi materijali i konstrukcije, graditelji, najznaajnije graevine, rimsko graditeljstvo u Hrvatskoj. Graditeljstvo ranog kranstva; razdoblje, lokacije, graditeljski oblici, najznaajnije graevine u Europi i Hrvatskoj. Romanika; rasprostranjenost, tipologija, najznaajniji europski i hrvatski primjeri. Gotika; vremensko i zemljopisno odreenje, tipologija, gotika katedrala, najznaajniji primjeri u Europi i Hrvatskoj. Renesansa; razdoblje, rasprostranjenost, ideoloke pretpostavke, tipologija, najznaajnije graevine na tlu Europe i Hrvatske. Barok, manirizam, rokoko; razdoblje, tipologija, oblici, barok u Europi, barok u Hrvatskoj, osjeka Tvra. Klasicizam; vremenske i zemljopisne odrednice, najznaajniji graditelji i graevine, klasicizam u Osijeku i Hrvatskoj. Secesija; razdoblje, oblici, materijali, graditeljski primjeri u svijetu i Hrvatskoj, osjeka secesija. Moderna; ideoloke pretpostavke, utemeljitelji, razvoj, graditelji moderne, znaajne graevine, moderna u Hrvatskoj i Osijeku. Recentna arhitektura; graditelji i graevine.

1.4 KompetencijeUpoznavanje i razumijevanje globalnog povijesnog pregleda razvoja graditeljstva s prikazom najznaajnijih stilskih razdoblja, graditelja i graevina i osvrtom na hrvatsko i lokalno regionalno graditeljstvo.

1.5 Obvezna literatura1. Janson, H.W.; Janson, A.F. Povijest umjetnosti, Stanek, Varadin 2003.

1.6 Dopunska literatura1. 2. 3. 4. Mauran, I. Srednjovjekovni i turski Osijek, kolska knjiga, Osijek 1994. Mller, W.; Vogel, G. Atlas arhitekture, Golden marketing, Zagreb 1999. Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Zavod za znastveni i umjetniki rad HAZU, Osijek 2001. Vitruvije: Deset knjiga o arhitekturi, Golden marketing, Zagreb 1999.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: nema Seminarski rad: da

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaU okviru predmeta studenti izrauju seminar (u grupama od tri do pet studenata) u kojem samostalno tekstualno i grafiki prikazuju odabrane graevine iz Osijeka i okolice, primjenjujui znanja izloena na predavanjima. Studenti seminar predstavljaju kolegama u okviru kratkih petominutnih prezentacija na kraju svakog predavanja.STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA




PRIMJENA RAUNALAdoc.dr.sc. NIKOLA KLEM


1.3 Sadraj predmetaRaunalni sustavi. Temeljno sklopovlje PC-raunala. Operacijski sustavi. Struktura podataka na disku. Osnove Winodows-a. Osnovni pojmovi o obradi teksta i programima za obradu teksta. Osnove programa MS-Word. Osnovni pojmovi i programi za tablino raunanje. Osnove programa MS-Excel. Osnovi pojmovi o izradi i i izlaganju prezentacija. Osnove programa MS-PowerPoint.

1.4 Cilj i svrha predmetaSticanje osnovne raunalne pismenosti kroz upoznavanje se osnovnim mogunostima programa za obradu teksta, tablino raunanjei izradu prezentacija.

1.5 Obvezna literatura1. Ljiljana i Nenad Milija, Windows XP, Pro-mil, Varadin, 2003.

1.6 Dopunska literatura1. Ljiljana Milija, Office XP, Pro-mil, Varadin, 2003.


1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaSustavno praenje samostalnog rada studenta sa raunalom.





MATEMATIKA IIdoc. dr. sc. NINOSLAV TRUHAR


1.3 Sadraj predmetaProblem povrine i volumena. Odreeni i neodreeni integral. Riemannov teorem. Teorem o srednjoj vrijednosti za odreeni integral neprekidne funkcije. Darbouxov teorem. Newton-Leibnizova formula. Metode integracije. Tehnika integriranja. Primjene integralnog rauna. Nepravi integral. Skupovi u Rn i metrika. Pojam funkcije vie varijabli. Grafiko predoavanje funkcije vie varijabli. Nizovi u Rn. Limes i neprekidnost funkcije vie varijabli. Parcijalne derivacije i diferencijabilnost funkcije vie varijabli. Parcijalne derivacije vieg reda. Schwartzov teorem. Jacobijan. Derivacija kompozicije funkcija. Lagrangeov teorem srednje vrijednosti. Diferencijal. Tangencijalna ravnina. Taylorov teorem srednje vrijednosti. Taylorov red. Lokalni i uvjetni ekstremi. Polarni, cilindrini i sferni koordinatni sustav. Dvostruki i trostruki integral i njihova primjena(sredite masa, statiki momenti, moment inercije). Raunanje dvostrukih i trostrukih integrala supstitucijom. Deriviranje pod znakom integrala. Krivulje i krivuljni integrali: Pojam vektorske funkcije jedne varijable. Krivulje. Krivuljni integral 1. i 2. vrste. Masa i duljina krivulje. Greenov teorem. Orijentacija krivulje. Problem rada Prirodna parametrizacija krivulje. Zakrivljenost i torzija. Trobrid pratilac. Skalarna i vektorska polja. Gradijent skalarnog polja. Derivacija skalarnog i vektorskog polja u smjeru. Divergencija i rotacija vektorskog polja. Potencijalna i solenoidalna polja. Pojam glatke plohe. Pojam i raunanje plonog integrala 1. vrste. Tok vektorskog polja. Ploni integral 2. vrste. Teorem o divergenciji. Stokesov teorem.

1.4 KompetencijeStudenti e ovladati s osnovama integralnog rauna funkcija jedne te diferencijalnog i integralnog rauna funkcija vie varijabli, te s osnovnim rezultatima vektorske analize. Steena znanja e omoguiti primjenu istih kod izraunavanja volumena i povrina tijela te u drugim srodnim predmetima.

1.5 Obvezna literatura1. S. Suljagi, Matematika 2, Graevinski fakultet,Zagreb,http://www.grad.hr/nastava/matematika/mat2/index.htm 2. B. P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike s primjenom na tehnike nauke, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986. 3. S. Kurepa, Matematika analiza 1,2,3, Tehnika knjiga, Zagreb, 1989, 1990, 1975. 4. P. Javor, Matematika analiza 2,3, Element, Zagreb, 2000.

1.6 Dopunska literatura1. M. Crnjac, D. Juki, R.Scitovski, Matematika, Sveuilite u Osijeku, 1994. 2. I. Ivani, Fourierovi redovi. Diferencijalne jednadbe, Odjel za matematiku, Sveuilite u Osijeku, Osijek, 2001.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Pismeni: da Seminarski rad: ne

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaKolokvijiSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA



1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka Naziv predmeta 2.15-101 MEHANIKA I Nastavnik: doc.dr.sc. ALEKSANDAR JURI, dipl.ing.gra. Broj sati Status Semestar ECTS 3+2 OBVEZNI II 6,00 Suradnici: mr.sc.URICA MATOEVIdipl.ing.gra JURKO ZOVKI, dipl.ing.gra

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad DA

1.3 Sadraj predmetaOsnovne definicije i veliine. Sila i moment sile. Spreg sila, Varignon-ov teorem, redukcija sile na toku. Analitiko sastavljanje sila. Analitiko rastavljanje sila na komponente. Analitiki uvjeti ravnotee. Elementi grafostatike za sustav sila u ravnini. Analitiko i grafiko odreivanje teita. Statika krutih tijela, mehaniki sustavi, jednostavni konstruktivni sustavi i optereenja. Unutarnje sile u presjecima i dijagrami unutarnjih sila punih tapnih sustava. Statiki odreene reetke u ravnini. Proraun lananica. Virtualni rad. Trenje.

1.4 KompetencijeUpoznavanje razumijevanje osnovih naela i metoda rjeavanja zadaa iz kinematike i dinamike, temeljito i potpuno vladanje osnovnim kinematskim i dinamikim veliinama i odnosima uz dobru pripremu za sluanje predmeta Graevna statika I i II, Stabilnost konstrukcija i Dinamika konstrukcija.

1.5 Obvezna literatura1. Tehnika mehanika I statika, A. Kirienko, Graevinski institut Zagreb, 1990.; 2. Tehnika mehanika I statika, D. Bazjanac, Tehnika knjiga Zagreb, 1966.;

1.6 Dopunska literatura1. 2. 3. 4. Uvod u statiku F.Matejiek, D. Semenski, Z. Vnuec, Golden marketing, Zagreb, 1999.; Statics - F.P. Beer, E.R. Johnston, Jr., McGraw-Hill Publishing Company, New York, 1988.; Statics - J.L. Meriam, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1975.; Statics and Dynamics - A. Ruina, R. Pratap, Oxford University Press, 2002.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni:da Pismeni: da Seminarski rad: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: poloen ispit iz predmeta Matematika I

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaProvjera znanja provodi se tijekom semestra kroz dva kolokvija i izradu semestralnog programa. Uvjet za drugi potpis je 30% po kolokviju i predan uredan i toan semestralni program.




1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 2.01-104 2+2 OBVEZNI I 5,00 ELEMENTI VISOKOGRADNJE II Nastavnik: Suradnici: VALIS TAJNER,dipl.ing.gra. doc.dr.sc. ELJKO KOKI,dipl.ing.arh. SANDRA NJERGE,dipl.ing.arh.

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe DA Konstruktivne vjebe DA Seminarski rad NE

1.3 Sadraj predmetaUvod u znanstvenu disciplinu graevinske fizike. Predmet istraivanja i ciljevi graevinske fizike.Osnovni pojmovi i fizikalne veliine znanosti o toplini. Oblici prenoenja topline:voenje, strujanje i zraenje.Koeficijent toplinske vodljivosti graevinskih materijala. Sistematizacija materijala za toplinsku izolaciju.Toplinska izolacija graevinskih elemenata. Izraun vrijednosti koeficijenta prolaza topline k. Kondenzacija vodene pare na unutarnjoj povrini vanjskih graevinskih elemenata. Toplinski mostovi.Difuzija vodene pare kroz graevinske elemente. Glaserova metoda prorauna difuzije vodene pare.Zvuna izolacija graevinskih elemenata. Zrani zvuk i zvuk udara. Plivajui podovi.Krovita tradicionalne i ienjerske konstrukcije. Vrste krovova prema obliku.Roenika i podroenika krovita. Prazno krovite, visulja i stolica, detalji. Skoeni krovovi redosljed rjeavanja, rasponi.Krovni pokrovi. Pokrov crijepom, limom, salonitom, indrom, bitumenskom ljepenkom.Ravni krovovi prohodni i neprohodni. Detalji.Zatita od vlage iz zemlje hidroizolacija. Zatita od podzemne vode.Stubita armirano-betonska, drvena i elina.Oblici, detalji i nain grafikog prikaza u tlocrtu i presjeku.Podovi. Podjela prema vrsti materijala, gubitku topline i nainu izvedbe. Vrata i prozori. Vrste prema nainu otvaranja i materijalu. Detalji.

1.4 Cilj i svrha predmetaUpoznavanje sa temeljnim elementima visokogradnje kroz procese proizvodnje i izvedbe te njihovo grafiko prikazivanje u razliitim vrstama projektne dokumentacije.

1.5 Obvezna literatura1. uro Peuli : Konstruktivni elementi zgrada, Croatia knjiga 2002. Zagreb 2. Z. Vrkljan : Oprema graevnih nacrta, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1986. 3. Ivo Kordi: Izvedbeni nacrti, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1986.

1.6 Dopunska literaturaRazliite vrste projektne dokumentacije u visokogradnji

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad:ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Elementi visokogradnje I

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaU okviru vjebi studenti izrauju tri programau kojima primjenjuju znanja izloena na predavanjima : 1. Graevinska fizika 2.Izvedbeni projekt krovita 3.Izvedbeni projekt Presjek kroz stubite




1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka 2.04-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+2 Suradnik: Status Semestar ECTS OBVEZNI II 5,00 mr.sc. VLADIMIR MOSER

GEODEZIJAdoc.dr.sc. BRANKICA MALI

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad DA

1.3 Sadraj predmetaDefinicija geodezije. Pregled geodetske djelatnosti. Oblik i veliina Zemlje. Koordinatni sustavi. Kartografske projekcije. Gauss-Krgerova projekcija. Geodetske mree. Trigonometrijska, poligonska i linijska mrea. Nivelmanska mrea. Visinski prikaz na kartama (reljef).Teorija pogreaka s raunom izjednaenja. Geodetsko raunanje. Geodetski instrumenti. Teodolit. Mehaniko i optiko mjerenje duina. Elektroniko mjerenje duina. Horizontalni premjer (ortog. i polar. met.). Nivelir. Vrste nivelmana (barometrijski, trigon., geom., hidrostat.). Fotogrametrija (terestr., aerofot., satelit.) Kartografija. Reprod. karata. Temat. i dig. kartografija (demonstrativno pred.). Horizontalna i visinska iskolenja.

1.4 KompetencijeStjecanje saznanja o vrstama geodetske djelatnosti, uenje geodetske terminologije, stjecanje saznanja o geodetskim institucijama u RH te njihovim funkcijama, slubena kartografska izdanja (npr. Hrvatska osnovna karta, topografske karte, DMR, etc.), primjena geodezije u graevinarstvu.

1.5 Obvezna literatura1. Macarol, S. (1985): Praktina geodezija, Tehnika knjiga, Zagreb

1.6 Dopunska literatura1. 2. 3. 4. 5. 6. Feil, L. (1989): Teorija pogreaka I, Geodetski fakultet, Zagreb Feil, L. (1990): Teorija pogreaka II, Geodetski fakultet, Zagreb Jankovi, M. (1982): Ininjerska geodezija I dio, SNL, Zagreb Jankovi, M. (1981): Ininjerska geodezija II dio, SNL, Zagreb Hake, G., Grnreich, D. (1994): Kartographie, Walter de Gruyter, Berlin, New York Witte, B., Schmidt, H. (1995): Vermessungskunde und Grundlagen der Statistik fr das Bauwesen, Konrad Wittwer, Stuttgart

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Predaja programa, uvjet za usmeni ispit: rijesen racunski zadatak i prvi teorijski zadatak

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaObavezno sluanje predavanja.Vjebe: provjera znanja uz predaju programa. Ispit: pismeni (jedan od individualnih zadataka iz programa i tri teorijska zadatka) i usmeni (teorija).




1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka 2.10-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+1 Status OBVEZNI Semestar II ECTS 4,00

INENJERSKA GEOLOGIJAprof.dr.sc.TOMISLAV IVANKOVI

1.2 Oblici izvoenja nastavePredavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE

1.3 Sadraj predmetaUvod u geologiju. Postanak, konstitucija i osobitosti Zemlje. Osnovni pojmovi o kristalografiji i mineralogiji.Kemijski otporni, neotporni, topivi i reaktivni minerali. Sistematika petrogenih minerala. Osnovni pojmovi o petrografiji. Mehaniko i kemijsko troenje stijena. Kemijska dijageneza glinovitih sedimenata i metamorfni procesi.Geotektonika. Primarni oblici pojavljivanja, poloaj i raspored stijena u litosferi. Slojevi, bore, rasjedi i navlake. Dinamika Zemlje. Egzodinamski faktori. Suvremeni egzodinamski procesi i pojave. Inenjerskogeoloke znaajke stijena i terena. Osnovna inenjerskogeoloka razredba stijena. Dinamika zemljine kore, pomicanja litosferskih ploa i seizmika aktivnost. Tehnika svojstva kamena, uporaba u graditeljstvu. Nalazita tehnikog i arhitektonskog kamena u Republici Hrvatskoj.Stratigrafska geologija. ivotni oblici i okolii kao geoloka svjedoanstva. Uvod u hidrogeologiju. Hidrogeoloke znaajke stijena. Mehanizam punjenja tla vodom, podzemna voda. Geoloko kartiranje i geoloke karte. Geoloki stupovi i geoloki profili. Programiranje i izvoenje inenjerskogeolokih i/ili geotehnikih istranih radova. Metode istraivanja. Suvremeni trendovi inenjerskogeolokog i/ili geotehnikog modeliranja Prognozni inenjerskogeoloki i/ili geotehniki profili, hidrogeoloki profili.

1.4 KompetencijeBudue graditelje upoznati s najznaajnijim disciplinama geoznanosti te raspoloivim arsenalom i nainom izrade inenjerskogeolokih i/ili geotehnikih podloga, koje ine nunu okosnicu geotehnikih modeliranja i sloenih prorauna za potrebe razliitih graditeljskih pothvata.

1.5 Obvezna literatura1. 2. 3. 4. Tajder, M. & Herak, M. (1972): Petrologija i geologija, kolska knjiga, Zagreb. estanovi, S. (1993): Osnove inenjerske geologije (primjena u graditeljstvu). Geoing Split. estanovi, S. (2001): Osnove geologije i petrografije, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu. Pollak, Z. (1995): Hidrogeologija za graevinare. Poslovna knjiga, Zagreb.

1.6 Dopunska literatura1. Crnkovi, B. & ari, Lj. (2003): Graenje prirodnim kamenom. IGH Zagreb. 2. Herak, M. (1990): Geologija, kolska knjiga, Zagreb. 3. Tiljar, J.(1994): Sedimentne stijene. kolska knjiga, Zagreb. 4. Tiljar, J.(2001): Sedimentologija karbonata i evaporita. Institut za geoloka istraivanja Zagreb. http://www.rocscience.com: Rock engineering (Course notes by Evert Hoek).

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: nema Seminarski rad: ne

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaAnaliza kvalitete izrade i prezentiranja individualnih seminarskih radova, analiza rezultata anketiranja studenata, posjeenost predavanja i stupanj aktivnog sudjelovanja studenataSTUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA



1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka 5.07-102 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 0+2 Status OBVEZNI Semestar III, IV ECTS 0,00

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA IIELJKA VUKI, prof.


1.3 Sadraj predmetaAntropoloki status, Planiranje i programiranje transformacijskih procesa, Energetski kapaciteti, Lokomotorni sustav, Uloga miia i fiziologija dranja tijela. Procjena i ocjena kumulativnih efekata rekreativnih programa, Osnovne metode aerobnog treninga, Onovne metode anaerobnog treninga, Deformiteti kraljenice, grudnog koa i stopala, Zdravstvena gimnastika, Modeli i sredstva rada za razvoj glikolitikog laktatnog mehanizma, Diskontinuirani metoda rada, Kontinuirani metoda rada, Modeli portsko rekreativnih programa, Modeli tjelesnog vjebanja za uenike s oteenim zdravljem u odnosu na vrstu i stupanj oteenja. Modeli portsko rekreativnih programa, Procjena i ocjena kumulativnih efekata rekreativnih programa, Kinezioloki stimulusi eksplozivnog tipa, Kinezioloki stimulusi tipa repetitivne snage, Kinezioloki stimulusi tipa brzine, Vjebe za pravilno dranje tijela i otklanjanje nepravilnosti, Procjena neposrednih efekata transformacijskog procesa, Kontrola rehabilitacijskog tretmana. Kinezioloki stimulusi tipa koordinacije, Kinezioloki stimulusi fleksibilnosti i relaksibilnosti, Vjebe za pravilno dranje tijela i otklanjanje nepravilnosti, Procjena i ocjena kumulativnih efekata transformacijskog procesa, Procjena i ocjena kumulativnih efekata rekreativnih Kontrola rehabilitacijskog tretmana.

1.4 KompetencijeZadovoljiti bioloku potrebu za kretanjem, Stvoriti naviku za zdravim nainom ivota, Stjecanje osnovnih znanja, vjetina i navika, postizanje odreene razine motorikih dostignua, poboljanje stanja motorikih i funkcionalnih sposobnosti, Osposobiti studente i studentice za samokontrolu efekata transformacijskog procesa, Poveanje radne sposobnosti.

1.5 Literatura1. Mrakovi, M.: Uvod u sistematsku kineziologiju, Zagreb, 1997. 2. Miigoj-Durakovi, M. et al.: Morfoloka antropometrija u portu, Zagreb, 1995. 3. Milanovi, D.: Dijagnostika u sportu, Rovinj, 1996. 4. Milanovi, D.: Fitness, Zagreb, 1996. 5. Andrijaevi, M.: Sportska rekreacija u mjestu rada i stanovanja, Zagreb, 1996. 6. Peina M. i Heimer, S.: portska medicina, Zagreb, 1993. 7. Milanovi, D.: Prirunik za sportske trenere, Zagreb, 1997. 8. Metiko, D. i drugi: Suvremena aerobika, Zagreb, 1997. 9. Groser, M., H. Ehlenz, E.Zimmermann:Richting Muskeltraining, BVL Verlagsgesellschaft, Munchen, 1987. 10. Vuki, . eljka Vuki, S. Jani: Prirunik za samostalno ciljano vjebanje studenata, Osijek, 1999.

1.7 IspitNain polaganja ispita - nema Usmeni: Pismeni: Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: obvezno pohaanje Seminarski rad:

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaProcjena i ocijena inicijalnog stanja. Procjena neposrednih i kumulativnih efekata transformacijskog procesa.STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA



1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetuOznaka 6.03-103 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 0+2 Status IZBORNI Semestar II ECTS 2,00

NJEMAKI JEZIK IIANAMARIJA BISKUPOVI, prof.


1.3 Sadraj predmetaZement Beton, Stahlbeton, Betonsthle; Vorarbeiten und Nachbehandlung der Betonmasse Bauplanung, Bauablauf; Bauhandwerk und Bauindustrie Stonehenge Die Pyramiden (der Bau); wie und warum wurden Pyramiden gebaut (Mythos und Fakten) Brckenbau (Brckenentwurf im Wandel der Zeit) Hochuser; World Trade Center; Tragverhalten von Hochhusern.

1.4 Kompetencijeitanje, usmena interpretacija i prijevod strunih tekstova radi pronalaenja i razmjene strunih informacija, s ciljem samostalne uporabe strane literature.

1.5 Obvezna literatura1. Ritoa, M. V. Sekula (1989.) Njemaki za graevinare, kola za strane jezike, Zagreb

1.6 Dopunska literatura1. Tecilazi, Franci (1996.) Deutsch fr Studenten der Architektur, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb asopisi: 1. Detail, Institut fr Internationale Architektur Dokumentation 2. Bautechnik, Ernst & Sohn, Berlin 3. Bauingenieur, Springer Verlag, Berlin 4. Bauen mit Holz, editor: Klaus Fritzen, Berlin 5. Beton und Stahlbetonbau, editor: Konrad Bergmeister i dr., Berlin Razni tekstovi s interneta vezani uz nastavno gradivo.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Seminarski rad: ne Kolokvij: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Redovno pohaanje nastave, prijevodi, prezentacija seminarskog rada.

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaPismene vjebe (prijevodi, gramatike vjebe). Usmene jezine vjebe (seminarski rad, izlaganja, prezentacije).





ENGLESKI JEZIK IILIDIJA KRALJEVI, prof.


1.3 Sadraj predmetaTransportation System Highway structures Surveying Environmental/Sanitary Engineering Statics Wood design & Construction Loads in Structural Design Earthquake Effects on Structures Geological Survey Mechanical Properties of Materials Failure & Fracture Statically Determinate Structures vs. Statically Indeterminate Structures Defelections Foundations Types of Foundations Vectors How to Plan a House Specifications Job Planning & Management Revision

1.4 KompetencijeU predmetu engleski jezik student se upoznaje sa strunim vokabularom svoje struke na engleskom jeziku, te tako poveava svoje znanje pasivnih jezinih vjetina (sluanje i itanje), te aktivnih jezinih vjetina (govor i pisanje).

1.5 Obvezna literatura1. L. Kraljevi:Structures in Time & Space I, Graevinski fakultet Sveuilite J.J. Strossmayera Osijek 2002. 2. L. Kraljevi:Structures in Time & Space II, Graevinski fakultet Sveuilite J.J. Strossmayera Osijek 2002.

1.6 Dopunska literatura1. A. Kralj-tih: English in Civil Engineering, Hrvatska sveuilina naklada 2004.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: NE Pismeni: NE Seminarski rad: NE Kolokvij: DA Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Redovito pohaanje vjebi, prijevodi, prezentacija seminarskog rada.

1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmetaPismene vjebe ( prijevodi, gramatike vjebe) Usmene jezine vjeabe (seminarski rad, izlaganja, prezentacije)STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA




RAUNALNO PROGRAMIRANJE U GRADITELJSTVUdoc.dr.sc. NIKOLA KLEM


1.3 Sadraj predmetaOsnovni pojmovi Algoritamske strukture. Rjeavanja problema primjenom raunala. Vrste podataka i njihovo predstavljanje u memoriji raunala. Izvoenje raunskih operacija. Prinicipi programskih jezika Programski jezici i prevodioci. Struktura programa. Imena podataka, konstante i promjenljive, Aritmetiki izrazi. Naredba za dodjeljivanje vrijednosti. Razvojna okruenja i integrirane radne okoline. MATLAB Uvod. Znakovi, promjenljive, definirana imena, tipovi podataka. Aritmetiki izrazi. Naredba za dodjeljivanje vrijednosti. Interaktivan rad. MATLAB programi. Podeavanje MATLAB-a. Formatirani izlaz. Relacioni i logiki izrazi. Kontrlone strukture (grananja, ciklusi, prekidi). Otvaranje i zatvaranje datoteka. Uitavanje i izlaz podataka. Nizovi (polja). Funkcije (potprogrami). Grafika u MATLAB-u. Odabrane aplikacije.

1.4 KompetencijeUpoznavanje studenata sa elementima programiranja i programiranja u MATLAB-u kako bi kasnije mogli koristiti ovaj programski jezik za rjeavanje zadataka u kasnijim strunim predmetima.

1.5 Obvezna literaturaMatlab Manual Suanj, Dario: Java : programiranje za Internet i World Wide Web, Zagreb, Znak, 1997.

1.6 Dopunska literaturaTucakovi, Tihomir: C Windows programiranje, Varadin, Pro-mil, 2004.

1.7 IspitNain polaganja ispita Usmeni: P

studijski program sveucilisni preddiplomski studij hr

Documents