SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

TOMISLAV PODNAR

PLANIRANJE PRORAČUNA GRADA OTOČCA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PLANIRANJE PRORAČUNA GRADA OTOČCA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Student: Tomislav Podnar

Menadžment

0081133086

Rijeka, srpanj 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................ 1

1. 1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA ........................................................ 1

1. 2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ................................................................................... 1

1. 3. ZNANSTVENE METODE .................................................................................................... 2

1. 4. STRUKTURA RADA........................................................................................................... 2

2. USTROJSTVO JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ... 4

2. 1. POJAM JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ........ 4

2. 2. FUNKCIJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE .... 5

2. 3. KORISNICI PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ............................................................................................................................ 7

2. 4. GRAD – JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE ............................................................. 9

2. 5. FINANCIRANJE GRADA ................................................................................................. 10

2. 5. 1. Vlastiti prihodi grada .................................................................................................... 10

2. 5. 2. Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ............................. 13

3. PRORAČUN JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ..... 16

3. 1. POJAM I CILJEVI PRORAČUNA .................................................................................... 16

3. 1. 1. Pojam proračuna ........................................................................................................... 16

3. 1. 2. Ciljevi i funkcije proračuna ........................................................................................... 18

3. 1. 3. Upravljanje proračunom .............................................................................................. 19

3. 1. 4. Sadržaj proračuna ......................................................................................................... 20

3. 2. ODRDNICE ELEMENATA PRORAČUNA JLP(R)S ....................................................... 24

3. 2. 1. Pojam i značajke prihoda ............................................................................................. 24

3. 2. 2. Vrste prihoda ................................................................................................................ 24

3. 2. 3.Pojam i značajke rashoda .............................................................................................. 28

3. 2. 4. Vrste rashoda ................................................................................................................ 28

4. PLANIRANJE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE .............................................................................................................................. 31

4. 1. IZRADA I PLANIRANJE U SUSTAVU PRORAČUNA ................................................. 31

4. 2. FAZE PRORAČUNSKOG PROCESA PLANIRANJA PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ................................................ 34

4. 2. 1. Planiranje i priprema proračuna ................................................................................... 35

4. 2. 2. Predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna ............................................................. 36

4. 2. 3. Izvršenje proračuna ...................................................................................................... 38

4. 3. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ............................................................................................. 40

5. PLANIRANJE PRORAČUNA GRADA OTOČCA .................................................................. 43

5. 1. OPĆI PODACI O GRADU OTOČCU ................................................................................ 43

5. 2. USTROJ GRADSKE UPRAVE .......................................................................................... 44

5. 3. POSTUPAK PLANIRANJA PRORAČUNA GRADA OTOČCA ..................................... 47

5. 3. 1. Opći dio proračuna ....................................................................................................... 47

5. 3. 2. Posebni dio proračuna .................................................................................................. 50

5. 3. 3. Plan razvojnih programa .............................................................................................. 51

5. 4. METODOLOGIJA IZRADE PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA GRADSKIH

KORISNIKA PRORAČUNA ...................................................................................................... 53

5. 4. 1. Izrada prijedloga financijskog plana gradskih korisnika .............................................. 53

5.4.2. Korisnici proračuna Grada Otočca ................................................................................. 54

6. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 56

LITERATURA ................................................................................................................................. 58

POPIS TABLICA ............................................................................................................................. 60

1

1. UVOD

U ovom diplomskom radu obrađena je tema Planiranje proračuna Grada Otočca. Uvod

obuhvaća: problem, predmet i objekt istraživanja, svrhu i ciljeve istraživanja,

znanstvene metode i strukturu rada.

1. 1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja ovog diplomskog rada odnosi se na teorijsko analiziranje

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave općenito, ustrojstvo

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te konkretno analiziranje

planiranja proračuna lokalne samouprave na primjeru Grada Otočca.

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja, a to je proračun jedinica lokalne

samouprave, odnosno istraživanje i definiranje pojma, ciljeva, sadržaja, funkcija i

sudionika proračuna te faza proračunskog procesa.

Objekt istraživanja je proračun jedinice lokalne samouprave, odnosno proračun grada

koji se nakon teorijskog razmatranja prezentira i kritički analizira na primjeru Grada

Otočca.

1. 2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Na temelju definiranih problema, predmeta i objekta istraživanja definirani su svrha i

ciljevi istraživanja. Svrha ovog istraživanja je istaknuti važnost proračuna kao glavnog

upravljačkog i nadzornog instrumenta jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

Cilj ovog istraživanja je da se sustavno predstave sve značajke jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave, sustav proračuna te kao potvrda teorijske analize

predstavi proračun Grada Otočca.

2

Istraživanjem u ovome radu rada daju se odgovori na sljedeća pitanja:

1. Što je proračun?

2. Koji su ciljevi i funkcije proračuna?

3. Koje su faze proračunskog procesa?

4. Što je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

5. Kako se financiraju gradovi kao JLS?

6. Koje su odrednice i uloga planiranja u sustavu proračuna?

7. Tko su korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave?

1. 3. ZNANSTVENE METODE

Za pisanje diplomskog rada o proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave korištena je kombinacija nekoliko znanstvenih metoda. Slijedeće metode u

odgovarajućoj kombinaciji su korištene tijekom istraživanja i formuliranja rezultata i

spoznaja istraživanja: metoda analize i sinteze, deduktivna i induktivna metoda, metoda

deskripcije, metoda kompilacije, metoda generalizacije i metoda studija slučaja.

1. 4. STRUKTURA RADA

Ovaj diplomski rad sastoji se od pet međusobno povezanih dijelova.

U Uvodu su navedeni predmet, problem i objekt istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja,

znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

Naslov drugog dijela rada je: Ustrojstvo jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. U tom dijelu predočeni su rezultati istraživanja o pojmu i funkcijama

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, korisnicima proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, o gradu te o njegovom financiranju.

3

Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave naslov je trećeg dijela. U

tome dijelu rada analizirani su pojami ciljevi proračuna, odrednice elemenata proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U četvrtom dijelu rada s naslovom: Planiranje proračuna jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave prikazana je izrada i planiranje u sustavu proračuna, faze

proračunskog procesa planiranja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave kroz planiranje i pripremu, predlaganje i izvršenje proračuna, te

metodologija izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Planiranje proračuna Grada Otočca naslov je petog dijela: u tom dijelu rada govori se

općim podacima Grada Otočca, ustroju gradske uprave te se analizira postupak

planiranja proračuna Grada Otočca i metodologija izrade prijedloga financijskog plana

gradskih korisnika proračuna.

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojom je dan

odgovor na postavljeni problem istraživanja.

4

2. USTROJSTVO JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Ustrojstvo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prikazano je sljedećim

tematskim jedinicama: 1) Pojam jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2) Funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 3) Korisnici

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 4) Grad – jedinica

lokalne samouprave, 5) Financiranje Grada.

Građanima Republike Hrvatske Ustavom je zajamčeno pravo na lokalnu samoupravu i

upravu, koje obuhvaća pravo odlučivanja o lokalnim potrebama i interesima. Stoga je

Republika Hrvatska podijeljena na gradove i općine (jedinice lokalne samouprave)

županije (jedinice lokalne samouprave i uprave). Lokalne jedinice čine treću razinu

proračuna pomoću koje država prikuplja i troši novac.

2. 1. POJAM JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao općine, gradove i županije čija

tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i

odlukama donesenima na temelju zakona, za što sredstava osiguravaju u svome

proračunu i u financijskom planu proračunskih korisnika. (Bajo i Jurlina – Alibegović

(2008, p. 18)

Autori također ističu kako Hrvatska, obzirom na površinu i broj stanovnika, ima

prilično velik broj lokalnih jedinica. One se razlikuju prema veličini, gustoći

naseljenosti i stupnju gospodarskog razvoja. Postoje i lokalne jedinice koje imaju status

područja posebne državne skrbi (PPDS) i kojih je ukupno 111. Poreznim olakšicama

Vlada pokušava ubrzati njihov razvoj. U Hrvatskoj svaka lokalna jedinica ima svoj

proračun odnosno prihode i izdatke.

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (2015), članku 3.,

jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a jedinice područne (regionalne)

samouprave su županije. Općine, gradovi i županije se osnivaju zakonom. Prema istom

zakonu, članak 4., 5. i 6., općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u

5

pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i

društvenu cjelinu. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je središte županije te

svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu,

prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja

prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a

ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. Prema

podacima Državnog zavoda za statistiku, Republika Hrvatska ima 126 gradova, 429

općina i 20 županija te Grad Zagreb. (Državni zavod za statistiku, Opće informacije,

p.6)

Odluke o osnivanju lokalnih jedinica do 2003. godine donosilo je Ministarstvo

pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Od 2003. je to zadaća Središnjeg ureda za

državnu upravu koji odluku donosi na temelju mišljenja Ministarstva financija, županija

i drugih lokalnih jedinica. Središnji je ured u nekim slučajevima donio odluku unatoč

negativnom mišljenju gore navedenih tijela.

Sve lokalne jedinice imaju predstavnička tijela i izvršna tijela. Predstavnička tijela u

Republici Hrvatskoj su: Općinska vijeća, Gradska vijeća, Županijska skupština te

Skupština Grada Zagreba, a njihovi su članovi izravno izabrani na izborima. Izvršno

tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave u općini je općinski

načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan (Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 2014, čl. 6).

2. 2. FUNKCIJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Funkcije se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu promatrati u

sklopu teorije fiskalnog federalizma. Fiskalni federalizam je dio teorije javnih financija

koji se bavi donošenjem odluka, mogućnostima razrezivanja poreza te upotrebe tako

prikupljenih sredstava u javnom sektoru s dvije ili više razina javne vlasti (Bajo, Jurlina

– Alibegović, 2008, p.32).

6

Glavne su ekonomske funkcije javnog sektora stabilizacijska, distribucijska, alokacijska

i regulatorna funkcija (Musgrave S., Musgrave R., 1993, p.6). Uobičajeno je stajalište

da su stabilizacijska i distribucijska funkcija u ovlasti središnje države. Drugim

riječima, središnja je država odgovorna za makroekonomsku politiku kojom osigurava

stabilnost cijena i zaposlenosti i za preraspodjelu dohotka.

Razlozi zbog kojega se distribucijska funkcija provodi na razini države očituju se u

sljedećem: prvo, jedinice su lokalne i područne (regionalne) samouprave ograničene u

korištenju instrumenata monetarne i fiskalne politike; drugo, kada bi se distribucijska

funkcija provodila na razini lokalne vlasti, to bi moglo potaknuti stanovnike i poduzeća

na preseljenje u područja s nižim porezima.

Alokacijska je funkcija obično dodijeljena lokalnoj vlasti. Niže razine vlasti vode

računa o alokaciji sredstava jer potražnja za javnim dobrima i uslugama nije jedinstvena

na svim područjima države. Smisao je dodjeljivanja alokacijske funkcije nižoj razini

vlasti u tome da se odluke o ponudi i financiranju javnih dobara i usluga donose na

razini zajednice na čijem se području koriste ta dobra i usluge.

Regulatornu je funkciju moguće podijeliti između središnje i lokalne vlasti kao npr. u

području prostornog (urbanističkog) planiranja. U tom području središnja vlast može

donositi zakone, a lokalna vlast obavlja njihovu provedbu.

Funkcije se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu promatrati i

izvan teorije fiskalnog federalizma. Kao što se može logički zaključiti, općine i gradovi

imaju funkciju osigurati uvjete za razvoj gospodarskih, društvenih i drugih djelatnosti

na svome području. Zato općine i gradovi obavljaju zadaće vezane za urbanističko

planiranje, zaštitu čovjekovog okoliša, uređenje naselja, kvalitetu stanovanja,

komunalne objekte i lokalnu infrastrukturu. Županije imaju funkciju usmjeravanja

gospodarskog i društvenog razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

svoga područja na način da taj razvoj bude ravnomjeran.

7

2. 3. KORISNICI PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog

proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i

izvanproračunskih korisnika (dalje u tekstu: Pravilnik) utvrđuju se proračunski i

izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračunski i izvanproračunski

korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način

vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Linzbauer (2010, p.9) definira proračunskog korisnika proračuna JLP(R)S kao

korisnika:

1. kojega je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;

2. kojemu je izvor prihoda proračun JLP(R)S u iznosu od 50 posto ili više, te

3. koji je naveden u predmetnom Registru.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) su upravni

odjeli, vrtići, muzeji, kazališta domovi kulture, javne vatrogasne postrojbe, centri za

socijalnu skrb, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove, ustanove u zdravstvu,

domovi za starije i nemoćne te javne vatrogasne postrojbe.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (upravno

odjeli i korisnici za koje su oni nadležni) obvezni su izrađivati financijske planove u

skladu s odredbama Zakona o proračunu i pridržavati se Uputa za izradu proračuna

JLP(R)S, i dostavljati ih jedinici čiji su korisnici, odnosno nadležnom upravnom odjelu.

Prijedlog financijskog plana korisnika proračuna jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave sadrže procjenu prihoda i primitaka, plan rashoda i izdataka,

obrazloženje prijedloga financijskog plana te plan razvojnih programa, plan nabave

dugotrajne imovine i plan radnih mjesta.

Ista autorica definira (p. 10) izvanproračunskog korisnika kao korisnika:

1. u kojemu Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne)

8

samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje;

2. kojemu su jedan od izvora financiranja doprinosi i/ili namjenski prihodi, te

3. koji je naveden u Registru, odnosno, popisu izvanproračunskih korisnika

državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica.

Izvanproračunski korisnici na razini lokalnih jedinica jesu komunalna poduzeća,

odnosno, trgovačka društva čiji su osnivači i većinski vlasnici lokalne jedinice i

financiraju se iz komunalne naknade kao namjenskog prihoda. U popisu

izvanproračunskih korisnika lokalnih jedinica evidentirano je 20 korisnika, i to

županijskih uprava za ceste, koje primjenjuju proračunsko računovodstvo (Linzbauer,

2010, p.10).

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika ustrojava i vodi Ministarstvo

financija za potrebe utvrđivanja obuhvata proračunskih i izvanproračunskih korisnika

općeg proračuna. Poslove vođenja Registra Ministarstvo financija može povjeriti drugoj

pravnoj osobi ili tijelu državne uprave (instituciji nadležnoj za obradu podataka).

Proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave Obrazac RKP dostavljaju ministarstvu ili

drugom državnom tijelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno jedinici

lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od osam dana od dana osnivanja.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Obrazac RKP, na zahtjev

Ministarstva financija, dostavljaju ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne

(regionalne) samouprave u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva.

Treba istaknuti da se sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji na

načelima subsidijarnosti i solidarnost. Načelo subsidijarnosti znači da se pri određivanju

djelokruga prednost daje onoj razini vlasti koja je najbliža građanima i koja može

učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene poslove (Lukeš-Petrović, et al., 2005, p.5).

9

2. 4. GRAD – JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te se svako mjesto koje

ima više od 10 000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu gospodarsku i

društvenu cjelinu. U sustav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s

gradskim naseljem čine gospodarsku društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim

migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

(Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 2015, čl. 5.)

Grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se

neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje nisu Ustavom ili Zakonom dodijeljeni

državnim tijelima.

Grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove koji se odnose na (Zakon o

lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čl. 19.) :

· uređenje naselja i stanovanja,

· prostorno i urbanističko planiranje,

· komunalno gospodarstvo,

· brigu o djeci,

· socijalnu skrb,

· primarnu zdravstvenu zaštitu,

· odgoj i osnovno obrazovanje,

· kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

· zaštitu potrošača,

· zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

· protupožarnu i civilnu zaštitu,

· promet na svom području,

· te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (odnosno općine ili grada)

u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslovi iz

samoupravnog djelokruga općine ili grada prenijeti na županiju.

10

Povjereni poslovi su poslovi državne uprave koje obavljaju županije, a određuju su

zakonom. Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela

županije podmiruju se iz državnog proračuna.

Naziv hrvatskih gradova određen je Zakonom o područjima županija, gradova i općina

u Republici Hrvatskoj, a osnova je nazivu naselja u kojem je sjedište gradske skupštine.

Naziv grada može se odrediti i prema povijesnom ili zemljopisnom obilježju.

Obilježja grada su grb i zastava. Grb i zastava uređuju se statutom ili statutarnom

odlukom uz prethodno odobrenje Središnjeg državnog ureda za upravu.

2. 5. FINANCIRANJE GRADA

Financiranje jedinica lokalne samouprave tj. Grada prikazano je u sljedećim tematskim

jedinicama: 1) Vlastiti prihodi grada i 2) Zaduživanje jedinica područne samouprave.

2. 5. 1. Vlastiti prihodi grada

U skladu s odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi i Zakona o financiranju

jedinica lokalne samouprave i uprave propisano je da jedinica lokalne samouprave i

uprave stječu prihode razmjerno utvrđenim samoupravnim poslovima iz djelokruga

lokalne samouprave i uprave, a sredstva za obavljanje tih poslova osiguravaju u svom

proračunu. (Čulo, 2002, p.94)

Prema Zakonu o proračunu, gradonačelnik dostavlja proračun te izmjene i dopune

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija

kao i odluku o izvršavanju proračuna Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od

dana njihova stupanja na snagu.

Na temelju iznosa planiranih državnim proračunom, proračunski korisnik državnog

proračuna mora izraditi financijski plan po mjesecima, za cijelu godinu u skladu s

planiranim dospijećem obveza.

Financijski plan mora se izraditi do 15. siječnja tekuće godine. Ministarstvo financija

razmatra i odobrava financijske planove proračunskih korisnika državnog proračuna

kako bi utvrdilo da su u skladu s državnim proračunom koji je usvojio Sabor.

11

Tijekom godine mjesečni financijski planovi mogu se mijenjati u skladu s promjenama

u dospijeću obveza, odobrenim preraspodjelama te izmjenama i dopunama državnog

proračuna.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz

samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu te osigurava prihode

razmjerne rashodima za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga (Zakon o

financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2015 čl. 2.)

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stječe prihode iz vlastitih izvora,

od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskoga proračuna.

Vlastiti izvori grada i općine jesu (Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, 2015, čl. 29.):

1. prihodi od vlastite imovine

2. općinski odnosno gradski porezi

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje sami propišu,

4. upravne pristojbe,

5. boravišne pristojbe,

6. komunalne naknade doprinosi i druge naknade

7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina

8. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi definirana je imovina grada.

To su sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedinici

lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Gradski odnosno općinski porezi su (Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, 2015. čl. 30):

1. prirez porezu na dohodak,

2. porez na potrošnju,

3. porez na kuće za odmor,

4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,

5. porez na nekorištene poduzetničke nekretnine,

12

6. porez na tvrtku ili naziv,

7. porez na korištenje javnih površina.

Grad, odnosno općina mogu obveznicima poreza na dohodak prepisati sa svoga

područja plaćanje prireza na dohodak i to:

- općina po stopi od 10%,

- grad ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12%,

- grad iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15%

- Grad Zagreb po stopi do 18%

Odredbama članka 30.(NN 147/14) prirez poreza na dohodak plaća se po stopi koju

utvrdi grad, odnosno općina i pripada gradu ili općini na području kojih je prebivalište

ili uobičajeno boravište obveznika prireza. (Zakon o financiranju jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave, 2015. čl. 30)

Obveznik poreza na potrošnju jest fizička i pravna osoba koja pruža ugostiteljske

usluge. Sukladno tome porez na potrošnju plaća se na alkoholna pića (vinjak, rakija i

ostala žestoka pića), prirodna vina, specijalna vina, piva i bezalkoholnih napitaka.

Prodajna cijena pića čini osnovicu poreza na potrošnju koja se proda u ugostiteljskim

objektima. Visinu i stopu poreza na potrošnju utvrđuje grad, odnosno općina. Stopa ne

može biti veća od 3% od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju. (Zakon o

financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2015. čl. 33)

Grad ili općina propisuju visinu poreza na kuće za odmor ovisno o mjestu, starosti,

stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor. Porez

na kuće za odmor plaća se u visini od 5,00 do 15,00 kuna po jednom četvornom metru

korištene površine kuće za odmor. Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana

od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza. Porez na kuće za odmor pripada gradu

odnosno općini na čijem se području nalazi kuća za odmor. (Zakon o financiranju

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2015. čl. 38)

Obveznici poreza za porez na tvrtku ili naziv plaćaju u godišnjem iznosu od 2.000,00

kuna kako propiše grad ili općina po svakoj tvrtki ili nazivu. Obračun i način plaćanja

uređuje grad ili općina svojom odlukom. Porez na tvrtku ili naziv je prihod grada ili

općina na području na kojem je sjedište ili prebivalište ili uobičajeno boravište

13

obveznika poreza na tvrtku ili naziv. (Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, 2015. čl. 42)

Porez na korištenja javnih površina plaćaju osobe koje koriste javne površine kako

pravne tako i fizičke. Grad ili općina propisuje svojom odlukom ono što smatra javnom

površinom. Nadležno tijelo za utvrđivanje poreza kao i plaćanje gradskih odnosno

općinskih poreza može se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a

primjenjivat će se od 1. siječnja iduće godine. (Zakon o financiranju jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave, 2015. čl. 43)

2. 5. 2. Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduživati uzimanjem

kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira na temelju zakona. Prema Zakonu o

proračunu, čl. 87., jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se

dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezina proračuna, a koju

potvrdi njezino predstavničko tijelo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra

financija.

Ugovor o zaduživanju sklapa predsjednik poglavarstva na osnovi donesenog proračuna,

uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. Suglasnost je obvezni prilog

ugovora o zaduživanju. O zahtjevu za davanje suglasnosti za zaduživanje Vlada

odlučuje u roku od 40 dana nakon podnošenja potpunog zahtjeva. Suglasnost se ne

izdaje ako je zahtjev u suprotnosti sa zakonom. Ministar financija pravilnikom propisuje

obvezne sastojke zahtjeva, obvezne priloge i dokumentaciju, način izvještavanja o

zaduživanju te o davanju suglasnosti za zaduživanje, davanje jamstava i suglasnosti.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo

financija o sklopljenom ugovoru u roku od 8 dana od dana sklapanja.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo

financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno

izvještajno razdoblje o otplati zajma za koji je dobila suglasnost Vlade.

Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može

iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se

zadužuje. U iznos ukupne godišnje obveze iz stavka 1. ovoga članka uključen je iznos

14

prosječnog godišnjeg anuiteta po kreditima, zajmovima, obveze na osnovi izdanih

vrijednosnih papira i danih jamstava i suglasnosti, te dospjele nepodmirene obveze iz

prethodnih godina. Godišnje obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira utvrđuju se

za anuitetne obveznice u iznosu godišnjeg anuiteta, a za obveznice kod kojih se

amortizira glavnica o dospijeću utvrđuju se za pretpostavljeno dospijeće pripadajućega

godišnjeg dijela glavnice i pripadajućih kamata ( Zakon o proračunu, 2015, čl. 88.).

Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumijevaju se ostvareni prihodi

pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave umanjeni za prihode

(Zakon o proračunu, 2015, čl. 88.):

1. od domaćih i stranih pomoći i donacija,

2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu i

3. ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za

financiranje decentraliziranih funkcija.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove čiji je osnivač jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačka društva u većinskom

vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu:

javni partner) mogu sklopiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu ako ukupan godišnji

iznos svih naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom

partnerstvu plaća privatnim partnerima ne prelazi 25 posto ostvarenoga proračunskog

prihoda prethodne godine umanjenog za kapitalne prihode, uz mišljenje Ministarstva

financija i drugih tijela prema posebnim propisima koji uređuju javno-privatno

partnerstvo.

Novoustrojena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije se

zaduživati, davati suglasnosti i jamstva za zaduživanje dok nisu uređeni međusobni

imovinskopravni odnosi prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi.

Nakon uređenja međusobnih imovinskopravnih odnosa smije se zaduživati i davati

jamstva samo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja na dan 31.

prosinca godine kada je prestala djelovati prijašnja jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave nije prekoračila granicu za zaduživanje i davanje jamstava.

Ako se za novoustrojenu jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu

15

ustanoviti ostvareni prihodi u godini koja prethodi godini zaduživanja, kao mjerilo

koriste se procijenjeni prihodi u tekućoj godini ( Zakon o proračunu, 2015, čl. 92.).

16

3. PRORAČUN JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Temeljne značajke jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavljene

su u sljedećim tematskim jedinicama: 1) Pojam i ciljevi proračuna i 2) Odrednice

elemenata proračuna JLP(R)S.

3. 1. POJAM I CILJEVI PRORAČUNA

Da bi se razumio pojam i važnost proračuna potrebno je elaborirati sljedeće tematske

jedinice: 1) Pojam proračuna, 2) Ciljevi i funkcije proračuna, 3) Upravljanje

proračunom, 4) Sadržaj proračuna.

3. 1. 1. Pojam proračuna

Da bi obavila osnovnu ulogu koju su joj dodijelili građani, vlade u svim zemljama

trebaju na primjeren i odgovarajući način prikupiti sredstva iz gospodarstva i od

stanovništva te raspodijeliti koristi tih sredstava na odgovoran i učinkovit način. Upravo

je proračun države glavni instrument posredstvom kojeg se sve transakcije planiraju i

izvršavaju. Državni proračun ujedno je glavni financijski instrument kroz kojeg vlade

utvrđuju prioritete ekonomskog razvoja u okviru ograničenih sredstava koja su im na

raspolaganju ( Bajo, 2006, p. 21).

Riječ proračun (engl. budget, njem. Haushalt, fr. budget, tal. bilancio) potječe od

srednjovjekovne engleske, francuske riječi bougette, što je deminutiv riječi bouge -

kožna torba, odnosno vrećica. U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je riječ

označavala kožnatu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog o

prihodima i izdacima države za iduće razdoblje - stoga se i rabi kao naziv za plan

prihoda i rashoda u određenom vremenskom razdoblju. U Hrvatskoj se uz riječ budžet

upotrebljava i riječ proračun (Proračunski vodič za građane, 2014).

17

Županije, općine i gradovi također imaju proračune, koje država evidentira i vodi kao

jedinstveni proračun jedinica lokalne samouprave i uprave. Malo tko pridaje pozornost

na vrlo bitnu razliku između konsolidiranog proračuna središnje države i konsolidiranog

proračuna opće države. U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna: državni

proračun, proračuni izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne

samouprave i uprave. Sva tri proračuna čine cjelinu - proračun opće države. Proračun

opće države ne prolazi cijelu administrativnu proceduru kao državni proračun, ali je

važan kao ukupni pokazatelj koliko je država prikupila prihoda i, što je najvažnije, kako

ih je potrošila.

Proračun je akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se

procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom

na temelju zakona, a donosi ga njezino predstavničko tijelo, odnosno to je akt kojim se

procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci države za jednu godinu, u

skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski sabor ( Zakon o proračunu, 2015, čl. 3.).

Proračunom se smatra strogo razdijeljeni pregled državnih prihoda i troškova, koji se

sastavlja unaprijed za svaku godinu, da bude vladi neprekoračiva granica u

podmirivanju državnih potreba.

Zakonom o proračunu uređuje se planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna,

upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo

države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski odnosi u

javnom sektoru, računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja vezana uz

upravljanje javnim financijama.

Iz definicija proračuna proizlaze njegova osnovna obilježja, a to su (Zakon o proračunu,

2015, čl.3.,6.):

· proračun je javni akt državne jedinice koji donosi njezino predstavničko tijelo,

· proračun je plan prihoda i rashoda državne jedinice koji po usvajanju predstavlja

obvezni okvir za djelovanje,

· proračun se odnosi na određeno proračunsko razdoblje (najčešće jedna godina),

18

· pojam proračun odnosi se na planski dokument – plan prihoda i rashoda, i/ili

proces planiranja i pripreme, prihvaćanja (usvajanja) proračuna, izvršenja i

nadzora nad izvršenjem proračuna.

Proračun treba pružiti informacije o ukupnom iznosu raspoloživih prihoda (poreznih,

neporeznih i kapitalnih prihoda te o zaduženjima u zemlji i inozemstvu), načinu na koji

će se prihodi ostvariti, ukupnom iznosu javne potrošnje (rashodi), načinu na koji će biti

raspoređeni na pojedine javne funkcije (npr. Obrazovanje, socijalna skrb, uprava).

3. 1. 2. Ciljevi i funkcije proračuna

Kao i svaki sustav tako je i sustav proračuna definiran svojom funkcijom (ciljem),

sadržajem (strukturom elemenata) i strukturom odnosa i veza među elementima.

Mogući ciljevi izravno proizlaze iz hijerarhijski nadređenih ciljeva funkcioniranja

države odnosno društveno političkih i gospodarsko socijalnih prilika ispunjavanja

temeljnih funkcija države. Moguće je istaknuti sljedeće ciljeve proračuna (Keser i

suradnici, 2000, p.17):

· putem proračunskog instrumentarija osigurati provedbu makroekonomske politike i

postići željenu razinu i dinamiku gospodarske aktivnosti

· održati gospodarsku stabilnost, postići punu zaposlenost, te kontrolu inflacije

· osigurati predviđenu razinu zadovoljenja javnih potreba

· postići očekivanu razinu raspoloživih prihoda

· osigurati kontrolu trošenja javnog (državnog) novca

· organizirati računovodstvenu evidenciju koja će osigurati točne i ažurne podatke o

iznosima primitaka i izdataka, tj. Osigurati nadzor nad izvršenjem proračuna

· na temelju ažurne računovodstvene evidencije omogućiti utvrđivanje odstupanja

ostvarenog od očekivanog što će pravodobno upozoriti na dolazeće probleme

· implementirati sustav proračuna koji će biti primjeren političkoj, ekonomskoj,

socijalnoj slici države i komparativan u odnosu na druge zemlje

Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova, funkcija i programa državnih

tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih korisnika

19

proračuna u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvršavanje, te prava

primatelja sredstava proračuna utvrđenih zakonima i drugim propisima donesenima na

temelju zakona (Zakon o proračunu, 2015, čl.5).

3. 1. 3. Upravljanje proračunom

Sustav državne riznice neke zemlje trebao bi na cjelovitoj i centraliziranoj osnovi

pružati vladi i ministarstvu financija financijske usluge poput prometa, računovodstva,

te financijskog i fiskalnog izvješćivanja, kao i osigurati im mogućnost kvalitetnog

financijskog upravljanja (Bajo, 2006, p. 64)

Državna riznica je sustav upravljanja javnim novcem. Ona obavlja poslove koji se

odnose na (http://www.mfin.hr/hr/drzavna-riznica):

· pripremu i izvršavanje proračuna

· državno računovodstvo

· upravljanje gotovinom i javnim dugom.

U suvremenim uvjetima riznicom se označava javna institucija putem koje se u

mnogim zemljama provodi financijska služba države i ostalih političko-teritorijalnih

jedinica, a vezana je uz ministarstvo financija i aktivno djeluje u području financijskih

i monetarnih intervencija na suzbijanju financijske nelikvidnosti i poremećaja općeg

stanja nelikvidnosti.

Sve financijske transakcije proračunskih korisnika obavljaju se preko sustava državne

riznice, odnosno preko jedinstvenog računa riznice, koji se nalazi u depozitu Hrvatske

narodne banke. Od 1. siječnja 2007. ukinuti su svi računi koje su proračunski korisnici

imali u raznim bankama. Uveden je model upravljanja javnim izdacima na principu

postojanja jednoga jedinstvenog novčanog računa preko kojeg se obavljaju sve

financijske transakcije državnog proračuna.

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

proračun se objavljuje na način na koji se objavljuju odluke predstavničkog tijela

20

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i mora biti dostupan stanovnicima

toga područja.

Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Svi korisnici proračunskih

sredstava moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene, štedljivo i u skladu s propisima

o korištenju odnosno raspolaganju tim sredstvima.

Nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava obavlja predstavničko tijelo jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno ili na način utvrđen statutom i

Državni ured za reviziju.

3. 1. 4. Sadržaj proračuna

Metodologija izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

propisana je Zakonom o proračunu. 2004. godine po prvi put pojavljuje se program kao

element sustava klasifikacije proračunskih rashoda. Planiranje po programima

usredotočeno je na rezultate samih programa, a za praćenje rezultata potrebno je razviti

pokazatelje uspješnosti.

Program je skup nezavisnih, ali blisko povezanih aktivnosti, koje doprinose ostvarenju

zajedničkih ciljeva. Program općenito sadrži nekoliko aktivnosti i/ili projekata.

Aktivnost je dio programa u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva

utvrđeni programom, koji se jednokratno planira. Projekt može biti tekući i kapitalni.

Važno je sve aktivnosti i projekte složiti tako da ih se jednostavno može uključiti u

program kojem pripadaju. Aktivnosti su trajnog, a projekt jednokratnog karaktera.

Pojam program se u okviru proračunskog sustava može koristiti kao naziv za skup

specifičnih aktivnosti ili element sustava klasifikacije proračunskih rashoda. (Maletić,

Jakir-Bajo, 2003, p. 42).

Proračun po programima trebao bi široj javnosti, građanima kao i predstavničkim i

izvršnim tijelima predočiti što pojedina jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave planira raditi, kako koristi raspoloživa sredstva te koliko uspješno provodi

planirane programe. Proračun po programima omogućava ispravak pogrešno donesenih

odluka o alokaciji proračunskih sredstava na temelju korištenja pokazatelja uspješnosti.

21

Uz razvoj pokazatelja uspješnosti, potrebno je raditi na višegodišnjem planiranju kako

bi se svaki program mogao promatrati u određenom vremenskom periodu.

Prema Zakonu o proračunu, čl. 16., proračun se sastoji od:

· Općeg i

· Posebnog dijela (plana tekućih programa i plana razvojnih programa)

Svaki se opći dio proračuna, dakle, sastoji od tri dijela: prihoda, rashoda te dijela

proračuna koji se naziva računom financiranja. U računu financiranja iskazuju se

primici od financijske imovine i primljeni krediti i zajmovi te izdaci za financijsku

imovinu i za otplatu zajmova i kredita, odnosno u računu financiranja iskazuje se

pozajmljivanje i zaduživanje proračuna države i jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. (Proračunski vodič za građane, jesen 2014).

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osim

ova tri dijela, opći dio proračuna sadrži i tekuću rezervu proračuna (kao neraspoređeni

dio prihoda za rashode koje pri donošenju proračuna nije bilo moguće predvidjeti ili za

njih nije bilo moguće osigurati dostatna sredstva), visinu prihoda koji se izdvajaju u

stalnu rezervu, bilancu prihoda i rashoda proračuna, u kojoj se prihodi iskazuju po

izvorima i vrstama prihoda, a rashodi po osnovnim namjenama, i to po grupama konta i

po kontima, odredbe o pravima i obvezama korisnika proračunskih sredstava glede

izvršavanja proračuna.

Kod definiranja općeg dijela proračuna potrebno je istaknuti da se u proračunu svi

prihodi i primici koji pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,

kao i svi njihovi rashodi i izdaci za pojedine namjene, iskazuju na bruto-načelu.

Sljedeće bitno načelo je uravnoteženost proračuna, prema kojem ukupni prihodi i

primici trebaju pokrivati ukupne rashode i izdatke. Da bi se proračun mogao smatrati

uravnoteženim, potrebno je uzeti u obzir viškove/ manjkove prenesene iz prethodnih

godina. Potreba za uključivanje viškova/manjkova u proračun postojala je očita u

trenutku suočavanja sa velikim brojem dospjelih,a neplaćenih obveza koje su rasle iz

godine u godinu. Prelaskom sa novčanog na načelo nastanka događaja uključivanje

viškova/manjkova u proračun postalo je nužnost jer je to jedna od pretpostavki

uspostave veze računovodstva i planiranja. (Maletić, Jakir-Bajo, 2003, p. 45).

22

Posebni dio proračuna sastoji se od financijskih planova proračunskih korisnika. Svaki

korisnik sastavlja prijedlog financijskog plana. Financijski plan čine prihodi i primici te

rashodi i izdaci raspoređeni u programe.

Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika treba biti sastavljen u skladu sa

smjernicama dobivenim od proračuna odnosno upravnog odjela nadležnog za korisnika

koje su rađene na temelju dobivenih elemenata iz Smjernica makroekonomske i fiskalne

politike, Uputa za izradu državnog proračuna, Uputa za izradu proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave. Smjernice upućene korisnicima trebaju

sadržavati i osnovne strategije razvitka određenim djelatnostima u skladu s kojima će

korisnici definirat svoje programe.

Upravni odjeli izrađuju prijedloge svojih financijskih planova u skladu sa svojim

djelokrugom i prihodima koji im pripadaju iz proračuna i eventualno temeljem odluke o

izvršavanju proračuna. Ovi financijski programi ne mogu sadržavati prihode od

donacija i primitke od kredita jer su to prihodi proračuna te će biti obuhvaćeni u

konačnom prijedlogu proračuna. Prijedlozi financijskih planova upravnih odjela ne

uključuju financijske planove korisnika iz svoje nadležnosti jer je to drugi korak u

sastavljanju prijedloga plana proračuna.

Poželjno je da upravni odjeli svojim korisnicima definiraju strukturu programa. Time bi

upravni odjeli ukazali korisnicima koje će programe financirati u skladu sa zakonskim i

podzakonskim aktima koji definiraju djelokrug posla upravnih odjela, a istovremeno

olakšali korisnicima izradu prijedloga financijskih planova, a sebi sastavljanje

zajedničkog prijedloga financijskog plana svih proračunskih korisnika iz svoje

nadležnosti. To naročito dolazi do izražaja kod upravnih odjela koji imaju velik broj

korisnika.

Definirana struktura programa od strane nadležnog upravnog odjela ne sprječava

korisnika da svoj financijski plan proširi programima za kojim se pokazala potreba, a

upravni odjel ih nije prepoznao. Upravni odjel dostavlja zajednički prijedlog

financijskog plana svih korisnika upravnom odjelu nadležnom za proračun i financije,

koji izrađuje prijedlog proračuna općine, grada odnosno županije. Prijedlog proračuna

sadrži prihode i primitke proračuna i njihovih korisnika u skladu sa odlukom o

izvršavanju proračuna općine, grada odnosno županije te rashode i izdatke njegovih

proračunskih korisnika (Maletić, Jakir-Bajo, 2003, p.47).

23

Plan razvojnih programa je treći sastavni dio proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, a obuhvaća planiranje rashoda za investicije i kapitalne

pomoći za višegodišnje razdoblje. Plan razvojnih programa jedinice lokalne i područne

samouprave čine planovi razvojnih programa korisnika njezina proračuna koji

doprinose razvoju lokalne jedinice, povećanju ili održavanju imovine, imaju karakter

dugoročnog ulaganja, izvedivi su po predviđenoj dinamici, a utvrđeni su dokumentom o

srednjoročnom planu razvitka, posebnim zakonima ili drugim propisima.

Upravni odjeli kao i proračunski korisnici izrađuju prijedloge planova razvojnih

programa. Prijedlozi planova razvojnih programa moraju biti usklađeni s prijedlogom

financijskog plana na način da su rashodi iskazani u planu razvojnih programa uključeni

i u financijski plan.

Proračunski korisnik (ustanova) svoj prijedlog plana razvojnih programa dostavlja

nadležnom upravnom odjelu koji izrađuje zajednički prijedlog plana razvojnih

programa za sve svoje korisnike.

Pri izradi planova razvojnih programa najprije se planiraju već započeti programi, a

preostala sredstva u sljedećim godinama mogu se planirati za nove prioritetne razvojne

programe.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može svoj razvojni program

financirati sredstvima svoga proračuna, sredstvima državnog proračuna i sredstvima

trgovačkih društava. Budući da je plan razvojnog programa sadržan u financijskom

planu, a kroz financijski plan prate se rashodi po izvoru financiranja, logično je da je isti

koncept zadržan u obrascu plana razvojnih programa: uz specifikaciju rashoda potrebno

je navesti i izvor. Kod plana razvojnih programa potreba višegodišnjeg planiranja

naročito dolazi do izražaja jer investiciju nije potrebno niti pokretati ako za nju neće biti

dovoljno sredstva u idućim godinama.

I plan razvojnih programa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora

biti usklađen s dokumentima srednjoročnog plana razvoja i razvojnim prioritetima u

sljedećem trogodišnjem razdoblju utvrđenim na razini jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave i Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave (Maletić, Jakir-Bajo, 2003, p. 48).

24

3. 2. ODRDNICE ELEMENATA PRORAČUNA JLP(R)S

Odrednice elemenata proračuna JLP(R)S prikazane su u sljedećim tematskim

jedinicama: 1) Pojam i značajke prihoda, 2) Vrste prihoda, 3) Pojam i značajke rashoda,

4) Vrste rashoda.

3. 2. 1. Pojam i značajke prihoda

Prihod je povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva

ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi imaju za posljedicu

povećanje kapitala, osim povećanja kapitala koje se odnosi na unose od strane sudionika

u kapitalu (Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, 2008, p.515).

Prihodi i primici proračuna i korisnika proračuna predstavljaju povećanje ekonomskih

koristi tijekom izvještajnog razdoblja u obliku povećanja imovine te priljeva novca i

novčanih ekvivalenata (Bajo,I, et al, 2008, p.147).

Prema Zakonu o proračunu prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i

izdataka, osim ako ovim Zakonom, zakonom o izvršavanju državnog proračuna,

odnosno odlukom o izvršavanju proračuna nije drugačije propisano.

Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim

propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu.

3. 2. 2. Vrste prihoda

Prema zakonu o proračunu, čl. 18., Račun prihoda i rashoda se prema ekonomskoj

kalsifikaciji sastoji od sljedećih prihoda:

a) prihodi od poreza,

b) doprinosi za obvezna osiguranja,

c) pomoći,

d) prihodi od imovine,

e) prihodi od pristojbi i naknada,

25

f) ostali prihodi i

g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

Ekonomska klasifikacija prikaz je prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i

izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe. Računi ekonomske klasifikacije

razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune, a za dodatne

potrebe mogu se otvarati analitički računi (Pravilnik o proračunskim klasifikacijama,

2010. čl. 15.).

Pojedini porezni prihodi kretali su se pod utjecajem zbivanja u gospodarstvu ili pod

utjecajem izmjena Zakona kojima se prikupljaju.

Najznačajniji prihodi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su

(Jakir-Bajo, et al, 2007, p.66):

· Porez na dohodak

· Porez na imovinu

· Porez na dobra i usluge

· Pomoći unutar opće države

· Koncesije, administrativne takse i ostalo.

Treba naglasiti da je izmjenom Zakona o financiranju jedinica lokalne i (područne)

regionalne samouprave prihod od poreza na dobit postao prihod državnog proračuna,

dok je prihod od poreza na dohodak postao izvorni prihod jedinica lokalne i regionalne

samouprave s tim da se dio prihoda od poreza na dohodak koji se prikuplja na uplatnim

računima na razini JLP(R)S i po tom ključu raspodjeljuje na jedinstven račun Državne

riznice doznačuje općinama, gradovima i županijama kroz tekuće pomoći na rashodnoj

strani proračuna kao dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije sukladno

podzakonskim propisima.

Također sukladno Zakonu prihodi od poreza na dobit prikupljeni na područjima

posebne državne skrbi, preko stavke tekućih pomoći na rashodnoj strani državnog

proračuna, doznačuju se istim jedinicama gdje je prihod prikupljen u skladu s

dinamikom njihova ostvarenja. Na taj se način poboljšava položaj tih područja i pomaže

razvoj lokalne samouprave

26

Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prihode i

primitke za 2013. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a

za 2014. i 2015. na razini skupine ( druga razina računskog plana).

Proračunski korisnici obvezni su izraditi procjenu prihoda i primitaka za razdoblje

2013.- 2015. po izvorima financiranja. Izvori financiranja predstavljaju skupine prihoda

i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene.

Osnovni izvori financiranja jesu (Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, 2012, p. 18.):

1. opći prihodi i primici

2. vlastiti prihodi

3. prihodi za posebne namjene

4. pomoći

5. donacije

6. prohodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova

osiguranja i

7. namjenski primici

Izvor financiranja opći prihodi i primici čine prihodi od poreza, prihodi od financijske

imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi od kazni, primici od

financijske imovine i prihodi od nefinancijske imovine. Prihodi od poreza ubiru se iz

poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost, trošarina, poreza na

međunarodnu trgovinu, doprinosa za socijalno osiguranje, poreza na promet nekretnina

i dr.

Izvor financiranja vlastiti prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari obavljanjem poslova

na tržištu i u tržišnim uvjetima,a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg

proračuna (iznajmljivanje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga i sl.). Ako su vlastiti

prihodi uplaćeni u proračun u nižem opsegu nego što je planirano, u skladu sa Zakonom

o proračunu korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih,

odnosno raspoloživih sredstava. Ako su naplaćeni u višem opsegu nego što je planirano,

korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini planiranih sredstava. Naplaćeni

27

vlastiti prihodi koji nisu bili iskorišteni u prethodnoj godini ne prenose se u proračun za

tekuću proračunsku godinu (Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, 2012, p. 18.).

Izvor financiranja prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena

utvrđeni posebnim zakonim i propisima koje donosi Vlada Republike Hrvatske.

Primjeri takvih prihoda jesu: komunalna naknada, spomenička renta, vodni doprinos,

doprinos za šume i ostali.

Izvor financiranja pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih

organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata

unutar općeg proračuna. Također je moguće da i proračunski korisnici jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave ostvare sredstva tekućih i kapitalnih pomoći, ali

isključivo od proračunskih korisnika državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava

EU.

Izvor financiranja donacije čine prihodi ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih

organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan ipćeg proračuna.

Proračunski korisnici ne mogu planirati donacije od drugih proračuna i proračunskih

korisnika.

Izvor financiranja prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijeske imovine i naknade s

naslova osiguranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine

i od naknade štete s osnove osiguranja, a mogu se koristit samo za kapitalne rashode.

Kapitalni rashodi jesu: rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje

nefinancijske imovine, kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima

država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući

utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u

nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava.

Izvor financiranja namjenski primici čine primici od financijske imovine i zaduživanja,

čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima. (Upute za izradu

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2012, p. 19.).

28

3. 2. 3.Pojam i značajke rashoda

Rashod je smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili

iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje kapitala, osim

onog u svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu (Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, 2008, p.539).

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja imovine ili povećanja

obveza, a izdaci su odljev novca i novčanih ekvivalenata po svim osnovama. Za razliku

od prihoda koji se priznaju na novčanoj osnovi, rashodi se priznaju na temelju nastanka

poslovnog događaja i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju

(Bajo,I, et al, 2008, p.102).

3. 2. 4. Vrste rashoda

Prema Zakonu o proračunu, čl. 18., Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od

rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji:

a) rashodi za zaposlene,

b) materijalni rashodi,

c) financijski rashodi,

d) subvencije,

e) pomoći,

f) naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade,

g) ostali rashodi i

h) rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Najznačajniji rashodi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su

(Jakir-Bajo, et al, 2007, p.68):

· Naknade zaposlenima

· Materijalni rashodi

· Subvencije

· Socijalne naknade

· Rashodi za investicije i ostalo.

29

Rashodi za zaposlene obuhvaćaju plaće, ostale rashode za zaposlene i doprinose na

plaće. Plaće su naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenima za obavljeni

nesamostalni rad. Ostali rashodi za zaposlene obuhvaćaju nagrade, darove, otpremnine,

naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj i ostale nenavedene rashode za zaposlene.

To su sve naknade, potpore i nagrade na koje zaposlenici u državnim i javnim službama

imaju pravo temeljem kolektivnih ugovora (Jakir-Bajo, et al, 2008, p.102).

Materijalni rashodi obuhvaćaju naknade troškova zaposlenicima, rashode za materijal i

energiju, rashode za usluge i ostale rashode poslovanja. Materijalni rashodi su u

ekonomskoj klasifikaciji na kojoj se temelji računski plan, razvrstani prema važnosti i s

ciljem da se osiguraju informacije za upravljanje. Naknade troškova zaposlenima

obuhvaćaju naknade za dnevnice za službeni put, za troškove prijevoza na službenom

putu, za terenski dodatak, za odvojen život, za seminare, tečajeve, stručne ispite i slično.

Rashodi za materijal i energiju obuhvaćaju rashode za uredski materijal, sirovine i

materijal za proizvodnju, energije, tekuće i investicijsko održavanje. Rashodi za usluge

obuhvaćaju usluge telefona, pošte i prijevoza, promidžbe i informiranja, komunalne

usluge, zakupnine i najamnine, intelektualne usluge i ostale usluge. Ostalim rashodima

smatraju se naknade za rad predstavničkih tijela, premije osiguranja, reprezentacija,

članarine i drugi (Jakir-Bajo, et al., 2008, p.111).

Financijski rashodi obuhvaćaju kamate na izdane vrijednosne papire, kamate na

primljene zajmove odnosno kredite i ostali financijski rashodi. Financijski rashodi

kamata za izdane vrijednosne papire obuhvaćaju kamate koje proračun ili korisnik

proračuna plaća drugima temeljem izdanih trezorskih zapisa, mjenica, obveznica i

ostalih vrijednosnih papira. Financijski rashodi kamata za primljene zajmove

obuhvaćaju kamate koje se plaćaju na primljene zajmove ili kredite od raznih davatelja

zajmova/kredita (stranih vlada, inozemnih organizacija, drugih razina vlasti ili banaka i

trgovačkih društava unutar opće države). Ostali financijski rashodi su rashodi za

bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i razlike po osnovi

primjene valutne klauzule, zatezne kamate te ostali nespomenuti financijski rashodi

(Jakir-Bajo, et al, 2008, p.126).

Subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se mogu dati isključivo sudionicima u

procesu stvaranja nove vrijednosti- nikada se ne daju krajnjim potrošačima. Postoje

30

subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru i subvencije trgovačkim društvima,

obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora.

Socijalne naknade obuhvaćaju naknade po osnovi osiguranja (zdravstvenog,

mirovinskog) i druge naknade građanima i kućanstvima. Naknade na temelju osiguranja

obuhvaćaju naknade koje proizlaze iz institucionalno postavljenog sustava

zdravstvenog, mirovinskog i socijalnog osiguranja, odnosno naknade utvrđene

propisima o zdravstvenom, mirovinskom i socijalnom osiguranju. Ostale naknade

građanima i kućanstvima obuhvaćaju ostale vrste naknada koje su izvan obuhvata

pojedinih vrsta osiguranja. Naknade mogu biti u novcu (mirovine, naknade za bolest i

invaliditet, porodiljne naknade, naknade za djecu i obitelj, naknade za nezaposlene) i u

naravi (farmaceutski proizvodi, naočale i kontaktne leće, bolnički smještaj, kirurški

zahvati, kućna njega) (Jakir-Bajo, et al, 2008, p.139).

31

4. PLANIRANJE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Planiranje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prikazan je

kroz sljedeće tematske jedinice: 1) Izrada i planiranje u sustavu proračuna, 2) Faze

proračunskog procesa planiranja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, i 3) Metodologija izrade proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

4. 1. IZRADA I PLANIRANJE U SUSTAVU PRORAČUNA

Proces planiranja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, određen je Zakonom

fiskalnoj odgovornosti i Zakonom o proračunu. Zakonom o fiskalnoj odgovornosti

uvode se pravila za postizanje dugoročnih održivih javnih financija. Fiskalna pravila

podijeljena su na dva dijela. Prvi dio usmjeren je na provođenje fiskalne konsolidacije u

narednim godina s ciljem smanjivanja državne potrošnje. To se postiže smanjivanjem

ukupnih rashoda općeg proračuna, izraženih udjelom u procijenjenom dijelu BDP-u, za

najmanje 1 postotni bod na godišnjoj razini. Pod općima proračunom podrazumijeva se

središnji proračun te financijski planovi izvanproračunskih korisnika. Drugi dio odnosi

se na očuvanje održivih fiskalnih pozicija i rezultata provedbe fiskalne konsolidacije na

način da se dugoročno cilja ciklički prilagođeni primarni i fiskalni saldo općeg

proračuna na razinu nula ili pozitivnom iznosu s direktnim utjecajem na stabilizaciju i

smanjivanje udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu (Bičanić, et al. 2011, p.

29).

Zakon o fiskalnoj odgovornosti izravno utječe na visinu rashoda, prvenstveno državnog

proračuna, u narednim godinama, a odredbe Zakona o proračunu određuju proces i

način izrade državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave i financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Vezano uz izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

financijskih planova proračunskih korisnika jedinica, važno je istaknuti da Ministarstvo

financija istodobno s izradom Uputa za proračunske korisnike državnog proračuna

32

izrađuje i Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

Lokalne jedinice obvezne su izraditi posebne upute za proračunske korisnike u svojoj

nadležnosti, a pri tome trebaju uvažiti i odredbe Pravilnika o proračunskim klasifikacija.

Prema Zakonu o proračunu, proračunski korisnici jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave obvezni su dostaviti prijedlog financijskog plana nadležnoj

lokalnoj jedinici do 15. rujna tekuće godine. Ipak, u praksi je prisutno da lokalna

jedinica svojim uputama utvrdi proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti rokove

dostave financijskih planova.

Tablica 1. Rokovi, nositelji aktivnosti i sve radnje koje se provode u procesu

pripreme proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ROKOVI NOSITELJ AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI

31. svibnja Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica

ekonomske i fiskalne

politike za trogodišnje

razdoblje koje predlaže

Vladi RH

15. lipnja Vlada RH donosi smjernice

ekonomske i fiskalne

politike za trogodišne

razdoblje

30. lipnja Ministarstvo financija dostavlja upute za izradu

proračuna JLP(R)S-a

nakon primitka uputa od

Ministarstva financija

Upravno tijelo za financije izrađuje upute i dostavlja

proračunskim i

izvanproračunskim

korisnicima JLP(R)S-A

15. rujna Proračunski korisnici jedinica

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

dostavljanju prijedlog

financijskog plana

upravnom tijelu za financije

33

15. listopada Upravno tijelo za financije izrađuje nacrt proračuna za

proračunsku godinu i

projekciju za sljedeće dvije

godine te ga dostavlja

županu/gradonačelniku/

načelniku

15. studenog Župan/gradonačelnik/načelnik utvrđuje prijedlog

proračuna i projekcija te ga

podnosi predstavničkom

tijelu

kraj godine Predstavničko tijelo donosi proračun za iduću

proračunsku godinu i

projekciju za sljedeće dvije

proračunske godine

Izvor:www.mfin.hr(Proračun/Lokalni proračun)

Korisnici proračuna obvezni su, pri izradi prijedloga proračuna za razdoblje 2013. –

2015., pridržavati se metodologije za izradu prijedloga financijskog plana za trogodišnje

razdoblje, prijedlog plana razvojnih programa, prijedlog plana radnih mjesta, prijedlog

nabave dugotrajne imovine, prema izvedenim modelima shematskim prikazima i

obrascima i po strukturnim elementima iz odgovarajućih odredbi Zakona o proračunu i

Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za

razdoblje od 2013. – 2015.

Odgovorne osobe korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave u smislu Zakona o proračunu dužne su u skladu sa svojim ovlastima

pristupiti izradi navedenih planova i svu dokumentaciju koja se dostavlja nadležnom

tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potvrditi svojim potpisom

(Jakir-Bajo, et al, 2004, p. 94).

Autori navode shodno toma da korisnici proračuna izrađuju prijedlog financijskog plana

sa sljedećim sadržajem:

1. prihode i primitke iskazane po vrstama,

34

2. rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema

proračunskim klasifikacijama propisanim ovim Zakonom,

3. obrazloženje prijedloga financijskog plana:

a) obrazložene programe na pojedinom području,

b) zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi,

c) usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog

razvoja,

d) ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni potrebnih

sredstava za provođenje programa,

e) ocjene izvještaja o dostignutim ciljevima i rezultatima programa s

područja proračunskog korisnika u prethodnoj godini,

f) ostala obrazloženja i dokumentaciju.

4. plan razvojnih programa,

5. plan nabave,

6. planirani broj radnih mjesta i strukturu dužnosnika, službenika i namještenika za

trogodišnje razdoblje sukladno zakonima i podzakonskim propisima.

4. 2. FAZE PRORAČUNSKOG PROCESA PLANIRANJA PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Faze proračunskog procesa planiranja proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave u nastavku rada prikazane su kroz sljedeće tematske jedinice:

1) Planiranje i priprema proračuna, 2) Predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna, 3)

Izvršenje proračuna.

Kao jedan od najvažnijih akata što ga Hrvatski sabor uopće donosi, proračun nastaje

kroz precizno reguliranu proceduru. Ona obuhvaća tri faze: fazu pripreme, fazu

donošenja i fazu izvršenja koja u sebi uključuje i kontrolu naplate i korištenje

proračunskih sredstava (Jurković, 2002, p.289).

Proračunski proces važan je za državu iz sljedećih razloga:

35

· jer se odluke o načinu prikupljanja i trošenja javnog novca donose tijekom

pripreme i prihvaćanja proračuna,

· proračunski je proces sredstvo kojim država definira ukupan plan proračuna te

unutar kojeg se donose odluke o raspodjeli sredstava,

· raspodjelom sredstava proračunski proces postaje korisno sredstvo osiguranja

učinkovitog upravljanja državom.

4. 2. 1. Planiranje i priprema proračuna

Priprema i planiranje proračuna prva je faza u kojoj Ministarstvo financija definira

ukupne potrebe države te raspoloživa financijska sredstva za pokriće rashoda tijekom

jedne ili više godina. Ovisno o kvaliteti proračuna, moguće je dodjeljivati sredstva te

uskladiti planove s izvršenjima proračuna. Priprema proračuna ovisi o kvaliteti ostalih

faza proračunskog sustava poput računovodstvenih evidencija ili financijskog

izvještavanja, izvršavanja proračuna putem jedinstvenog računa Riznice, evidencije

poslovnih događaja kroz glavnu knjigu Riznice te evidencija obveza u upravljanja

javnim dugom.

Temeljne postavke za pristup planiranju sadržane su u zakonima i podzakonskim aktima

koji reguliraju izvore i vrste prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave te izvršenje javnih izdataka na odnosnim razinama u svezi s osnovnim

indikatorima makroekonomskog razvitka na razini zemlje. Planiranje proračuna je dio

trogodišnje projekcije fiskalne i makroekonomske politike. Procjena prihoda i izdataka

proračuna zasniva se na makroekonomskim pokazateljima i ciljevima za sljedeće

trogodišnje razdoblje te smjernicama za pripremu i plan proračuna središnje države kao

i vlastitim procjenama prihoda i izdataka jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

Od svih jedinica lokalne vlasti (županija, gradova i općina) zatraženo je da izrade

procjenu javne potrošnje za sljedeće tri fiskalne godine i procjenu prihoda za koje svaka

jedinica lokalne samouprave ili lokalne uprave i samouprave ima odgovornost za

sakupljanje i upravljanje uz obvezu pridržavanja odredaba zakonskih i podzakonskih

propisa. Pri izradi svog proračuna jedinica lokalne samouprave treba imati na umu

36

obvezu pridržavanja osnovnih proračunskih načela glede zakonitosti, ispravnosti,

točnosti i transparentnosti tog osnovnog akta i financijskog instrumenta javne potrošnje.

(Kabić, et al, 2000, p.36).

Postupak planiranja državnog proračuna uređuje Zakon o državnom proračunu koji

regulira proces pripreme i odobrenja proračuna središnje države te izvanproračunskh

fondova i Zakon o izvršenju državnog proračuna koji detaljnije regulira postupke za

planiranja i provedbe proračuna unutar godine. Detaljnije planiranje džavnog proračuna

i proračuna izvanproračunskih fondova Vlada i Ministarstvo financija utvrđuju

programima Vlade te zajedničkom Vlade i Ministarstva u definiranju

makroekonomskoga i fiskalnog okvira, te na temelju toga izrađuju smjernice za izradu

(planiranje) proračuna.

Visok stupanj točnosti prilikom planiranja prihoda proračuna osigurava se analitičkim

praćenjem prihoda po vrstama u prethodnim razdobljima. Pri tome je korisno pratiti

prihode i njihovo ostvarivanje ne samo na godišnjoj razini već i u kraćim razdobljima

(polugodišnjim, kvartalno, čak i tjedno). Za kvalitetno planiranje poreznih prihoda

proračuna na državnoj razini potrebno je pratiti i procjenjivati makroekonomske

pokazatelje.

Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na potrebama gospodarskog razvoja,

makroekonomske stabilnosti te na politici i propisima koje donose Sabor, Vlada i

ministar financija.

4. 2. 2. Predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna

Na državnoj razini ova faza odvija se u Saboru u studenom i prosincu, dakle mjesec i

pol do dva mjeseca, izuzev u slučaju kada se donosi odluka o privremenom financiranju

(Proračunski vodič za građane, Zagreb, 2009). U ovoj fazi Sabor usvaja proračun na

razini poskupine ekonomske klasifikacije za iduću godinu i projekciju za sljedeće dvije

godine, te daje suglasnost na prijedloge financijskih planova izvanproračunskih

korisnika.

Nositelj izvršne vlasti jedinice regionalne samopurave – župan, obvezan je podnijeti

planski dokument županijskoj skupštini u listopadu za sljedeću godinu. Iako zakonom

nije propisan poseban postupak za lokalne vlasti ako ne dođe do usklađivanja

37

proračunskih zahtjeva na razini pročelnika odjela, o tome donosi konačnu odluku

nositelj izvršne vlasti, koji skupštini i predlaže prijedlog proračuna. Prijedlog proračuna

se zatim razmatra na odborima skupštine, dok se na županijskoj skupštini usvaja

prijedlog proračuna. Nositelj izvršne vlasti obvezan je podnijeti prijedlog proračuna na

donošenje predstavničkom tijelu (općinskom ili gradskom vijeću odnosno županijskoj

skupštini) na razmatranje i usvajanje najkasnije do 15. studenoga tekuće godine.

Prijedlog proračuna (uključiv i projekciju proračunske potrošnje za naredne dvije

godine) i odluku o izvršenju proračuna razmatraju odbori i komisije predstavničkog

tijela te ga usvajaju u predloženom tekstu ili uz primjedbe i prijedloge. Na sjednici

županijske skupštine razmatraju se primjedbe i prijedlozi tih odbora i komisija i

dostavlja se prijedlog proračuna na doradu predlagatelju. Tijelo nadležno za proračun i

financije analizira zaključke, primjedbe i prijedloge predstavničkog tijela i ovisno o

mogućnostima prihvaća ih i ugrađuje u konačni prijedlog proračuna i odluke. Tako

izrađen konačni prijedlog proračuna i odluke upućuje se izvršnom tijelu koje usvaja

konačni prijedlog proračuna i upućuje ga ponovno na razmatranje i usvanjanje

predstavničkom tijelu.

U drugoj fazi nadležna tijela (odbori i komisije) predstavničkog tijela i ovlašteni

predlagatelji iz vijeća mogu podnositi amandmane na konačni prijedlog proračuna i

odluke o izvršavanju proračuna. Izvršno tijelo se izjašnjava o amandmanima. Prihvaćeni

amandmani postaju sastavni dio teksta proračuna i odluke, a o amandmanima koje

župan ne prihvati glasuje se na predstavničkom tijelu. Ako za amandmane glasuje

većina oni postaju sastavni dio proračuna i odluke.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave jedinice lokalne uprave i samouprave

obvezno je donijeti proračun najkasnije do 15. prosinca za sljedeću godinu. Usvojeni

proračun objavljuje se u službenog glasilu općine, grada ili županije.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj druga jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave ili država osigurava namjenska sredstva za

financiranje društvenih djelatnosti mora ta sredstva držati odvojena od vlastitih

sredstava i može ih koristiti samo za namjene za koje su osigurana.

38

4. 2. 3. Izvršenje proračuna

Centralizacija novčanih tijekova i računovodstvenih evidencija stvorila je pretpostavku

za kvalitetnije izvršavanje proračuna, upravljanja gotovinom i likvidnošću te

upravljanje javnim dugom. Izrada i izvršavanje proračuna temelji se na načelu

zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i transparentnosti.

U ovoj fazi se prikupljaju planirani prihodi i troše za planirane namjene. Ta faza traje

točno godinu dana, od 1. siječnja do 31. prosinca.

Za izvršenje proračuna JLP(R)S odgovorno je izvršno tijelo jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

Naredbodavatelj za izvršenje proračuna u cjelini jest župan, gradonačelnik, općinski

načelnik) ili osoba ovlaštena za poslove proračuna i financija, u skladu sa statutom

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Rukovoditelj korisnika proračuna i nositelja sredstava jest naredbodavatelj za

izvršavanje proračuna u okviru sredstava čiji je korisnik ili nositelj zajedno s osobom

ovlaštenom za računovodstvo ujedno i odgovoran za zakonitu uporabu raspoređenih

sredstava.

Župan mora predstavničkomu tijelu svoje jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koji ono odredi. Izvješće o

izvršenju proračuna župan dostavlja tijelu nadležnom za nadzor raspolaganja

sredstvima, u skladu s posebnim propisima.

Tekuća rezerva proračuna (neraspoređeni dio prihoda) raspoređuje se i koristi tijekom

godine za nepredviđene i nedovoljno predviđene poslove koji se financiraju iz

proračuna (Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2015, čl. 61.). Sredstvima tekuće rezerve proračuna raspolaže izvršno tijelo tj

gradonačelnik.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može raspolagati onim prihodima

koji su bili uplaćeni u njen proračun do kraja godine, a tijekom godine može mijenjati i

dopunjavati svoj proračun. Izmjene i dopune proračuna obavljaju se po postupku koji je

propisan za donošenje proračuna.

39

Proračun se može povećati ili smanjiti ako se prihodi ostvaruju u većim ili manjim

svotama od planiranih ili ako se planirani prihodi moraju uskladiti s povećanim i

smanjenim obujmom rashoda proračuna.

Proračun se može izmijeniti ili dopuniti i tada kad u okviru ukupnog obujma rashoda

planirane proračunske rashode za pojedine namjene treba drukčije rasporediti.

Ako prihodi tijekom godine ne pritječu u predviđenoj visini, župan može, da bi održao

uravnoteženost proračuna, privremeno smanjiti svote sredstava koje su u posebnomu

dijelu proračuna raspoređene za pojedine namjene ili privremeno zadržati korištenje tih

sredstava te u okviru ukupnog obujma proračunskih sredstava mijenjati namjenu i

visinu sredstava koja su u proračunu raspoređena za posebne namjene ako se time bitno

ne ugrožava obavljanje poslova za koje su bila utvrđena. O ovim odlukama župan mora

izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na

prvoj sljedećoj sjednici i predložiti izmjenu proračuna.

Ako se, radi neravnomjernog pritjecanja proračunskih prihoda izvršavanje proračuna ne

može uravnotežiti, za privremeno pokriće rashoda rabe se sredstva rezerve jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđenog statutom, kojom se određuje

obveznost i isplate i njezina visina.

Sredstva se raspodjeljuju i tijekom godine, u pravilu, stavljaju na raspolaganje svim

nositeljima i korisnicima proračunskih sredstava u okviru ostvarenih prihoda i ovisno o

dospijeću obveza ako zakonom, općim dijelom proračuna ili posebnim aktom jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave ili ugovorom s nositeljem i korisnikom

proračunskih sredstava nije određeno drukčije.

Povjereniku Vlade, koji je istovremeno i privremeni rukovoditelj proračuna, nadležna

tijela jedinice lokalne samouprave moraju, na njegov zahtjev, dati sve podatke i

informacije neophodne za raspored proračunskih sredstava.

Privremeni rukovoditelj proračuna izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o mjesečnom

izvršavanju proračuna po odredbama ovoga člana najkasnije 15 dana nakon isteka

svakoga mjeseca.

40

4. 3. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Metodologija izrade proračuna propisana je Zakonom o proračunu i podzakonskim

aktima kojima se potanko regulira provedba zakonskih rješenja, ponajprije novim

pravilnicima:

Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 26/10) i Pravilnikom

o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Narodne novine, br. 114/10).

Upravno tijelo za financije nakon primitka Uputa izrađuje upute za izradu proračuna

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ih proračunskim i

izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Navedene upute sadrže:

1. temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine,

4. prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima koji sadrži

visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću

proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću

proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine,

5. način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih

planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne

i područne (regionalne) samouprave,

6. šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti i projekata u skladu s kojima

će korisnici izraditi svoj financijski plan.

Prema Zakonu o proračunu, Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave za razdoblje 2013. - 2015. obvezne su za sve proračune.

Utvrđivanje visine financijskog plana za svakog proračunskog korisnika odnosno visine

sredstava iz proračuna namijenjenih financiranju programa proračunskog korisnika,

olakšat će proračunskom korisniku izradu prijedloga financijskog plana, a upravnom

tijelu za financije pojednostaviti izradu zajedničkog prijedloga financijskog plana

korisnika iz svoje nadležnosti.

41

Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i

primitaka koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave u lokalni proračun. Namjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije,

prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i

namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje, članak 52. Zakona

utvrđuje obvezu uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u proračun jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

moguće je propisati izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih

prihoda u proračun, ako lokalna jedinica nije izgradila informacijske preduvjete za

praćenje prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi

proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu na razini

podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2013. i 2015. na razini

skupine (druga razina računskog plana). Donošenje proračuna i projekcija na detaljnijoj

razini od propisane u suprotnosti s odredbama Zakona o proračunu i suprotno intenciji

omogućavanja veće fleksibilnosti u izvršavanju proračuna, koja je nužna za uvođenje

pravog 14 programskog planiranja usmjerenog efikasnijem pružanju javnih dobara i

usluga u okviru pojedinog programa (Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave, 2012. p. 58.).

Županije, gradovi i općine koji su preuzeli financiranje decentraliziranih funkcija u

cijelost ili djelomično i korisnici/ustanove koji ih provode, kod planiranja minimalnih

financijskih standarda dužni su primjenjivati financijske pokazatelje dane u Uputama.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su utvrditi programe te

zajedničke aktivnosti i projekte za proračunske korisnike iz svoje nadležnosti

Glavni program sastoji se od programa usmjerenih ispunjenju ciljeva iz Strategije

Vladinih programa za trogodišnje razdoblje odnosno strateških dokumenata JLPRS.

Program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju

zajedničkog cilja koji se sastoji od jedne ili više aktivnosti i/ili projekata, a aktivnost i

projekt pripadaju samo jednom programu.

Aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su

planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom.

42

Projekt je dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su

planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. Projekt se

planira jednokratno, a može biti tekući ili kapitalni. Provedbom tekućeg projekta

imovina se ne povećava, a kapitalni projekt podrazumijeva ulaganje u povećanje

imovine. (Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, čl. 8.-13.).

43

5. PLANIRANJE PRORAČUNA GRADA OTOČCA

Planiranje proračuna Grada Otočca prikazan je u sljedećim tematskim jedinicama: 1)

Opći podaci o Gradu Otočcu, 2) Ustroj gradske uprave, 3) Postupak planiranja

proračuna Grada Otočca, 4) Metodologija izrade prijedloga financijskog plana gradskih

korisnika proračuna

5. 1. OPĆI PODACI O GRADU OTOČCU

Grad Otočac nalazi se u Ličko senjskoj županiji. Latinski naziv za Otočac je Bivium.

Po svom prostornom položaju u granicama Ličko-senjske županije grad Otočac zauzima

dio središnjeg prostora Županije, pri čemu svojim zapadnim rubom graniči s Gradom

Senjom, sjevernim rubom sa Općinom Brinje, istočnim rubom sa Općinom Vrhovine i

svojim malim dijelom Karlovačkom županijom. Upravo zahvaljujući svom položaju

unutar tako frekventnog koridora Otočac je ostvario kvalitetan demografski i

gospodarski razvitak, te je postao jedan od važnih žarišta razvoja unutar Županije.

Grad Otočac se sastoji od 22 naselja to su: Brlog, Brloška Dubrava, Čovići, Dabar,

Doljani, Drenov Klanac, Glavace, Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Ličko

Lešće, Lipovlje, Otočac, Podum, Ponori, Prozor, Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare i

Švica. Površina Grada Otočca iznosi 565,30 km2. Prema popisu stanovništva iz 2011.

godine Otočac broji 10.411 stanovnika, od toga 9.504 Hrvata, 690 Srba i 217 pripadnika

drugih nacionalnih manjina. Smjestio se u Gackoj dolini, kroz koju protječe rijeka

Gacka.

Rijeka Gacka jedna je od najljepših i najznamenitijih ponornica u Hrvatskoj i jedna od

tri najpoznatije vode u svijetu koja izvire neočekivano tiho iza velebitskih brda. Ima

svoj prirodni izvor u Tonković vrilu, koje se nalazi na ulazu u amfiteatar brežuljaka u

krajnjem južnom dijelu Gacke doline. Ruši se preko starih mlinova i sjedinjuje s više

pritoka u svom gornjem dijelu, a zatim lagano vijuga ravnicom Gacke doline, od svog

izvorišta na jugoistoku pa pokraj Otočca prema utoku na sjeverozapadu. Nazivaju je

domovinom velikih pastrva i to ne bez razloga. Golema količina biomase (602 kg/ ha),

konstantna temperatura, ujednačen tok, kemijske biološke i fizikalne vrijednosti I

kategorije vode omogućuju enormni godišnji prirodni prirast salmonidnih vrsta riba i do

44

četiri puta više od poznatih svjetskih voda istog ili sličnog tipa. Potočna pastrva, po

kojoj je rijeka Gacka upravo čuvena u svijetu, raste oko pet puta brže nego u drugim

rijekama kraškog područja. Njezine pitome i pristupačne obale, njezine u svijetu

poznate pastrve, dugogodišnja stručna zaštita i očuvanje danas i u budućnosti ostaju

izazov svakom sportskom ribiču, turisti i dobronamjernom čovjeku. Za četrdesetak

minuta ugodne vožnje osobnim automobilom od pravca jadranskog mora (Senj) preko

prijevora Vratnik ili poznatih Plitvičkih jezera preko obronaka Kapele i Plješivice stići

ćete u Gacku jednu od najstarijih hrvatskih pokrajina koja je možda po rijeci dobila ime

ili je možda rijeka dobila ime po zemlji, ostat će vječita tajna u najdubljim kutcima

hrvatske povijesti skrivena. Ovo i nije toliko važno, jer međusobna povezanost vode i

zemlje čini zanimljiv prirodni fenomen jedinstven u našem kršu, kojem posebnu draž

daje ljepotica rijeka Gacka.

5. 2. USTROJ GRADSKE UPRAVE

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj

(«Narodne novine» broj 10/97, 124/97 i 68/98) Grad Otočac je jedinica lokalne

samouprave na području Ličko – senjske županije. Sjedište Grada je u Otočcu. Grad u

postupku pripremanja i donošenja odluka i drugih općih akata na razini Ličko – senjske

županije, zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske,a koja ga se neposredno

tiču, daje inicijative, mišljenja i prijedloge nadležnom tijelu. Inicijative, mišljenja i

prijedloge iz prethodnog stavka u ime Grada mogu podnositi Vijeće i Gradonačelnik

neposredno nadležnom tijelu i posredno putem članova Skupštine i zastupnika.

Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz svog djelokruga u skladu s Ustavom

Republike Hrvatske, Zakonom i Statutom i podliježe samo nadzoru zakonitosti koju

obavlja Vlada Republike Hrvatske. Grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja

poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje nisu

Ustavom ili Zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose

na: uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno

gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i

osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, tehničku kulturu, zaštitu

potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu,

promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Odlukom

Vijeća pojedini poslovi mogu se prenijeti na županiju odnosno mjesnu samoupravu.

45

Vijeće može tražiti od Županijske skupštine ličko – senjske županije da mu, uz

suglasnost središnjega tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne

(regionalne) samouprave povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog

djelokruga ličko – senjske županije, ako može osigurati dovoljno prihoda za njegovo

obavljanje.

Tijela Grada Otočca su Gradsko vijeće i Gradonačelnik. Gradsko vijeće predstavničko

je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga

jedinice lokalne samouprave te obavlja druge poslove sukladno s Ustavom, Zakonom i

Statutom grada. Vijeće u okviru svojih ovlasti donosi Statut Grada, donosi odluke i

druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada, donosi

odluke o uvjetima načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada,

donosi odluke o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina te raspolaganju ostalom

imovinom većom od vrijednosti utvrđenih u članu 71. Statuta Grada Otočca, donosi

odluke o gradskim porezima i naknadama, taksama i drugim prihodima od interesa za

Grad, donosi proračun i završni račun proračuna, donosi odluke o izvršenju proračuna,

donosi poslovnik o radu, raspisuje referendum, osniva radna tijela, bira i razrješuje

članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje, predsjednika, i potpredsjednika Vijeća i

druge osobe određene zakonom drugih propisa ili Statutom.(Statut Grada Otočca, 2013,

čl.25.)

Vijeće čini 15 vijećnika izabranih na način određen zakonom, od kojih je jedan

pripadnik srpske nacionalne manjine. Ukoliko se na izborima za članove Vijeća ne

postigne odgovarajuća zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine, broj članova

Vijeća povećava se za jedan. Mandat vijećnika traje četiri godine. Vijećnik nema

obvezujući mandat i ne može biti opozvan. Od dana konstituiranja Vijeća, vijećnik ima

sva prava i dužnosti određena Ustavom, Zakonom ovim Statutom i Poslovnikom Vijeća,

do kraja mandata. Vijećniku prestaje mandat prije isteka redovitog četverogodišnjeg

mandata u sljedećim slučajevima: ako podnese ostavku, ako mu je pravomoćnom

sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna slabost, ako je pravomoćnom

sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest

mjeseci, ako odjavi prebivalište s područja Grada Otočca, ako mu prestane hrvatsko

državljanstvo i smrću. Vijećnik ima prava i dužnosti da sudjeluje na sjednicama Vijeća,

na njima govoriti i glasovati, postavljati pitanja i podnositi prijedloge, prihvatiti izbor i

46

imenovanje koje mu svojom odlukom odredi Vijeće, postavljati pitanja gradonačelniku i

pročelnicima upravnih tijela koja se odnose na njihov rad ili na poslove iz njihovog

djelokruga. Vijećnici imaju pravo uvida u registar birača Grada za vrijeme dok

obavljaju vijećničku dužnost. Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira

između vijećnika na vrijeme od četiri godine. Predsjednik i potpredsjednici Vijeća

biraju se javnim glasovanjem, ukoliko Vijeće ne odluči da se glasuje tajno. Za

predsjednika i potpredsjednika izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina od

ukupnog broja vijećnika. Predsjednik Vijeća saziva sjednicu Vijeća, predsjedava

sjednicama i rukovodi njihovim radom, predstavlja Vijeće, predlaže dnevni red Vijeća,

brine se o promjeni Poslovnika Vijeća, potpisuje akte koje donosi Vijeće, usklađuje rad

radnih tijela, brine se zaštiti prava vijećnika, obavlja i druge poslove određene zakonom,

Statutom i Poslovnikom Vijeća. Potpredsjednici Vijeća pomažu u radu predsjedniku

Vijeća i zamjenjuju ga u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti sa svim pravima,

obvezama i odgovornostima koje ima predsjednik Vijeća. Predsjednik Vijeća može

odrediti između zamjenika prvog zamjenika koji će ga zamjenjivati u slučaju njegove

duže odsutnosti ili spriječenosti. Predsjednik i potpredsjednici za svoj rad odgovaraju

Vijeću. Predsjednik Gradskog vijeća dužan je dostaviti predstojniku Ureda državne

uprave u Ličko – senjskoj županiji Statut i druge opće akte koje donosi Vijeće, zajedno

sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan

statutom i Poslovnikom u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. Predsjednik

Gradskog vijeća dužan je akte bez odgode dostaviti Gradonačelniku Grada Otočca.

Stalna radna tijela Vijeća su: Mandatna komisija, Odbor za izbor i imenovanje, Odbor

za predstavke i pritužbe, Odbor za statut i poslovnik, Odbor za propise i pravna pitanja,

Odjel za dodjelu javnih priznanja, Komisija za imenovanje i preimenovanje ulica,

trgova i naselja, Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda,

Odbor za mjesnu samoupravu i Odbor za proračun i financije.(Statut Grada Otočca,

2013, čl.31.)

Odbor za proračun i financije razmatra program financiranja javnih potreba u Gradu,

razmatra prijedlog Proračuna, prijedlog Obračuna proračuna, prijedlog odluke o

privremenom financiranju, izvješća o izvršenju Proračuna te izvješća o obavljenim

revizijama Proračuna, razmatra prijedloge akata kojima se stvaraju materijalne obveze

Grada te podnosi izvješće Gradskom vijeću da se za ispunjenje tih obaveza mogu

osigurati financijska sredstva, razmatra i druga pitanja vezana za Proračun i financije

47

utvrđene zakonom, Statutom i odlukama Gradskog vijeća. Odbor ima predsjednika,

zamjenika predsjednika i tri člana koji se imenuju iz reda vijećnika i stručnih djelatnika.

Gradonačelnik izvršno tijelo Grada Otočca on zastupa Grad. Gradonačelnik je

odgovoran za obavljanje poslova državne uprave, prenijetih u djelokrugu tijela Grada,

ovlaštenim tijelima središnje državne uprave. Gradonačelnik obavlja poslove utvrđene

Statutom Grada u skladu sa zakonom. Gradonačelnik u okviru svojih ovlasti priprema

prijedloge općih akata koje donosi Vijeće, izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata

Vijeća, daje mišljenje o prijedlozima koje podnesu drugi ovlašteni predlagači, utvrđuje

prijedlog gradskog proračuna i završnog proračuna. Gradonačelnik usmjerava

djelovanje gradskih upravnih tijela u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga

Grada, odnosno poslove državne uprave koji se obavljaju u gradu, upravlja prihodima i

rashodima Grada. Gradonačelnik na temelju javnog natječaja imenuje pročelnike

upravnih tijela, predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune on

donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda i raspisivanju natječaja za obavljanje

komunalnih djelatnosti, daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih

usluga, organizira zaštitu od požara na području Grada Otočca i vodi brigu o uspješnom

provođenju i poduzimanje mjera za unapređenje zaštite od požara te obavlja druge

poslove utvrđene zakonom i Statutom. Gradonačelnik ima jednog zamjenika. Zamjenik

Gradonačelnika, po ovlaštenju Gradonačelnika obavlja poslove iz njegovog djelokruga.

Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik Gradonačelnika dužan je pridržavati se

uputa Gradonačelnika. Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća

o svom radu Vijeću i prisustvuje sjednicama Vijeća.

5. 3. POSTUPAK PLANIRANJA PRORAČUNA GRADA OTOČCA

Prijedlog proračuna Grada Otočca za 2014. godinu prikazan je su kroz tri tematske

jedinice: 1) Opći dio proračuna, 2) Posebni dio proračuna, 3) Plan razvojnih programa.

5. 3. 1. Opći dio proračuna

Prijedlog proračuna Grada rađen je sukladno Zakonu o proračunu i Uputama za izradu

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. –

48

2015. godine koje je dalo Ministarstvo financija. Polazište za projekciju Proračuna

Grada Otočca za 2014. godinu su Upute i ostvareni prihodi u razdoblju od 1. siječnja do

31. listopada 2013. godine i planirani prihodi do kraja godine.

Tablica koja slijedi prikazuje plan proračuna Grada Otočca za 2014. godinu.

Tablica 2: Plan proračuna Grada Otočca za 2014. godinu

PLAN 2014.

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

Prihodi poslovanja 28.677.210,00

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 900.000,00

Rashodi poslovanja 23.207.640,00

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.179.570,00

RAZLIKA- MANJAK 3.190.000,00

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 190.000,00

NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -190.000,00

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA)

Vlastiti izvori -3.000.000,00

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJA + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

0,00

Izvor: Službeni glasnik Grada Otočca

Ukupni prihodi i primici u Proračunu Grada Otočca za 2014. godinu planirani su u

iznosu od 29.577.210,00 kuna. Sastoje se od prihoda poslovanja, prihoda od prodaje

nefinancijske imovine, primitaka od financijske imovine i zaduživanja i vlastitih izvora

odnosno raspoloživih sredstava iz prethodne godine.

Prihodi poslovanja planirani su u iznosu od 28.677.210,00 kuna i u ukupnom prihodu

sudjeluju sa 96%. U okviru prihoda poslovanja najznačajnija stavka su prihodi od

poreza koji su planirani u iznosu od 15.514.400,00 kuna ili 52 % ukupnog prihoda.

Prihodi od poreza i prireza na dohodak planirani su u iznosu od 14.400.000,00 kuna ili

48% ukupnog prihoda.

Pomoći iz inozemstva i od ostalih subjekata unutar opće države planirane su u iznosu od

4.909.810,00 kuna što iznosu 16% ukupno planiranih prihoda. Pomoći iz proračuna

planirane su u iznosu od 2.366.650,00 kuna što iznosi 8% ukupno planiranih prihoda.

Tekuće pomoći iz proračuna planirane su u iznosu od 2.126.650,00 kuna, a odnose se na

49

tekuće pomoći iz državnog proračuna u iznosu od 2.045.400,00 i tekuće pomoći iz

županijskog proračuna u iznosu od 81.250,00 kuna. Ostale potpore unutar opće države

planirane su u iznosu od 3.543.160,00 kuna. Ostale kapitalne potpore unutar opće

države planirane su u iznosu od 2.443.160,oo kuna.

Prihodi od imovine planirani su u iznosu od 3.888.000,00 kuna, a odnose se na prihode

od financijske imovine u iznosu od 113.000,00 kuna, prihode od nefinancijske imovine

u iznosu od 3.775.000,00 kuna. Prihodi od administrativnih pristojbi planirani su u

iznosu od 4.150.000,00 kuna. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u

iznosu od 900.000,00 kuna te sudjeluju ili 3% ukupnog prihoda.

Ukupni rashodi i izdaci u Proračunu Grada Otočca za 2014 planirani su u iznosu od

26.577.210,00 kuna, a sastoje se od rashoda poslovanja, rashoda za nabavu

nefinancijske imovine i izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova.

Rashodi za zaposlene, odnosno rashodi za plaće zaposlenih u upravnim tijelima Grada

Otočca od 5.471.568,50 kuna i u ukupnim izdacima sudjeluju s 21%.

Materijalni rashodi, odnosno rashodi za naknade troškova zaposlenima, te rashodi za

materijalne troškove i tekuće održavanje planirani su u iznosu od 6.707.096,50 kuna što

iznosi 325% ukupno planiranih izdataka. U proračunu za 2014. godinu, sukladno

zakonskim propisima, materijalni rashodi svih proračunskih korisnika gradskog

proračuna planirani su po vrsti troška u materijalnim rashodima.

Financijski rashodi planirani su u iznosu od 3.776.023,00 kuna, a subvencije trgovačkim

društvima, malim i srednjim poduzetnicima, te poljoprivrednicima za poticanje razvoja

poduzetništva i razvoja poljoprivrede planirani su u iznosu od 75.500,00 kuna.

Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna planirana su u iznosu od

521.200,00 kuna ili 2% ukupnih izdataka, a odnose se na stipendije za učenike,

studente, kao i na prijevoz učenika srednjih škola.

Donacije i ostali rashodi planirani su u iznosu od 6.656.252,00 kuna, a u ukupnim

izdacima sudjeluju sa 25%.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 3.179.570,00 kuna i

to 2.269.570,00 kuna za rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i

50

830.000,00 kuna za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini. U ukupnim izdacima

rashodi za nabavu nefinancijske imovine sudjeluju sa 12%.

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani su u iznosu od 190.000,00

kuna ili 0.7% ukupnih rashoda, a odnose se na planiranu obvezu otplate glavnice

primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora.

5. 3. 2. Posebni dio proračuna

U posebnom dijelu proračuna, rashodi su klasificirani organizacijski. Organizacijska

klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja države razrađena na

razdjele i glave.

Organizacijska klasifikacija podrazumijeva da se rashodi prikazuju prema

administrativnim jedinicama koje se koriste sredstvima iz proračuna (Ministarstvo

obrane, Ministarstvo rada i socijalne skrbi itd.).

U tablici koja slijedi prikazan je posebni dio proračuna, tj. plan proračuna Grada Otočca

za 2014. godinu.

Tablica 3: Posebni dio proračuna Grada Otočca – plan za 2014. godinu.

VRSTA RASHODA /

IZDATAKA Plan 2014

UKUPNO RASHODI

/IZDACI

26.577.210,00

RAZDJEL 001 GRADSKO

VIJEĆE

467.100,00

RAZDJEL 002 URED

GRADONAČELNIKA 1.581.150,00

RAZDJEL 003 TAJNIŠTVO 1.006.200,00

RAZDJEL 004 JEDINSTVENI UPRAVNI

ODJEL

24.522.760,00

GLAVA 01 FINANCIJE I

RAČUNOVODSTVO 7.898.434,50

GLAVA 02 GOSPODARSTVO

MALO I SREDNJE

PODUZETNIŠTVO

2.308.400,00

GLAVA 03 GRAĐEVINARSTVO I STAMBENO KOMUNALNI

POSLOVI

3.705.000,00

51

GLAVA 04 PROSTORNO

UREĐENJE I ZAŠTITA OKOLIŠA

3.285.860,00

GLAVA 05 DRUŠTVENE DJELATNOSTI

6.325.065,50

Izvor: Službeni glasnik Grada Otočca

U posebnom dijelu Proračuna Grada Otočca za 2014. godinu ukupni rashodi i izdaci u

iznosu od 26.577.210,00 kuna raspoređeni su po programima, projektima i aktivnostima

proračunskih korisnika i upravnih odjela Grada Otočca.

Rashodi su raspoređeni na razdjele (različite upravne odjele) koji obuhvaćaju glave

sastavljene od različitih programa i aktivnosti.

Iz tablice je vidljivo da se u 2014., najviše sredstava planira dodijeliti jedinstvenom

upravnom odjelu. Najmanje sredstava namijenjeno je Gradskom Vijeću u planiranom

iznosu od 467.100,00 kuna.

5. 3. 3. Plan razvojnih programa

Sastavni dio Proračuna Grada Otočca je i Plan razvojnih programa za razdoblje 2015.-

2017. godine.

Tablica koja slijedi prikazuje plan razvojnih programa Grada Otočca za 20115. i

projekcije za 2016. i 2017. godinu.

Tablica 4: Plan razvojnih programa Grada Otočca

INVESTICIJA / KAPITALNA

POMOĆ /KAPITALNA DONACIJA 2015 2016 2017 ( od 1 do 3)

1 2 3 4

SVEUKUPNO 17.058.825,00 13.931.400,00 12.981.400,00 43.971.625,00

K000003 Izgradnja javne

rasvjete 1.601.000,00 1.601.000,00 1.601.000,00 4.803.000,00

K000001 Sufinanciranje

nabave komunalne opreme 250.000,00 250.000,00 250.000,00 750.000,00

K000002 Sufinanciranje

nabave malog komunalnog

vozila 810.750,00 0,00 0,00 810.750,00

52

K000003 Sufinanciranje

nabave vozila za prikupljanje

komonalnog i selektiranog

otpada 651.125,00 0,00 0,00 651.125,00

K000003 Izgradnja

mrtvačnice M.O. Brlog - B.Dubrava 30.000,00 400.000,00 0,00 430.000,00

K000007 Mrtvačnica u Otočcu 100.000,00 700.000,00 0,00 800.000,00

K000001 Izgradnja i

rekonstrukcija vodovodne

mreže 4.051.800,00 220.000,00 220.000,00 4.491.800,00

K000001 Izgradnja

kanalizacijskog sustava 670.000,00 470.000,00 620.000,00 1.760.000,00

K000001 Proširenje gradskog odlagališta otpada Podum (4 etape) 1.000.000,00 1.582.500,00 1.582.500,00 4.165.000,00

K000006 Izrada izmjena i

dopuna prostornih planova 200.000,00 200.000,00 200.000,00 600.000,00

K000001 Rekonstrukcija

dječjeg vrtića Ciciban 2.000.000,00 6.000.000,00 6.000.000,00 14.000.000,00

K000001 Nabava računala 2.900,00 2.900,00 2.900,00 8.700,00

K000001 Kapitalne donacije

vjerskim zajednicama 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00

K000001 Udruga dr.Dražen Bobinac 5.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00

K000001 Povećanje energetske učinkov. obiteljskih kuća 1.250.000,00 1.250.000,00 1.250.000,00 3.750.000,00

K000002 Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije 1.250.000,00 1.250.000,00 1.250.000,00 3.750.000,00

K000003 Obnova zgrade Trg

dr. F. Tuđmana 3 (HRO) 780.000,00 0,00 0,00 780.000,00

K000004 Revitalizacija

poduzetničkog inkubatora OTOIN 1.260.000,00 0,00 0,00 1.260.000,00

K000005 Izgradnja kamp

odmarališta u Otočcu 846.250,00 0,00 0,00 846.250,00

Izvor:Službeni glasnik Grada Otočca

Iz prethodne tablice vidi se da u 2015. godini Grad najviše sredstava planira potrošiti

na izgradnju i rekonstrukciju vodovodne mreže. U 2016. i 2017. godini Grad planira

najviše sredstava dodijeliti proračunskom korisniku grada dječjem vrtiću Ciciban za

rekonstrukciju cijelog vrtića.

53

5. 4. METODOLOGIJA IZRADE PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA

GRADSKIH KORISNIKA PRORAČUNA

Metodologija izrade prijedloga financijskog plana gradskih korisnika proračuna

prikazana u dvije tematske jedinice: 1) Izrada prijedloga financijskog plana gradskih

korisnika, 2) Korisnici gradskog proračuna.

5. 4. 1. Izrada prijedloga financijskog plana gradskih korisnika

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (upravni

odjeli i korisnici za koje su oni nadležni) obvezni su izrađivati financijske planove u

skladu s odredbama Zakona o proračunu i pridržavati se Uputa za izradu proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Svoje financijske planove proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave dostavljaju jedinici čiji su korisnici odnosno nadležnom upravnom tijelu.

Pitanje nadležnosti, kao i popis proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave (korisnici proračuna) regulirano je Registrom proračunskih i

izvanproračunskih korisnika. Popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2014.

godinu objavljen je u Podacima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika

(Narodne novine, br. 86/2014).

Svaka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je, temeljem Uputa,

izraditi i dostaviti korisnicima iz svoje nadležnosti upute o načinu i rokovima izrade i

dostave financijskih planova.

Proračunski korisnik u financijskom planu treba iskazati sve svoje prihode i rashode bez

obzira na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave ili podmirivanje dijela rashoda korisnika direktno s računa

Proračuna (Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, 2012. p. 15.).

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu dio obveza korisnika

podmirivati direktno dobavljačima. Zbog racionalizacije poslovanja i snižavanja

troškova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave poželjno je da se neke

usluge podmiruju direktno s računa proračuna kao na primjer: usluge telefona, pošte i

54

prijevoza, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, zdravstvene usluge, bankarske

usluge i usluge platnog prometa.

Međutim, to istovremeno iziskuje dobar sustav informiranja i razmjene dokumentacije

izmjenu proračuna i korisnika. Bez obzira na način podmirivanja rashoda to su još

uvijek rashodi korisnika i kao takvi moraju biti iskazani u financijskim planovima

korisnika, a kasnije i u njegovim knjigovodstvenim evidencijama te financijskim

izvještajima.

U odnosu na sadržaj prijedloga financijskog plana prema Zakonu o proračunu iz 2015.

godine, novim Zakonom o proračunu ukinuta je obveza izrade plana nabave i plana

radnih mjesta za proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave za razdoblje 2013. - 2015. sadrži:

1. procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za 2013. - 2015. godinu,

2. plan rashoda i izdataka za 2013. - 2015. godinu, razvrstane prema proračunskim

klasifikacijama,

3. obrazloženje prijedloga financijskog plana i

4. plan razvojnih programa.

Kod izrade prijedloga financijskog plana potrebno je primijeniti novu ekonomsku

klasifikaciju. Za potrebe izrade financijskih planova za razdoblje 2013. - 2015.

primjenjuje se novi Računski plan s Pravilnikom.

Budući da je pri izradi financijskih planova ključno napraviti vezu s proračunskim

klasifikacijama u tom se je dijelu nužno držati odredbi novog Pravilnika o proračunskim

klasifikacijama. Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne

su utvrditi programe te aktivnosti i projekte proračunskim korisnicima iz svoje

nadležnosti (Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, 2012, p.16).

5.4.2. Korisnici proračuna Grada Otočca

Korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu državna

tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna

55

samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u

proračunu.

Tablica koja slijedi prikazuje korisnike proračuna Grada Otočca.

Tablica 5: Korisnici proračuna Grada Otočca

R.BR NAZIV PRORAČUNSKOG KORISNIKA

1 DJEČJI VRTIĆ CICIBAN OTOČAC

2 GACKO PUČKO OTVORENO UČILIŠTE

3 JAVNA USTANOVA NARODNA KNJIŽNICA

Izvor: Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika

Grad Otočac ima 3 proračunska korisnika. Popis korisnika proračuna nalazi se u Registru

proračunskih korisnika kojeg vodi Ministarstvo financija za potrebe utvrđivanja obuhvata

proračunskih i izvanproračunskih korisnika općeg proračuna.

56

6. ZAKLJUČAK

U ovom diplomskom radu obrađena je tema koja se odnosi na proračun jedinica lokalne

samouprave tj. na proračun Grada Otočca.

Osim državnog proračuna, postoji proračun jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave koji predstavlja plan prihoda i primitaka te rashoda i izdataka kojeg donosi

određeno predstavničko tijelo (u ovom slučaju jedinica lokalne samouprave) najčešće za

godinu dana i predstavlja obvezni okvir za djelovanje.

Proračunom, kao temeljnim aktom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

postiže se željena dinamika gospodarske aktivnosti, razina zadovoljenja javih potreba te

se osigurava kontrola trošenja javnog novca.

Može se reći da proračunski proces predstavlja sustav glavnih pravila koja omogućuju

izvršnoj vlasti donošenje odluka u vezi s pripremom proračuna, predlaganjem i

prihvaćanjem u predstavničkom tijelu te, naposljetku s provedbom proračuna. Na

lokalnoj i regionalnoj razini vrlo je složen te predstavlja ozbiljnu političku i ekonomsku

aktivnost, a odvija se sukladno Smjernicama ekonomske i fiskalne politike te Uputama

za izradu proračuna koje daje Ministarstvo financija.

Ustavom Republike Hrvatske građanima je zajamčeno pravo na lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu, a grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove

lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.

U Gradu Otočcu posebna se briga vodi o održavanju i zaštiti dobara od interesa za

Republiku Hrvatsku. Grad, iako je velikim dijelom bilo pogođena ratnim razaranjima,

poduzima mjere usmjerene stvaranju organizacijskih, materijalnih i drugih uvjeta što

potpunijeg zadovoljenja javnih potreba, sukladno zakonu. Svoje zadaće grad ostvaruje

utvrđivanjem programa javnih potreba od zajedničkog interesa za mjesne zajednice na

njezinom području te grada kao cjelinu radi osiguravanja ravnomjernog razvoja svih

njegovih dijelova, osiguravanjem sredstava za financiranje programa od interesa za grad

i poticanjem njihova provođenja, predlaganjem i utvrđivanjem mreže ustanova i drugih

organizacija, čijom djelatnošću se ostvaruju te potrebe, te usklađivanjem njihova

razvitka kao i poduzimanjem drugih mjera, sukladno posebnim zakonima.

Ostvarujući svoje zadaće Grad Otočac procjenjuje ugroženost, priprema i donosi

planove zaštitite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara, osigurava potrebna

57

financijska sredstva, potiče, usklađuje i nadzire njihovo provođenje te poduzima druge

organizacijske i ostale mjere sprečavanja nastanka i širenja te ublažavanja i otklanjanja

posljedica nepogoda i nesreća.

Osiguranje sredstava i financije često su jedini fokus planiranja razvoja. To predstavlja

opasnost, budući da će Grad morati zadržati kontrolu nad razvojnim procesom i

pitanjima, te privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati Razvojnu strategiju Grada.

Obzirom na trenutačni nedostatak financijskih sredstava i težak financijski položaj

općina i gradova, strategija financiranja sastoji se u pristupanju financijskoj pomoći

tako da se raspoloživa sredstva Europske komisije iskoriste za mobiliziranje sredstava iz

drugih izvora. Grad Otočac će osiguravati potrebno sufinanciranje u obliku financijskih

i drugih resursa. Iako će Republika Hrvatska ulaskom u Europsku Uniju izgubiti

županije, odnosno biti će regionalizirana to će omogućiti dobivanje više financijskih

sredstava iz europskih fondova,a to je od posebne važnosti za općine i gradove jer je

većina njih gospodarski zaostala.

58

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Bajo, A, 2006, Proračunski sustav: ornament ili sredstvo upravljanja državnim

financijama, Biblioteka Fiskus, Zagreb

2. Bajo,I; Maletić,I; Milić,A;Vašiček,V; Vašiček,D, 2008, Primjena računskog plana

proračuna 2008/2009, Računovodstvo i financije, Zagreb

3. Jakir –Bajo, I., Maletić, I., 2003, Proračunsko planiranje i računovodstvo, Centar

za računovodstvo i financije d.o.o., Zagreb

4. Jakir, I, Maletić, I, 2001, Proračunsko računovodstvo, Informator, Zagreb

5. Keser i suradnici, 2000, Sustav proračuna: računovodstvo, financije, revizija,

porezi, Hrvatksa zajednica računovođa i financijkih djelatnika, Zagreb

6. Ott, Katarina, 2009, Proračunski vodič za građane, Institut za javne financije,

Zagreb

7. Čulo, I, 2001, Financiranje jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj,

Matica Hrvatska, Zagreb

8. Bičanić, N; Đukanović, LJ; Jakir – Bajo, I; Milić, A; Rakijašić, J, 2011,

Proračunsko planiranje, porezne i druge aktualnosti, Poslovno savjetovanje,

Zagreb

2) ELEKTRONIČKI IZVORI

9. ¨Zakon o proračunu¨ online, 17.4.2015.

http://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-prora%C4%8Dunu

10. ¨Pravilnik o proračunskim klasifikacijama¨ online 17.4.2015.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_26_610.html

11. Ministarstvo financija, online, 10.5.2015.

http://www.mfin.hr/hr/drzavna-riznica

59

12. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. Nov., br

87/2008, 136/2012), online, 15.5.2015.

13. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. Nov.,

br 87/2008, 136/2012), online, 4.4.2015.

14. Pravilnik o utvrđivanju korisnika proračuna i vođenju Registra korisnika proračuna

(Nar.nov., br 87/2008), online, 4.5.2015.

15. Registar korisnika proračuna (Nar nov.br128/2009), online, 8.5.2015.

16. Zakon o financiranju JLP(R)S, online 15.5.2015.

http://www.zakon.hr/z/411/Zakon-o-financiranju-jedinica-lokalne-i

podru%C4%8Dne-%28regionalne%29-samouprave

17. Statut Grada Otoćca, online 21.5.2015.

18. Zakon o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi, online 19.6.2015.

http://www.zakon.hr/z/132/Zakon-o-lokalnoj-i-podru%C4%8Dnoj-

%28regionalnoj%29-samoupravi

19. Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog

proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i

izvanproračunskih korisnika, online 25.5.2015.

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+kartografskim+znakovima

&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&bi

d=Sh0yrZ2eVzUBjoUQ2Lp0oA%3D%3D

60

POPIS TABLICA

1. Tablica 1: Rokovi, nositelji aktivnosti i sve radnje koje se provode u procesu pripreme

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

2. Tablica 2: Plan proračuna Grada Otočca za 2014. godinu

3. Tablica 3: Posebni dio proračuna Grada Otočca – plan za 2014. godinu

4. Tablica 4: Plan razvojnih programa Grada Otočca

5. Tablica 5: Korisnici proračuna Grada Otočca

61