212tavanje knjigovodstvenih obrta u republici.pdf)oliver.efri.hr/zavrsni/29.b.pdf ·...

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE KNJIGOVODSTVENIH OBRTA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Informacijski sustavi u računovodstvu

Mentor: dr. sc. Josipa Mrša

Student: Aleksandra Katić

Informatičko poslovanje

0081102362

Rijeka, studeni 2012.

SADRŽAJ

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ......................................................... 1

1.2. RADNA I POMOĆNA HIPOTEZA ..................................................................... 1

1.3. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA ......................................................................... 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ................................................................................... 2

1.5. STRUKTURA RADA ........................................................................................... 3

2. OBRT U RH ................................................................................................................ 4

2.1. VRSTE OBRTA .................................................................................................... 4

2.2. OTVARANJE OBRTA ......................................................................................... 5

2.3. PRESTANAK OBRTA ......................................................................................... 7

3. RAČUNOVODSTVO OBRTNIKA .......................................................................... 9

3.1. RAČUNOVODSTVO OBRTNIKA, OBVEZNIKA POREZA NA

DOHODAK .................................................................................................................. 9

3.2. RAČUNOVODSTVO OBRTNIKA, OBVEZNIKA POREZA NA DOBIT ...... 10

3.3. RAZLIKE IZMEĐU OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK I

OBVEZNIKA POREZA NA DOBIT ......................................................................... 10

4. POČETAK RADA S PROGRAMOM FIPOS ....................................................... 12

4.1. FINANCIJSKO KNJIGOVODSTVO ................................................................. 13

4.2 PUTNI NALOZI I KAMATE .............................................................................. 23

4.3. ANALITIČKA EVDENCIJA OBRTNIKA ........................................................ 27

4.3.1. OBRAČUN PLAĆE ...................................................................................... 27

4.3.2 ROBNO – MATERIJALNO KNIGOVODSTVO ......................................... 35

4.3.3. MALOPRODAJA – POS .............................................................................. 40

4.3.4. OSNOVNA SREDSTVA .............................................................................. 41

4.3.5. PROIZVODNJA I ROBNO - GASTRO ....................................................... 47

5. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OBRTNIKA ........................................................... 53

5.1. KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA ................................................................ 54

5.2. IZVJEŠTAJI O DUGOTRAJNOJ IMOVINI ...................................................... 55

5.3. PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2011. GODINU ............................... 57

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 58

LITERATURA ............................................................................................................. 61

POPIS SLIKA ............................................................................................................... 63

POPIS PRILOGA ......................................................................................................... 64

1

1. UVOD

Cilj rada je sustavno prezentirati obrt i računovodstvo obrta te primjenu programa FiPos

u knjigovodstvenom obrtu.

U današnje vrijeme obrt imao veoma važnu ulogu za razvoj hrvatskog gospodarstva i

izlazak Hrvatske iz krize. Obrt se kao grana smatra vrlo bitnim jer na taj način obrtnik

rješava svoje egzistencijalno pitanje.

Uvod se sastoji od 5 međusobno povezanih dijelova: 1) problem, predmet i objekt

istraživanja; 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze; 3) svrha i ciljevi istraživanja; 4)

znanstvene metode i 5) struktura rada.

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja diplomskog rada odnosi se na financijsko izvještavanje

knjigovodstvenih obrta. Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja koji se

odnosi na što potpunije prikazivanje kako se računovodstveno iskazuju poslovne knjige

nužne za ispravno vođenje poslovanja. Kao i neke specifičnosti obrtništva.

Također kao predmet istraživanja prikazala sam koja je razlika između obrtnika

obveznika poreza na dohodak i obrtnika obveznika poreza na dobit te kako se vode

njihove poslovne knjige primjenom programa FiPos.

Jedan od najvažnijih zadataka je svakako prikazati i objasniti aplikaciju za knjiženje, te

ukazati na njene prednosti i nedostatke.

1.2. RADNA I POMOĆNA HIPOTEZA

U skladu s problemom i predmetom istraživanja postavljena je radna hipoteza:

Knjigovodstvena aplikacija utječe na uspješnost sastavljanja financijskih izvještaja.

2

Tako postavljena radna hipoteza implicirala je pomoćnom hipotezom:

- u slučaju posjedovanja dobre i kvalitetne knjigovodstvene aplikacije sastavljanje

financijskih izvještaja je uvelike olakšano, uspješnije, i brže jer aplikacija

omogućuje ispis raznih vrsta knjigovodstvenih knjiženja, koji su potrebni za

sastavljanje financijskih izvještaja.

1.3. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA

Svrha ovog istraživanja je prikazati specifičnosti u računovodstvu obrtnika.

U vezi s problemom i predmetom istraživanja, te postavljenom radnom hipotezom i

pomoćnom hipotezom određena je i svrha istraživanja: razmotriti pojam i primjenu

računovodstva u obrtu u RH te konkretno u knjigovodstvenom obrtu „Runil“ u Rijeci,

putem aplikacije za knjiženje FiPos.

Ovaj rad daje odgovore na sljedeća pitanja:

1) Što je obrt u RH?

2) Što je računovodstvo obrtnika u RH?

3) Kakvu aplikaciju za knjiženje koristi knjigovodstvenih obrt „Runil“ u Rijeci?

4) Kako se koristi program FiPos?

5) Koji su financijski izvještaji obrtnika?

Cilj istraživanja je analizirati stanje računovodstva obrtnika.

1.4. ZNANSTVENE METODE

Prilikom istraživanja, oblikovanja i prezentiranja rezultata u odgovarajućoj kombinaciji

korištene su znanstvene metode: studij slučaja, metoda analize i sinteze, induktivna i

deduktivna metoda, metoda komparacije, metoda apstrakcije, metoda klasifikacije, i

empirijska metoda.

3

1.5. STRUKTURA RADA

Polazeći od temeljnog problema istraživanja i definiranog cilja, rezultati istraživanja su

primjereno sistematizirani u 6 međusobno povezanih dijelova.

U uvodu kao prvom dijelu rada formulirana je hipoteza te su predstavljeni problem i

predmet istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja te znanstvene metode koje su se

koristile i struktura rada.

U drugom dijelu s naslovom Obrt u RH definiran je pojam obrta, koje su vrste obrta te

osnivanje i prestanak obrta.

U trećem dijelu s naslovom Računovodstvo obrtnika opisane su specifičnosti obrtnika

obveznika poreza na dobit i obrtnika obveznika poreza na dohodak.

Četvrti dio nosi naslov Primjena programa FiPos, u kojem je pojašnjeno koja se

aplikacija koristi u knjigovodstvenom obrtu „Runil“ u Rijeci, te koje su njegove glavne

karakteristike.

Peti dio nosi naslov Financijski izvještaji obrtnika koji se sastoji od 3 pod poglavlja:

knjiga primitaka i izdataka i izvještaji obrtnika poreza na dohodak, zatim izvještaji o

dugotrajnoj imovini, te prijava poreza na dohodak za 2011. godinu.

Zaključak je posljednji dio ovog rada koji predstavlja sintezu rezultata istraživanja te

su iznesena i vlastita zapažanja.

4

2. OBRT U RH

U smislu Zakona o obrtu, obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih

gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se

ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Obrtnik u smislu Zakona o obrtu je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u

svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Obrtnik je

fizička osoba koja je državljanin RH, da je punoljetan te da joj pravomoćnom sudskom

presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti nije izrečena sigurnosna mjera

ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje. Radom o obrtu,

obrtnik ostvaruje prava u s vezi s radnim odnosom, ako ta prava ne ostvaruje po drugoj

osnovi. (Knjigovodstvo obrtnika, Čotrić, Jambrović, Zagreb 2011.)

2.1. VRSTE OBRTA

Zakon o obrtu poznaje tri vrste obrta koji po svojoj namjeni i vrsti mogu biti:

- slobodni obrti

- vezani obrti

- povlašteni obrti

Slobodni obrti su oni obrti za čije obavljanje se ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti,

majstorski ispit, srednja stručna sprema ili odgovarajuće više ili visoko obrazovanje. Za

obavljanje slobodnih obrta fizička osoba mora udovoljavati jedino općim uvjetima.

(Momčinović i Sušanj, 2005)

Vezani obrti su obrti za čije se obavljanje, uz opće uvjete traži i ispit o stručnoj

osposobljenosti ili majstorski ispit, odnosno odgovarajuća stručna sprema. (Šoić i

Cvitan, 2011:11)

Fizička osoba koja ne ispunjava uvjet stručne osposobljenosti ili položenoga

5

majstorskog ispita može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika koji

udovoljava tom uvjetu. (Zakon o obrtu, NN 49/03)

Povlašteni obrti su oni koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na

temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta. Popis

povlaštenih obrta i način izdavanja povlastica utvrđuje ministar za obrt, malo i srednje

poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz

suglasnost nadležnog ministra ovisno o djelatnosti obrta. (Šoić i Cvitan, 2001)

2.2. OTVARANJE OBRTA

Zakon o obrtu propisuje da se obrt upisuje u obrtni registar koji vodi nadležni županijski

ured. Obrtni registar je javan što između ostalog znači da je omogućen uvid u registar

kako svakom od obrtnika, tako i svakom od građana, odnosno stanovnika Republike

Hrvatske.

Upisom obrta u obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od

godine dana od dana izdavanja obrtnice. http://www.poslovniforum.hr/info/obrt.asp

Nadležni županijski ured dužan je izdati obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija

zahtjev za izdavanje obrtnice u roku 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. Ako

nadležni županijski ured u navedenom roku ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se

odbija izdavanje obrtnice, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane

zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje nadležni

županijski ured. Ako navedeno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani zakonom,

a fizička osoba je započela rad, smatrat će se da se obrt obavlja protivno zakonu.

Prema Zakonu o obrtu, obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni

obrtnicom, a u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu.

(Zakon o obrtu, NN 49/03)

Odstupajući od ovog pravila obrtnik može obavljati i čitav niz drugih djelatnosti, s tim

6

da one služe obavljanju djelatnosti koja je obuhvaćena njegovom obrtnicom ili se

uobičajeno obavljaju uz djelatnost koja je obuhvaćena obrtnicom, odnosno ako se

obavljaju takve aktivnosti u manjem opsegu. (Momčinović i Sušanj, 2005:48)

Obrtniku mogu u obavljanju obrta pomagati članovi porodičnog domaćinstva a to su

bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad, kao i osobe koje je

obrtnik dužan uzdržavati.

Obrtnica se može prenijeti na drugu osobu ako je to određeno zakonom, dok se

povlastica uopće ne može prenositi.

Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu

obrta, na vidnom mjestu. Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt

obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi. (Zakon o

obrtu, NN 49/03)

Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta prema odredbi zakona obrtnik odgovara

cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta, no treba

naglasiti da obrtnik uvijek odgovara sa svojom cjelokupnom imovinom, što znači da

osim unesene imovine odgovara i ostatkom svoje ne unesene imovine.

U određivanju obveza obrtnika, obrtnik je dužan tijekom svog poslovanja imati istaknut

cjenik svojih proizvoda, odnosno usluga na način koji je dostupan potrošačima, odnosno

parterima. (Momčinović i Sušanj, 2005)

Opći uvjeti za obavljanje obrta su slijedeći:

- da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom

- da je državljanin Republike Hrvatske

- da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda

časti nije izrečena sigurnosna ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti

7

- da je punoljetna osoba, te da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne

sposobnosti.

Radom o obrtu obrtnik ostvaruje odnosno može ostvarivati sva prava u svezi s radnim

odnosom, ako ta prava ne ostvaruje po nekoj drugoj osnovi. (Zakon o obrtu, NN 49/03)

Posebni uvjeti za obavljanje obrta su:

- da ima stručnu osposobljenost ili položen majstorski ispit ako otvara vezani i

povlašteni obrt. (Šoić i Cvitan, 2001:20)

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK) u Hrvatskoj posluje 90 000 obrta u

kojima je zaposleno više od 120 000 radnika.

http://www.vjesnik.com/Article.aspx?ID=9E49EDF5-BCD3-48AD-B89B-

26DD0200EF86

Strani državljani mogu obavljati obrtničku djelatnost pod uvjetom da imaju valjanu

radnu dozvolu i uz primjenu načela reciprociteta utvrđenu međudržavnim

sporazumima. (Knjigovodstvo obrtnika, Čotrić, Jambrović, Zagreb 2011.)

2.3. PRESTANAK OBRTA

Obrt može prestati:

- odjavom

- po sili zakona

Kada obrtnik odluči da se više neće baviti obrtom, može odjaviti obavljanje obrta. U

takvom slučaju obrtnik objavljuje odjavu nadležnom županijskom uredu koji donosi

rješenje da je obrt prestao. Tek danom pravomoćnosti rješenja o prestanku obrta, obrt se

briše iz obrtnog registra. (Momčinović i Sušanj, 2005)

Obrt prestaje po sili zakona: (Zakon o obrtu, NN 49/03)

- smrću obrtnika, no do toga neće doći ako nasljednici nakon smrti obrtnika obrtnicu

prenesu na sebe-

8

- ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za

kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta-

- ako obrtnik koji sam ne ispunjava uvjete stručne osposobljenosti ili položenog

majstorskog ispita ne zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu-

- ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku godine dana od dana izdavanja

obrtnice-

- ako obrtnik ne imenuje poslovođu u svakom izdvojenom pogonu-

- ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta

za vrijeme duže od tri mjeseca-

- ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka

privremene obustave obavljanja obrta-

- ako nadležno ministarstvo oduzme obrtniku povlasticu-

- ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava-

- ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da nisu ispunjeni opći ili posebni uvjeti za

obavljanje obrta

Nadležni županijski ured rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po

pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra.

9

3. RAČUNOVODSTVO OBRTNIKA

U Republici Hrvatskoj fizičke osobe koje ostvaruju dohodak su obveznici poreza na

dohodak, dok osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu biti obveznici poreza na

dohodak ili obveznici poreza na dobit.

3.1. RAČUNOVODSTVO OBRTNIKA, OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK

Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.

Obveznik poreza na dohodak od obrta, kada se dohodak utvrđuje prema poslovnim

knjigama, je obrtnik koji ostvaruje dohodak. Ako više fizičkih osoba zajednički

ostvaruje dohodak porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno, i to za svoj udio u

zajednički ostvarenom dohotku. Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze

koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je

istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora

dohotka. http://www.koprivnicki-poduzetnik.hr/hr/otpoinjanje-vlastitog-posla/a-

otvaranje-obrta.html?start=13

Dohodak je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka što su nastali

u istom poreznom razdoblju. Porezno razdoblje je kalendarska godina, ili samo dio

godine u kojem je porezni obveznik poslovao.

Visine poreznih stopa za dohodak od samostalnog rada iznose 12%, 25% i 40% i

primjenjuju se ovisno o poreznom razredu.

Dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak: (Zakon o

porezu na dohodak, Narodne novine RH 117/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12)

- dohodak od nesamostalnog rada

- dohodak od samostalne djelatnosti

- dohodak od imovine i imovinskih prava

10

- dohodak od kapitala

- dohodak od osiguranja

- drugi dohodak

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost dužni su se upisati u registar

poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz

poslovnih knjiga i evidencija.

3.2. RAČUNOVODSTVO OBRTNIKA, OBVEZNIKA POREZA NA DOBIT

Porezna osnovica obrtnika koji je obveznik poreza na dobit je dobit što se utvrđuje

prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza

na dobit. Porez na dobit se obračunava i plaća po stopi od 20%.

Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit mora na prvi dan

poreznog razdoblja za koje utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti

voditi poslovne knjige prema propisima o računovodstvu. Početnu bilancu obveznik

dostavlja uz prijavu poreza na dobit Poreznoj upravi.

Porez na dobit utvrđuje se za porezno razdoblje koje je u pravilu kalendarska godina, no

iznimno, Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se porezno

razdoblje i kalendarska godina razlikuju, pri čemu porezno razdoblje ne smije prelaziti

razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može

mijenjati pet godina. (Zakon o porezu na dobit, NN 117/04, 90/05, 57/06, 146/08,

80/10, 22/12)

3.3. RAZLIKE IZMEĐU OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK I OBVEZNIKA

POREZA NA DOBIT

Obrtnici poslovne događaje bilježe u poslovnim knjigama sukladno Zakonu o porezu na

dohodak ili Zakonu o porezu na dobit. U koliko ispunjavaju uvjete određene Zakonom

obrtnici mogu izabrati što je za njih povoljnije. Osnovni razlog koji doprinosi toj odluci

je kako iskoristiti zakonske mogućnosti i platiti manje poreza te način vođenja

poslovnih knjiga i dr.

11

Razlike između obveznika poreza na dohodak i poreza na dobit mogu se razmotriti s

nekoliko gledišta:

- načina utvrđivanja porezne osnovice

- rokova za uplatu PDV-a

- visine porezne stope

- načina raspolaganja financijskom imovinom

- načina evidentiranja podataka u poslovnim knjigama

Važna razlika između obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobit jest u

vremenskom priznavanju troškova i prihoda.

Obveznicima poreza na dohodak troškovi se priznaju u trenutku uplate novca po

računima za primljena dobra ili učinjene im usluge, a obveznicima poreza na dobit se

troškovi priznaju već po primitku računa za dobra i usluge kao i za sve poslovne

događaje koji su nastali u obračunskom razdoblju bez obzira na to jesu li plaćeni ili

nisu.

12

4. POČETAK RADA S PROGRAMOM FIPOS

Fipos je Windows program za financijsko poslovanje „glavna knjiga“ jednog ili više

poduzeća.

Program generira brutto bilance, ima ispise: rekapitulacija, zaključni list, kartice

analitika, sintetika, kontni plan itd. Automatski je prijenos na kraju godine u početna

stanja kartica. Program ima mogućnost zajedničkog kontnog plana za više poduzeća

zbog čega je pogodan i za knjigovodstvene servise. Fipos se uspješno primjenjuje u

poduzećima različitih profila od jeseni 1995. godine. Ovaj program se ne primjenjuje u

državnim ustanovama, već isključivo u knjigovodstvenim obrtima ili drugim

poduzećima različitih profila.

Program se sastoji od više modula: (Slika 1.)

1. financijsko knjigovodstvo

2. blagajna, putni nalozi, kamate

3. obračun plaća

4. robno – materijalno knjigovodstvo

5. maloprodaja - POS

6. osnovna sredstva

7. proizvodnja

8. robno - gastro

9. samostalne fakture

13

Slika 1.: Program se sastoji od više modula

Izvor: Izrada studenta

4.1. FINANCIJSKO KNJIGOVODSTVO

Financijsko knjigovodstvo osigurava uredno i ažurno vođenje knjigovodstva. Sastoji se

od više funkcionalnih modula. Prije sve sadrži knjigu ulaznih računa (URA2200) i

knjigu izlaznih računa (IRA1200 I IRN1201), zatim kontni plan, temeljnicu, automatsko

knjiženje, dnevnik financijskog poslovanja, analitičke kartice konta, glavnu knjigu,

bruto bilanca, kontrolne funkcije, zaključak razreda, zaključak godine sa prijenosom,

pregled po mjestu troška, pregled po kontu te slobodnog formiranja različitih

financijskih izvještaja.

Nakon otvaranja programa, odnosno unosa korisničkog imena (Slika 2.) program nam

daje mogućnost izbora neke tvrtke ili obrta koju ima u svojoj bazi (Slika 3.). U ovom

slučaju mi smo odabrali ugostiteljski obrt „BARE“ iz Kastva. Važno je napomenuti da

ovaj program daje mogućnost stvaranje novog korisničkog računa, znači postoji više

14

korisnika. Naravno program daje i mogućnost unosa novog obrtnika ili neke druge

tvrtke.

Slika 2.: Unos korisničkog imena u program FiPos


Slika 3. Odabir obrta ili tvrte u bazi programa


Nakon što smo kreirali novu stranku potrebno je umetnuti tj. postaviti knjige ulaznih i

izlaznih računa (URA, IRA I IRN).

15

U knjigu ulaznih računa: upisuju se svi računi ili fakture dobavljača za primljenu robu

ili izvršene usluge. Usko je povezana s analitičkim knjigovodstvom dobavljača. Računi

se upisuju kronološkim redom, onako kako su pristizali, bez obzira od kojeg su

dobavljača, dok se u analitičkom knjigovodstvu računi sistematiziraju po pojedinim

dobavljačima. Ulazni računi su svi dobavljači. Iz knjige ulaznih računa program vadi

podatke za knjigu pretporeza URA2200 u svrhu sastavljanja mjesečnog ili tromjesečnog

PDV-a i PDV- K (godišnji PDV).

Porezna obveza nastaje prema načelu blagajne, odnosno prema kriteriju plaćenih

računa.

Knjiga izlaznih računa: Za isporučena dobra ili usluge, obrtnik je dužan ispostaviti

račun na ugovorenu svotu, a kopiju računa evidentirati u Knjigu izlaznih računa. Računi

se upisuju kronološkim redom, onako kako su se izdavali.

Pošto se radi o ugostiteljskom objektu stavlja se u konto za kupce IRA1200 i program

automatski iz te knjige baca u knjigu poreza.

Porezna obveza nastaje prema načelu blagajne, odnosno prema kriteriju naplaćenih

računa.

Svrha i cilj obrtnika je ostvarivanje dohotka koji se ostvaruje razlikom primitaka i

izdataka. Primici se ostvaruju isporukom dobara ili usluga kupcima.

Knjiga IRN1201, knjiga izlaznih računa isto se odnosi na kupce, ali s obzirom da se

spomenuti ugostiteljski objekt „BARE“ bavi ugostiteljstvom važno je spomenuti da se

isto tako bavi i smještajem gostiju. Ugostiteljski obrt ima trenutno jedan registrirani

apartman.

Ukratko, sve što ugostiteljski obrt „BARE“ kupuje, bilo to namještaj za objekt,

namještaj za apartman, znači svi računi se upisuju u knjigu ulaznih računa, a račune

koje izdaje sam ugostiteljski objekt upisuju se u knjigu izlaznih računa IRA1200 I

IRN1201 (Slika 4.)

16

Slika 4. Kreiranje knjiga ulaznih i izlaznih računa.


Nakon unosa u knjigu ulaznih i izlaznih računa otvaramo kontni plan.

Kontni plan: Na temelju uvida u različite moguće poslovne promjene potrebno je

pripremiti pregled (popis) s nazivima računa koji će se koristiti za bilježenje tih

promjena, a tako dobiveni pregled se naziva kontni (računski) plan. Prvo knjižimo

ulazne i izlazne račune.

Knjige se vode samo za ulazne i izlazne račune zbog provjere plaćenih i neplaćenih

računa, a za sve ostalo se ne vode knjige. Znači za plaće, putne naloge se ne vode knjige

već se knjiži temeljnica.

Porezne tarife (stopa): porezna stopa označuje veličinu poreznog tereta (porezni dug,

iznos poreza) u odnosu prema poreznoj osnovici. Najčešće se utvrđuje u postotku (ili

promilu). Nakon što se utvrdi ekonomska, a samim tim i porezna snaga obveznika, te

kad se na nju primjene propisima određena oslobođenja i porezne olakšice, porezno

opterećenje poreznog obveznika ovisit će o onom dijelu (oporezive) porezne osnovice

kojeg će on izdvojiti da bi podmirio svoju poreznu obvezu. Porezne tarife sadrže

osnovne podatke o stopama svih tipova poreza koji se primjenjuju u sustavu. Da bi

program mogao prepoznati porezne stope, moramo ih unijeti u postavke (Slika 5.).

17

Slika 5. Porezne stope


Isto tako moram znati da je PDV za iznajmljivače kreveta 10%, tu spada i prodaja

knjiga, ali ne i ugostiteljske usluge, a PDV na kruh i mlijeko je 5%.

U ikonici Vrste kontiranja koja se nalazi u financijskom knjigovodstvu kontiram sve

promjene. Mogu kontirati i ulazne i izlazne račune.

KPI veze: U KPI veze upisujemo što će se pojaviti u knjizi KPI (knjiga primitaka i

izdataka), a to su izlazni računi, ulazni računi, izvodi jer kod obrtnika ide po plaćanju,

zatim svi prihodi i rashodi, znači sve što smo platili i potrošili. Izlazni računi su primici,

a ulazni izdaci. Knjiga primitaka i izdataka temeljna je evidencija o dnevnim i ukupnim

poslovnim primicima i poslovnim izdacima nastalim u poreznom razdoblju (u

kalendarskoj godini, a iznimno i u kraćem vremenskom razdoblju).

Primjenom načela blagajne, podaci o ostvarenim poslovnim primicima i nastalim

poslovnim izdacima evidentiraju se prema načinu na koji su nastali i to kao poslovni

primici odnosno izdaci: (Cutvarić i suradnici, 2010:65)

1. u gotovini

18

2. preko žiro-računa

3. u naravi

Unos u KPI obavlja se pravodobno i točno na temelju vjerodostojnih isprava, a to su:

uplatnice, isplatnice, nalozi bezgotovinskog plaćanja, računi i druge isprave. Bitno je da

se knjige primitaka i izdataka vode prema načelu blagajne, a to znači da se u poreznom

razdoblju mogu knjižiti samo ostvareni primici odnosno izdaci.

U ikonici obrada (knjiženje) knjižim ulazne i izlazne račune. U daljnjem tekstu dodala

sam primjer jednog ulaznog računa (Slika 6.), kojeg sam upisala u program da bi ga

kasnije proknjižila.

19

Slika 6. Primjer ulaznog računa

Izvor: Kopija računa U.O. “Bare“ (ulazni račun), datum rač. 16.08.2012.

20

Prvo što sam učinila upisala sam broj računa, zatim datum izdavanja i rok plaćanja, a na

kraju naravno i iznos od 135,00 kuna (Slika 7.).

Slika 7. Primjer unosa jednog ulaznog računa


Nakon što sam unijela sve potrebne podatke, račun prvo ide u knjigu računa, a kad bude

plaćen ide u knjigu PDV-a.

Da bi smjestila račun moram ga prvo kontirati. Program automatski kontira prema

unesenim postavkama.

Izvodi u programu nam predstavljaju tako reći „ informacije o plaćanju računa“. Za

izlazne račune otvaram temeljnicu izvoda, upisujem datum izvoda i broj, a onda pod tim

brojem knjižimo što se događalo taj dan.

U slučaju plaćanja gotovine, otvara se temeljnica za gotovinsko plaćanje i isto se

upisuje datum i broj, samo je naznačeno da je gotovinsko plaćanje.

Na sličan način se knjiže i izlazni računi, u kojem spadaju na primjer dnevni promet,

svaki dnevni promet posebno se upisuje. Unosim dnevni promet, zatim ga kontiram,

otvaram izvode itd.

21

Postoje izvještaji knjige primitaka i izdataka u kojem je navedeno sve što je plaćeno i

naplaćeno automatski. Treba naglasiti da se dohodak za obrtnike unosi u poreznu

prijavu koja se nalazi u Prilogu na kraju diplomskog rada.

Kada knjižim koristim samo konta koja mi trebaju. Na primjeru ovog računa iz INE d.d.

koristila sam konta 2200 dobavljača, 1400 PDV pretporez UFA, 4000 rashode i 1000

žiro račun (Slika 8.).

Slika 8. Primjer knjiženja u programu

a)


b)


22

c)


d)


23

Upisujem konto 1400 da bi se na bilanci vidjelo da je porez, 4000 nam označava čisti

rashod, odnosno trošak. Na Slici 9 desna strana uvijek potražuje, a dugovna strana se

zatvara tek kad iznos bude plaćen.

Slika 9. knjiženje


4.2 PUTNI NALOZI I KAMATE

Ovaj dio se odnosi većinom na tvrtke, a manje na obrtnike, jer rijetko koji obrtnik ima

službeni auto. Pošto je i ovo dio programa bitno je nešto reći i o tome. Primjer putnog

naloga nalazi se u Prilogu na kraju diplomskog rada.

Putni nalog je službeni dokument tvrtke koji prati zaposlenika (radnika) te tvrtke na

službenom putovanju unutar države ili u inozemstvu. Dokument pod nazivom „putni

nalog“ sadrži slijedeće elemente:

- sam putni nalog

- putni račun

- te izvještaj o završenom službenom putovanju

24

Dokument mora sadržavati sve podatke propisane zakonima i pravilnicima. Oni su često

komplicirani i zahtijevaju česte kalkulacije kod izrade i popunjavanja putnih naloga.

Prednost je što se mogu pisati na računalu, postoje programi za izradu i evidenciju

putnih naloga koji ubrzavaju proces.

Troškovi pravne osobe (nekog obveznika poreza na dobit, ali i poreza na dohodak)

trebaju biti pismeno dokumentirani. Dokument za knjiženje troškova mora biti ovjeren

od strane dogovorne osobe (najčešće direktor u tvrtki), mora sadržavati podatak o

relaciji, trajanju putovanja i poslovnoj svrsi na koju djelatnik tvrtke odlazi.

Ako djelatnik tvrtke na službenom putovanju ima troškove noćenja, cestarine,

tunelarine i sl., takvi se troškovi priznaju od porezne uprave. Trenutni propisi ne

obvezuju da uz putni nalog moraju biti priloženi dokazi o plaćenoj cestarini ili sl.

kojima bi se dokazivalo da je put doista i obavljen. Ako uz putni nalog nema računa za

cestarinu, osobi se ne nadoknađuje trošak cestarine.

Putni nalozi su vrlo često predmet poreznog nadzora jer su često u poreznom nadzoru

isplate dnevnica u slučaju da nije bilo isplate i nekih drugih troškova koji ukazuju da je

put doista obavljen (npr. nema računa za noćenje, nema računa za cestarinu) proglašava

li plaćom i naknadno se nadziranoj tvrtki utvrdila obveza obračuna i uplate doprinosa

„iz plaće“i „na plaću“, te „poreza na dohodak“. Da bi se tako nešto izbjeglo, porezni

obveznik je morao dokazivati da je put doista i obavljen.

Putni nalog je modul za jednostavnu i preglednu izradu putnih naloga i obračun putnih

troškova. U modulu je moguće definirati sve neophodne podatke za domaća i inozemna

službena putovanja kao što su osnovni podaci putnog naloga, odobrene akontacije i

ostvarene dnevnice te evidentirati troškove prijevoza i sve ostale putne troškove.

Često korištene podatke o djelatnicima, svrhama puta, vrstama prijevoza ili

predviđenim dnevnicima za pojedine države se definiraju samo jednom, a onda se u

putne naloge unosi neograničeni broj puta jednostavnim izborom s liste.

25

Na taj način je cijeli putni nalog i obračun putnih troškova moguće napraviti jako brzo.

Sve iznose akontacija, dnevnica, troškova prijevoza i ostalih vrsta troškova je moguće

unositi u domaćoj ili u bilo kojoj stranoj valuti, a modu izračun svih kunskih iznosa

obavlja potpuno automatski u skladu sa zadanim trenutnim tečajem pojedine valute.

Modulom se automatski izrađuje i pregledna evidencija putnih naloga. Svi uneseni

podaci ostaju pohranjeni, a svaki napravljeni putni nalog i putni račun se ispisuje.

Program FiPos sadrži obrazac putnog naloga, koji se također može nabaviti i u

Narodnim Novinama.

Nakon svakog službenog puta knjigovođa je dužan napraviti izvještaj o službenom putu

Slika 10.

Slika 10. Putni nalog u programu

a)


26

b)


Program FiPos sadrži i obrazac za obračun kamata.

Kamata je postupak otplate dugova i naravno plaćanje pripadajućih kamata.

Na Slici 11. prikazan je obrazac za obračun kamata koji se nalazi u programu FiPos.

Slika 11. Obrazac za obračun kamata koji se nalazi u programu FiPos


27

A taj obrazac se ispunjava na način da se svi podaci unesu u program Slika 12.

Slika 12. Primjer unosa podataka u program


4.3. ANALITIČKA EVDENCIJA OBRTNIKA

Analitička evidencija se naziva i analitičko knjigovodstvo ili pomoćne knjige. To je

detaljno vođenje glavne knjige. U analitičkim evidencijama se mogu voditi stanja i

kretanja imovine, obveza i kapitala, prihoda i rashoda, rezultata.

4.3.1. OBRAČUN PLAĆE

Plaća je iznos novca, kojeg plaća poslodavac zaposleniku obično mjesečno za njegov

rad na temelju sklopljenog ugovora o radu. Poslodavac od plaće automatski odbija od

bruto plaće iznose za pojedine poreze i doprinose tako da mu zaposleniku ostane neto

plaća. Na cijenu rada utječe u sklopu tržišnog natjecanja odnos između potražnje za

radom i ponude radnih mjesta.

28

Glavni čimbenici koji određuju ponudu radne snage predstavljaju:

- prosječan broj radnih sati od strane djelatnika godišnje

- broj stanovnika

- broj radno sposobnog stanovništva

- kvaliteta i količina obavljenog posla (produktivnost).

Obračun plaća u programu FiPos u potpunosti osigurava kvalitetnu i sigurnu obradu,

arhiviranje i ispis svih potrebnih dokumenata, kako mjesečnih (npr. ID obrazac,

virmani...) tako i godišnjih.

Mjesečni obračun plaća u ovom programu daje maksimalnu fleksibilnost i sigurnost o

mjesečnim zaradama.

U modulu Obračun plaća koja se nalazi u navedenom programu, kod unosa novog

zaposlenika, prvo što moramo napraviti je otvaranje novog prozora za unos podataka o

zaposleniku Slika 13.

Slika 13. Primjer unosa novog zaposlenika (svi potrebni podaci)

a) Prva stranica


b) Druga stranica

29


Plaće se mogu definirati bodovima, tako da se minimalna plaća pomnoži sa bodovima, a

vrijednost boda se korigira ovisno o olakšicama, stažu, stručnoj spremi itd. Tako NKV

imaju 1.0, PKV 1.2 boda, KV 1.4, SS 1.6, VKV 1.85 i VSS 2.20.

Porezne olakšice i osobni odbitak se odnosi na izdatke koji su priznati kao trošak i koji

smanjuju poreznu osnovicu. Rezultat je povrat poreza ili plaćanje manjeg poreza. To je

sve bitno kod unosa podataka u program kad je u pitanju zaposlenik.

30

Slika 14. Osobni odbitak

Izvor: http://www.in-fin.info/porezne-olaksice/

U navedenom programu potrebno je ispuniti i tablicu prijava zarada i vrijednost boda.

Najvažnije obračunske isprave u ovom programu su Obrazac OP, Zbrojni nalog,

obrazac R-Sm i obrazac ID. Obrazac IDD se odnosi na honorarce, a ID za radnike.

R-Sm obrazac se predaje u Finu na REGOS, a ID obrazac u poreznu upravu.

REGOS je ustanova osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske s ciljem tehničke

podrške II. Stupu mirovinskog osiguranja. Kao takva raspolaže s nizom informacija od

općeg interesa koje proizlaze iz djelokruga njegova rada i omogućava javnosti

dostupnost tih informacija.

Obrazac OP: U obrascu su sadržani standardni elementi obračuna plaće koji se

najčešće nalaze i na obračunskim listama (isplatni listići) koje su, iako različite kod

raznih korisnika i u različitim aplikacijama, sadržajno i formom su slične. U praksi se je

pokazalo kako je forma OP obrasca previše detaljna i nerazumljiva za radnike kojima bi

se uručivala umjesto dosadašnjih obračunskih lista. Izgled OP obrasca je smjernica za

sadržaj koji mora biti sadržan u obračunskoj ispravi koja se isporučuje radniku. OP

obrazac nije zakonski propisan obrazac i obračunske liste mogu biti formirane prema

potrebama svakoga poduzeća uz napomenu da je na njemu potrebno iskazati elemente

obaveznoga sadržaja koji su propisani pravilnikom. Na ispisu obračunske isprave nije

31

potrebno ispisivati pozicije, propisane pravilnikom, koje se nisu pojavile u tekućem

obračunu za koji se obračunska isprava odnosi.

Slika 15. Primjer OP obrasca u programu FiPos

Izvor: Obrazac iz programa

Obrazac R-Sm je specifikacija o osiguranicima o obračunanim doprinosima za

obvezna mirovinska osiguranja i obveznik ga je dužan ispostaviti prilikom svake isplate

plaće, naknade ili drugog dohotka, a koja se odnosi na razdoblje od 2005. godine,

nadalje.

Obveznik može Obrasce R-S i R-Sm predati u bilo kojoj poslovnici Fine u papirnom

obliku i u elektronskom zapisu.

32

Isti dan se ne mogu predati izvorni i korektivni Obrazac kojim se ispravlja izvorni

Obrazac niti se istog dana mogu predati više od jednog korektivnog obrasca kojim se

ispravlja isti izvorni Obrazac.

Naputci za predaju Obrazaca R-S i R-Sm na papiru

Obavezno se predaju dva primjerka Stranice A i jedan primjerak Stranica B. Nakon

ovjere u Fini jedan primjerak Stranice A se vraća podnositelju dok se drugi primjerak

Stranice A i sve Stranice B arhiviraju u REGOS-u.

Primjerci Stranica A i B moraju biti ovjereni pečatom tvrtke te potpisom ovlaštene

osobe. Pečatom ne mora biti ovjeren jedino Obrazac koji predaje vrsta obveznika 13, 20

i 21.

Obrazac u papirnom obliku može se podnijeti za najviše 24 osiguranika. Za više od 24,

a manje od 100 osiguranika Obrazac se obavezno podnosi u elektronskom zapisu.

Obrazac može imati do 9 Stranica B, s najviše 12 redaka na jednoj Stranici B.

Obrazac mora biti ispisan čitljivo, ne smije biti popunjen grafitnom olovkom te na

njemu ne smiju biti nikakvih preinaka.

Prilikom predaje Obrazaca R-S ili R-Sm u sustav REGOS-a obveznik će dobiti Pregled

nepovezanih obrazaca R-S/R-Sm, uplata odnosno povrata doprinosa za mirovinsko

osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, a ako su podaci s Obrasca

neispravni, obveznik će dobiti i dokument Greške u specifikaciji po osiguranicima o

obračunanim doprinosima.

Naputci za predaju Obrazaca R-S i R-Sm u elektronskom zapisu

Obrasci R-S i R-Sm mogu se predati u elektronskom zapisu. U elektronskom zapisu nije

moguće predati jedino Obrazac R-S vrste uplate „09“ (kamate za ostale doprinose,

porez i prirez) te Obrazac R-Sm vrste obračuna/ispravka „88“ (ispravak podataka samo

na Stranici A) te se navedeni Obrasci predaju isključivo u papirnom obliku.

Elektronski zapis mora biti formiran prema Formatu sloga pripisanog Pravilnikom o

obrascu R-S i R-Sm.

33

Uz elektronski zapis obavezno se predaju dvije ovjerene Stranice A obrasca na papiru.

Nakon ovjere u Fini jedan primjerak Stranice A se vraća podnositelju dok se drugi

primjerak arhivira u REGOS-u.

Slika 16. Primjer obrasca R-Sm u programu FiPos


ID obrazac (izvješće o primicima od nesamostalnog rada) prikazuje plaće, doprinose,

porez i prirez za sve plaće obračunane/isplaćene u pojedinom mjesecu kalendarske

godine (odabir plaća za ispis na pojedinom ID obrascu ovisi o datumima obračuna i

isplate knjiženih obračuna plaća). Ispisuje se zasebno prva ili druga stranica obrasca.

34

Slika 17. Primjer obrasca ID u programu FiPos


35

4.3.2 ROBNO – MATERIJALNO KNIGOVODSTVO

Robno – materijalno knjigovodstvo je knjigovodstveni modul u kojem se vodi skladište

artikala i gotovih proizvoda. To je čisto skladište ili proizvodnja, odnosno evidencija

robe, a moglo bi se reći i analitičko knjigovodstvo materijala koje prati stanje i kretanje

materijala po vrsti, količini i vrijednosti.

Pojam materijalno knjigovodstvo obuhvaća i analitičko knjigovodstvo sitnog inventara,

ambalaže, auto guma i poluproizvoda. Račune u materijalnom knjigovodstvu otvaramo

na osnovi početne inventure materijala.

Knjižimo ih tijekom poslovne godine na osnovi skladišnih isprava, tako da se svaka

stavka s isprave knjiži pojedinačno na odgovarajući analitički račun materijala. Račun

materijalnog knjigovodstva sastoji se od 2 dijela: 1. od količinskog i 2. od vrijednosnog

dijela. Upravo zato oni služe kao veza, po količinskim podacima sa skladišnom

kartotekom, po vrijednosnim podacima s financijskim knjigovodstvom.

Korištenjem brojnih dokumenata omogućeno je kompletno vođenje robno –

materijalnog knjigovodstva sa mnoštvom izvještaja. Program omogućava vođenje

knjigovodstva za proizvoljan broj skladišta. Za svako skladište je moguće definirati

vrstu cijena koje se vode u njemu, broj decimala u količini i cijeni, te da li skladište

može ulaziti u negativno stanje.

Početno stanje se generira unosom inventura po skladištima. Ulaz materijala se unosi

kreiranjem odgovarajućih prijemnica – kalkulacija.

Pošto se ovaj program koristi u knjigovodstvenom obrtu „Runil“, nemaju potrebu unosa

robe, tako da se moduli „Robno – materijalno knjigovodstvo“ i

„Maloprodaja – POS“ ne koriste. Pošto je i to dio programa potrebno je i to objasniti.

36

Na slici 18. mogu vidjeti da program zahtjeva detaljan unos podataka o svakom artiklu.

Slika 18. Prikaz dodavanja novog artikla


U ovom modulu „Robno – materijalno knjigovodstvo“ nalazi se šifrarnica koja mi

detaljno prikazuje što sve taj modul sadrži (Slika 19).

37

Slika 19. Prikaz mogućih opcija u modulu „Robno – materijalno knjigovodstvo“

a) Šifrarnica


c) Dokumenti


38

d) Proizvodnja


e) Skladište


f) Dnevnici


39

U ikonici „Dodavanje novog sloga“ mogu napisati kolika je vrijednost robe, a na kraju

se mora napraviti kalkulacija.

Slika 20. Dodavanje novog sloga u programu FiPos


Pošto se navedeni knjigovodstveni obrt ne bavi uslugom proizvodnje i prodaje robe,

tako da u izlaznim računima nemamo artikl pa ga ni ne koristimo.

40

4.3.3. MALOPRODAJA – POS

Maloprodaja – POS je modul koji se koristi u poslovnim jedinicama gdje je velika

frekvencija prodajnih transakcija svakodnevna pojava. Brzina obavljanja same

transakcije je vrlo bitna stavka te najčešće direktno utječe na zadovoljstvo samih

kupaca.

Zbog tog razloga prodane količine se ne skidaju automatski sa skladišta jer bi to značilo

produljivanje kupoprodajne transakcije.

U ovom programu FiPos ovaj modu predstavljaju maloprodajni kupci, ovdje također

nema proizvodnje. U slučaju da nešto proizvodimo i prodajemo moduli

„robno – materijalno knjigovodstvo“ i „maloprodaja – POS“ su povezani. Ovdje

također ni ne knjižimo i ne moramo raditi temeljnicu, a program sve radi automatski..

Ovaj dio je vezan i za kasu.

U nastavku možemo vidjeti kako maloprodaja – pos izgleda u programu FiPos (Slika

20.).

Slika 21. Prikaz mogućih opcija u modulu „maloprodaja – POS“

a) Dokumenti


41

b) Maloprodaja


c) Dokumenti


4.3.4. OSNOVNA SREDSTVA

Pojam „dugotrajna imovina“ obuhvaća stvari i prava koja služe za obavljanje djelatnosti

i stjecanje dohotka a čija je pojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak proizvodnje ako

su proizvedeni u vlastitoj režiji) veća od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne

godine.

42

Dugotrajna imovina obuhvaća:

a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja može biti potrošiva i nepotrošiva.

Potrošiva materijalna imovina (npr. građevinski objekti, strojevi i oprema,

transportna sredstva i dr.) podliježe amortizaciji za razliku nepotrošive koja se

ne amortizira (npr. zemljišta, prirodna bogatstva i umjetnička djela)

b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) koja predstavlja istrošivu

dugotrajnu imovinu kao što su na primjer patenti, licencije, softveri i sl.

U modul „Osnovna sredstva“ spada amortizacija, znači vodi se dugotrajna imovina.

Potrebno je otvoriti ikonicu „amortizacione grupe“ u kojoj je upisana imovina s kojom

raspolažemo.

Nabavljena dugotrajna materijalna imovina unosi se u Popis dugotrajne imovine

Obrazac DI (Slika 21.) po nabavnoj vrijednosti. Pritom nije bitno jesu li računi u vezi s

njezinom nabavom plaćeni ili ne.

Slika 22. Obrazac DI iz programa FiPos


43

Prava (dugotrajna nematerijalna imovina) ulaze u Popis dugotrajne imovine i mogu se

amortizirati samo ako je računa za njezinu nabavu plaćen.

Stvari i prava čija je pojedinačna nabavna vrijednost iznosila 3.500,00 kn ili manje,

neovisno o njihovom vijeku trajanja, NE ulaze u Popis dugotrajne imovine, već se

izdatak u vezi s njima knjiži u Knjigu primitaka i izdataka u trenutku plaćanja računa.

Amortizirati se može samo dugotrajna imovina evidentirana u Popisu dugotrajne

imovine.

U obrazac DI unosi se ona dugotrajna imovina koju je fizička osoba koja obavlja

samostalnu djelatnost (obrtnik) pribavila:

a) kupnjom iz novčanih sredstava obrta odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja

(na domaćem tržištu ili iz uvoza)

b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj ili banka

c) financijski leasing (to je oblik financiranja nabave dugotrajne materijalne

imovine)

d) izradom predmeta dugotrajne imovine u vlastitoj režiji – npr. proizvodnja stroja

u vlastitoj radionici i sl.

e) gradnjom građevinskog objekta u vlastitoj režiji – obrt se pojavljuje istodobno u

ulozi investitora i izvođača

f) gradnjom poslovnog prostora ili građevinskog objekta – obrt je investitor, a

radove izvodi drugi poduzetnik, ili

g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno djelatnost slobodnog zanimanja na

temelju Zapisnika ulaganja,

h) stjecanjem prava – ali samo ako su plaćena

Neovisno o tome na koji je od tih načina dugotrajna imovina pribavljena, ona se unosi u

Popis dugotrajna imovine po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) ili trošku

proizvodnje, ako je riječ o stvarima proizvedenim u vlastitoj režiji. Pritom nije bitno

jesu li računi za nabavu dugotrajne materijalne imovine plaćeni ili ne.

Dugotrajna imovina ostaje evidentirana u Popisu dugotrajne imovine i nakon što je u

cijelosti otpisana sve do trenutka njezine prodaje, darovanja, izuzimanja za potrebe

44

vlasnika ili drugog načina otuđenja ili uništenja. Iako se i dalje koristi, jednom otpisana

dugotrajna imovina ne može se ponovno amortizirati.

U Popis dugotrajne imovine NE unosi se dugotrajna imovina uzeta u operativni leasing

ili unajmljena od drugih fizičkih ili pravnih osoba.

Osnovica za obračun amortizacije je nabavna vrijednost dugotrajne imovine, odnosno:

- nabavna vrijednost (trošak nabave) pojedinog predmeta dugotrajne imovine

- ako je ono kupljeno ili uzeto u financijski leasing

- cijena proizvodnje (trošak proizvodnje)

- ako je ono proizvedeno u vlastitoj režiji

- procijenjena tržišna vrijednost predmeta dugotrajne imovine

- ako je ono u Popis dugotrajne imovine uneseno na temelju Zapisnika o ulaganju

dugotrajne imovine.

Amortizacija se obračunava za svaki predmet dugotrajne imovine pojedinačno.

Amortizacija koja je obračunana na trošak nabave predmeta dugotrajne imovine prema

linearnoj metodi, primjenom godišnjih amortizacijskih stopa.

Zakon o porezu na dobit, smatra se porezno priznatim izdatkom s motrišta poreza na

dohodak. Te su stope izračunane prema predviđenom korisnom vijeku trajanja predmeta

dugotrajne imovine (stopa amortizacije = 100/vijek trajanja), a mogu se udvostručiti.

Slika 23. Prikaz stope amortizacije

Red. br. Skupina dugotrajne imovine Amortizacijski

vijek

Godišnja

amortizacija %

Podvostručena

amortizacija %

1. Građevinski objekti i brodovi

veći od 1000 BRT

20 god. 5% 10%

2. Osnovno stado, osobni

automobili

5 god. 20% 40%

3. Nematerijalna imovina,

oprema, vozila i mehanizacija

4 god. 25% 50%

4. Računala, računalna oprema i

programi, mobilni telefoni i

oprema za računalne mreže

2 god. 50% 100%

5. Ostala nespomenuta

dugotrajna imovina

10 god. 10% 20%

Izvor: Prilog časopisa RRIF br. 1/12; Računovodstvo revizija i financije (godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja 2011.), RRiF – plus, Zagreb, siječanj 2012.

45

Obrtnik može propisane stope za redoviti otpis udvostručiti odnosno povećati do 100%.

Udvostručene stope (ubrzana amortizacija) mogu se primijeniti na svu dugotrajnu

imovinu koja podliježe amortizaciji, uključujući osobne automobile u Popisu dugotrajne

imovine.

Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih propisanih u Zakonu,

tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim izdatkom, ali se korisni

vijek trajanja ovog sredstva produljuje.

Slika 24. Prikaz imovine u programu FiPos koja se amortizira


Drugim riječima, u ovaj modul upisujem sve što ima veću vrijednost od 3.500,00kn, to

ide u osnovna sredstva, a ostalo ide u sitni materijal, odnosno potrošna roba.

Kad se roba nabavi, amortizacija se računa tek mjesec dana nakon kupnje.

46

Slika 25. Kartica za Ventilaciju roštilja (pojedinačan unos)


47

4.3.5. PROIZVODNJA I ROBNO - GASTRO

Modul proizvodnje podupire pripremu, planiranje i kontrolu jednostavnih proizvodnih

procesa. Pruža sve potrebne informacije za praćenje procesa proizvodnje u nekoj

organizaciji.

Modul proizvodnja namijenjen je za praćenje proizvodnje za koju se mogu napisati

normativi i koja se vrši uz uvijek jednak utrošak materijala (npr. Pekarstvo).

Neophodan je u radu proizvodnih poduzeća. Obuhvaća potrebnu evidenciju i

dokumentaciju za radne naloge, sastavnice (normative), izvještaje proizvodnje, troškove

proizvodnje…

Ovaj modu nije u upotrebi u ovom obrtu, ali s obzirom da je dio programa bitno je nešto

reći i o tome.

Daljnje slike nam pokazuju kakvu mogućnost obrade ima ovaj modul Slika 26.

U programu Grupe artikala moramo upisati sve artikle, u Grupe alata ih izdvajamo,

možemo imati jedan ili više artikala. U slučaju da prodajemo nekoj trgovini dajemo 20-

30% rabata. U modulu proizvodnja bitan je nalog i po tom nalogu radimo račun.

Slika 26. Prikaz mogućnosti obrade u modulu Proizvodnja

a) Šifrarnica


48

b) Dokumenti


c) Radni nalog


Slika c) prikazuje radni nalog po kojem radimo račun. U gornje lijevom zaglavlju

upisujemo koji proizvod imamo, u desnom zaglavlju za koga, a dolje na dnu po kojoj

količini.

49

U ikonici Dostavnici piše što sam sve do sada upisivala. Ako kliknem kalkulacije na

donjem desnom kutu slike, to se sve odmah knjiži u financijsko knjigovodstvo.

d)


Otvaranje poslovnih jedinica

Naravno prije svega kao podlogu moramo otvoriti barem jedno skladište koje će nam

služiti za skladištenje artikala. Možemo imati jedno skladište koje će nam istovremeno

služiti za materijal i proizvode, a možemo imati i odvojena skladišta za materijal i

posebno za proizvode.

Otvaranje i formiranje cjenika

Dalje je potrebno imati barem jedan cjenik (sa prodajnim cijenama). U cjeniku se

automatski pojavljuju svi artikli koji su ili će biti upisani u šifrarnik artikala. Uvijek je

korisno unaprijed upisati u šifrarnik većinu materijala i proizvoda koji će se pojavljivati,

a onda vremenom dopunjavati artikle kako se pojavljuju.

Sve počinje otvaranjem radnog naloga, u njemu određujem da se radi u proizvodnom

radnom nalogu, upisujemo koji proizvod, za koga i u kojoj količini.

Nakon završetka radnog naloga, radi se izlazni račun, povratnica ako slučajno nešto nije

uredu, tj. nešto sam krivo upisala ili možegu napraviti izdatnicu prije računa.

U toku proizvodnje se stvaraju razni troškovi, mogu se podijeliti na izravne i opće.

Izravni troškovi se evidentiraju upisom izdavanja materijala tj. izdatnicama, plaćom,

računima dobavljača i sl. Opći troškovi se kreiraju po raznim ključevima (amortizacija,

održavanje…).

50

Primjer nastanka troška po nekom radnom nalogu je npr. izdatnica za materijal kod

koje se upisuje broj radnog naloga na koji se veže, a u stavkama se upisuje materijal

koji je utrošen. Slično je i sa plaćama gdje se vežem na trošak preko broja radnog

naloga.

Kada je proizvodnja po određenom radnom nalogu završena, zaprimaju se gotovi

proizvodi na skladištu proizvoda.

U modulu robno – gastro u ikonici skladište može se vidjeti koliko robe je prošlo, koliki

je godišnji trošak brašna, kad sam ga zadnji put kupila i po kojoj cijeni.

Slika 27. Prikaz mogućnosti obrade u modulu Robno – gastro

a) Šifrarnica


b) Dokumenti


51

c) Gastro


d) Proizvodnja


e) Skladište


52

f) Dnevnici


U ikonici Dnevnici može se vidjeti kontrola upisanih podataka, npr. ako mi nešto fali.

Ikonica izvještaji predstavlja „statistiku“ npr. nečega koliko su mi zalihe, koliko toga

sam prodala itd.

53

5. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OBRTNIKA

Financijski su izvještaji završna etapa računovodstvene obrade podataka, a daju

informacije o financijskom položaju, uspješnosti, novčanom tijeku društva za

jednogodišnje poslovanje, vlasnicima, menadžerima, poslovnim partnerima i državi.

Financijski izvještaji malih poduzetnika su:

. bilanca,

. račun dobiti i gubitka,

. bilješke uz financijske izvještaje.

Financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je kalendarska godina.

Iznimno, obveznici primjene Zakona o računovodstvu koji odluče sastavljati financijske

izvještaje za razdoblje koje nije jednako kalendarskoj godini, ili zbog sezonske prirode

djelatnosti, mogu financijske izvještaje sastavljati za poslovnu godinu koja je različita

od kalendarske godine.

Oblik i sadržaj financijskih izvještaja sukladan je odredbama računovodstvenih

standarda ili odredbama posebnih propisa koji uređuju poslovanje pojedinih obveznika

primjene Zakona.

Financijske izvještaje potpisuje zakonski predstavnik obveznika primjene Zakona o

računovodstvu. Čuvaju se 11 godina i u izvorniku.

Bilanca je najznačajniji financijski izvještaj i sadrži osnovne informacije o financijskom

položaju trgovačkog društva. Bilanca je prikaz imovine, obveza i kapitala trgovačkog

društva u točno definiranom vremenskom trenutku, najčešće na kraju obračunskog

razdoblja.

Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode te financijski rezultat ostvaren u

određenom vremenskom razdoblju.

Bilješke uz financijske izvještaje sadrže informacije potrebne za pravilno razumijevanje

financijskih izvještaja te čine dopunu podataka iz bilance, računa dobiti i gubitka.

54

Poslovne knjige, financijski izvještaji i druga izvješća sastavljaju se na hrvatskom

jeziku, latiničkim pismom i u hrvatskoj valutnoj jedinici.

Obrtnici su obveznici sustava poreza na dohodak. Njihovo računovodstvo se temelji na

moderniziranoj varijanti jednostavnog knjigovodstva. Kao obveznici poreza na dohodak

nisu obvezni voditi dvojno knjigovodstvo, glavnu knjigu. Sve ostale analitike, kupci,

dobavljači, blagajničko poslovanje, veleprodaja, maloprodaja, fakturiranje, robno-

materijalno, plaće, kadrovska i dr. su jednake kako za firme tako i za obrtnike.

Pri vođenju knjigovodstva primjenjuje se načelo blagajne (kada je račun naplaćen) kod

evidentiranja primitaka kao prihoda i izdataka kao rashoda (to se ne odnosi na nabavu

dugotrajne imovine koja se amortizira kao kod poduzetnika).

Obrtnici nemaju obvezu sastavljanja financijskih izvještaja i obrtnici koji ostvaruju

dohodak ne plaćaju porez na dobit već porez na dohodak tj. razliku između poslovnih

primitaka i izdataka.

Fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, može postati obveznikom poreza na dobit

temeljem pisanog zahtjeva Poreznoj upravi, čime mora voditi dvojno knjigovodstvo te

poslovne knjige kao i poduzetnici.

5.1. KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

Knjiga primitaka i izdataka je evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i

izdacima u poreznom razdoblju.

Temeljno načelo evidentiranja primitaka i izdataka u knjizi KPI je načelo blagajne, tj.

Primici odnosno izdaci od poslovnih događaja koji utječu na dohodak utvrđuju se tek

nakon primljeni uplata tj. Obavljenih isplata.

Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka (ili drugim evidencijama)

osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u

mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos

55

podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na

dodanu vrijednost.

Obrtnik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj

poslovnih jedinica.

Knjiga primitaka i izdataka u programu FiPos


Obrtnici nemaju obvezu sastavljanja financijskih izvještaja i obrtnici koji ostvaruju

dohodak ne plaćaju porez na dobit već porez na dohodak tj. razliku između poslovnih


5.2. IZVJEŠTAJI O DUGOTRAJNOJ IMOVINI

Popis dugotrajne imovine je pregled upisanih stvari i prava čija je vrijednost veća od

3.500,00kn, a vijek trajanja godinu dana. Popis služi za utvrđivanje izdataka otpisa

dugotrajne imovine (amortizacije).

56

Popis dugotrajne imovine za U.O. „Bare“ (evidencija iz programa FiPos)


Dugotrajna imovina – ventilacija roštilj


57

5.3. PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2011. GODINU

Porezna prijava poreza na dohodak podnosi se ispostavi porezne uprave, nadležnoj

prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta obrtnika. Rok za podnošenje prijave

je do kraja mjeseca veljače, za prethodnu godinu.

Podnošenje prijave zakonska je obveza. Podaci o ostvarenom dohotku se u poreznu

prijavu unose na temelju podataka iz poslovnih knjiga, a pored toga se iskazuju i podaci

o osobnim odbicima i drugi propisani podaci.

Prijava poreza na dohodak za 2011. godinu nalazi se u Prilogu ovog diplomskog rada.

58

6. ZAKLJUČAK

U radu je prikazano računovodstvo obrtnika u Republici Hrvatskoj, te primjena

programa FiPos u obrtu na primjeru ugostiteljskog obrta „Bare“.

U teorijskom dijelu rada, navedene su i obrazložene sve vrste obrta, postupak

registriranja obrta te način odjave obrta. Objašnjeno je računovodstvo obrtnika,

obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobit te njihova razlika. Važna

razlika između obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobit je u

vremenskom priznavanju troškova i prihoda. Obveznicima poreza na dohodak troškovi

se prema novčanom načelu priznaju u trenutku uplate novca po računima za primljena

dobra ili učinjene im usluge, a obveznicima poreza na dobit troškovi se priznaju već po

primitku računa za dobra i usluge kao i za sve poslovne događaje koji su nastali u

obračunskom razdoblju bez obzira na to jesu li plaćeni ili nisu, prema načelu nastanka

događaja. Također, objašnjena je detaljna primjena računovodstvenog programa FiPos

kroz osam modula.

U suvremenim uvjetima poslovanja, od poreznog se obveznika očekuje da sa svojim

aktivnostima ostvari dohodak, koji predstavlja pozitivnu razliku između ostvarenih


Obrtnik koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost mora voditi poslovnu evidenciju u

skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom na dodanu vrijednost. Unos

podataka i poslovnih promjena u propisane evidencije mora se odvijati na propisan

način i u propisanom razdoblju. Budući da je zakonom utvrđeno što se smatra

primitkom, a što izdatkom, obrtnik je dužan pridržavati se obveza da se ne bi poduzele

prekršajne mjere koje su nadležni inspektori dužni poduzimati.

Veoma je važno da obrtnik ima odgovarajuću spoznaju o utvrđivanju ostvarenih

primitaka i izdataka, tj. iskazivanju osnovice na temelju kojih porezna uprava donosi

rješenje koje određuje ispravnost poslovanja obrtnika tijekom godine.

59

U ovom diplomskom radu detaljno je prikazana uporaba programa FiPos u

knjigovodstvenom obrtu „Runil“ u Rijeci na primjeru ugostiteljskog obrta „Bare“.

FiPos je windows program za financijsko poslovanje jednog ili više poduzeća. Program

generira bruto bilancu, ima ispise: rekapitulaciju, zaključni list, kartice analitika,

sintetika, kontni plan itd. Program ima mogućnost zajedničkog kontnog plana za više

poduzeća zbog čega i je pogodan za knjigovodstvene servise.

FiPos se uspješno primjenjuje u poduzećima različitih profila, a u uporabi je od jeseni

1995. godine. Ovaj program se ne primjenjuje u državnim ustanovama, već isključivo u

knjigovodstvenim obrtima ili poduzećima različitih djelatnosti.

Osnovne karakteristike programa su preglednost i jednostavnost korištenja. Podaci se u

sve evidencije unose vrlo brzo i jednostavno jer program na mnogim mjestima

omogućava jednostavan ručni unos podataka. U gotovo svim knjigama program ukupne

iznose pojedinih stupaca izračunava potpuno automatski, pa niti ručno zbrajanje bilo

kakvih podataka nije potrebno. Osim osnovnih knjigovodstvenih evidencija kao što su

knjiga primitaka, knjiga izdataka, knjiga prometa ili popis dugotrajne imovine, program

za obrtnike koji su u sustavu PDV-a sadrži i knjigu ulaznih računa i knjigu izlaznih

računa.

Program omogućuje izdavanje računa za sve prodane proizvode i obavljene usluge.

Svaki račun je moguće izdati za svega minutu-dvije te ga jednostavno ispisati na pisač,

poslati elektronskom poštom ili jednostavno pohraniti. Računi se mogu izrađivati za sve

vrste djelatnosti, bez obzira na to da li prodajemo samo proizvode, samo usluge ili

oboje.

Posebna pogodnost za sva poduzeća, a izrazito za knjigovodstvene obrte je mogućnost

neograničenog otvaranja broja poduzeća koja se vode u sklopu jedne licence. To znači

da se u jednom knjigovodstvenom obrtu može voditi sveukupno poslovanje 20, 50, 70

ili koliko se već želi poduzeća.

60

U radu je prikupljena dokumentacija, odnosno razni prilozi kako bi se pojasnila i

prikazala cjelokupna evidencija poslovanja obrta. Bitno je napomenuti da ova aplikacija

ima mogućnost otvaranja novog korisnika, što znači da postoji više korisnika. Program

daje i mogućnost unosa novog obrtnika ili tvrtke.

Radom je dobiven uvid u cjelokupno poslovanje i vođenje knjiga obrtnika upotrebom

programa FiPos u knjigovodstvenom obrtu „Runil“ u Rijeci na primjeru konkretnog

ugostiteljskog obrta. Pokazano je i zaključeno da je aplikacija FiPos jednostavna i

pregledna za korištenje, ali prije svega namijenjena za knjigovođe koji već duže vrijeme

rade u računovodstvu.

61

LITERATURA

KNJIGE:

1. Ana Čotrić i Dijana Jambrović, Knjigovodstvo obrtnika, priručnik za polaznike, Zagreb, 2011.

2. Đurđica Jurić, Ljerka Markota: Prilog časopisa RRIF br. 1/12; Računovodstvo revizija i financije (godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja 2011.), RRiF – plus, Zagreb, siječanj 2012.

3. Đurđica Jurić i Ljerka Markota: Prilog časopisa RRiF br. 2/11; Računovodstvo revizija i financije, RRiF – plus, Zagreb veljača 2011.

4. Pejić-Jurišić: Priručnik o uvjetima otvaranja i poslovanja obrta, obrazovanju za obrtnička zanimanja, organiziranost obrta i vođenju poslovnih knjiga, Inženjerski biro, Zagreb, 2001.

5. Sirovica K., Zuber M., Poslovanje obrtnika, RIF, Zagreb, 2006.

6. Safret M., Knjigovodstvo s bilanciranjem 1, školska knjiga Zagreb, 2007.

7. Sačer I., Žager K., Računovodstveni inforamcijski sustavi, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2008.

8. Belak V., Osnove profesionalnog računovodstva, Split, 2001.

9. Sirovica K., Brdovnik V., Poslovanje obrtnika – porezni, računovodstveni i pravni aspekti, RIF, Zagreb, 2004.

POPIS ZAKONA:

1. Zakon o obrtu, Narodne novine RH, br. 77/93… 102/99… 43/03.

2. Pravilnik o porezu na dohodak, Narodne novine RH, br. 127/00… 150/02.

3. Pravilnik o porezu na dobit, Narodne novine RH, br. 95/05… 133/07.

4. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Narodne novine RH, br. 49/03… 117/03.

MREŽNE STRANICE:

1. Poslovne knjige obrtnika: http://www.kontura.hr/pitanja.html (30.10.2012)

62

2. Knjiga primitaka i izdataka: http://www.porezi.net/ (5.11.2012)

3. Poslovanje obrtnika: http://www.poslovniforum.hr/info/obrt.asp (5.11.2012)

63

POPIS SLIKA

Slika 1.: Program se sastoji od više modula

Slika 2.: Unos korisničkog imena u program FiPos

Slika 3.: Odabir obrta ili tvrtke u bazi programa

Slika 4.: Kreiranje knjiga ulaznih i izlaznih računa

Slika 5.: Prikaz poreznih stopa u programu FiPos

Slika 6.: Primjer jednog ulaznog računa

Slika 7.: Primjer unosa jednog ulaznog računa

Slika 8.: Primjer knjiženja u programu a, b, c, d

Slika 9.: Knjiženje

Slika 10.: Putni nalog u programu a, b

Slika 11.: Obrazac za obračun kamata koji se nalazi u programu FiPos

Slika 12.: Primjer unosa podataka u program

Slika 13.: Primjer unosa novog zaposlenika (svi potrebni podaci)

Slika 14.: Osobni odbitak

Slika 15.: Primjer OP obrasca u programu FiPos

Slika 16.: Primjer obrasca R-Sm u programu FiPos

Slika 17.: Primjer obrasca ID u programu FiPos-u

Slika 18.: Prikaz dodavanja novog artikla

Slika 19.: Prikaz mogućih opcija u modulu „Robno – materijalno knjigovodstvo“ a, b, c,

d, e

Slika 20.: Dodavanje novog sloga u programu FiPos

Slika 21.: Prikaz mogućih opcija u modulu „maloprodaja – POS“ a, b, c

Slika 22.: Obrazac DI iz programa FiPos

Slika 23.: Prikaz stope amortizacije

Slika 24.: Prikaz imovine u programu FiPos koja se amortizira

Slika 25.: Kartica za Ventilaciju roštilja (pojedinačan unos)

Slika 26.: Prikaz mogućnosti obrade u modulu Proizvodnja a, b, c, d

Slika 27.: Prikaz mogućnosti obrade u modulu Robno – gastro a, b, c, d, e, f

64

POPIS PRILOGA

Prilog 1.: Obrazac KPI (knjiga primitaka i izdataka)

Prilog 2.: Pregled ulaznih računa za obračun pretporeza

Prilog 3.: Pregled poreza po izlaznim računima a

Prilog 4.: Pregled poreza po izlaznim računima b

Prilog 5.: Obrazac PDV (prijava poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1.08.2012.

do 31.08.2012)

Prilog 6.: Primjer jednog ulaznog računa

Prilog 7.: Primjer obrasca putnog naloga iz programa FiPos

Prilog 8.: Obrazac obračuna kamata

Prilog 9.: Blagajnički izvještaj

Prilog 10.: Zbrojni nalog U.O. Bare

Prilog 11.: Obrazac OP (obračunska isprava)

Prilog 12.: Obrazac R-Sm

Prilog 13.: Obrazac ID

Prilog 14.: Obrazac R-Sm (specifikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima

za obvezna mirovinska osiguranja)

Prilog 15.: Obrazac DI (popis dugotrajne imovine)

Prilog 16.: Dugotrajna imovina (ventilacija roštilja)

Prilog 17.: Prijava poreza na dohodak za 2011. Godinu

Prilog 18.: Moguće izmjene u programu FiPos financijskog knjigovodstva

65

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom FINANCIJSKO

IZVJEŠTAVANJE KNJIGOVODSTVENIH OBRTA U REPUBLICI HRVATSKOJ

izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Josipe Mrše. U radu sam primijenila

metodologiju znanstveno – istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na

kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama.

Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Studentica

Aleksandra Katić

212tavanje knjigovodstvenih obrta u republici.pdf)oliver.efri.hr/zavrsni/29.b.pdf ·...

Documents