tipografski stilovi xx veka
DESCRIPTION
Tipografski Stilovi XX VekaTRANSCRIPT
![Page 1: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/1.jpg)
plakat sa predmetom ‡ na kojem je
predmet promocije sna`no istaknut
u maniru kojim je oblikovan i naziv
odnosno logotip proizvoda (brend).
Budu}i da je takav pristup prevazi-
lazio jezi~ke barijere, plakat se
mogao internacionalno koristiti.
УмеТНосТи и заНаТи
Pokret Arts and Crafts pojavio se u
Britaniji tokom sedme dekade 19.
veka, kao reakcija na nehumane uslo-
ve rada i degradaciju usluga grafi-
~ke industrije. Frustriran pojavom
tzv. slobodnog tipografskog stila i
istoriczma, ~esto pomiwani umetnik
i socijalni reformator i Viliam
Moris, inicirao je pokret povratka
likovnih umetnika, arhitekti, pisa-
ca i dizajnera humanisti~kim vre-
dnostima i na~elima oblikovawa.
Glavni protagonista i za~etnik
ovog pokreta Vilijam Moris bavio
se dizajnom name{taja i tapeta.
Po~etkom devete dekade 19. veka on
svoje interesovawe usmerava prema
oblikovawu kwiga. Svi elementi
koji ~ine kwigu bili su podlo`ni
povratku na ru~nu proizvodwu. Od
lanenog papira preko ukrasnih bor-
dura u drvorezu do tipografije.
Morison je pri oblikovawu slova
inspiraciju potra`io u delu rene-
sansnog majstora Nikolasa Jensona.
Neki teoreti~ari u ovoj u po~etku
nespretnoj transorma ciji pisma vide
za~etak umetni ~ ke odnosno pisane
antikve.
Bogate bordure i ilustracije
Lusiena PiSarOa (Lucien Pissaro)
kao i ve} tada slavnog Obrija
BeardSLiJa (aubrey BeardsLey) upo-
tpuwuju utisak povratka na rene-
sansnu kwigu sli~nu ostvarewima
alda MaNuciJa (aldus Manutius).
Originalni rad Obrija Berdslija
vezan za ilustraciju, povezuje se sa
uticajem pro~i{}enih japanskih
drvoreza koji su tada bili veoma
,0,
Типографијa | Урош Недељковић
Sachplakat Lusiena Bernara
Beggarstaf Brothers. 1895. godine.
![Page 2: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/2.jpg)
tra`eni u evropi. Krajem devete
dekade XiX veka, ovi elementi kwige
bi}e pro~i{}eni i pojednostavqeni,
i kao takvi postati prepoznatqivi.
,0-
Типографски стилови ХХ века
Zna~ajne inovacije u kwi`nom oblikovawu delo su
Lusiena PiSarOa, sina ~uvenog slikara Kamija
Pisaroa (Camille Pissarro), koji }e delovawem u
Engledskoj dosti}i slavu svog oca.
Posle izuzetnih kreacija u oblikovawu
korica magazina @uta kwiga, kao i
izuzetnih kreacija Salome, Oskara
VaJLda, Obri BeardSLi umire vrlo
rano, u svojoj 25. godini `ivota od
tuberkuloze u jeku afera sa Vajldom.
Volter Krejn.
![Page 3: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/3.jpg)
арТ НУво – јУгeНсТил– сецесија
dominiraju}i dekorativni stil u
posledwoj dekadi starog veka i prvoj
dekadi novog veka, u arhtekturi, diza-
jnu name{taja, industrijskom dizajnu,
modi i grafici bio je art NuVO (art
nouveau) u Nema~koj nazivan po
najaktuelnijem ~asopisu tog vreme-
na (Jugend) JuGeNStiL (Jugnstil ‡
mladi stil).
Koreni ovog stila su istovremeno
kompleksni i o~igledni. Pored ve}
pomiwanog uticajnog pokreta Arts and
Crafts, i Pre-Rafaelita, vidqivi su
i uticaji Simbolizma, Selti~kog
ornamenta i Japanskih drvoreza.
Zna~aj ovog stila za razvoj ranog
koncepta modernizma ve}i je od sadr-
`ajnih potvr|ivawa karakteristi-
~nih tokova i oticawa dinamizova-
nih organskih formi i floralnih
motiva. Zna~ajan doprninos razvoju
modernizma ogleda se u odvajawu od
istoricizama i katalizaciji umet-
ni~kog i zanatskog pasti{a starog
veka u novoj ideji modernizma.
art nuvo plakateri bili su brzi
da iskoriste potencijal kolorne
litografije time u~iniv{i stil
{iroko pristupa~nim.
istaknuti dizajneri dizajneri
tipografskog stila art nuvo bili
su; u Francuskoj ‡ @il [ere (JulesChéret), alfons Muha (alphonseMuCha) eugen GraSe (eugène Grasset);
u Britaniji ‡ Volter KreJN, Obri
BeardSLi, Bra}a BeGrStaF i ^arls
reni MeKiNtO{ (Charles rennieMaCkintosh); u americi ‡ Luis red
(Louis rhead) i Vil BredLi (WillBreadLy); u Belgiji ‡ henri Van de
VeLde (henry van de veLde) i Jan
tOrOP (Jan tooroP), u austriji ‡
Gustav KLiMt (Gustav kLiMt) i
Koloman MOZer (koloman Moser)
Oto eKMaN (otto eCkMann) i Peter
BereNS (Peter Behrens) u Nema~koj.
,0.
Типографијa | Урош Недељковић
U svim delima alfonsa Muhe, ~ak i kad
mu je subjekt bio obi~an cigaret papir,
ose}a se nagove{taj visokog oltara.
Bo`anstvo wegovih plakta bila je
@ena. Isprepletan kontinuiranim lin-
ijama oblika i boja nalik vitra`nim
slikama, Muhinim svetom dominirao je
pojam Bernar. Po~ev{i od plakata za
wene pozori{ne komade, tako i na ovom
reklamnom plakatu za Job (1894), Sara
Bernar (sarah Bernhardt) bila je subjekt
gotovo svih wegovih plakata.
![Page 4: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/4.jpg)
,0/
Типографски стилови ХХ века
Muhin stil isprepletanih linija,
postao je kult, pro{iriv{i se i na
druge oblasti oblikovawa (enterijer i
eksterijer), od periferijskog trema do
ulaska u Pariski metro. hektor Gimar
koji je podra`avao Muhin stil, nije ima
sledbenika, ali je ipak ostao upam}en
najvi{e po projektu za stanice metroa
u Parizu. Ovaj projekat ukqu~uje i
tipografsko pismo metropolitain kojim
su isticani nazivi na ulazima Pariskog
metroa.
hektor GiMar (Hector GuimArd) ulaz u
Pariski metro 1899. godine
Luis red, plakt za izadava~ku ku}u, 1895.
godine.
Vil BredLi, vezuje se sa procvatom art
Nouvo-a u Ameerici. Veliki uticaj na
wegov rad imali su japanski drvorez
i reprodukcije engleskog grafi~ara
Obrija Beardslija.
![Page 5: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/5.jpg)
,00
Типографијa | Урош Недељковић
[kotski umetnik i dizajner
^arls reni MeKintO[ poznat je po
dizajnu name{taja i arhitektonskim
projektima. Me|utim, Mekinto{ se
bavio i grafi~kim dizajnom plakata
i ispisa, kao i visoko stilizovanom
tipografijom na svojim arhitekton-
skim crte`ima.
dva bra~na para; herbert MeKNer
i Frensis MeKdONaLd; ^arls reni
Mekinto{ i Margaret MeKdONaLd
osnovali su dizajn studio, u kojem su
projektovani elementi enterijera,
kwi`ne ilustracije, name{taj, ra-
svetu, nakit... Studio je bio pozant
pod imenom GLaZGOVSKa ^etVOrKa.
Velika inspiracija grupi je bio ~a-
sopis Studio (The Studio), pokrenut
1893. godine, sa ciqem da promovi{e
nove umetnosti. inspirisao ih je
figurativni stil i dizajn Obrija
Berdslija i Jana toropa, preuzev{i
od wih specifi~nu koloritnu gamu i
ikoni~ne predstave `enske figure
sa floralnim motivima. Ovaj stil je
bio na svom vrhuncu izme|u 1896. i
1911. godine, a to je ujedno i period
kada je Mekinto{ bio uspe{an i kao
arhitekta.
Grafi~ki radovi ^arlsa renija
Mekinto{a nisu bili toliko `ivo-
pisni kao wegovo delovawe u ostalim
oblastima dizajna. ipak predsta-
vqao je va`an aspekt Glazgovskog
stila, ovde se posebno misli na
wegovu stilizovanu tipografiju.
Wegovi grafi~ki radovi kombino-
vani su prepoznatqivim art NuVO
motivima, ali i karakteristi~nim
pravolinijskim i geometrijski moti-
vima po ~emu su poznaju i drugi
wegovi projekti. u projektima iz
oblasti kwi`ne tipografije i ilus-
Posle ovog plakata – Gismonda, Muha je
stvorio niz dela u prirodnoj veli~ini.
Kao i [ere pre wega, i on se oslawao na
privla~nost prirodne veli~ine subjekta.
![Page 6: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/6.jpg)
,01
Типографски стилови ХХ века
tracije u rad grupe su ukqu~ivani
Xesi M. KiNG i talvin MOriS, koji
je imao iskustvo dugogodi{weg rada
na mestu umetni~kog direktora kod
velikog glazgovskog izdava~a BLeKi
i SiN.
Tipografija ^. r. MeKintO[a zauzi-
mala je vertikalne i kvadratne okvire.
On je koristio izuzetno visoke i nagla-
{ene poteze kod slova E, F, H i r, kao
{to se vidi i na ovom ispisu iz 1901.
godine. Ovakave tipografske bravure
~ini}e se veoma bliskim Be~kim sece-
sionistima hOfMan i MOzeru.
Devedesetih godina XX veka, pisma
inspirisana Glazgovskom ~etvorkom
generisana su kao fontovi, Glazgov, iTC
meckintos i Wilov (prikazan na slici).
![Page 7: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/7.jpg)
Oto eKMan bio je priznat i poz-
nat kao igrafi~ki i tipo-dizajner.
Odbaciv{i karijeru slikara postao
je pionir tipografije jugenstila.
ilustrovao je i prelamao dva naj-
aktuelnija nema~ka magazina toga
doba – Pan i Jugend, kao i brojne
kwi`ne publikacije. Oto ekman je
oblikovao prvo tipografsko pismo
jugenstila Ekman-{rift (Eckmann-
Schrift), 1900. godine. 1902. godine
ekman objavquje pionirsku grafi~ku
publikaciju, Od pisma i ornamenta
ka dizajnu, od Ota Ekmana (Schriften
und Ornamente nach Entwürfen von O.
Eckmann). u ovom plodonosnom perio-
du za ekmana i jugenstil, on oblikuje
i promotivni materijal za AEG, nema-
~kog proizvo|a~a elektri~nih apara-
ta. Kompanija u kojoj }e svetsku slavu
ste}i Peter BereNS.
,02
Типографијa | Урош Недељковић
Eckmann-Schrift (1900).
Behren-Schrift (1902).
Naslovna stranica ~asopisa Jugend Stranica ~asopisa Jugend, Oto eKMan.
![Page 8: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/8.jpg)
Peter BerenS je bio va`na figura
u nema~kom Arts and Crafts pokretu,
s tim i jedan od za~etnika jugenstila.
Kao i mnogi wegovi savremenici,
Berens je bio nspirisan britanskim
umetni~kim i zanatskim reformator-
skim idealima oblikovawa, ali i
principom Gesamtkunstwerk (totalno
umetni~ko delo), koje je u Nema~koj
operi zagaovarao ri~ard VaGNer
(richard WaGner). Princip da sve
komponente jednog umetni~kog dela
mogu biti sintetisane u jedinstvenu
celinu, inspirisao je Berensa za
mnoga arhitektonska re{ewa koja su
bila hvaqena kao Gesamtkunstwerk.
u tom uverewu, na prelasku u novi
vek, umetnosti su imale ideal i po-
trebu za obnovom.
Nema~ke slovolivnice najmile su
Berensa da oblikuje pisma koji bi
bila u duhu novog vremena. tako|e je
postojala nada da }e nove tipo-
grafske forme pisama pomo}i da
se nema~ka industrija postavi na
konkurentan nivo sa Francuskom.
Nasuprot nema~koj tradiciji sla-
gawa teksta goti~kim pismom, Peter
Berens je bio vatreni zagovornik
da stil treba zasnivati na roman-
skom pismu. On je ovo prilagodio
kaligrafskim odlikama koje su pri-
bli`nije nema~kom pismu. Prvo
wegovo pismo bilo je Berens-[rift
(Behrens-Schrift 1902). prepoznatiqiv
izdu`en oblik pisma uskla|en sa
jugenstil dekoracijom.
Berens je 1907. godine imenovan
umetni~kim direktorom fabrike
AEG (Allgemeine Elektricitæts Gesell-
schaft), ogromnog proizvo|a~a genera-
tora, kablova, sijalica, lampi i druge
elektri~ne robe za ku}nu i industri-
jsku upotrebu. Ovo je bilo me|u naj-
slavnijim imenovawima u istoriji
dizajna jer je nagovestilo nastanak
korporativnog identiteta. tek godi-
nu dana nakon imenovawa, Berens je
priredio Berens-Antikvu (Behrens-
Antiqua). Ova pismo svrstano je u prve
oblike pisane antikve*.Me|utim, ovo
,03
Типографски стилови ХХ века
* Prve oblike Pisane antikve je
oblikovao emeri Voker (1905) za dove
Press. Na`alost ovo pismo nije sa~uvano
mo`emo videti samo na stranicama Dav
biblije.
Logo kopmanije AEG iz 1900. godine.
Idejno re{ewe Ota eKMana, obilkovan
tipografskim pismom Eckmann-Schrift.
Logo kopmanije AEG iz 1912. god. Idejno
re{ewe Petera BerenSa, oblikovan ti-
pografskim pismom Behrens-Antiqua.
![Page 9: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/9.jpg)
pismo je pored svoje rukopisne lepote
i ~iwenice da je inspirisalo pojavu
niza sli~nih pisanih formi antikva
(Ehmcke-Antiqua), zna~ajno jo{ i zbog
toga {to je to prvo korporativno
pismo (lettering) dakle kori{}eno je
za potrebe kompanije AEG.
Peter Berens je projektovao ~itav
korporativni identitet kao i deo-
proizvodnog asortimana kompanije
AEG. Za{titni znak preoblikovao je
uobli~iv{i akronim u {estougaoni
motiv koji podse}a na p~eliwe sa}e.
[iroka upotreba Berens-antikve
~inila je vizuelni identitet kompa-
nije jasnijim i emancipovanijim.
Klasicizam Berensovih re{ewa,
upadqive formalne i geometrizo-
vane kompozicije, jakih crno belih
kontrasta, bio je hvaqen jer je kom-
paniji dao istovremeno racionalan
ali i umetni~ki i izgled. Poverewe
u Petera Berensa od strane ~elnika
kompanije, kulminira}e ukqu~ewem
wegove arhitektonske kancelarije u
Berlinu u projektovawe i nadgleda-
we izgradwe novih fabrika i radni-
~kih naseqa za AEG.
Karijera henrija Van de VeLdea
bila je na vrhuncu mnogo pre pot-
punog formirawa nove profesije ‡
grafi~kog dizajna. Velde je bio poz-
nat i priznat kao arhitekta. Na poqu
grafi~ke umetnosti oblikovao je
plakate, ambala`u i kwige u stilu
art nuvo odnosno jugenstilu. ro|en je
u Belgiji, ali je veliki deo svoje kar-
ijere proveo u Nema~koj odnosno
Vajmarskoj gde je od ranih godina XXveka wegovo u~ewe odigralo va`nu
ulogu u osnivawu modernizma. Naime,
Van de Velde je zagovarao tada jo{
uvek utopijsku ideju da bi arhitekti
mogli reformisati dru{tvo kroz
dizajn. Verovao je u to govoriv{i:
„ru`no}a ne kvari samo o~i, ve} i
srce, i um”. Kasnije je kao direktor
Vajmarske [kole umetnosti i zanata
,1*
Типографијa | Урош Недељковић
![Page 10: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/10.jpg)
,1+
Типографски стилови ХХ века
Hobo (1910). Moris fuLer BentOn
U svojim ranim radovima Van de VeLde je
razvio apstraktni potencijal organ-
skih linija u ornamentu. Naro~ito je
bio inspirisan linijom kao sredstvom,
koje mo`e prenositi energiju i silu
odre|uju}i pozitivan i negativan
prostor.
иНформаТивНифУНкиоНализам
Ovaj stil nastaje po~etkom
druge decenije XX veka, a
osnovni elementi oblikovawa
u ovom stilu su plakati i
tipografija koja realno u
maniru pojednosta vqenog stili-
zovanog crte`a predstavqa
predmet propagirawa.
dva zna~ajna tipo – kreatora
Berns i emke predstavili su
svojim radovima ovaj stil a
tipografija koja ga predstavqa
u najboqem svetlu je pismo
edvarda Xonstona za Londonsko
transportno preduze}e.
Osnovni zadatak kreatora ovog
stila je objektivno prikazivawe
predmeta. Lepi primeri ovog
stila su plakati Bernharda i
holvajna.
![Page 11: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/11.jpg)
postavio Valtera GrOPiJuSa (WalterGroPius) na ~elo revolucionarne
nove {kole kasnije nazvane BauhauS
(Bauhaus). Gropius je slede}i put
koji je zacrtao Van de Velde ostvario
preko potrebnu reformaciju, pre-
tvoriv{i nekad utopijsku viziju u
savremenu svakodnevnicu.
Posle svr{enih studija slikarstva
u antverpenu i Parizu, Velde se sme-
stio u Briselu prikqu~iv{i se post-
impresionisti~koj grupi Les Vingt, u
koja je postojalo interesovawe za
primenu novih estetskih ideja simbo-
lizma na primewene umetnosti. Van
de Velde je bio jasan dizajner, koji je,
tokom svoje duge karijere, napisao
zavidan broj eseja i ponudio mnogo
podataka o svom radu. esejom Kr~e}i
put za umetnost (déblaiment de l’Art)
1894. godine postavio je postulate
puta za jedinstvo umetnosti. tipi~no
za umetnika wegove generacije, bio je
pod uticajima rukopisa Xona raskina
i oblikovawem Viliama Morisa.
,1,
Типографијa | Урош Недељковић
Van de Velde je pridavao veliki zna~aj
izboru pisma, inicijalu, papiru, boji i
povezu. Oblikovao je mnoge ukrasne pan-
ele i oblike slova za Ni~eovo delo E~e
Homo objavqeno od strane insel Verlaga
iz Lajpciga (1908)i za obimnije, Ni~eovo
delo, Tako je govorio Zaratustra.
Van de VeLde je 1898. godine, oblikovao
ovaj plakat za Troponov koncetrat od
belanaca. Ovo je prvi primer ART NUVO
stila za komercijalan proizvod.
![Page 12: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/12.jpg)
tokom dugogodi{weg boravi{nog
rada u Vajmaru, upoznao se sa grofom
hari KeSLerOM (harry kessLer).
[tamparija Cranach grofa Keslera
{tampala je ograni~ene tira`e
filozofskih publikacija Fridriha
Ni^ea (Fridrich nietzsChe) koje je
grafi~ki opremio Van de Velde.
Zadr`avaju}i wihovu sadr`inu, di-
zajn kwiga je obuhvatao vi{e od jed-
nostavne organizacije teksta. Ni~e
je, zasnivaju}i svoje ideje na zajedni-
{tvu umetni~kih oblika u operi,
zagovarao ideju Gesamtkunstwerk ‡ sve
komponente jednog umetni~kog dela
moraju biti u slu`bi celine. Pored
odgovora na Morisovu sredweveko-
vnu estetiku, Veldeova re{ewa tako-
|e sugeri{u sistematski pristup
celokupnom procesu oblikovawu,
koji je imao sna`an uticaj na dizajn u
XX veku.
Veldeova karijera arhitekte u
Belgiji, holandiji, [vajcarskoj i
Nema~koj broji veliku zbirku proje-
kata, mnogi od projekata bili su
gezamtkunstverk. u wegove najzna~aj-
nije projekte ubrajaju se; Vajmarska
[kola umetnosti i zanata, Biblio-
teka univerziteta u Gentu, Kröller-
müller muzej u Oterlu i Vila e{e u
Kemnicu.
Sa pribli`avawem XX veka Be~ je
postao mesto velikog trvewa i otpora
prema utemeqenim umetni~kim prin-
cipima i pravilima. Gustav Klimt je
1897. god. smatrao da je vreme za novi
umetni~ki stil. Okupio je i predvo-
dio grupu umetnika SeceSiONiSta,
koji su se ogradili od u~ewa be~ke
galerije Künstlerhaus, koja je izlagala
i zagovarala akademizam i tradicio-
nalizam. Grupu su ~inili arhitekti
Jozef hOFMaN i J. Marija OLBrih,
kao i umetnici i dizajneri Koloman
MOZer, Mihael POVOLNi (MichaelPoWoLny), alfred rOLer (alfredroLLer) i Karl Oto ^e{ki (karl ottoCzeshka). tra`e}i potpuno nov stil
i avangardni duh umetnosti, a nalik
onom ve} prisutnom u drugim ve}im
evropskim gradovima, secesionisti
,1-
Типографски стилови ХХ века
jozef Marija OLBrih
![Page 13: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/13.jpg)
su postali struja internacionalne
potrage za odgovaraju}im dizajnom i
stilom novog veka. secesionisti su
preteranu upotrebu floralnih ele-
menata zamenili upotrebom energi-
zovanih linija i bogatih dekoracija
u materijalu; simbolizmu i upotre-
bi klasi~nih formi. Stil je predsta-
vqen na izlo`bi secesionisti~kih
gra|evina Jozefa Marije Olbriha
izgra|eneih u periodu od 1897-98. god.
^asopis Ver Sacrum (Sveto Prole}e)
koji je objavqivao eseje, poeme i kri-
tike izlo`bi u periodu od 1898. do
1903. godine, bio je forum za razvi-
,1.
Типографијa | Урош Недељковић
Sveto Prole}e je bio ~asopis koji je promovisao likovne i primewene umetnosti
Be~ke secesije. ^asopis su ilustrovali ~lanovi grupe, bio je specijalizovan za poezi-
ju, filozofiju estetike, a bavio se i promovisawem nove estetike `ivqewa.
![Page 14: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/14.jpg)
jawe i raspravqawe o secesionisti-
~kim idejama. Ova periodi~na publi-
kacija predstavqala je veoma konkre-
tnu formu grafi~kog izraza. Odli-
kovao ju je visoko estetizovan lejaut
sa upotrebom {irokih margina, lepo
uklopqenim naspramnim stranicama,
dekorisanim inicijalima i naslovi-
ma poglavqa, sa upotrebom metalizi-
ranih boja i razli~itih vrsta papira
u {tampi, ukqu~uju}i i transparen-
tne umetke sa diskretnim vodenim ̀ i-
govima i ostalim novim dekorativn-
im elemantima.
Godine 1903. otvorena je Be^Ka
radiONica (Wiener Werkstätte) kao
nastavak secesionisti~kog pokreta.
radionicu su vodili Jozef hofman i
Koloman Mozer. Wihova zajedni~ka
ideja bila je ‡ po re~ima hofmana;
„Potraga za umetno{}u i kvalitetom
u svim ve{tinama“. Na poqu grafi-
~kog dizajna radionica je bila vode-
}a u gotovo svim oblastima, u obli-
kovawu plakata, kwiga, promotivnih
materijala, logotipa, razglednica,
pamfleta... Secesionisti~ki plaka-
ti koji su promovisali radove grupe
spadaju u najprogresivnija dela gra-
fi~kog dizajna prve dekade XX veka.
izlo`be Be~ke radionice su promo-
visane visoko stilizovanim, dekora-
tivnim plakatima, ~esto su ti pla-
kati bili nagla{eno vertikalnog
formata i smera, ~esto su prikazi-
vali `ensku figuru sa izuzetno na-
gla{enim dezenom na haqini. ^esto
bi tipografija sjediwena sa ostalim
elemetnima kompzicije bila nalik
dezenima. Kod mnogih primera blok
tipografija inspirisana je radovi-
ma ^arlsa renija MeKiNtO[a i
Glazgovske ~etvorke, zapa`enih na
internacionalnoj izlo`bi u turinu,
,1/
Типографски стилови ХХ века
Koloman MOzer
![Page 15: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/15.jpg)
ФУТУризам
Osnivanje futuristi~kog pokreta
najavqjeno je {irom sveta osniva-
~kim aktom, objavenim u francuskim
novinama Le Figaro 20. februara 1909.
godine. Jedanaest ta~aka ovog doku-
menta nagovarale su mlade umetnike
da odbace muzejski pristup vrednos-
tima pro{losti kao i da prihvate
moderne tehnologije, brzinu, ma{ine
i rat ‡ Automobil koji juri lep{i je
od Pobede na Samotraci. Futurizam
je slavio ma{inerije rata, da bi ka-
snije je o`iveo kao fa{isti~ka
umetnost. Vo|a ovog pokreta bio je
italijanski pisac i pesnik Filipo
Tomaso MarineTi (Filipo TommasoMarineTTi). Vizuelni umetnici pove-
zivani sa FuTurizMOM bili su
umberto BO]Oni (Umberto Boccioni)
Karlo Kara (carlo carrà), \akomo
Bala (Giacomo Balla) i \ino
SeVerini (Gino Severini). Wihove
likovne ekspresije u~inile su pokret
{iroko prepoznatqivim. u ovom me-
diju futuristi su se skoncentrisali
na urbane predmete predstavqene u
fragmentima i fasetiranim forma-
ma koje kasnije postaju glavna odlika
kubizma. Karakter futuristi~kih
kompozicija odlikuje isticawe brzi-
ne i snage, kao i elementi u`urbanog
dru{tva koje sa~iwavaju ponavqa-
ju}i motivi i prostorna tipografi-
ja grada, grozni~avi svet reklame,
kafi}a i `elezni~kih stanica.
Marinetijev manifest bio je deo
provokativnog kulturnog programa.
On je organizovao okupqawa futuri-
sta u glavnim gradovima evrope to-
kom druge dekade, u godinama koje su
prthodile Prvom svetskom ratu, kada
su poezija i muzi~ki recitali pra-
tili izlo`be vizuelne umetnosti.
Marineti u svom drugom futur-
ist~kom manifestu Destrukcija
Sintakse iz 1913. godine, isti~e da
su pisana i {tampana re~ glavni
fokus FuTurizMa.
&+,
Типографијa | Урош Недељковић
Depero (1919).
Marineti (1915).
![Page 16: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/16.jpg)
Ja pokre}em bestijalnu tipografsku
revoluciju usmernu protiv, mu~nih ideja
oblikovawa tradicionalista i D’anun-
ziovih stihova, proisteklih iz zastare-
lih kwiga i hartija 17. veka ukra{enih
minervama, apolonima, {lemovima, ista-
knutim crvenim inicijalima, povr}em,
mitolo{kim i religioznim crte`ima,
epigrafima i rimskim brojevima. Kwiga
mora biti futuristi~ki izraz na{ih
vizija budu}nosti. i ne samo to. Moja
revolucija odnosi se i na takozvanu
tipografsku harmoniju lista papira,
{to u stvari predstavqa kontrast akciji
i reakciji, kretawu i stati~nosti, skok
sa jednog na drugi stil kao i eksplozija
razli~itih stilova koji se pojavquju i
brzo smewuju.
Stoga, na jednom listu papira mi
koristitimo tri ili ~etiri boje mastila
ili ~ak dvadeset razli~itih vrsta slova.
na primer; isko{ena slova za brze do-
`ivqaje, masna slova za agresivnu ono-
matopeju i sli~no. Ovom tipografskom
revolucijom i razli~ito bojenim slovi-
ma planiram da udvostru~im ekspresivnu
snagu re~i.
Ovo je bio najradikalniji prikaz-
mogu}nosti tipografskog eksperi-
menta koji za ciq ima promenu
razumevawa jezika koje tek {to se
stvorilo u novom veku. Marinetiju i
drugim futuristima otvorio se put
da napadnu svaki trag kompozicije
zbog ja~eg efekta u nastavcima malih
publikacija. Marinetijeva prva kwi-
ga Zang Tumb Tumb (Zang Tumb Tumb)
objavqena 1914. godine, predstavqa-
la je poku{aj da se Bitka u Tripo-
liju prika`e u tipografskoj formi.
Komercijalno prihvatawe futur-
izma {irilo se u tre}oj dekadi pod
uticajem Fortunata DePera (FortunatoDepero) – korice magazina Vanity Fair,
reklamne kampawe za Kampari i we-
gov li~ni eksperiment, kwigu Depero
Futurista iz 1927.
&+-
Типографски стилови ХХ века
![Page 17: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/17.jpg)
ДаДа
literarni i likovni umetni~ki
pokret, nastao 1916. godine u Cirihu
i ubrzo pro{iren na ostatak evrope.
zapo~eo kao sna`ano anarhi~an i so-
cijalno kriti~an pokret koji je ru-
munski pesnik Tristan Cara (TristanTzara) i alza{ki slikar Hans arP,
da bi zajedno sa svojim istomi{qe-
nicima jo{ iste godine objavili svoj
~uveni dadaisti~ki manifest. Oni,
sasvim ozbiqni, bili su ogor~eni i
{okirani tim pamfletom, koji je bio
iski¢en slovima i crte`ima. uprkos
tome dadaizam je ubrzo na{ao brojne
pristalice me|u umetnicima koji su
taj pokret smatrali duhovnim prote-
stom protiv tada{weg dru{tva, pro-
tiv tada{wih pre`ivelih formi i
protiv besmislenosti rata. iz ta-
kvog dr`awa proiza{la je i priro-
dna odbojnost prema bilo kakvoj pri-
meni poznatih i konvencionalnih
pravila, uz istovremenu sklonost ka
eksperimentisawu, koja je do{la do
izra`aja na podru~ju tipografije.
Otklawawe svih do tada neprikosno-
venih tipografskih konvencija za re-
zultat imalo je brutalo razarawe uo-
bi~ajene tipografske slike teksta, a
to je razumqivo, izazvalo op{te ne-
godovawe tradicionalista i konzer-
vativaca, koje uvek prati avangardne
umetni~ke paradigme.
Dadaisti su ciqano pristupili
oblikovawu bez svrhe, rugaju}i se
pritom svim mogu}im pravilima i
dogmama. Slu~ajne pojavnosti pri-
hvatane su kao ekspresija podsvesti.
Kompozicije oblikovane izbrkanim
tipografskim pismima, slovni zna-
ci i slo`ene re~i razigrane i ushi-
&,$
Типографијa | Урош Недељковић
@anko (1918).
tristan Cara (1923).
![Page 18: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/18.jpg)
}eno slobodno slagane bez margina.
Slobodni slovni znaci postali su
ilustrativni elementi umetni~ke
kompozicije. Me|utim, da nije re~ o
ispraznim i diletantskim igrarija-
ma slaga~kim materijalom, ve¢ o mo-
dernom dijalekti~kom kontinuitetu
tra`ewa novih formi grafi~kog
izra`avawa, najboqe svedo~e radovi
posleratne Dade, Tea van DuJzBurga
(Theo van DoeSBUrG) i Kurta [ViTerSa
(Kurt SchwiTTerS).
Dada je bila neverovtno zbuwuju}a.
[irom poznato pitawe. [ta je dada?
Bila je to prava dilema za spoqa{wi
svet. u tipi~nom maniru, pisanom od
dadista li~no, zvani~na definicija
bila je ismevaju}e dosadna; dada je
paradajz, dada je avet, dada nikada
nije u pravu, dada je idiotizam, dada
je ni{ta, ni{ta, i dada je sve!
Dada je bila besmislena re~ kojom
je imenovan nebesmisleni anti-ume-
tni~ki pokret koji je trajao od 1916
do 1924. god. re~ dada je mo`da bila
proizvoqno izabrana (mo`da i nije),
mo`da je po~ela kao prazna misao,
ali je definitivno postala lingvi-
sti~ka oznaka kori{}ena da se raspo-
zna {ta nije, kao i {ta bi mogla da
bude dada.
Tristan Cara po~asni osniva~
Ciri{kog pokreta, rekao je da dada
nije stvorena samo iz potrebe za ne-
zavisno{}u nego i zbog nepoverewa u
jedinstva, zajednice.
Hugo Bal (hugo Ball) je otvorio
Kabare Volter (Cabaret Voltaire) 1916.
godine, kao pozornicu za postoje}e
glumce i pisce ‡ sve izvo|a~e ‡ koji
su se skupili u Cirihu. Spontana
de{avawa doga|ala su se unutar te-
snog prostora Merej Kafea (Meierei
Café), gde je Kabare Volter bio sme-
{ten. uz glavne izvo|a~e kabare je
postao igrali{te za opijawe onih
koji su bili oslobo|eni od horora
rata sa pesmom, poezijom, predstava-
ma i plasti~nom umetno{}u. Marsel
@anKO (Marcel Janco) u svom eseju
&,%
Типографски стилови ХХ века
[viters (1923). HausMan (1920).
![Page 19: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/19.jpg)
Dada a deux litesses, obja{wava doga-
|aje re~ma: „u Kabare Volteru po~i-
wemo sa {okirawem bur`uja, demo-
lirawem wihovih ideja o umetnosti,
razarawem ‘zdravog razuma’ javnih mi-
{qewa, u~ewa, institucija, muzeja,
dobrog ukusa, ukratko, celog preovla-
|u}eg poretka”.
u Dadi je bezserifna, masovno
tr`i{na tipografija boldiranog
lika, pod sna`nim uticajem futuri-
zma, bila u slu`bi izrazitih ideja.
Me|utim, u simboli~kim i konceptu-
alnim aplikacijama oti{ala je daqe
od futurizma. Odbacivawem liceme-
rnih konteksta kao {to je visoka i
prosta umetnost, dada je uzela dija-
lekt vizuelnog jezika da podstakne
sopstveni opstanak. ^asopisi koji su
bili prvi primeri ove tipografske
revolucije i koji su se izlazili u
Cirihu, Parizu, Berlinu i Wujorku
bili su Dada, Canibale, 291, 391, New
York Dada, The Litle Review, i Broom.
Posle rata u evropi, dva dadom
inspirisana ~asopisa – Mecano, kojeg
je 1922 osnovao De Stijl umetnik Teo
van DuJzBurg, i Merc (Merz) kojeg je u
Hanoveru pokrenuo Kurt [ViTerS –bili su rogovi slobodne umetnosti
koja je ujedno ogla{avala i svoje
doti~ne izdava~e jedinstvenih krea-
tivnih vizija. nijedan od pomenutih
umetnika nije bio iskqu~ivo dadist,
niti su publikacije bile iskqu~ivo
dada ~asopisi.
&,&
Типографијa | Урош Недељковић
![Page 20: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/20.jpg)
godine 1917. Van Dujzburg i Piet
MOnDrian (piet MonDrian) osnovali
su De Stijl ~asopis holandskog neO-
PlaSTiCizMa. Me|utim, Mecano je
pokrenut kao slobodan dada prilog
De stijlu*.
Mecano je bio mikstura razarawa i
antipatije. Podr`avaju}i dada tipo-
grafiju kao osnovu novog poetskog je-
zika, napadao je rusku konstruktivnu
misao korisnosti i produktivnosti
umetnosti. Bauhaus je tako|e pao pod
vatru zbog svoje formalnosti. Mecano
je bio vi{e nego sredstvo za negati-
vnu propagandu. Dujzburg je video mo}
u grafi~kom dizajnu. eksperimenti
sa slovima i stranicama sasvim dis-
ciplinovani u maniru slobodne for-
me koja se me{ala sa hrapavim dada i
racionalnim konstruktivnim prin-
cipima, kretali su se vi{e ka kon-
struktivnijoj, razgovetnijoj verziji
dada prilike.
Merc je bio samostilizovani
apstraktni umetni~ki pokret, izum
Kurt [vitersa. Kao i dada Merc je
bio besmislena re~ izabrana nasu-
mice. Su{tina Merca bio je ritmi-
~ki dizajn koji je obuhvatao sve grane
umetnosti u umetni~ku zajednicu.
rana izdawa Merca bila su prokla-
macije ideja i radova [vitersovih i
wemu srodnih umetnika. ^asopis je
gra|en na geometrijskoj mre`i sa ~i-
stim De Stijl uticajem i razvio se u
model onoga {to }e vizionar Jan
^iHOlD (Jan TSchicholD), teoreti~ar
i dizajner, slaviti kao Elementarnu
Tipografiju, 1925. godine.
[viters je iskoristio Merc da
imenuje hitnu umetni~ku temu iako je
u radikalnoj politici koju je koris-
tio Berlin dada bila odsutna. Prvo
izdawe je bilo posve}eno holandskoj
dadi i sadr`alo je pisane i vizuelne
doprinose Van Dujzburga, [vitersa i
&,'
Типографски стилови ХХ века
* Dujzburg je ure|ivao Mecano pod
pseudonimom I. K. Bonset (verovatno
anagra re~enice Ik ben zot, {to na
Holandskom zna~i – Ja sam budalast. Pod
tim istim pseudonimom Dujzburg je pub-
likovao i DaDa poeziju u ~asopisu De
STiJl. a pod pseudonimom – aldo caMini,
inspirisan Metafizi~kim umetno{}u
Karla Kare, publikovao je antifilo-
zofske tekstove, u kojima se sna`no
suprotstavqao individualizmu. razlog
zbog kojeg je ovaj kontraverzni umetnik
radio pod pseudonimima je taj {to su
umetnici De stijla bili obavezani
odre|enom umetni~kom doktrinom.
uvo|ewem dijagonala u kompoziciju od
strane Dujzburga, uzrokovalo je prekid
saradwe sa Pietom Mondrijanom.
![Page 21: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/21.jpg)
Tristana Care. [viters je predvideo
lete}e banere za internacionalnu i
ni`erazrednu apstraktnu umetnost
koja se reflektovala na wegovom
merc slikarstvu i skulpturi. ali
Merc nije zadugo ostao veran strogom
formatu. Od osmog izdawa pa nadaqe,
veli~ine publikacija su prili~no
varirale. najva`niji broj sa gledi-
{ta ponude nove tipografije, bilo je
izdawe br 8-9, nazvano nasci, gost-
izdava~ el liSiCKi dizajnirao je i
spajao svoje konstruktivne principe
sa dada elanom. lisitcki je uz Kurta
[vitersa, projektovao potpuno novi
vid reklamne kampawe za kompaniju
Pelikan koja je ukqu~ivala foto-
gramke ekspermente. Merc br. 11 ’ TY
po RE klame’ izdawe bilo je mapa
[vitersovih geometrijskih kompozi-
cija – dinami~ki raspored crvene i
crne povr{ine i bezserifnog pisma,
smelo uokvirene re~i i slike pra-
kti~no i funkcionalno su promovi-
sale kancelarijske proizvode.
nema~ki dada pokret razlikovao
se i izdvajao po intenzitetu i poli-
ti~kom fokusu od onih u Cirihu,
Parizu, Wujorku ~ak i Hanoveru.
zadatak lidera berlinske dade; ciq
wihovih proglasa i izdawa bio je
zata{kavawe ili uni{tewe ostataka
nema~kog imperijalisti~kog re`ima
i bujaju}eg nacional socijalizma.
Promovisali su komunisti~ku ideo-
logiju i dovodili u pitawe legiti-
mitet po wima fatalno pogre{ne
Vajmarske republike.
Pokret u obliku u kakvom je delo-
vao, usled dosta ograni~enog poten-
cijala, nije uspeo da spre~i uspon
nacizma, jer je protiv sebe imao
izuzetno mo}an dr`avni aparat.
alternativna {tampa podlegla je
sna`nijoj mo}i cenzure. ipak, dobro
organizovani pisci, umetnici i
dizajneri putem novina i ~asopisa
napadali su svoje politi~ke nepri-
jateqe (neistomi{qenike) sul`e}i
&,(
Типографијa | Урош Недељковић
![Page 22: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/22.jpg)
se snagom svog intelekta i satirom
kao glavnim oru`jem. Bili su nagli,
`estoki i kao takvi postali su uzor
za pokrete sli~ne prirode u sedmoj i
osmoj dekadi XX veka.
Berlinski dadaisti, predvo|eni
ri~ardom HulSenBeKOM* (richardhUelSenBecK); Johannes BaaDr (JohanesBaaDer), georg grOS (Georg GroSz),
raul HauSMan (raoul haUSMann),
Viland HerCVelDe (wieland herzFelDe)
i Xon HarTFilD** (John hearTFielD)od 1917. godine, radili su kao zastup-
nici proletarijata, u sovjetskom
mani-ru. ispoqavali su politi~ki
revolt i u svojoj borbi, kao svoju
„ratnu opremu”, koristili poeziju i
umetnost. Wihov ciq je bio da, putem
razli~itih medija; izlo`bi, demon-
stracija, kabarea, novina i ~asopisa
poremete postoje}e stawe.
Prva kqu~na dada publikacija
objavqena je pod nazivom Club Dada,
1918. godine pod okriqem magazina
Die Freie Strasse. Tipografija ovog
~asopisa karakteristi~na po zbrka-
noj uptotrebi najrazli~itijih tipo-
va pisama i wihovih rezova, bila je
inspirisana publikacijama ciri{ke
dade. Pisani sadr`aj publikacije
tako|e je sledio ciri{ki princip
ukqu~uju}i neobi~nu poeziju, koja je
pre bila „bu~na muzika” nego pesma.
Me|utim, protagonisti ciri{ke dade
su po svojim stavovima u pore|ewu sa
berlinskom dadom bili apoliti~ni,
utoliko {o je Klub dada bio anarhi-
sti~an i nihilisti~an; otvoreno je
napadao Vajmarsku republiku i nema-
~ku bur`oasku revoluciju zbog toga
{to nisu bilo dovoqno koreniti da
zaista promene dru{tvo u „raj za rad-
nike”.
u Berlinu dadu su nazivali jo{ i
„nema~ki boq{evizam”, ali, u su{ti-
ni, to je bio napad na sve zastarele
teorije izma, sa posebnom `estinom
usmerenom prema za umetnost bur-
`oaske kulture. Pokret je po~eo da
preuzima formu satire, ironije, a
povremeno i nasiqa. Me|utim, najva-
`nije je da se berlinsko dada nezado-
voqstvo nije iskazivalo oru`ijem,
ve} primetno kroz umetnost otiska.
godine 1917. Hercvelde, Hartfild
i gros osnovali su liberalnu izda-
va~ku ku}u Malik Verlag u Berlinu.
&,)
Типографски стилови ХХ века
* u aprilu 1918. godine Hulsenbek
publikuje dadaisti~ki manifest.** helmut herzFelD anglicizirao je
svoje ime promeniv{i ga u Xon Hart-
fild, u zank protesta protiv rastu}eg
nacionalizma i ratne politike svoje
zemqe tokom Prvog Svetskog rata.
![Page 23: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/23.jpg)
Malik Ferlak je bio okvir koji je
omogu}avao umetnicima da {tampaju
protiv trenutnih situacija. godine
1916. kada je ume{anost nema~ke opo-
zicije u izgublqenom ratu name{ta-
na brzim korakom, bilo je ve}e potre-
be za isticawem protesta, i pored
usamqenog glasa u Die Aktion, koji je
bio podlo`an cenzuri, Hercvelde je
preuzeo uredni{tvo antiratne ume-
tni~ke novine Neue Jungend (Nova
Mladost) kako bi publikovao rado-
ve onih koji su se suprotstavili svo-
jim politi~kim idejama, a pritom
bili slabo podr`ani usled nerazu-
mevawa od strane publike.
Format je bio neo~ekivano tradi-
cionalan, kao ~etvrtina tabaka, sa
sre|enom tipografijom na naslovnoj
strani i poravnatim kolonama ukra-
{enog teksta na unutra{wim strana-
ma. iako se prelom prva dva broja li-
sta razlikovao kao no} i dan, oba
broja prelamao je georg gros. Prelom
prvog broja, bio je konzervativniji, u
ciqu probijawa cenzure. Drugi broj
bio je prepun berlinske dada tipo-
grafije, ali se ipak odr`ao u formi
dnevnih novina.
Hausman, Baadr i Hulsenbek (kao
urednik), su tako|e sara|ivali u
kriti~koj analizi Der Dada, koja je
objavqena kao prva tema od tri, 1919.
godine. Dosledan op{tim karakter-
istikama dade, Der Dada je tako|e
usvojila besmisleni moto koji je
glasio: „Onaj ko uzima od dade, a nije
dada, umre}e!”
nameran neorganizovani prelom
Der Dada ~asopisa predstavqa arhe-
tip vizuelne forme i sadr`aja ber-
linske dada tipografije. na korica-
ma kao i na unutra{wim stranama
~asopisa bila su nasumice razbacana
slova, svih vrsta, veli~ina i rezova,
kao i razne viwete, i drugi slaga~ki
materijal. Kori{tena su i Hebrejska
slova {tampana u svim pravcima, spa-
jana sa re~enicama na Francuskom
&,*
Типографијa | Урош Недељковић
![Page 24: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/24.jpg)
jeziku. Der Dada je ukqu~ivala i li-
kovni i tipografski stil ekspresi-
onizma; staromodne {are i otiske,
simbole i ornamente i drvoreze
raula Hausmana, iako je upravo eks-
presionizam kao umetni~ka paradi-
gma bio na meti ba{ Hausmana i
Hulsenbeka. Oni su zagovarali da je
umetnost ve}inom, a posebno eskpre-
sionizam, bezbedna qu{tura la`nog
&,+
Типографски стилови ХХ века
Jedermann sein eigner Fussball', naslovna
stranica prvog i jedinog izdawa ~aso-
pisa, februar 1919. Pod ovim naslovom
Xon HartfilD je publikovao svoju prvu
politi~ku fotomonta`u, parodiju
politi~kog izbora za lepotu, ispod
naslova; 'Ko je najlep{i?' uobli~io je
lepezu portreta vajmarskih vo|a.
Maskota za 'uvo' naslovne strane koja
ilustruje naslov 'Svaki ~ovek svoja fu-
dbalska lopta'. Na unutra{wim stra-
nama Georg Gros doprinosi karikatura-
ma i antiratnom satirom, Ova publi-
kacija, kao i NOJE JugND, objavqena je
pod okriqem MAliK FErlAKA.
1930. godine, Xon HartfilD je po~eo da
izdaje satiri~ne fotomonta`e za AIZ,
koje su grafi~ki sru{ile fasadu naci
vo|a i wihovih funkcija. Na ovoj foto-
monta`i Hartfild satiri~no ilus-
truje Hitlerovu izjavu: 'Milioni stoje
iza mene'.
![Page 25: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/25.jpg)
morala, i na~in za konfrontirawe
dru{tvenoj bolesti ali sa distance.
grOS, HarTFilD i HauSMan su
1920. godine, sara|ivali na projektu
Dadaco, osmi{qeom kao antologija
Berlinske Dade. iako Dadako nikad
nije objavqen, izveden je prospekat
antologije pod imenom Was ist Dada?
([ta je dada?). Ove kolekcije kolo-
rnih strana sadr`ale su rane simbo-
li~ke kola`e Xona Hartfilda, zaje-
dno sa bezglavim dada ~ovekom i vri-
{tu}im autoportretom, satiri~ne
ilustracije georga grosa, novinske
kola`e raula Hausmana i tipograf-
ske poeme Hugo Bala. Stranice su
bile sastavlqane tradicionalnim
tipografskim materijalima; ali je
~itqivost ipak bila ometena pre-
{tampavanim elementima.
&,,
Типографијa | Урош Недељковић
![Page 26: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/26.jpg)
коНсТрУкТивизаМ
Konstruktivizam je zapo~eo u
evropi oko 1920. godine. termin je
nastao iz aktuelne akcijske situaci-
je formirawa nove sovjetske unije.
Posle revolucije (1918), rekonstru-
kcija dru{tva planirana je sa akti-
vnom participaciom dizajnera kao
umetni~kih in`ewera. subjektivni
i tradicionalni umetni~ki stavovi
vi{e nisu bili va`e}i; forma pre-
zentacije morala je biti razvijena
podesno trenutnom kolektivnom dru-
{tvenom procesu. bilo je potrebno
razviti novi formalni i vizuelni
jezik. geometrijski oblici i arhite-
ktonske konstrukcije proizveli su
istovremeno kompozicije smirene
harmonije i dinami~ne vitalnosti.
u vremenu nagle dru{tvene promene,
u okviru svih oblasti umetnosti,
arhitekture i dizajna eksperimen-
tisano je sa konstruktivisti~kim
oblicima.
el lisicKi (lazarà Markovi~
lisicKiY) bio je jedan od najinova-
tivnijih dizajnera rane sovjetske
avangarde. Wegov pristup potekao je
iz arhitektonskog zale|a. bilo da se
radi o grafi~kom oblikovawu, arhi-
tekturi ili fotografiji, dizajnu
name{taja ili izlo`bi, kroz ve}inu
svojih radova istra`ivao je prostor
i apstrakciju.
nakon revolucije el lisicki je,
zajedno sa drugim konstruktivisti-
ma, bio zaokupqen projektovawem
novog umetni~kog jezika, koji }e se
razviti iz kubizma i ruskog futu-
rizma. u vreme rasprostrawene nepi-
smenosti, dizajneri su verovali da }e
se grafi~ki dizajn, zasnovan na geo-
metriji i pojednostavqenom }iri-
li~nom pismu, pokazati mnogo pri-
stupa~nijim ciqanim „~itaocima“.
lisicki je za dizajn nekoliko kwiga
i plakata, koristio apstraktne for-
me koje klize prostorom u stilu koji
~esto nazivamo elementarizam; obli-
kuju}i primarnim bojama i ~istom
geometrijom verovao je da koristi
univerzalno shva}en vizuelni jezik.
tokom 1923. godine, posle veoma uspe-
{ne saradwe sa [vitersom na ~aso-
pisu merc, lisicki zapo~iwe sarad-
wu sa ruskim pesnicima i piscima;
MejerHOlDOM (MeYerHOlÃD) prili-
kom oblikovawa {tampanog port-
folija drame Pobeda nad suncem. kao
i sa Vladimirom MAjAKOVsKOiM
(MAÂKOVsKiY), prilikom obliko-
vawa kwige pesama Za glas. u ovim
radovima lisicki je pokazao veliko
interesovawe za tipografiju kao
integrisani vizuelni element.
289
Типографски стилови ХХ века
![Page 27: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/27.jpg)
Aleksandar rOD^enKO (Aleksandr
MihaŸlovi~ rOD^enKO) tako|e je
sarad|ivao sa pesnikom Majakovskim,
ali na malo druga~iji na~in. na
plakatima oblikovanim za razli~i-
te vladine trgova~ke organizacije.
Majakovski je radio na osmi{qavawu
propagandnih poruka i slogana (ver-
290
Типографијa | Урош Недељковић
Lef i Novi Lef, ure|ivali su rod^enKo
i MajaKoVsKi. na levom primeru broja
iz 1923. kombinovana upotreba grotes-
knog pisma (koje je uobi~avano u
reklamne svrhe) i fotomonata`e daje
neobi~no jake simbil~ke slike. Novi
Lef karakteri{e smelija i upotreba
fotografije.
'Za glas', (1923). Da bi speci-
fi~no organizovao svaku
pesmu , kao i indeks simbola
sa strane za identifikaciju
pesme, lisiCKi koristi
'novu tipografiju'.
![Page 28: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/28.jpg)
balni kod), dok je rod~enko je razvi-
jao vizuelne aspekte (vizuelni kod).
Da bi dopunio direktne i jake, pone-
kad humoristi~ke „pri~e“, rod~enko
bi plakate komponovao jakim kontra-
stima nezasi}enih boja. Ove plakate
bi ~esto do kraja anga`ovao nagla{e-
nim dijagonalnim smerom u kompozi-
ciji, prepoznatqivim slikama proi-
zvoda, te{kom blok tipografijom, i
ostalim konstruktivisti~kim ele-
mentima oblikovawa.
rod~enko je oblikovao plakate i
akcidenciju za pozori{te i bioskop,
va`ne oblasti kulture u to vreme.
Plakate Kino Pravda i Kino Glaz
(bioskopska istina, bioskopsko oko)
za revolucionarnog re`isera doku-
mentarnog filma Dziga Vertova, kao
i za filmski plakat, Ratni brod
Potemkin sergeja ejzen[tAjnA
(sergeŸ MihaŸlovi~ ÕYzen[teYn).
u ovim plakatima, kao i u naslovnim
stranicama za ~asopis Lef (@urnal
levog fronta) i novi Lef (1927-8),
rod~enko na zapa`en na~in u konstru-
ktivisti~ki stil uvodi nove medije,
fotografiju i fotomonta`u.
Vrhunac konstruktvizma u sssr-u
bio je kratkog daha. Politi~ki li-
deri na{li su zamenu za apstraktan
konstuktivisti~ke vizuelni jezik, u
prikazivawu sna`nih izra`ajnih fi-
gura nove socijalisti~ke realnosti –socrealizam, smatrav{i konstrukti-
vizam propagandno neprimerenim.
291
Типографски стилови ХХ века
![Page 29: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/29.jpg)
stil je bio napadnut i zabrawen, eti-
ketiran kao formalisti~ko skre-
tawe sa ispravnog proleterijatskog
puta.
Od samog po~etka holandski De
stijl bio je reper konstruktvizma.
zna~ajna konstruktivisti~ka kreta-
wa de{avala su se u ^ehoslova~koj,
Poqskoj, Ma|arskoj i jugoslaviji.
Me|utim, posle prili~no nejasnog
po~etka, bAuHAus u nema~koj razvi-
ja sna`nu konstruktivisti~ku ori-
jentaciju. grupa ring (Der ring neuerWerbegestalter), november-gruppe, i
samostalni dizajneri tko|e su bili u
ovom toku. Ovaj {iroko rasprostra-
wen stil u primewenoj tipografiji,
sa pogleda dana{wice, izgeda popri-
li~no krut i nespretan. bleKleter i
AntiKVA pisma za konstruktiviste
bila su isuvi{e staromodna, dok po-
desna pisma kao na primer futura,
nisu bila ubli~ena sve do 1928-30.
god. Konstruktivisti su oblikovali
mnoge eksperimetalne oblike alfa-
beta, koji uprkos zavidnoj konceptu-
alnoj pro~i{}enosti nikada nisu
bili generisani za {iroku upotrebu.
uprkos svemu tome primarni ciq je
bio ostvaren, `eqa da se zadovoqi
potreba za radikalnom inovacijom i
istra`ivawem mogu}nosti oblikova-
wa sa osnovnim geometrijskim obli-
cima bila je ostvarena.
292
Типографијa | Урош Недељковић
Zenit je bio ~asopis internacionalnog
karaktera, u kome su mnogi istaknuti
umetnici objavqivali svoje radove na
gotovo svim evropskim jezicima. Zenit
je ure|ivao srpski pisac, glumac i kri-
ti~ar, Qubomir MiCi] poznatiji kao
pokreta~ zeniTizMa. Zenit je izlazio
od 1921 do 1926, prvo u Zagrebu, a potom u
Beogradu.
Zenitizam je bio izvorno srpski avan-
gardni pokret, jedini koji je uspeo da
pre|e granice tada{we Jugoslavije i
postane poznat i cewen u Evropi.
Pokrenut idejama ruskih avangardnih
umetnika, mici} je zastupao konstruk-
tivizam, koji ne priznaje nadahnu}e i
zanos, ve} svestan umetni~ki rad, s jasno
odr|enim ciqem i namerom.
@ele}i da zenitizam odvoji od drugih
avangardnih pokreta, mici} po~iwe da
zastupa antievropske ideje. osnova
poetike zenitizma postala je ideja
barbarogenija ‡ zalagawe za naciona-
lizam, balkanizaciju i varvarizaciju
Evrope zbog ~ega dolazi u sukob sa
dadaistima...
![Page 30: Tipografski Stilovi XX Veka](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022052122/55cf9958550346d0339ce885/html5/thumbnails/30.jpg)
293
Типографски стилови ХХ века
izlo`beni plakat Kowanik, Bart van
der leK, (Bart van der leCk) 1919. godine.
De stijl je bio holandski avangardni
pokret utemeqen na istoimenom ~aso-
pisu. ure|ivao ga je slikar, arhitekta i
pesnik Teo van duesBurG, od 1917 pa sve
do wegove smrti 1931. Pokret je imao
jak stilski sklad u kori{}ewu osnovnih
boja, pravougaonih formi i asimetri-
~nih kompozicija. ovaj stil postaje
prime}en preko apstraktnog slikar-
stva Pieta Mondriana (Piet MOnDrian),
likovnih i primewenih radova Barta
van der LEKa, vilmo{a HusaRa i Pieta
CvaRta (Piet ZWarT).
naslovna stranica ~asopisa Wendingen,
Vilmo{ husar (Vilmos HuSZar).
Piet CVarT jedan je od {estorice
holandskih ~lanova grupe Ring. tokom
niza godina bio je oslowen na principe
De Stijla. u wgovom radu primetan je
interes za dinami~ku asimetriju.