Download - Tipografski Stilovi XX Veka
plakat sa predmetom ‡ na kojem je
predmet promocije sna`no istaknut
u maniru kojim je oblikovan i naziv
odnosno logotip proizvoda (brend).
Budu}i da je takav pristup prevazi-
lazio jezi~ke barijere, plakat se
mogao internacionalno koristiti.
УмеТНосТи и заНаТи
Pokret Arts and Crafts pojavio se u
Britaniji tokom sedme dekade 19.
veka, kao reakcija na nehumane uslo-
ve rada i degradaciju usluga grafi-
~ke industrije. Frustriran pojavom
tzv. slobodnog tipografskog stila i
istoriczma, ~esto pomiwani umetnik
i socijalni reformator i Viliam
Moris, inicirao je pokret povratka
likovnih umetnika, arhitekti, pisa-
ca i dizajnera humanisti~kim vre-
dnostima i na~elima oblikovawa.
Glavni protagonista i za~etnik
ovog pokreta Vilijam Moris bavio
se dizajnom name{taja i tapeta.
Po~etkom devete dekade 19. veka on
svoje interesovawe usmerava prema
oblikovawu kwiga. Svi elementi
koji ~ine kwigu bili su podlo`ni
povratku na ru~nu proizvodwu. Od
lanenog papira preko ukrasnih bor-
dura u drvorezu do tipografije.
Morison je pri oblikovawu slova
inspiraciju potra`io u delu rene-
sansnog majstora Nikolasa Jensona.
Neki teoreti~ari u ovoj u po~etku
nespretnoj transorma ciji pisma vide
za~etak umetni ~ ke odnosno pisane
antikve.
Bogate bordure i ilustracije
Lusiena PiSarOa (Lucien Pissaro)
kao i ve} tada slavnog Obrija
BeardSLiJa (aubrey BeardsLey) upo-
tpuwuju utisak povratka na rene-
sansnu kwigu sli~nu ostvarewima
alda MaNuciJa (aldus Manutius).
Originalni rad Obrija Berdslija
vezan za ilustraciju, povezuje se sa
uticajem pro~i{}enih japanskih
drvoreza koji su tada bili veoma
,0,
Типографијa | Урош Недељковић
Sachplakat Lusiena Bernara
Beggarstaf Brothers. 1895. godine.
tra`eni u evropi. Krajem devete
dekade XiX veka, ovi elementi kwige
bi}e pro~i{}eni i pojednostavqeni,
i kao takvi postati prepoznatqivi.
,0-
Типографски стилови ХХ века
Zna~ajne inovacije u kwi`nom oblikovawu delo su
Lusiena PiSarOa, sina ~uvenog slikara Kamija
Pisaroa (Camille Pissarro), koji }e delovawem u
Engledskoj dosti}i slavu svog oca.
Posle izuzetnih kreacija u oblikovawu
korica magazina @uta kwiga, kao i
izuzetnih kreacija Salome, Oskara
VaJLda, Obri BeardSLi umire vrlo
rano, u svojoj 25. godini `ivota od
tuberkuloze u jeku afera sa Vajldom.
Volter Krejn.
арТ НУво – јУгeНсТил– сецесија
dominiraju}i dekorativni stil u
posledwoj dekadi starog veka i prvoj
dekadi novog veka, u arhtekturi, diza-
jnu name{taja, industrijskom dizajnu,
modi i grafici bio je art NuVO (art
nouveau) u Nema~koj nazivan po
najaktuelnijem ~asopisu tog vreme-
na (Jugend) JuGeNStiL (Jugnstil ‡
mladi stil).
Koreni ovog stila su istovremeno
kompleksni i o~igledni. Pored ve}
pomiwanog uticajnog pokreta Arts and
Crafts, i Pre-Rafaelita, vidqivi su
i uticaji Simbolizma, Selti~kog
ornamenta i Japanskih drvoreza.
Zna~aj ovog stila za razvoj ranog
koncepta modernizma ve}i je od sadr-
`ajnih potvr|ivawa karakteristi-
~nih tokova i oticawa dinamizova-
nih organskih formi i floralnih
motiva. Zna~ajan doprninos razvoju
modernizma ogleda se u odvajawu od
istoricizama i katalizaciji umet-
ni~kog i zanatskog pasti{a starog
veka u novoj ideji modernizma.
art nuvo plakateri bili su brzi
da iskoriste potencijal kolorne
litografije time u~iniv{i stil
{iroko pristupa~nim.
istaknuti dizajneri dizajneri
tipografskog stila art nuvo bili
su; u Francuskoj ‡ @il [ere (JulesChéret), alfons Muha (alphonseMuCha) eugen GraSe (eugène Grasset);
u Britaniji ‡ Volter KreJN, Obri
BeardSLi, Bra}a BeGrStaF i ^arls
reni MeKiNtO{ (Charles rennieMaCkintosh); u americi ‡ Luis red
(Louis rhead) i Vil BredLi (WillBreadLy); u Belgiji ‡ henri Van de
VeLde (henry van de veLde) i Jan
tOrOP (Jan tooroP), u austriji ‡
Gustav KLiMt (Gustav kLiMt) i
Koloman MOZer (koloman Moser)
Oto eKMaN (otto eCkMann) i Peter
BereNS (Peter Behrens) u Nema~koj.
,0.
Типографијa | Урош Недељковић
U svim delima alfonsa Muhe, ~ak i kad
mu je subjekt bio obi~an cigaret papir,
ose}a se nagove{taj visokog oltara.
Bo`anstvo wegovih plakta bila je
@ena. Isprepletan kontinuiranim lin-
ijama oblika i boja nalik vitra`nim
slikama, Muhinim svetom dominirao je
pojam Bernar. Po~ev{i od plakata za
wene pozori{ne komade, tako i na ovom
reklamnom plakatu za Job (1894), Sara
Bernar (sarah Bernhardt) bila je subjekt
gotovo svih wegovih plakata.
,0/
Типографски стилови ХХ века
Muhin stil isprepletanih linija,
postao je kult, pro{iriv{i se i na
druge oblasti oblikovawa (enterijer i
eksterijer), od periferijskog trema do
ulaska u Pariski metro. hektor Gimar
koji je podra`avao Muhin stil, nije ima
sledbenika, ali je ipak ostao upam}en
najvi{e po projektu za stanice metroa
u Parizu. Ovaj projekat ukqu~uje i
tipografsko pismo metropolitain kojim
su isticani nazivi na ulazima Pariskog
metroa.
hektor GiMar (Hector GuimArd) ulaz u
Pariski metro 1899. godine
Luis red, plakt za izadava~ku ku}u, 1895.
godine.
Vil BredLi, vezuje se sa procvatom art
Nouvo-a u Ameerici. Veliki uticaj na
wegov rad imali su japanski drvorez
i reprodukcije engleskog grafi~ara
Obrija Beardslija.
,00
Типографијa | Урош Недељковић
[kotski umetnik i dizajner
^arls reni MeKintO[ poznat je po
dizajnu name{taja i arhitektonskim
projektima. Me|utim, Mekinto{ se
bavio i grafi~kim dizajnom plakata
i ispisa, kao i visoko stilizovanom
tipografijom na svojim arhitekton-
skim crte`ima.
dva bra~na para; herbert MeKNer
i Frensis MeKdONaLd; ^arls reni
Mekinto{ i Margaret MeKdONaLd
osnovali su dizajn studio, u kojem su
projektovani elementi enterijera,
kwi`ne ilustracije, name{taj, ra-
svetu, nakit... Studio je bio pozant
pod imenom GLaZGOVSKa ^etVOrKa.
Velika inspiracija grupi je bio ~a-
sopis Studio (The Studio), pokrenut
1893. godine, sa ciqem da promovi{e
nove umetnosti. inspirisao ih je
figurativni stil i dizajn Obrija
Berdslija i Jana toropa, preuzev{i
od wih specifi~nu koloritnu gamu i
ikoni~ne predstave `enske figure
sa floralnim motivima. Ovaj stil je
bio na svom vrhuncu izme|u 1896. i
1911. godine, a to je ujedno i period
kada je Mekinto{ bio uspe{an i kao
arhitekta.
Grafi~ki radovi ^arlsa renija
Mekinto{a nisu bili toliko `ivo-
pisni kao wegovo delovawe u ostalim
oblastima dizajna. ipak predsta-
vqao je va`an aspekt Glazgovskog
stila, ovde se posebno misli na
wegovu stilizovanu tipografiju.
Wegovi grafi~ki radovi kombino-
vani su prepoznatqivim art NuVO
motivima, ali i karakteristi~nim
pravolinijskim i geometrijski moti-
vima po ~emu su poznaju i drugi
wegovi projekti. u projektima iz
oblasti kwi`ne tipografije i ilus-
Posle ovog plakata – Gismonda, Muha je
stvorio niz dela u prirodnoj veli~ini.
Kao i [ere pre wega, i on se oslawao na
privla~nost prirodne veli~ine subjekta.
,01
Типографски стилови ХХ века
tracije u rad grupe su ukqu~ivani
Xesi M. KiNG i talvin MOriS, koji
je imao iskustvo dugogodi{weg rada
na mestu umetni~kog direktora kod
velikog glazgovskog izdava~a BLeKi
i SiN.
Tipografija ^. r. MeKintO[a zauzi-
mala je vertikalne i kvadratne okvire.
On je koristio izuzetno visoke i nagla-
{ene poteze kod slova E, F, H i r, kao
{to se vidi i na ovom ispisu iz 1901.
godine. Ovakave tipografske bravure
~ini}e se veoma bliskim Be~kim sece-
sionistima hOfMan i MOzeru.
Devedesetih godina XX veka, pisma
inspirisana Glazgovskom ~etvorkom
generisana su kao fontovi, Glazgov, iTC
meckintos i Wilov (prikazan na slici).
Oto eKMan bio je priznat i poz-
nat kao igrafi~ki i tipo-dizajner.
Odbaciv{i karijeru slikara postao
je pionir tipografije jugenstila.
ilustrovao je i prelamao dva naj-
aktuelnija nema~ka magazina toga
doba – Pan i Jugend, kao i brojne
kwi`ne publikacije. Oto ekman je
oblikovao prvo tipografsko pismo
jugenstila Ekman-{rift (Eckmann-
Schrift), 1900. godine. 1902. godine
ekman objavquje pionirsku grafi~ku
publikaciju, Od pisma i ornamenta
ka dizajnu, od Ota Ekmana (Schriften
und Ornamente nach Entwürfen von O.
Eckmann). u ovom plodonosnom perio-
du za ekmana i jugenstil, on oblikuje
i promotivni materijal za AEG, nema-
~kog proizvo|a~a elektri~nih apara-
ta. Kompanija u kojoj }e svetsku slavu
ste}i Peter BereNS.
,02
Типографијa | Урош Недељковић
Eckmann-Schrift (1900).
Behren-Schrift (1902).
Naslovna stranica ~asopisa Jugend Stranica ~asopisa Jugend, Oto eKMan.
Peter BerenS je bio va`na figura
u nema~kom Arts and Crafts pokretu,
s tim i jedan od za~etnika jugenstila.
Kao i mnogi wegovi savremenici,
Berens je bio nspirisan britanskim
umetni~kim i zanatskim reformator-
skim idealima oblikovawa, ali i
principom Gesamtkunstwerk (totalno
umetni~ko delo), koje je u Nema~koj
operi zagaovarao ri~ard VaGNer
(richard WaGner). Princip da sve
komponente jednog umetni~kog dela
mogu biti sintetisane u jedinstvenu
celinu, inspirisao je Berensa za
mnoga arhitektonska re{ewa koja su
bila hvaqena kao Gesamtkunstwerk.
u tom uverewu, na prelasku u novi
vek, umetnosti su imale ideal i po-
trebu za obnovom.
Nema~ke slovolivnice najmile su
Berensa da oblikuje pisma koji bi
bila u duhu novog vremena. tako|e je
postojala nada da }e nove tipo-
grafske forme pisama pomo}i da
se nema~ka industrija postavi na
konkurentan nivo sa Francuskom.
Nasuprot nema~koj tradiciji sla-
gawa teksta goti~kim pismom, Peter
Berens je bio vatreni zagovornik
da stil treba zasnivati na roman-
skom pismu. On je ovo prilagodio
kaligrafskim odlikama koje su pri-
bli`nije nema~kom pismu. Prvo
wegovo pismo bilo je Berens-[rift
(Behrens-Schrift 1902). prepoznatiqiv
izdu`en oblik pisma uskla|en sa
jugenstil dekoracijom.
Berens je 1907. godine imenovan
umetni~kim direktorom fabrike
AEG (Allgemeine Elektricitæts Gesell-
schaft), ogromnog proizvo|a~a genera-
tora, kablova, sijalica, lampi i druge
elektri~ne robe za ku}nu i industri-
jsku upotrebu. Ovo je bilo me|u naj-
slavnijim imenovawima u istoriji
dizajna jer je nagovestilo nastanak
korporativnog identiteta. tek godi-
nu dana nakon imenovawa, Berens je
priredio Berens-Antikvu (Behrens-
Antiqua). Ova pismo svrstano je u prve
oblike pisane antikve*.Me|utim, ovo
,03
Типографски стилови ХХ века
* Prve oblike Pisane antikve je
oblikovao emeri Voker (1905) za dove
Press. Na`alost ovo pismo nije sa~uvano
mo`emo videti samo na stranicama Dav
biblije.
Logo kopmanije AEG iz 1900. godine.
Idejno re{ewe Ota eKMana, obilkovan
tipografskim pismom Eckmann-Schrift.
Logo kopmanije AEG iz 1912. god. Idejno
re{ewe Petera BerenSa, oblikovan ti-
pografskim pismom Behrens-Antiqua.
pismo je pored svoje rukopisne lepote
i ~iwenice da je inspirisalo pojavu
niza sli~nih pisanih formi antikva
(Ehmcke-Antiqua), zna~ajno jo{ i zbog
toga {to je to prvo korporativno
pismo (lettering) dakle kori{}eno je
za potrebe kompanije AEG.
Peter Berens je projektovao ~itav
korporativni identitet kao i deo-
proizvodnog asortimana kompanije
AEG. Za{titni znak preoblikovao je
uobli~iv{i akronim u {estougaoni
motiv koji podse}a na p~eliwe sa}e.
[iroka upotreba Berens-antikve
~inila je vizuelni identitet kompa-
nije jasnijim i emancipovanijim.
Klasicizam Berensovih re{ewa,
upadqive formalne i geometrizo-
vane kompozicije, jakih crno belih
kontrasta, bio je hvaqen jer je kom-
paniji dao istovremeno racionalan
ali i umetni~ki i izgled. Poverewe
u Petera Berensa od strane ~elnika
kompanije, kulminira}e ukqu~ewem
wegove arhitektonske kancelarije u
Berlinu u projektovawe i nadgleda-
we izgradwe novih fabrika i radni-
~kih naseqa za AEG.
Karijera henrija Van de VeLdea
bila je na vrhuncu mnogo pre pot-
punog formirawa nove profesije ‡
grafi~kog dizajna. Velde je bio poz-
nat i priznat kao arhitekta. Na poqu
grafi~ke umetnosti oblikovao je
plakate, ambala`u i kwige u stilu
art nuvo odnosno jugenstilu. ro|en je
u Belgiji, ali je veliki deo svoje kar-
ijere proveo u Nema~koj odnosno
Vajmarskoj gde je od ranih godina XXveka wegovo u~ewe odigralo va`nu
ulogu u osnivawu modernizma. Naime,
Van de Velde je zagovarao tada jo{
uvek utopijsku ideju da bi arhitekti
mogli reformisati dru{tvo kroz
dizajn. Verovao je u to govoriv{i:
„ru`no}a ne kvari samo o~i, ve} i
srce, i um”. Kasnije je kao direktor
Vajmarske [kole umetnosti i zanata
,1*
Типографијa | Урош Недељковић
,1+
Типографски стилови ХХ века
Hobo (1910). Moris fuLer BentOn
U svojim ranim radovima Van de VeLde je
razvio apstraktni potencijal organ-
skih linija u ornamentu. Naro~ito je
bio inspirisan linijom kao sredstvom,
koje mo`e prenositi energiju i silu
odre|uju}i pozitivan i negativan
prostor.
иНформаТивНифУНкиоНализам
Ovaj stil nastaje po~etkom
druge decenije XX veka, a
osnovni elementi oblikovawa
u ovom stilu su plakati i
tipografija koja realno u
maniru pojednosta vqenog stili-
zovanog crte`a predstavqa
predmet propagirawa.
dva zna~ajna tipo – kreatora
Berns i emke predstavili su
svojim radovima ovaj stil a
tipografija koja ga predstavqa
u najboqem svetlu je pismo
edvarda Xonstona za Londonsko
transportno preduze}e.
Osnovni zadatak kreatora ovog
stila je objektivno prikazivawe
predmeta. Lepi primeri ovog
stila su plakati Bernharda i
holvajna.
postavio Valtera GrOPiJuSa (WalterGroPius) na ~elo revolucionarne
nove {kole kasnije nazvane BauhauS
(Bauhaus). Gropius je slede}i put
koji je zacrtao Van de Velde ostvario
preko potrebnu reformaciju, pre-
tvoriv{i nekad utopijsku viziju u
savremenu svakodnevnicu.
Posle svr{enih studija slikarstva
u antverpenu i Parizu, Velde se sme-
stio u Briselu prikqu~iv{i se post-
impresionisti~koj grupi Les Vingt, u
koja je postojalo interesovawe za
primenu novih estetskih ideja simbo-
lizma na primewene umetnosti. Van
de Velde je bio jasan dizajner, koji je,
tokom svoje duge karijere, napisao
zavidan broj eseja i ponudio mnogo
podataka o svom radu. esejom Kr~e}i
put za umetnost (déblaiment de l’Art)
1894. godine postavio je postulate
puta za jedinstvo umetnosti. tipi~no
za umetnika wegove generacije, bio je
pod uticajima rukopisa Xona raskina
i oblikovawem Viliama Morisa.
,1,
Типографијa | Урош Недељковић
Van de Velde je pridavao veliki zna~aj
izboru pisma, inicijalu, papiru, boji i
povezu. Oblikovao je mnoge ukrasne pan-
ele i oblike slova za Ni~eovo delo E~e
Homo objavqeno od strane insel Verlaga
iz Lajpciga (1908)i za obimnije, Ni~eovo
delo, Tako je govorio Zaratustra.
Van de VeLde je 1898. godine, oblikovao
ovaj plakat za Troponov koncetrat od
belanaca. Ovo je prvi primer ART NUVO
stila za komercijalan proizvod.
tokom dugogodi{weg boravi{nog
rada u Vajmaru, upoznao se sa grofom
hari KeSLerOM (harry kessLer).
[tamparija Cranach grofa Keslera
{tampala je ograni~ene tira`e
filozofskih publikacija Fridriha
Ni^ea (Fridrich nietzsChe) koje je
grafi~ki opremio Van de Velde.
Zadr`avaju}i wihovu sadr`inu, di-
zajn kwiga je obuhvatao vi{e od jed-
nostavne organizacije teksta. Ni~e
je, zasnivaju}i svoje ideje na zajedni-
{tvu umetni~kih oblika u operi,
zagovarao ideju Gesamtkunstwerk ‡ sve
komponente jednog umetni~kog dela
moraju biti u slu`bi celine. Pored
odgovora na Morisovu sredweveko-
vnu estetiku, Veldeova re{ewa tako-
|e sugeri{u sistematski pristup
celokupnom procesu oblikovawu,
koji je imao sna`an uticaj na dizajn u
XX veku.
Veldeova karijera arhitekte u
Belgiji, holandiji, [vajcarskoj i
Nema~koj broji veliku zbirku proje-
kata, mnogi od projekata bili su
gezamtkunstverk. u wegove najzna~aj-
nije projekte ubrajaju se; Vajmarska
[kola umetnosti i zanata, Biblio-
teka univerziteta u Gentu, Kröller-
müller muzej u Oterlu i Vila e{e u
Kemnicu.
Sa pribli`avawem XX veka Be~ je
postao mesto velikog trvewa i otpora
prema utemeqenim umetni~kim prin-
cipima i pravilima. Gustav Klimt je
1897. god. smatrao da je vreme za novi
umetni~ki stil. Okupio je i predvo-
dio grupu umetnika SeceSiONiSta,
koji su se ogradili od u~ewa be~ke
galerije Künstlerhaus, koja je izlagala
i zagovarala akademizam i tradicio-
nalizam. Grupu su ~inili arhitekti
Jozef hOFMaN i J. Marija OLBrih,
kao i umetnici i dizajneri Koloman
MOZer, Mihael POVOLNi (MichaelPoWoLny), alfred rOLer (alfredroLLer) i Karl Oto ^e{ki (karl ottoCzeshka). tra`e}i potpuno nov stil
i avangardni duh umetnosti, a nalik
onom ve} prisutnom u drugim ve}im
evropskim gradovima, secesionisti
,1-
Типографски стилови ХХ века
jozef Marija OLBrih
su postali struja internacionalne
potrage za odgovaraju}im dizajnom i
stilom novog veka. secesionisti su
preteranu upotrebu floralnih ele-
menata zamenili upotrebom energi-
zovanih linija i bogatih dekoracija
u materijalu; simbolizmu i upotre-
bi klasi~nih formi. Stil je predsta-
vqen na izlo`bi secesionisti~kih
gra|evina Jozefa Marije Olbriha
izgra|eneih u periodu od 1897-98. god.
^asopis Ver Sacrum (Sveto Prole}e)
koji je objavqivao eseje, poeme i kri-
tike izlo`bi u periodu od 1898. do
1903. godine, bio je forum za razvi-
,1.
Типографијa | Урош Недељковић
Sveto Prole}e je bio ~asopis koji je promovisao likovne i primewene umetnosti
Be~ke secesije. ^asopis su ilustrovali ~lanovi grupe, bio je specijalizovan za poezi-
ju, filozofiju estetike, a bavio se i promovisawem nove estetike `ivqewa.
jawe i raspravqawe o secesionisti-
~kim idejama. Ova periodi~na publi-
kacija predstavqala je veoma konkre-
tnu formu grafi~kog izraza. Odli-
kovao ju je visoko estetizovan lejaut
sa upotrebom {irokih margina, lepo
uklopqenim naspramnim stranicama,
dekorisanim inicijalima i naslovi-
ma poglavqa, sa upotrebom metalizi-
ranih boja i razli~itih vrsta papira
u {tampi, ukqu~uju}i i transparen-
tne umetke sa diskretnim vodenim ̀ i-
govima i ostalim novim dekorativn-
im elemantima.
Godine 1903. otvorena je Be^Ka
radiONica (Wiener Werkstätte) kao
nastavak secesionisti~kog pokreta.
radionicu su vodili Jozef hofman i
Koloman Mozer. Wihova zajedni~ka
ideja bila je ‡ po re~ima hofmana;
„Potraga za umetno{}u i kvalitetom
u svim ve{tinama“. Na poqu grafi-
~kog dizajna radionica je bila vode-
}a u gotovo svim oblastima, u obli-
kovawu plakata, kwiga, promotivnih
materijala, logotipa, razglednica,
pamfleta... Secesionisti~ki plaka-
ti koji su promovisali radove grupe
spadaju u najprogresivnija dela gra-
fi~kog dizajna prve dekade XX veka.
izlo`be Be~ke radionice su promo-
visane visoko stilizovanim, dekora-
tivnim plakatima, ~esto su ti pla-
kati bili nagla{eno vertikalnog
formata i smera, ~esto su prikazi-
vali `ensku figuru sa izuzetno na-
gla{enim dezenom na haqini. ^esto
bi tipografija sjediwena sa ostalim
elemetnima kompzicije bila nalik
dezenima. Kod mnogih primera blok
tipografija inspirisana je radovi-
ma ^arlsa renija MeKiNtO[a i
Glazgovske ~etvorke, zapa`enih na
internacionalnoj izlo`bi u turinu,
,1/
Типографски стилови ХХ века
Koloman MOzer
ФУТУризам
Osnivanje futuristi~kog pokreta
najavqjeno je {irom sveta osniva-
~kim aktom, objavenim u francuskim
novinama Le Figaro 20. februara 1909.
godine. Jedanaest ta~aka ovog doku-
menta nagovarale su mlade umetnike
da odbace muzejski pristup vrednos-
tima pro{losti kao i da prihvate
moderne tehnologije, brzinu, ma{ine
i rat ‡ Automobil koji juri lep{i je
od Pobede na Samotraci. Futurizam
je slavio ma{inerije rata, da bi ka-
snije je o`iveo kao fa{isti~ka
umetnost. Vo|a ovog pokreta bio je
italijanski pisac i pesnik Filipo
Tomaso MarineTi (Filipo TommasoMarineTTi). Vizuelni umetnici pove-
zivani sa FuTurizMOM bili su
umberto BO]Oni (Umberto Boccioni)
Karlo Kara (carlo carrà), \akomo
Bala (Giacomo Balla) i \ino
SeVerini (Gino Severini). Wihove
likovne ekspresije u~inile su pokret
{iroko prepoznatqivim. u ovom me-
diju futuristi su se skoncentrisali
na urbane predmete predstavqene u
fragmentima i fasetiranim forma-
ma koje kasnije postaju glavna odlika
kubizma. Karakter futuristi~kih
kompozicija odlikuje isticawe brzi-
ne i snage, kao i elementi u`urbanog
dru{tva koje sa~iwavaju ponavqa-
ju}i motivi i prostorna tipografi-
ja grada, grozni~avi svet reklame,
kafi}a i `elezni~kih stanica.
Marinetijev manifest bio je deo
provokativnog kulturnog programa.
On je organizovao okupqawa futuri-
sta u glavnim gradovima evrope to-
kom druge dekade, u godinama koje su
prthodile Prvom svetskom ratu, kada
su poezija i muzi~ki recitali pra-
tili izlo`be vizuelne umetnosti.
Marineti u svom drugom futur-
ist~kom manifestu Destrukcija
Sintakse iz 1913. godine, isti~e da
su pisana i {tampana re~ glavni
fokus FuTurizMa.
&+,
Типографијa | Урош Недељковић
Depero (1919).
Marineti (1915).
Ja pokre}em bestijalnu tipografsku
revoluciju usmernu protiv, mu~nih ideja
oblikovawa tradicionalista i D’anun-
ziovih stihova, proisteklih iz zastare-
lih kwiga i hartija 17. veka ukra{enih
minervama, apolonima, {lemovima, ista-
knutim crvenim inicijalima, povr}em,
mitolo{kim i religioznim crte`ima,
epigrafima i rimskim brojevima. Kwiga
mora biti futuristi~ki izraz na{ih
vizija budu}nosti. i ne samo to. Moja
revolucija odnosi se i na takozvanu
tipografsku harmoniju lista papira,
{to u stvari predstavqa kontrast akciji
i reakciji, kretawu i stati~nosti, skok
sa jednog na drugi stil kao i eksplozija
razli~itih stilova koji se pojavquju i
brzo smewuju.
Stoga, na jednom listu papira mi
koristitimo tri ili ~etiri boje mastila
ili ~ak dvadeset razli~itih vrsta slova.
na primer; isko{ena slova za brze do-
`ivqaje, masna slova za agresivnu ono-
matopeju i sli~no. Ovom tipografskom
revolucijom i razli~ito bojenim slovi-
ma planiram da udvostru~im ekspresivnu
snagu re~i.
Ovo je bio najradikalniji prikaz-
mogu}nosti tipografskog eksperi-
menta koji za ciq ima promenu
razumevawa jezika koje tek {to se
stvorilo u novom veku. Marinetiju i
drugim futuristima otvorio se put
da napadnu svaki trag kompozicije
zbog ja~eg efekta u nastavcima malih
publikacija. Marinetijeva prva kwi-
ga Zang Tumb Tumb (Zang Tumb Tumb)
objavqena 1914. godine, predstavqa-
la je poku{aj da se Bitka u Tripo-
liju prika`e u tipografskoj formi.
Komercijalno prihvatawe futur-
izma {irilo se u tre}oj dekadi pod
uticajem Fortunata DePera (FortunatoDepero) – korice magazina Vanity Fair,
reklamne kampawe za Kampari i we-
gov li~ni eksperiment, kwigu Depero
Futurista iz 1927.
&+-
Типографски стилови ХХ века
ДаДа
literarni i likovni umetni~ki
pokret, nastao 1916. godine u Cirihu
i ubrzo pro{iren na ostatak evrope.
zapo~eo kao sna`ano anarhi~an i so-
cijalno kriti~an pokret koji je ru-
munski pesnik Tristan Cara (TristanTzara) i alza{ki slikar Hans arP,
da bi zajedno sa svojim istomi{qe-
nicima jo{ iste godine objavili svoj
~uveni dadaisti~ki manifest. Oni,
sasvim ozbiqni, bili su ogor~eni i
{okirani tim pamfletom, koji je bio
iski¢en slovima i crte`ima. uprkos
tome dadaizam je ubrzo na{ao brojne
pristalice me|u umetnicima koji su
taj pokret smatrali duhovnim prote-
stom protiv tada{weg dru{tva, pro-
tiv tada{wih pre`ivelih formi i
protiv besmislenosti rata. iz ta-
kvog dr`awa proiza{la je i priro-
dna odbojnost prema bilo kakvoj pri-
meni poznatih i konvencionalnih
pravila, uz istovremenu sklonost ka
eksperimentisawu, koja je do{la do
izra`aja na podru~ju tipografije.
Otklawawe svih do tada neprikosno-
venih tipografskih konvencija za re-
zultat imalo je brutalo razarawe uo-
bi~ajene tipografske slike teksta, a
to je razumqivo, izazvalo op{te ne-
godovawe tradicionalista i konzer-
vativaca, koje uvek prati avangardne
umetni~ke paradigme.
Dadaisti su ciqano pristupili
oblikovawu bez svrhe, rugaju}i se
pritom svim mogu}im pravilima i
dogmama. Slu~ajne pojavnosti pri-
hvatane su kao ekspresija podsvesti.
Kompozicije oblikovane izbrkanim
tipografskim pismima, slovni zna-
ci i slo`ene re~i razigrane i ushi-
&,$
Типографијa | Урош Недељковић
@anko (1918).
tristan Cara (1923).
}eno slobodno slagane bez margina.
Slobodni slovni znaci postali su
ilustrativni elementi umetni~ke
kompozicije. Me|utim, da nije re~ o
ispraznim i diletantskim igrarija-
ma slaga~kim materijalom, ve¢ o mo-
dernom dijalekti~kom kontinuitetu
tra`ewa novih formi grafi~kog
izra`avawa, najboqe svedo~e radovi
posleratne Dade, Tea van DuJzBurga
(Theo van DoeSBUrG) i Kurta [ViTerSa
(Kurt SchwiTTerS).
Dada je bila neverovtno zbuwuju}a.
[irom poznato pitawe. [ta je dada?
Bila je to prava dilema za spoqa{wi
svet. u tipi~nom maniru, pisanom od
dadista li~no, zvani~na definicija
bila je ismevaju}e dosadna; dada je
paradajz, dada je avet, dada nikada
nije u pravu, dada je idiotizam, dada
je ni{ta, ni{ta, i dada je sve!
Dada je bila besmislena re~ kojom
je imenovan nebesmisleni anti-ume-
tni~ki pokret koji je trajao od 1916
do 1924. god. re~ dada je mo`da bila
proizvoqno izabrana (mo`da i nije),
mo`da je po~ela kao prazna misao,
ali je definitivno postala lingvi-
sti~ka oznaka kori{}ena da se raspo-
zna {ta nije, kao i {ta bi mogla da
bude dada.
Tristan Cara po~asni osniva~
Ciri{kog pokreta, rekao je da dada
nije stvorena samo iz potrebe za ne-
zavisno{}u nego i zbog nepoverewa u
jedinstva, zajednice.
Hugo Bal (hugo Ball) je otvorio
Kabare Volter (Cabaret Voltaire) 1916.
godine, kao pozornicu za postoje}e
glumce i pisce ‡ sve izvo|a~e ‡ koji
su se skupili u Cirihu. Spontana
de{avawa doga|ala su se unutar te-
snog prostora Merej Kafea (Meierei
Café), gde je Kabare Volter bio sme-
{ten. uz glavne izvo|a~e kabare je
postao igrali{te za opijawe onih
koji su bili oslobo|eni od horora
rata sa pesmom, poezijom, predstava-
ma i plasti~nom umetno{}u. Marsel
@anKO (Marcel Janco) u svom eseju
&,%
Типографски стилови ХХ века
[viters (1923). HausMan (1920).
Dada a deux litesses, obja{wava doga-
|aje re~ma: „u Kabare Volteru po~i-
wemo sa {okirawem bur`uja, demo-
lirawem wihovih ideja o umetnosti,
razarawem ‘zdravog razuma’ javnih mi-
{qewa, u~ewa, institucija, muzeja,
dobrog ukusa, ukratko, celog preovla-
|u}eg poretka”.
u Dadi je bezserifna, masovno
tr`i{na tipografija boldiranog
lika, pod sna`nim uticajem futuri-
zma, bila u slu`bi izrazitih ideja.
Me|utim, u simboli~kim i konceptu-
alnim aplikacijama oti{ala je daqe
od futurizma. Odbacivawem liceme-
rnih konteksta kao {to je visoka i
prosta umetnost, dada je uzela dija-
lekt vizuelnog jezika da podstakne
sopstveni opstanak. ^asopisi koji su
bili prvi primeri ove tipografske
revolucije i koji su se izlazili u
Cirihu, Parizu, Berlinu i Wujorku
bili su Dada, Canibale, 291, 391, New
York Dada, The Litle Review, i Broom.
Posle rata u evropi, dva dadom
inspirisana ~asopisa – Mecano, kojeg
je 1922 osnovao De Stijl umetnik Teo
van DuJzBurg, i Merc (Merz) kojeg je u
Hanoveru pokrenuo Kurt [ViTerS –bili su rogovi slobodne umetnosti
koja je ujedno ogla{avala i svoje
doti~ne izdava~e jedinstvenih krea-
tivnih vizija. nijedan od pomenutih
umetnika nije bio iskqu~ivo dadist,
niti su publikacije bile iskqu~ivo
dada ~asopisi.
&,&
Типографијa | Урош Недељковић
godine 1917. Van Dujzburg i Piet
MOnDrian (piet MonDrian) osnovali
su De Stijl ~asopis holandskog neO-
PlaSTiCizMa. Me|utim, Mecano je
pokrenut kao slobodan dada prilog
De stijlu*.
Mecano je bio mikstura razarawa i
antipatije. Podr`avaju}i dada tipo-
grafiju kao osnovu novog poetskog je-
zika, napadao je rusku konstruktivnu
misao korisnosti i produktivnosti
umetnosti. Bauhaus je tako|e pao pod
vatru zbog svoje formalnosti. Mecano
je bio vi{e nego sredstvo za negati-
vnu propagandu. Dujzburg je video mo}
u grafi~kom dizajnu. eksperimenti
sa slovima i stranicama sasvim dis-
ciplinovani u maniru slobodne for-
me koja se me{ala sa hrapavim dada i
racionalnim konstruktivnim prin-
cipima, kretali su se vi{e ka kon-
struktivnijoj, razgovetnijoj verziji
dada prilike.
Merc je bio samostilizovani
apstraktni umetni~ki pokret, izum
Kurt [vitersa. Kao i dada Merc je
bio besmislena re~ izabrana nasu-
mice. Su{tina Merca bio je ritmi-
~ki dizajn koji je obuhvatao sve grane
umetnosti u umetni~ku zajednicu.
rana izdawa Merca bila su prokla-
macije ideja i radova [vitersovih i
wemu srodnih umetnika. ^asopis je
gra|en na geometrijskoj mre`i sa ~i-
stim De Stijl uticajem i razvio se u
model onoga {to }e vizionar Jan
^iHOlD (Jan TSchicholD), teoreti~ar
i dizajner, slaviti kao Elementarnu
Tipografiju, 1925. godine.
[viters je iskoristio Merc da
imenuje hitnu umetni~ku temu iako je
u radikalnoj politici koju je koris-
tio Berlin dada bila odsutna. Prvo
izdawe je bilo posve}eno holandskoj
dadi i sadr`alo je pisane i vizuelne
doprinose Van Dujzburga, [vitersa i
&,'
Типографски стилови ХХ века
* Dujzburg je ure|ivao Mecano pod
pseudonimom I. K. Bonset (verovatno
anagra re~enice Ik ben zot, {to na
Holandskom zna~i – Ja sam budalast. Pod
tim istim pseudonimom Dujzburg je pub-
likovao i DaDa poeziju u ~asopisu De
STiJl. a pod pseudonimom – aldo caMini,
inspirisan Metafizi~kim umetno{}u
Karla Kare, publikovao je antifilo-
zofske tekstove, u kojima se sna`no
suprotstavqao individualizmu. razlog
zbog kojeg je ovaj kontraverzni umetnik
radio pod pseudonimima je taj {to su
umetnici De stijla bili obavezani
odre|enom umetni~kom doktrinom.
uvo|ewem dijagonala u kompoziciju od
strane Dujzburga, uzrokovalo je prekid
saradwe sa Pietom Mondrijanom.
Tristana Care. [viters je predvideo
lete}e banere za internacionalnu i
ni`erazrednu apstraktnu umetnost
koja se reflektovala na wegovom
merc slikarstvu i skulpturi. ali
Merc nije zadugo ostao veran strogom
formatu. Od osmog izdawa pa nadaqe,
veli~ine publikacija su prili~no
varirale. najva`niji broj sa gledi-
{ta ponude nove tipografije, bilo je
izdawe br 8-9, nazvano nasci, gost-
izdava~ el liSiCKi dizajnirao je i
spajao svoje konstruktivne principe
sa dada elanom. lisitcki je uz Kurta
[vitersa, projektovao potpuno novi
vid reklamne kampawe za kompaniju
Pelikan koja je ukqu~ivala foto-
gramke ekspermente. Merc br. 11 ’ TY
po RE klame’ izdawe bilo je mapa
[vitersovih geometrijskih kompozi-
cija – dinami~ki raspored crvene i
crne povr{ine i bezserifnog pisma,
smelo uokvirene re~i i slike pra-
kti~no i funkcionalno su promovi-
sale kancelarijske proizvode.
nema~ki dada pokret razlikovao
se i izdvajao po intenzitetu i poli-
ti~kom fokusu od onih u Cirihu,
Parizu, Wujorku ~ak i Hanoveru.
zadatak lidera berlinske dade; ciq
wihovih proglasa i izdawa bio je
zata{kavawe ili uni{tewe ostataka
nema~kog imperijalisti~kog re`ima
i bujaju}eg nacional socijalizma.
Promovisali su komunisti~ku ideo-
logiju i dovodili u pitawe legiti-
mitet po wima fatalno pogre{ne
Vajmarske republike.
Pokret u obliku u kakvom je delo-
vao, usled dosta ograni~enog poten-
cijala, nije uspeo da spre~i uspon
nacizma, jer je protiv sebe imao
izuzetno mo}an dr`avni aparat.
alternativna {tampa podlegla je
sna`nijoj mo}i cenzure. ipak, dobro
organizovani pisci, umetnici i
dizajneri putem novina i ~asopisa
napadali su svoje politi~ke nepri-
jateqe (neistomi{qenike) sul`e}i
&,(
Типографијa | Урош Недељковић
se snagom svog intelekta i satirom
kao glavnim oru`jem. Bili su nagli,
`estoki i kao takvi postali su uzor
za pokrete sli~ne prirode u sedmoj i
osmoj dekadi XX veka.
Berlinski dadaisti, predvo|eni
ri~ardom HulSenBeKOM* (richardhUelSenBecK); Johannes BaaDr (JohanesBaaDer), georg grOS (Georg GroSz),
raul HauSMan (raoul haUSMann),
Viland HerCVelDe (wieland herzFelDe)
i Xon HarTFilD** (John hearTFielD)od 1917. godine, radili su kao zastup-
nici proletarijata, u sovjetskom
mani-ru. ispoqavali su politi~ki
revolt i u svojoj borbi, kao svoju
„ratnu opremu”, koristili poeziju i
umetnost. Wihov ciq je bio da, putem
razli~itih medija; izlo`bi, demon-
stracija, kabarea, novina i ~asopisa
poremete postoje}e stawe.
Prva kqu~na dada publikacija
objavqena je pod nazivom Club Dada,
1918. godine pod okriqem magazina
Die Freie Strasse. Tipografija ovog
~asopisa karakteristi~na po zbrka-
noj uptotrebi najrazli~itijih tipo-
va pisama i wihovih rezova, bila je
inspirisana publikacijama ciri{ke
dade. Pisani sadr`aj publikacije
tako|e je sledio ciri{ki princip
ukqu~uju}i neobi~nu poeziju, koja je
pre bila „bu~na muzika” nego pesma.
Me|utim, protagonisti ciri{ke dade
su po svojim stavovima u pore|ewu sa
berlinskom dadom bili apoliti~ni,
utoliko {o je Klub dada bio anarhi-
sti~an i nihilisti~an; otvoreno je
napadao Vajmarsku republiku i nema-
~ku bur`oasku revoluciju zbog toga
{to nisu bilo dovoqno koreniti da
zaista promene dru{tvo u „raj za rad-
nike”.
u Berlinu dadu su nazivali jo{ i
„nema~ki boq{evizam”, ali, u su{ti-
ni, to je bio napad na sve zastarele
teorije izma, sa posebnom `estinom
usmerenom prema za umetnost bur-
`oaske kulture. Pokret je po~eo da
preuzima formu satire, ironije, a
povremeno i nasiqa. Me|utim, najva-
`nije je da se berlinsko dada nezado-
voqstvo nije iskazivalo oru`ijem,
ve} primetno kroz umetnost otiska.
godine 1917. Hercvelde, Hartfild
i gros osnovali su liberalnu izda-
va~ku ku}u Malik Verlag u Berlinu.
&,)
Типографски стилови ХХ века
* u aprilu 1918. godine Hulsenbek
publikuje dadaisti~ki manifest.** helmut herzFelD anglicizirao je
svoje ime promeniv{i ga u Xon Hart-
fild, u zank protesta protiv rastu}eg
nacionalizma i ratne politike svoje
zemqe tokom Prvog Svetskog rata.
Malik Ferlak je bio okvir koji je
omogu}avao umetnicima da {tampaju
protiv trenutnih situacija. godine
1916. kada je ume{anost nema~ke opo-
zicije u izgublqenom ratu name{ta-
na brzim korakom, bilo je ve}e potre-
be za isticawem protesta, i pored
usamqenog glasa u Die Aktion, koji je
bio podlo`an cenzuri, Hercvelde je
preuzeo uredni{tvo antiratne ume-
tni~ke novine Neue Jungend (Nova
Mladost) kako bi publikovao rado-
ve onih koji su se suprotstavili svo-
jim politi~kim idejama, a pritom
bili slabo podr`ani usled nerazu-
mevawa od strane publike.
Format je bio neo~ekivano tradi-
cionalan, kao ~etvrtina tabaka, sa
sre|enom tipografijom na naslovnoj
strani i poravnatim kolonama ukra-
{enog teksta na unutra{wim strana-
ma. iako se prelom prva dva broja li-
sta razlikovao kao no} i dan, oba
broja prelamao je georg gros. Prelom
prvog broja, bio je konzervativniji, u
ciqu probijawa cenzure. Drugi broj
bio je prepun berlinske dada tipo-
grafije, ali se ipak odr`ao u formi
dnevnih novina.
Hausman, Baadr i Hulsenbek (kao
urednik), su tako|e sara|ivali u
kriti~koj analizi Der Dada, koja je
objavqena kao prva tema od tri, 1919.
godine. Dosledan op{tim karakter-
istikama dade, Der Dada je tako|e
usvojila besmisleni moto koji je
glasio: „Onaj ko uzima od dade, a nije
dada, umre}e!”
nameran neorganizovani prelom
Der Dada ~asopisa predstavqa arhe-
tip vizuelne forme i sadr`aja ber-
linske dada tipografije. na korica-
ma kao i na unutra{wim stranama
~asopisa bila su nasumice razbacana
slova, svih vrsta, veli~ina i rezova,
kao i razne viwete, i drugi slaga~ki
materijal. Kori{tena su i Hebrejska
slova {tampana u svim pravcima, spa-
jana sa re~enicama na Francuskom
&,*
Типографијa | Урош Недељковић
jeziku. Der Dada je ukqu~ivala i li-
kovni i tipografski stil ekspresi-
onizma; staromodne {are i otiske,
simbole i ornamente i drvoreze
raula Hausmana, iako je upravo eks-
presionizam kao umetni~ka paradi-
gma bio na meti ba{ Hausmana i
Hulsenbeka. Oni su zagovarali da je
umetnost ve}inom, a posebno eskpre-
sionizam, bezbedna qu{tura la`nog
&,+
Типографски стилови ХХ века
Jedermann sein eigner Fussball', naslovna
stranica prvog i jedinog izdawa ~aso-
pisa, februar 1919. Pod ovim naslovom
Xon HartfilD je publikovao svoju prvu
politi~ku fotomonta`u, parodiju
politi~kog izbora za lepotu, ispod
naslova; 'Ko je najlep{i?' uobli~io je
lepezu portreta vajmarskih vo|a.
Maskota za 'uvo' naslovne strane koja
ilustruje naslov 'Svaki ~ovek svoja fu-
dbalska lopta'. Na unutra{wim stra-
nama Georg Gros doprinosi karikatura-
ma i antiratnom satirom, Ova publi-
kacija, kao i NOJE JugND, objavqena je
pod okriqem MAliK FErlAKA.
1930. godine, Xon HartfilD je po~eo da
izdaje satiri~ne fotomonta`e za AIZ,
koje su grafi~ki sru{ile fasadu naci
vo|a i wihovih funkcija. Na ovoj foto-
monta`i Hartfild satiri~no ilus-
truje Hitlerovu izjavu: 'Milioni stoje
iza mene'.
morala, i na~in za konfrontirawe
dru{tvenoj bolesti ali sa distance.
grOS, HarTFilD i HauSMan su
1920. godine, sara|ivali na projektu
Dadaco, osmi{qeom kao antologija
Berlinske Dade. iako Dadako nikad
nije objavqen, izveden je prospekat
antologije pod imenom Was ist Dada?
([ta je dada?). Ove kolekcije kolo-
rnih strana sadr`ale su rane simbo-
li~ke kola`e Xona Hartfilda, zaje-
dno sa bezglavim dada ~ovekom i vri-
{tu}im autoportretom, satiri~ne
ilustracije georga grosa, novinske
kola`e raula Hausmana i tipograf-
ske poeme Hugo Bala. Stranice su
bile sastavlqane tradicionalnim
tipografskim materijalima; ali je
~itqivost ipak bila ometena pre-
{tampavanim elementima.
&,,
Типографијa | Урош Недељковић
коНсТрУкТивизаМ
Konstruktivizam je zapo~eo u
evropi oko 1920. godine. termin je
nastao iz aktuelne akcijske situaci-
je formirawa nove sovjetske unije.
Posle revolucije (1918), rekonstru-
kcija dru{tva planirana je sa akti-
vnom participaciom dizajnera kao
umetni~kih in`ewera. subjektivni
i tradicionalni umetni~ki stavovi
vi{e nisu bili va`e}i; forma pre-
zentacije morala je biti razvijena
podesno trenutnom kolektivnom dru-
{tvenom procesu. bilo je potrebno
razviti novi formalni i vizuelni
jezik. geometrijski oblici i arhite-
ktonske konstrukcije proizveli su
istovremeno kompozicije smirene
harmonije i dinami~ne vitalnosti.
u vremenu nagle dru{tvene promene,
u okviru svih oblasti umetnosti,
arhitekture i dizajna eksperimen-
tisano je sa konstruktivisti~kim
oblicima.
el lisicKi (lazarà Markovi~
lisicKiY) bio je jedan od najinova-
tivnijih dizajnera rane sovjetske
avangarde. Wegov pristup potekao je
iz arhitektonskog zale|a. bilo da se
radi o grafi~kom oblikovawu, arhi-
tekturi ili fotografiji, dizajnu
name{taja ili izlo`bi, kroz ve}inu
svojih radova istra`ivao je prostor
i apstrakciju.
nakon revolucije el lisicki je,
zajedno sa drugim konstruktivisti-
ma, bio zaokupqen projektovawem
novog umetni~kog jezika, koji }e se
razviti iz kubizma i ruskog futu-
rizma. u vreme rasprostrawene nepi-
smenosti, dizajneri su verovali da }e
se grafi~ki dizajn, zasnovan na geo-
metriji i pojednostavqenom }iri-
li~nom pismu, pokazati mnogo pri-
stupa~nijim ciqanim „~itaocima“.
lisicki je za dizajn nekoliko kwiga
i plakata, koristio apstraktne for-
me koje klize prostorom u stilu koji
~esto nazivamo elementarizam; obli-
kuju}i primarnim bojama i ~istom
geometrijom verovao je da koristi
univerzalno shva}en vizuelni jezik.
tokom 1923. godine, posle veoma uspe-
{ne saradwe sa [vitersom na ~aso-
pisu merc, lisicki zapo~iwe sarad-
wu sa ruskim pesnicima i piscima;
MejerHOlDOM (MeYerHOlÃD) prili-
kom oblikovawa {tampanog port-
folija drame Pobeda nad suncem. kao
i sa Vladimirom MAjAKOVsKOiM
(MAÂKOVsKiY), prilikom obliko-
vawa kwige pesama Za glas. u ovim
radovima lisicki je pokazao veliko
interesovawe za tipografiju kao
integrisani vizuelni element.
289
Типографски стилови ХХ века
Aleksandar rOD^enKO (Aleksandr
MihaŸlovi~ rOD^enKO) tako|e je
sarad|ivao sa pesnikom Majakovskim,
ali na malo druga~iji na~in. na
plakatima oblikovanim za razli~i-
te vladine trgova~ke organizacije.
Majakovski je radio na osmi{qavawu
propagandnih poruka i slogana (ver-
290
Типографијa | Урош Недељковић
Lef i Novi Lef, ure|ivali su rod^enKo
i MajaKoVsKi. na levom primeru broja
iz 1923. kombinovana upotreba grotes-
knog pisma (koje je uobi~avano u
reklamne svrhe) i fotomonata`e daje
neobi~no jake simbil~ke slike. Novi
Lef karakteri{e smelija i upotreba
fotografije.
'Za glas', (1923). Da bi speci-
fi~no organizovao svaku
pesmu , kao i indeks simbola
sa strane za identifikaciju
pesme, lisiCKi koristi
'novu tipografiju'.
balni kod), dok je rod~enko je razvi-
jao vizuelne aspekte (vizuelni kod).
Da bi dopunio direktne i jake, pone-
kad humoristi~ke „pri~e“, rod~enko
bi plakate komponovao jakim kontra-
stima nezasi}enih boja. Ove plakate
bi ~esto do kraja anga`ovao nagla{e-
nim dijagonalnim smerom u kompozi-
ciji, prepoznatqivim slikama proi-
zvoda, te{kom blok tipografijom, i
ostalim konstruktivisti~kim ele-
mentima oblikovawa.
rod~enko je oblikovao plakate i
akcidenciju za pozori{te i bioskop,
va`ne oblasti kulture u to vreme.
Plakate Kino Pravda i Kino Glaz
(bioskopska istina, bioskopsko oko)
za revolucionarnog re`isera doku-
mentarnog filma Dziga Vertova, kao
i za filmski plakat, Ratni brod
Potemkin sergeja ejzen[tAjnA
(sergeŸ MihaŸlovi~ ÕYzen[teYn).
u ovim plakatima, kao i u naslovnim
stranicama za ~asopis Lef (@urnal
levog fronta) i novi Lef (1927-8),
rod~enko na zapa`en na~in u konstru-
ktivisti~ki stil uvodi nove medije,
fotografiju i fotomonta`u.
Vrhunac konstruktvizma u sssr-u
bio je kratkog daha. Politi~ki li-
deri na{li su zamenu za apstraktan
konstuktivisti~ke vizuelni jezik, u
prikazivawu sna`nih izra`ajnih fi-
gura nove socijalisti~ke realnosti –socrealizam, smatrav{i konstrukti-
vizam propagandno neprimerenim.
291
Типографски стилови ХХ века
stil je bio napadnut i zabrawen, eti-
ketiran kao formalisti~ko skre-
tawe sa ispravnog proleterijatskog
puta.
Od samog po~etka holandski De
stijl bio je reper konstruktvizma.
zna~ajna konstruktivisti~ka kreta-
wa de{avala su se u ^ehoslova~koj,
Poqskoj, Ma|arskoj i jugoslaviji.
Me|utim, posle prili~no nejasnog
po~etka, bAuHAus u nema~koj razvi-
ja sna`nu konstruktivisti~ku ori-
jentaciju. grupa ring (Der ring neuerWerbegestalter), november-gruppe, i
samostalni dizajneri tko|e su bili u
ovom toku. Ovaj {iroko rasprostra-
wen stil u primewenoj tipografiji,
sa pogleda dana{wice, izgeda popri-
li~no krut i nespretan. bleKleter i
AntiKVA pisma za konstruktiviste
bila su isuvi{e staromodna, dok po-
desna pisma kao na primer futura,
nisu bila ubli~ena sve do 1928-30.
god. Konstruktivisti su oblikovali
mnoge eksperimetalne oblike alfa-
beta, koji uprkos zavidnoj konceptu-
alnoj pro~i{}enosti nikada nisu
bili generisani za {iroku upotrebu.
uprkos svemu tome primarni ciq je
bio ostvaren, `eqa da se zadovoqi
potreba za radikalnom inovacijom i
istra`ivawem mogu}nosti oblikova-
wa sa osnovnim geometrijskim obli-
cima bila je ostvarena.
292
Типографијa | Урош Недељковић
Zenit je bio ~asopis internacionalnog
karaktera, u kome su mnogi istaknuti
umetnici objavqivali svoje radove na
gotovo svim evropskim jezicima. Zenit
je ure|ivao srpski pisac, glumac i kri-
ti~ar, Qubomir MiCi] poznatiji kao
pokreta~ zeniTizMa. Zenit je izlazio
od 1921 do 1926, prvo u Zagrebu, a potom u
Beogradu.
Zenitizam je bio izvorno srpski avan-
gardni pokret, jedini koji je uspeo da
pre|e granice tada{we Jugoslavije i
postane poznat i cewen u Evropi.
Pokrenut idejama ruskih avangardnih
umetnika, mici} je zastupao konstruk-
tivizam, koji ne priznaje nadahnu}e i
zanos, ve} svestan umetni~ki rad, s jasno
odr|enim ciqem i namerom.
@ele}i da zenitizam odvoji od drugih
avangardnih pokreta, mici} po~iwe da
zastupa antievropske ideje. osnova
poetike zenitizma postala je ideja
barbarogenija ‡ zalagawe za naciona-
lizam, balkanizaciju i varvarizaciju
Evrope zbog ~ega dolazi u sukob sa
dadaistima...
293
Типографски стилови ХХ века
izlo`beni plakat Kowanik, Bart van
der leK, (Bart van der leCk) 1919. godine.
De stijl je bio holandski avangardni
pokret utemeqen na istoimenom ~aso-
pisu. ure|ivao ga je slikar, arhitekta i
pesnik Teo van duesBurG, od 1917 pa sve
do wegove smrti 1931. Pokret je imao
jak stilski sklad u kori{}ewu osnovnih
boja, pravougaonih formi i asimetri-
~nih kompozicija. ovaj stil postaje
prime}en preko apstraktnog slikar-
stva Pieta Mondriana (Piet MOnDrian),
likovnih i primewenih radova Barta
van der LEKa, vilmo{a HusaRa i Pieta
CvaRta (Piet ZWarT).
naslovna stranica ~asopisa Wendingen,
Vilmo{ husar (Vilmos HuSZar).
Piet CVarT jedan je od {estorice
holandskih ~lanova grupe Ring. tokom
niza godina bio je oslowen na principe
De Stijla. u wgovom radu primetan je
interes za dinami~ku asimetriju.