teorija izbora potrosaca
DESCRIPTION
izbor potrosacaTRANSCRIPT
7
TEME ZA IZUČAVANJE
Copyright©2004 South-Western
Tema Tema 1313Mankju gl. 21Mankju gl. 21
TEORIJA IZBORA POTROŠAČA
Copyright©2004 South-Western
• Teorija izbora potrošača omogućava potpunije razumevanje tražnje.
• Ona pokazuje kako potrošači koji se suočavaju sa izborom donose odluke.
• Primenom teorije izbora potrošača moćićemo da damo odgovor na tri zanimljiva pitanja:• Da li su sve krive tražnje nagnute nadole?• Kako nadnice utiču na ponudu rada?• Kako kamatne stope utiču na štednju domaćinstava?
Copyright©2004 South-Western
BUDŽETSKO OGRANIČENJE: ŠTA POTROŠAČ MOŽE SEBI DA PRIUŠTI
• Budžetsko ograničenje pokazuje ograničenje potrošačke korpe koju potrošač sebi može da priušti.• Ljudi troše manje nego što žele zato što je potrošnja
ograničena dohotkom
Copyright©2004 South-Western
BUDŽETSKO OGRANIČENJE: ŠTA POTROŠAČ MOŽE SEBI DA PRIUŠTI
• Budžetsko ograničenje pokazuje različite kombinacije dobara koje potrošač može sebi da priušti s obzirom na svoj dohodak i cene tih dobara.
• Primer: • Dohodak potrošača = 1000$• Cena soka = 2$• Cena sendviča = 10$
Copyright©2004 South-Western
Budžetsko ograničenje potrošača
Čaše soka
Brojsendviča
Izdaci na sok
Izdaci na sendviče
Ukupni izdaci
0 100 0 $ 1.000 $ 1.000 $
50 90 100 900 1.000
100 80 200 800 1.000
150 70 300 700 1.000
200 60 400 600 1.000
250 50 500 500 1.000
300 40 600 400 1.000
350 30 700 300 1.000
400 20 800 200 1.000
450 10 900 100 1.000
500 0 1.000 0 1.000
Copyright©2004 South-Western
BUDŽETSKO OGRANIČENJE: ŠTA POTROŠAČ MOŽE SEBI DA PRIUŠTI
Budžetsko ograničenje potrošača:
• Svaka tačka na liniji budžetskog ograničenja pokazuje potrošačevu kombinaciju ili izbor između dva dobra. • Na primer, u tački A, potrošač ne kupuje nijednu
čašu soka, ali zato može da kupi 100 sendviča. U tački B, potrošač ne kupuje nijedan sendvič, ali zato može da kupi 500 čaša soka.
SLIKA 1 Budžetsko ograničenje potrošača
Količinasendviča
Količina soka
0
Budžetskoograničenje potrošača
500B
100
A
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
BUDŽETSKO OGRANIČENJE: ŠTA POTROŠAČ MOŽE SEBI DA PRIUŠTI
Budžetsko ograničenje potrošača :
• Alternativno, potrošač može da kupi 50 sendviča i 250 čaša soka
SLIKA 1Budžetsko ograničenje potrošača
Količinasendviča
Količinasoka
0
Budžetskoograničenje potrošača
500B
250
50
C
100
A
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
BUDŽETSKO OGRANIČENJE: ŠTA POTROŠAČ MOŽE SEBI DA PRIUŠTI
• Nagib budžetskog ograničenja jednak je relativnoj ceni dva dobra – ceni jednog dobra u poređenju sa cenom drugog dobra.• Cena sendviča je 10$, a soka 2$ → relativna cena je
5 tj. 1 sendvič staje 5 sokova...
• Nagib budžetskog ograničenja meri stopu po kojoj se potrošač odriče jednog dobra da bi stekao drugo dobro, i obratno.
Copyright©2004 South-Western
PREFERENCIJE: ŠTA POTROŠAČ ŽELI
• Potrošačeve preferencije između različitih potrošačkih korpi mogu da se ilustruju krivama indiferencije.
Copyright©2004 South-Western
Predstavljanje preferencija krivama indiferencije
• Kriva indiferencije pokazuje potrošačke korpe koje potrošaču pružaju jednak stepen zadovoljstva
SLIKA 2 Preferencije potrošača
Količinasendviča
Količinasoka
0
Kriva indiferencije, I1
I2
C
B
A
D
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Predstavljanje preferencija krivama indiferencije• Preferencije potrošača:
• Potrošač je indiferentan u odnosu na kombinacije A, B i C, jer se sve one nalaze na istoj krivi.
• Marginalna stopa supstitucije (MSS):• Nagib u svakoj tački krive indiferencije zove se
marginalna (ili granična) stopa supstitucije
• To je stopa po kojoj je potrošač spreman da jedno dobro zameni drugim...
• ...ili, to je stopa koja pokazuje količinu jednog dobra koja je potrebna da bi potrošač nadoknadio smanjenje potrošnje za 1 jedinicu drugog dobra.
SLIKA 2 Preferencije potrošača
Količinasendviča
Količinasoka
0
Kriva indiferencijeI1
I21
MSS
C
B
A
D
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Četiri svojstva kriva indiferencije
• Više krive indiferencije preferiraju se u odnosu na one niže
• Krive indiferencije su opadajuće
• Krive indiferencije se ne seku
• Krive indiferencije su udubljene (konveksne su)
Copyright©2004 South-Western
Četiri svojstva kriva indiferencije
• Svojstvo 1: Više krive indiferencije preferiraju se u odnosu na one niže• Potrošači preferiraju veću količinu u odnosu na
manju količinu dobara. • Više krive indiferencije predstavljaju veće količine
dobara nego niže krive indiferencije.
SLIKA 2 Preferencije potrošača
Količinasendviča
Količinasoka
0
Kriva indiferencije I1
I2
C
B
A
D
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Četiri svojstva kriva indiferencije
• Svojstvo 2: Krive indiferencije su opadajuće Potrošač je spreman da se odrekne jednog dobra
samo ako mu to omogućuje veću potrošnju drugog dobra kako bi bio u istoj meri zadovoljan
Stoga, ako se smanji količina jednog dobra, količina drugog dobra mora da se poveća
Iz tog razloga, većina kriva indiferencije ima negativan nagib
SLIKA 2 Preferencije potrošača
Količinasendviča
Količinasoka
0
Kriva indiferencijeI1
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Četiri svojstva kriva indiferencije
• Svojstvo 3: Krive indiferencije se ne seku Tačka A i tačka B čine potrošača podjednako
zadovoljnim Tačka B i tačka C čine potrošača podjednako
zadovoljnim To znači da tačke A i C takođe moraju da čine
potrošača podjednako zadovoljnim Ali, u tački C postoji veća količina oba dobra.
SLIKA 3 Krive indiferencije se ne mogu seći
Količinasendviča
Količinasoka
0
C
A
B
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Četiri svojstva kriva indiferencije
• Svojstvo 4: Krive indiferencije su udubljene (konveksne su prema koordinatnom početku) • Ljudi su spremniji da se odreknu dobara kojih imaju
u izobilju, a manje spremni da se odreknu dobara kojih imaju samo u malim količinama
• Razlike u graničnim stopama supstitucije uzrokuju da krive indiferencije budu konveksne
SLIKA 4 Konveksne krive indiferencije
Količinasendviča
Količinasoka
0
Kriva indiferencije
8
3
A
3
7
B
1
MSS = 6
1MSS = 14
6
14
2
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Dva ekstremna primera kriva indiferencije
• Savršeni supstituti
• Savršeni komplementi
Copyright©2004 South-Western
Dva ekstremna primera kriva indiferencije
• Savršeni supstituti• Dva dobra čije su krive indiferencije prave linije su
savršeni supstituti. • Tada je marginalna stopa supstitucije konstantna.
SLIKA 5Savršeni supstituti i savršeni komplementi
Dvodinarke 0
Jednodinarke
(a) Savršeni supstituti
I1 I2 I3
3
6
2
4
1
2
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Dva ekstremna primera kriva indiferencije
• Savršeni komplementi• Dva dobra sa pravougaonim krivama indiferencije
su savršeni komplementi.
SLIKA 5 Savršeni supstituti i savršeni komplementi
Desna cipela0
Leva
cipela
(b) Savršeni komplementi
I1
I2
7
7
5
5
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
OPTIMIZACIJA: ŠTA POTROŠAČ BIRA
• Potrošač bi želeo da dobije kombinaciju dobara koja se nalazi na najvišoj mogućoj krivi indiferencije.
• Međutim, potrošač ima ograničena sredstva koja mu stoje na raspolaganju, što znači da mora da se nađe na ili ispod svog budžetskog ograničenja
Copyright©2004 South-Western
Optimalni izbori potrošača
• Kombinacija krive indiferencije i budžetskog ograničenja određuje optimalan izbor potrošača
• Potrošačev optimum nalazi se u tački u kojoj je najviša kriva indiferencije tangenta budžetskom ograničenju. Šta to znači?
• Pri optimumu nagib krive indiferencije jednak je nagibu budžetskog ograničenja.
• Nagib krive indiferencije je MSS, a budžetskog ograničenja je relativna cena.
Copyright©2004 South-Western
Optimalni izbori potrošača
• Potrošač bira potrošnju dva dobra pri kojoj je marginalna stopa supstitucije jednaka relativnoj ceni.
• Relativna cena je stopa po kojoj je tržište spremno da zameni jedno dobro za drugo.
• MSS je stopa po kojoj je potrošač spreman da zameni jedno dobro za drugo.
Copyright©2004 South-Western
Optimalni izbori potrošača
• Potrošačev optimum je postignut kada je vrednost koju dobrima pripisuje potrošač (izražena marginalnom stopom supstitucije) jednaka vrednosti koju dobrima pripisuje tržište (izražena je relativnom cenom).
SLIKA 6 Potrošačev optimum
Količinasendviča
Količinasoka
0
Budžetsko ograničenje
I1I2
I3
Optimum
AB
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Kako promene dohotka utiču na izbor potrošača
• Povećanje dohotka rezultira paralelnim pomeranjem budžetskog ograničenja udesno.
• Potrošač je u mogućnosti da odabere bolju kombinaciju dobara koja se nalazi na višoj krivi indiferencije.
SLIKA 7 Povećanje dohotka
Količinasendivča
Količinasoka
0
I1
I2
2. . . . Povećava se potrošnja sendviča. . .
3. i potrošnja soka...
Prvobitnobudžetsko ograničenjet
1. Povećanje dohotka pomera budžetsko ograničenje udesno...
Prvobitnioptimum
Novi optimum
Copyright©2004 South-Western
Novo budžetsko ograničenje
Copyright©2004 South-Western
Kako promene dohotka utiču na izbor potrošača
Normalna i inferiorna dobra:• Ako potrošač kupuje veću količinu dobra kad
njegov dohodak raste takvo dobro se naziva normalno dobro.
• Ako potrošač kupuje manju količinu dobra kad njegov dohodak raste takvo dobro se naziva inferiorno dobro.
SLIKA 8 Inferiorno dobro
Količinasendviča
Količina
soka
0
Prvobitnobudžetskoograničenje
Novo budžetsko ograničenje
I1 I2
1. Kada povećanje dohotka pomeri
budžetsko ograničenje udesno. . .
3. … a ako potrošnjasoka opadasokpostajeinferiornodobro...
2. . . . a potrošnja sendviča raste, sendvič postaje normalno dobro . . .
Prvobitnioptimum
Novi optimum
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Kako promene dohotka utiču na izbor potrošača
• Smanjenje cene bilo kog dobra uzrokuje pomeranje budžetskog ograničenja na spoljašnju stranu (udesno) i menja nagib budžetskog ograničenja
SLIKA 9 Promena cene
Količinasendviča
Količina
soka
0
1,000 D
500 B
100
A
I1I2
Prvobitni optimum
Novo budžetsko ograničenje
Prvobitnobudžetskoograničenje
1. Smanjenje cene soka rotirabudžetsko ograničenje ka spoljašnjosti
3. i povećavase potrošnjasoka...
2. . . . smanjuje se potrošnja sendviča . . .
Novi optimum
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
Dohodni i supstitucioni efekti
• Promena cene dobra ima dva efekta na potrošnju:
• Dohodni efekat
• Supstitucioni efekat
Copyright©2004 South-Western
Dohodni i supstitucioni efekti
• Dohodni efekat• Dohodni efekat je promena potrošnje koja nastaje
kada promena cene pomera potrošača na višu ili nižu krivu indiferencije
• Supstitucioni efekat• Supstitucioni efekat je promena potrošnje koja
nastaje kada promena cene pomera potrošača duž date krive indiferencije do tačke sa novom marginalnom stopom supstitucije
Copyright©2004 South-Western
Dohodni i supstitucioni efekti
• Promena cene: supstitucioni efekat• Promena cene najpre uzrokuje pomeranje potrošača
sa jedne na drugu tačku duž iste krive• Ilustracija: pomeranje iz tačke A u tačku B
• Promena cene: dohodni efekat • Nakon pomeranja sa jedne na drugu tačku na istoj
krivi, potrošač će se pomeriti na novu krivu indiferencije.
• Ilustracuja: pomeranje iz tačke B u tačku C
Slika 10. Dohodni i supstitucioni efekti
Količinasendviča
Količinasoka
0
I1
I2A
Prvobitni optimum
Novo budžetsko ograničenje
Prvobitnobudžetskoograničenje
Supstitucioniefekat
Supstitucioni efekat
Dohodniefekat
Dohodni efekat
B
C Novi optimum
Copyright©2004 South-Western
TABELA 1 Supstitucioni i dohodni efekti kada opada cena soka
Copyright©2004 South-Western
Dobro Dohodni efekat Supstitucioni efekat Ukupni efekat
Sok Potrošač je bogatiji, pa kupuje više soka
Sok je relativno jeftiniji, pa potrošač kupuje više soka.
Supstitucioni efekat i dohodni efekat deluju u istom smeru, pa potrošač kupuje više soka.
Sendvič Potrošač je bogatiji, pa kupuje više sendviča.
Sendvič je relativno skuplji, pa potrošač kupuje manje sendviča
Supstitucioni i dohodni efekti deluju u suprotnim smerovima, pa ukupni efekat na potrošnju sendviča nije jasan.
Copyright©2004 South-Western
Izvođenje krive tražnje
• Krivu tražnje potrošača možemo shvatiti kao pregled optimalnih odluka koje nastaju iz: • njegovog budžetskog ograničenja i • njegovih kriva indiferencije.
SLIKA 11 Izvođenje krive tražnje
Količinasendviča
0
Tražnja
(a) Potrošačev optimum ’
Količinasoka
0
Cena
soka
(b) Kriva tražnje za sokom
Količinasoka
250
$2A
750
$1B
I1
I2
Novo budžetsko ograničenje (cena soka = 1$)
Prvobitno budžetsko ograničenje (cena soka = 2$)
750 B
250A
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
TRI PRIMENE
• Da li su sve krive tražnje opadajuće? • Ponekad se može desiti da su krive tražnje rastuće
• To se dešava kada potrošači kupuju više nekog dobra kada njegova cena raste.
• Gifenovo dobro• Dobro koje krši zakon tražnje ekonomisti nazivaju Gifenovo
dobro
• Gifenovo dobro je ono dobro čiji rast cene izaziva porast tražene količine
• Dohodni efekat je jači od supstitucionog efekta
• Krive tražnje za takvim dobrima imaju pozitivan nagib
SLIKA 12. Gifenovo dobro
Količinamesa
Količinakrompira
0
I2I1
Prvobitno budžetsko ograničenje
Novo budžetskoograničenje
D
A
B
2. . . . što povećavapotrošnjukrompriaako je krompirGifenovodobro ...
Optimum sa niskom cenom krompira
Optimum sa visokomcenom krompira
E
C1. Rast cene krompira rotira budžetsko ograničenje ulevo...
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
TRI PRIMENE
• Kako porast nadnice utiče na ponudu rada? • Ako je supstitucioni efekat veći od dohodnog efekta
radnik je spreman da radi više • Ako je dohodni efekat veći od supstitucionog efekta
radnik će raditi manje.
SLIKA 13 Odluka o radu i dokolici
Sati dokolice0
Potrošnja
$5,000
100
I3
I2
I1
Optimum
2,000
60
Copyright©2004 South-Western
SLIKA 14 Porast nadnice
Sati dokolice0
Potrošnja
(a) Za osobu sa ovakvim preferencijama . . .
Ponuđeni sati rada0
Nadnica
. . . Kriva ponude rada je rastuća.
I1
I2BC2
BC1
2. . . . sati dokolice se smanjuju . . . 3. . . ..a sati rada se povećavaju
1. Kada se nadnica povećava . . .
Ponudarada
Copyright©2004 South-Western
SLIKA 14 Porast nadnice
Sati doklice0
Potrošnja
(b) Za osobu sa ovakvim preferencijama. . ...
Ponuđeni sati rada0
Nadnica
. . . Kriva ponude rada je opadajuća
I1
I2
BC2
BC1
1. Kad nadnica raste . . .
2. . . . sati dokolice se povećavaju . . . 3. . . . a sati rada se smanjuju.
Ponuda rada
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
TRI PRIMENE
• Kako porast kamatne stope utiče na štednju domaćinstava?• Ako je supstitucioni efekat veći od dohodnog efekta
domaćinstva više štede• Ako je dohodni efekat veći od supstitucionog efekta
domaćinstva manje štede
SLIKA 15 Odluka o potrošnji i štednji
Potrošnja u mladosti
0
Potrošnja u starosti
$110,000
100,000
I3
I2
I1
Budžetskoograničenje
55,000
$50,000
Optimum
Copyright©2004 South-Western
SLIKA 16 Porast kamatne stope
0
(a) Viša kamatna stopa povećava ušteđevinu (b) Viša kamatna stopa smanjuje ušteđevinu
Potrošnjau starosti
I1
I2
BC1
BC2
0
I1 I2
BC1
BC2
Potrošnja u starosti
Potrošnja u mladosti
1. Viša kamatna stopa rotira budžetsko ograničenje udesno...
1. Viša kamatna stopa rotira budžetsko ograničenje udesno. . .
2. . . . što rezultira nižom potrošnjom u mladosti a time i većom štednjom...
2. . . . što rezultira višompotrošnjom u mladosti a time i manjom štednjom
Potrošnja u mladosti
Copyright©2004 South-Western
Copyright©2004 South-Western
TRI PRIMENE
• Dakle, rast kamatne stope može ili da ohrabri ili da destimuliše štednju.
• Važan problem ekonomske politike; na primer, da li više ili manje oporezovati dohodak od kapitala...
Copyright©2004 South-Western
REZIME
• Budžetsko ograničenje potrošača pokazuje moguće kombinacije različitih dobara koje on može da kupi za svoj dohodak po postojećim cenama dobara.
• Nagib budžetskog ograničenja jednak je relativnoj ceni dobara.
• Krive indiferencije potrošača predstavljaju njegove preferencije.
Copyright©2004 South-Western
REZIME
• Tačke na višim krivama indiferencije preferiraju se u odnosu na tačke na nižim krivama indiferencije.
• Nagib krive indiferencije u bilo kojoj tački predstavlja potrošačevu marginalnu stopu supstitucije
• Potrošač postiže optimum tako što bira tačku na svom budžetskom ograničenju koja leži na najvišoj krivi indiferencije.
Copyright©2004 South-Western
REZIME
• Kada cena dobra padne, uticaj tog događaja na izbor potrošača može da se razloži na dohodni efekat i supstitucioni efekat.
• Dohodni efekat predstavlja promenu potrošnje koja nastaje zato što potrošač biva bogatiji usled pada cene.
• Dohodni efekat ogleda se u pomeranju sa niže na višu krivu indiferencije.
Copyright©2004 South-Western
REZIME
Supstitucioni efekat predstavlja promenu potrošnje koja nastaje zato što promena cene podstiče veću potrošnju dobra koje je postalo relativno jeftinije.
Supstitucioni efekat se ogleda u kretanju duž krive indiferencije do tačke sa drugim nagibom.
Copyright©2004 South-Western
REZIME
Teorija izbora potrošača može da objasni: zašto krive tražnje potencijalno mogu da budu
rastuće zašto više nadnice mogu da smanje ili povećaju
ponuđenu količinu rada zašto više kamatne stope mogu da smanje ili
povećaju štednju.