tematska cjelina - unizd.hr · 7.4.2011. 2 ciljevi nastavne cjeline objasniti što podrazumijevamo...

7.4.2011.

1

TEMATSKA CJELINATEMATSKA CJELINA

Telekomunikacije i ra čunalne mrežeTelekomunikacije i ra čunalne mreže

Definicije; Topologije; Oprema; Protokoli; Internet Definicije; Topologije; Oprema; Protokoli; Internet

Ciljevi nastavne cjelineCiljevi nastavne cjeline

� Definirati pojam komunikacijske mreže� Navesti osnovne podjele komunikacijskih mreža� Objasniti što je komunikacija i kako se odvija� Studente upoznati s osnovnim telekomunikacijskim mrežama i

komponentama tih mreža� Dati pregled osnova računalnih mreža� Definicija

� Podjele

� Klijentsko poslužiteljska arhitektura

� Protokoli

� Topologije

7.4.2011.

2

Ciljevi nastavne cjelineCiljevi nastavne cjeline

� Objasniti što podrazumijevamo pod pojmom Interneta� Ukratko prikazati povijesni tijek razvoja Interneta� Objasniti dva osnovna protokola na kojima se temelji Internet� Pojasniti razliku između brojčanih i simboličkih adresa� Navesti osnovne Internet servise i njihove osobitosti� Ukazati na važnost Interenta u e – poslovanju� Definirati i objasniti pojmove intranet i ekstranet� Studente upozoriti na prednosti i nedostatke bežičnih mreža

Vrste komunikacijskih mrežaVrste komunikacijskih mreža

� Komunikacijske mreže mogu se razvrstati po različitim kriterijima:

� Prema vrsti informacija

� Prema rasprostranjenosti

� Prema namjeni mreža

� Prema vrsti medija kojim se komunicira

� Itd.

7.4.2011.

3

Prema vrsti informacijaPrema vrsti informacija

� Mreže prema vrsti informacija dijelimo na:

� Mreže za govornu komunikaciju

� Mreže za podatkovnu komunikaciju

� Danas se teži integraciji više vrsta informacija � govora i podataka

Prema rasprostranjenostiPrema rasprostranjenosti

� Prema rasporostranjenosti mreže dijelimo na:

� Lokalne mreže (eng. Local Area Networks – LAN) – najčešće ograničene na jednu zgradu ili dio zgrade

� Mreže širokog područja (eng. Wide Area Networks – WAN) –pokrivaju veća zemljopisna područja

7.4.2011.

4

Prema namjeniPrema namjeni

� Mreže prema namjeni mogu biti:

� Privatne � pristup imaju samo ograničene grupe korisnika ilipojedinci

�Akademske (studenti, znanstvenici), poslovne (npr. zaposlenicibanke), mreže sustava (npr. zaposlenici na održavanju inadgledanju sustava za opskrbu električnom energijom), itd.

� Javne � dostupne svim korisnicima pod odgovarajućimugovornim uvjetim korištenja koji se sklapaju između korisnika imrežnih operatera

Prema vrsti medija kojim se komuniciraPrema vrsti medija kojim se komunicira

� Općenito prema vrsti medija kojim se komunicira mreže dijelimo na:

� Žičane (informacije se prenose žičanim medijem)

�Twisted – pair wire (telefonske žice – telefonska parica)

�Koaksijalni kablovi

�UTP kablovi

�Optički kablovi

� Bežične (Wireless)

�Podaci se prenose zrakom elektromagnetskim valovima različitih frekvencija

7.4.2011.

5

KomunikacijaKomunikacija

� Izmjena informacija i podataka između najmanje dvaju sudionika

Komunikacijski kanal

KomunikacijaKomunikacija

� Dva su osnovna načina izmjene informacija i podataka:

� Komutacijom kanala (pogodno za kontinuirani prijenosinformacija i podataka u realnom vremenu – razgovor)

�Telefonska mreža

� Komutacijom paketa (dijeljenjem podataka i informacija u paketepostiže se bolje iskorištavanje komunikacijskih kapaciteta –prijenosni put zauzet je samo za vrijeme prolaska paketa)

� Internet

7.4.2011.

6

Telekomunikacijske mrežeTelekomunikacijske mreže

� Podrazumijevamo bilo koji sustav u kojem se poruke prenosenekim medijem od pošiljetelja do primatelja� Telekomunikacijske mreže:� Internet – o njemu malo kasnije

� Fiksna telefonska javna mreža�Digitalizacijom se nudi veća brzina i kvaliteta prijenosa� Integrirano rješenje prijenosa razgovora i paketa (telefonski

razgovor i pristup Internetu preko telefonske parice bez nekihposebnih zahvata)

� Globalni sustav mobilnih komunikacija (GSM)�Područje se pokriva ćelijama (radijski signal osiguran na određenom

području)– Frekvencije 900MHz i 1800 MHz– Frekvencijski pojas je ograničen i posebno se naplaćuje� koncesije

Telekomunikacijske mrežeTelekomunikacijske mreže

� Globalni sustav mobilnih komunikacija (GSM - nastavak)�Najvažnije usluge� SMS (Short Message Service)� WAP (Wireless Application Protocol) – vrlo ograničen pristup Internetu

�Nove generacije mobilnih komunikacija� GPRS (General Packet Radio Service) � uspostavalja se direktna veza s

Internetom pri čemu se ne koristi radijski govorni kanal već se u bazne staniceugrađuje paketska kontrolna jedinica

– Paketi se uzimaju ili umeću u radijski kanal, a komunikacija seprema Internetu vrši preko IP protokola

� UMTS (Universal Mobile Telecommunication System) � radi u frekvencijskompodručju od 1900 – 2100MHz

– Omogućuje multimedijske komunikacije i veliku brzinu pristupuInterentu

– Predviđeno povezivanje fiksnih i mobilnih mreža

7.4.2011.

7

Komponente telekomunikacijskih mrežaKomponente telekomunikacijskih mreža

� Terminali: bilo koji ulazno / izlazni uređaj koji koristi mrežu za predaju ili prijem podataka� Telekomunikacijski procesori: uređaji koji podržavaju prijem i

transmisiju podataka� Telekomunikacijski kanal: medij preko kojeg se podaci

prenose � Računala: svih tipova i veličina� Telekomunikacijski upravljački software: programi koji

upravljaju i nadziru sve aktivnosti u telekomunikacijskoj mreži

Model telekomunikacijske mrežeModel telekomunikacijske mreže

7.4.2011.

8

Računalne mrežeRačunalne mreže

� Računalna mreža predstavlja grupu računala međusobnopovezanih nekim medijem, a koji se mogu nalaziti u bližoj ilidaljoj lokaciji� S.A.Tanebaum (1988.) je istaknuo da se računalne mreže

dizajniraju na visoko strukturiran način� Većinom se organiziraju slojevito � broj, naziv, sadržaj i funkcija

svake razine razlikuje se od mreže do mreže


� Svaki sudionik u mreži predstavlja jedan čvor mreže (eng. node )

� Svi podaci koji se prenose od jednog do drugog čvora moraju proći prijenosnim kanalom

� Svojstva prijenosnog kanala uvelike određuju brzinu prijenosa podataka � propusnost kanala

Računalne mreže predstavljaju sklopovsko programsku cjelinu u kojojse podaci prenose preko odre đenog komunikacijskog kanala odjednog do drugog čvora mreže.

7.4.2011.

9


� Danas se računala najčešće umrežavaju primjenom UTP kablova (Unshielded Twisted Pair Connector)

Slika br. 1 – UTP kabel


� Optički kablovi (svjetlovodi – eng. optical fibre)

� Koriste se sve više za umrežavanje zbog veće brzine prijenosa podataka

� Svjetlosni signali kao nositelji podataka

� Neosjetljivi na elektromagnetske smetnje iz okoline; onemogućeno “prisluškivanje”

� Nedostatak � visoka cijena (potrebno je obaviti pretvorbu signala iz električnog oblika u svjetlosni)� Imamo posebne pretvornika na predajnoj i prijemnoj strani

7.4.2011.

10


� Osnovni razlozi spajanja računala u mreže:� Jednostavan pristup dijeljenim sadržajima (podacima)

� Podaci se jednostavno i brzo mogu razmjenjivati među korisnicima

� Dijeljenje skupocjene opreme na veći broj korisnika (npr. laserski printer u boji)

� Raspodijeljena obrada podataka

� Zabava (mrežne igre)


� Optičko vlakno sastoji se od niza tankih staklenih vlakana zatvorenih u zaštitnu ovojnicu� Danas su u primjeni i bežične mreže – problem sigurnost� Mreže koje će komunikaciju obavljati preko satelita (danas već

postoje primjeri) � jamčit će veliku brzinu prijenosa podataka (na razini Gbita/s ili čak Tbita/s)

Slika br. 2 – optičko vlakno

7.4.2011.

11


� Računalne mreže se mogu podijeliti s obzirom na:� Zauzeće geografskog prostora

� Kriterij vlasništva nad mrežom

� Kriterij tehnike prijenosa


� Podjela s obzirom na kriterij zauzeća geografskog prostora:� Lokalne mreže (LAN – Local Area Network ) – mreže koje su

ograničene na malo područje � npr. dvije susjedne poslovne zgrade

� Globalne mreže (WAN – Wide Area Network ) – mreže koje pokrivaju veće geografsko područje � npr. poslovne zgrade banke u dvije države (sastoji se od većeg broja LAN – a)

7.4.2011.

12

Wide Area Network (WAN)Wide Area Network (WAN)

Izvor: Cisco Systems Inc.

Local Area Network (LAN)Local Area Network (LAN)

7.4.2011.

13


� Da bi se računala uopće mogla umrežiti trebaju imati:� Mrežnu karticu

� Switch ili HUB

� Prijenosni medij – najčešće UTP

� Skup protokola koji definiraju način prijenosa podataka kroz mrežu


� Kako se WAN sastoje od većeg broja lokalnih mreža to ćemo samo detaljnije govoriti o LAN mrežama� Takve mreže mogu biti:� Klijentsko / serverske (može biti veći broj servera)

� Peer to peer mreže (sva računala su ravnopravna)

� Peer to peer mreže se ne preporučuju – jedino kad imate umrežiti manji broj računala (do 20)

7.4.2011.

14

PeerPeer--toto--peer peer mrežemreže

� Mreže u kojima ne postoje serveri, nego su sva računala povezana po principu ravnopravnosti� Svaki čvor u mreži (jedno računalo) predstavlja istovremeno i

klijenta i server� Ove mreže se koriste i pri uspostavi Internet telefonije� Uobičajeno se koriste pri dijeljenju datoteka (eMule,

BearShare, Shareaza, LimeWire itd.)� Ove mreže se koriste i pri uspostavi Internet telefonije

PeerPeer--toto--Peer Peer mrežemreže

7.4.2011.

15

Klijentsko Klijentsko –– poslužiteljska arhitekturaposlužiteljska arhitektura

� Ova tehnologija se zasniva na principu:

� Uslugu dobiva samo onaj tko je i zatraži

� Uslužno računalo naziva se SERVER ili poslužitelj

� Računalo koje prima uslugu naziva se klijent

� Analogija sa službom informacija

� Korisnik telefonski postavlja upit službi informacija koja potomdaje odgovor


zahtjev

informacija

Slika br. 3 klijentsko poslužiteljska arhitektura

Ja sam klijent i

postavljam zahtjev

Ja sam SERVER i

dajem informacij

e

7.4.2011.

16


� Server ili poslužitelj je računalo na kojem se čuvaju podaci� Zadatak servera je dati na korištenje podatke, usluge i neke

uređaje svim registriranim klijentima� “Brine” i o sigurnosti, te nadzire rad svih klijenata� Server je računalo koje je najčešće hardverski moćnije od

klijenata


� Klijent je računalo koje omogućuje pristupanje podacima i uslugama koje pruža server� Klijenti mogu i međusobno razmjenjivati podatke posredstvom

poslužitelja� Na Internetu ima na milijune servera� Kada pristupate pojedinom sadržaju na Internetu serveri

pružaju te sadržaje često se nalaze u različitim državama svijeta

7.4.2011.

17


� Često postoji veći broj servera u LAN – u

� Server za autorizaciju korisnika

� Datotečni server

� E – mail server

�Web server

� Backup server

� Itd.


7.4.2011.

18


� Tehnologije umrežavanja � danas dominira Ethernet tehnologija � Ethernet je standard koji omogućava da dvije ili više stanica

na mreži dijele isti prijenosni medij� Stanice su računala, a prijenosni medij je najčešće UTP kabel� Razumljivija definicija Etherneta � komunikacijski protokoli i

shema kabliranja


� TCP / IP je dio Ethernet standarda

� Ethernet kao shema kabliranja � topologije mreža

� Tri tipa:� Sabirnica (Bus)� Prsten (Ring)� Zvijezda (Star)

PROTOKOL je skup pravila i konvencija za komunikaciju me đuuređajima.

7.4.2011.

19


� Računala u stvarnosti nisu kod sabirničke topologije poredana u liniji

� Sav promet se odvija na jednoj liniji

� Kad nastupi prekid u jednoj točki cijela mreža prestaje funkcionirati � nedostatak

Slika br. 3 – BUS topologija


� Paket informacija kruži mrežom dok ne dođe do odredišnog računala

� Za to vrijeme sva ostala računala moraju “šutjeti” �nedostatak

� Danas se više ne koriste

Slika br. 4 . RING topologija

7.4.2011.

20


� Umjesto HUB – a danas se koriste SWITCH – evi

� Danas se ova topologija najviše primjenjuje u praksi

� Preko HUB – a ili SWITCH – a ostvaruje se fizička veza među računalima

Slika br. 5 – Star topologija


� SWITCH – evi su “pametniji” od HUB – ova

� Bolje se nose s opterećenjem u mreži

� HUB – predstavlja spoj svih mrežnih kabela koji se spajaju na njega i tvori jedan zajednički medij � kada sva računala pošalju pakete, nastaju sudari koje HUB ne može razriješiti

� SWITCH će kao što mu i ime kaže interno prespojiti veze među računalima i time prividno stvoriti nezavisne veze među njima (između računala koje šalje podatke i računala koje ih prima)

7.4.2011.

21


� Switch broj sudara (collisions ) u Ethernet mreži svodi na minimum� Usmjerivač ili Router služi kada želite spojiti mreže različitih

karakteristika (različitih protokola – različiti OS)� Preko routera se LAN spaja na Internet� Routeri danas služe i kao Firewalls (Vatrozoidi) – štite mrežu

od neželjenih paketa


Slika br. 6 - HUB

7.4.2011.

22



Slika br. 7 – Router

7.4.2011.

23

INTERNETINTERNET

� Internet – slikovito se može predstaviti kao paukova mreža koja povezuje računala diljem cijelog svijeta. Sva računala su povezana telefonskim linijama, optičkim kabelima, mrežnim kabelima ili bežično

Slika br. 1 – slikoviti prikaz interneta

INTERNETINTERNET

� Internet je globalno javno dobro � ne pripada nikome i na njega nitko ne polaže pravo.

� Cjelokupni se Internet prostor u fizičkom i informacijskom smislu naziva cyberspace.

� Upotreba samog interneta se ne naplaćuje.

� Korisnik ima troškove nabave opreme i trošak uspostave komunikacijske veze.

� Organizacije koje pružaju usluge priključenja korisnika na internet nazivaju se ISP – ovi (eng. Internet Service Provider)

7.4.2011.

24

POVIJEST INTERNETAPOVIJEST INTERNETA

� U SAD – u 1958. godine se osniva institucija za napredno istraživanje ARPA (eng. Advanced Research Projects Agency).

� Zadatak ove organizacije je među ostalim bio izgradnja računalne mreže koja bi mogla nesmetano funkcionirati i kad bi njen veći dio bio uništen (npr. napadom atomskim oružjem).

� Istraživanje je počelo 1968. godine, a već je 1969. godine rezultiralo puštanjem u rad probne mreže ARPANET kojom si bila povezana 4 sveučilišta u SAD – u.

� Ta mreža se smatra pretečom današnjeg Interneta


� Kratki pregled daljnjeg razvoja interneta:� 1971. godine – u ARPANET je povezano 23 računala prvenstveno za

vojne svrhe� 1987. godine – ARPANET je polako prerastao u Internet koji je

povezivao oko deset tisuća računala mnogih akademskih institucija � prestaje biti vojna mreža� 1989. godina – 100 000 računala povezano; internet postaje svjetska

mreža� 1991. godine – 33 zemlje s 700 000 računala� 1992. godine – 49 zemalja s 1 200 000 računala� 1993. godine – Bijela Kuća i Ujedinjeni narodi dostupni su preko

interneta; pojava prvih komercijalnih oglašivača; 59 zemalja s 2 000 000 računala

7.4.2011.

25


� 1994. godine – 75 zemalja s 3 500 000 računala; popularizacija Interneta zahvljujući pojavi WWW usluge

� 1996. godine – 50 000 računalnih mreža s oko 6 000 000 računala; internetom se služi oko četrdeset milijuna ljudi

� 2007. godine – život bez interneta postaje nezamisliv; njime se koristi oko milijarda ljudi u skoro svim zemljama svijeta

INTERNETINTERNET

INTERNET JE PLIMNI VAL. ON ĆEOTPLAVITI RAČUNALNU I DRUGEINDUSTRIJE, A POTOPITI ONE KOJINE NAUČE PLIVATI NA NJEGOVIMVALOVIMA!

Bill Gates

7.4.2011.

26

CARNetCARNet

� Hrvatska akademska mreža (Croatian Academic Research Network)� Projekt pokrenut 1991. godine (ministarstvo znanosti)� Zadatak je bio izgradnje infrastrukture koja bi omogućila

povezivanje lokalnih mreža u Hrvatskoj sa svijetom� 1993. CARNet povezan sa svijetom

CARNetCARNet

� Omogućava pristup Internetu svim obrazovnim i istraživačkim ustanovama u Hrvatskoj� CARNet ne naplaćuje svoje usluge tim ustanovama

7.4.2011.

27

Priklju čivanje na InternetPriklju čivanje na Internet

� Promatrat ćemo isključivo povezivanje preko računala� Uključenje se može izvršiti na nekoliko načina:� Modemom (danas rijetkost – male brzine)

� ISDN uređajem (isto rijetkost)

� ADSL modemom – najčešće danas

� Iz lokalne mreže

� Postoji i čitav niz drugih načina priključenja na Internet, ali ih nećemo navoditi

DSL DSL -- ADSLADSL

� DSL (Digital Subscriber Line) – digitalna pretplatnička linija � Tehnologija koja omogućuje znatno veće brzine pristupa

podacima nego klasičnim modemom ili ISDN uređajem� Najznačajniji predstavnik novijeg datuma je ADSL

(Asynchronous DSL – asinkroni DSL)� Brzina i cijena aduti ADSL - a

7.4.2011.

28

DSL DSL -- ADSLADSL

� Osnovna prednost ADSL – a je što koristi običnu telefonsku paricu za prijenos podataka

� Istovremeno je moguće obavljati telefonski razgovor i “surfati” Internetom

� Razlog leži u činjenici da ADSL koristi frekvencijski opseg iznad 4kHz, pa taj opseg ostaje slobodan za telefonske razgovore

� Da ne bi dolazilo do interferencije među frekvencijskim pojasevima na oba kraja telefonske linije ugrađuju se razdjelnici (eng. splitters)

DSL DSL -- ADSLADSL

Slika br. 2 – frekvencijski pojasevi ADSL – a

7.4.2011.

29

Internet pregledniciInternet preglednici

� Spajanje ADSL modem i razdjelnika vrši ISP � Kada ste “sve riješili” s ISP koji nudi ADSL uslugu preostaje

vam još da izaberete koje programe ćete koristiti za “rad” s Internetom � tzv. preglednike (eng. Browsers)� Internet Explorer � Mozilla Firefox� Opera� Itd.

Internet pregledniciInternet preglednici

� Koji Browser ćete koristit ovisi samo o vama

Logo IE 7

Logo Mozilla Firefox

Logo Opere

7.4.2011.

30

ProtokoliProtokoli

� Kao što se pri vožnji automobilom pridržavate nekih pravila potrebno je na sličan način regulirati kretanje podataka Internetom� Upravo za to nam služe protokoli� Protokoli su standardizirani i primjenjuju se u cijelom svijetu� Najvažniji su:� TCP (Transmission Control Protocol)� IP (Internet Protocol)

ProtokoliProtokoli

� S ova dva protokola smo se već susreli, ali nije zgorega da ponovimo:

� TCP (Transmission Control Protocol) – vodi brigu da se podaci

prilikom prijenosa ne izgube

� IP (Internet Protocol) – pronalazi put od jednog računala do

drugog

7.4.2011.

31

ProtokoliProtokoli

Moja IP adresa je 192.168.0.27

Moja IP adresa je 213.191.132.74

Ime mi je IP protokol i

pronalazim put od jednog računala do drugog na NET - u

ProtokoliProtokoli

Ja sam paket

podataka

I ja sam paket podataka

A što drugo nego paket podataka

Svi paketi su stigli

zahvaljujući TCP

protokolu

7.4.2011.

32

ProtokoliProtokoli

� Ova dva protokola djeluju zajedno – “ne mogu jedan bez drugog”

ProtokoliProtokoli

� Podatak koji se šalje dijeli se u manje cjeline – pakete� Svaki paket pored toga što nosi samo dio cijelog podatka

sadrži i:� Adresu pošiljatelja

� Adresu primatelja

� Svoj redni broj

� Svaki paket traži najmanje opterećen put do cilja

7.4.2011.

33

ProtokoliProtokoli

� U konačnici paket se sastoji od tri dijela:� Zaglavlja� Informacijskog dijela� Začelja

� Zaglavlje (header) sadrži adresu primatelja poruke

� Informacijski dio paketa predstavlja odabrani dio izvorne poruke

� Začelje (flag) sadrži adresu pošiljatelja poruke, redni broj paketa u nizu, paritetni bit (kontrola) i još neke upravljačke informacije

ProtokoliProtokoli

� Tek kada svi podaci stignu na cilj spajaju se u cjelinu� Što je manja zagušenost putova kojim paketi putuju to će brži

stići na odredišnu lokaciju� Osnova funkcioniranja današnjeg Interneta zasniva se na

klijentsko – poslužiteljskoj arhitekturi � omogućava smanjenje zakrčenosti prijenosnih putova

7.4.2011.

34

IP adreseIP adrese

� Protokoli osiguravaju da se podaci ne izgube i da svi stignu od pošiljatelja do primatelja� Primjerice pristupamo podacima koji se nalaze na serveru u

Brazilu� Kako pronaći to računalo?� Računala se pronalaze preko IP adresa� Svako računalo ima jedinstvenu IP adresu na Internetu � ne

postoje dva s istom adresom

IP adreseIP adrese

� IP adresa je 32 bitni broj� IP adrese mogu biti:� Stalne (imaju ih serveri)

� Privremene (imaju ih klijenti)

� Privremena adresa se dobiva u trenutku spajanja na Internet� Svaki put je drugačija � dinamička adresa� Kada se računalo odspoji s Interneta ta adresa postaje

slobodna za novog klijenta

7.4.2011.

35

IP adreseIP adrese

� IP adresu od 32 bita moguće je podijeliti u 4 dijela s po 8 bitova� Potom se svaka 8 – bitna cjelina pretvara u dekadsku

vrijednost� Primjer: 11000100000111011001111011001011

Pretvoreno u dekadske vrijednosti imamo196.29.158.203

IP adreseIP adrese

� Dobili smo nešto što razumijemo, ali nam je teško za pamćenje� Iz tog razloga umjesto brojčanih IP adresa koriste se

simboli čke adrese� Tako bi umjesto:

196.29.158.203Imali

carnet.hr(ovo nije stvarna adresa CARNeta, nego je uzeta samo za ilustraciju)

7.4.2011.

36

Simboli čke adreseSimboli čke adrese

� Primjeri simboličkih adresa:� www.unizd.hr

� www.net.hr

� www.google.com

� web.mit.edu

� www.acm.org

� www � prefiks koji označava servis koji se koristi (ovo je najčešći, ali ne i jedini)


� Simboličke adrese se mogu podijeliti na više dijelova po sljedećemprincipu:

ime_servisa + ime servera + ime_domene + ime root domene

� Ime servisa – kao što je već rečeno može biti www, a često je i ftp

� Ime servera – nije obavezno (dodjeljuje ga administrator tog serverai često označava radno mjesto ili servis koji server pruža)

� Ime domene – ime institucije ili kompanije (najčešće) � potrebno jeregistrirati kod ovlaštene državne institucije (CARNet) � mogućepreko posrednika (web hosting providers)

7.4.2011.

37


� Web hosting provider vam naplaćuje uslugu hostanja vašedomene na njihovom serveru

� Plaćanje se uglavnom vrši godišnje i to po veličinirezerviranog (zakupljenog) Web prostora

� Root ili glavna domena je fiksna i ona je određenameđunarodnim standardima (određena profilom ustanove ilitvrtke s obzirom na primarnu djelatnost ili državom u kojoj jeustanova / tvrtka registrirana)


� .com komercijalne tvrtke� .edu obrazovne ustanove� .gov državne ustanove� .mil vojne institucije� .net organizacije mrežnih djelatnosti� .org neprofitne organizacije

7.4.2011.

38


.hr Hrvatska

.de Njemačka

.uk Engleska

.si Slovenija

.mk Makedonija

DNSDNS

� Korisnici rabe simboličke adrese, a računala samo razumiju brojčane u binarnom obliku � Potrebno je osigurati pretvaranje simboličkih u pripadne

brojčane� Tu pretvorbu vrše DNS poslužitelji� DNS � Domain Name Server� To su serveri na Internetu koji pretvorbu simboličkih u binarne

vrijednosti adresa vrše na temelju u njima pohranjenih tablica

7.4.2011.

39

DNSDNS

http://www.primjer.hr

http://195.29.159.188

Pristupanje sadržajuPristupanje sadržaju

� Sadržaji se nalaze na serverima� Poznato �serveri imaju svoje adrese� Kako do sadržaja?� Da bismo pristupili nekom sadržaju na Internetu trebamo

poznavati njegovu adresu� Ta jedinstvena adresa naziva se URL (eng. Uniform Resource

Locator)

7.4.2011.

40

URLURL

� Tipičan primjer jedne takve adrese je oblika:

http://www.primjer.hr/onama/info.htm

� Općenito napisano imali bi:

protokol://servis.domena.rootdomena/direktorij/imed atoteke.ekstenzija

URLURL

� Protokol je http i on se odvaja od ostalog dijela s ://

� http � HyperText Transfer Protocol je glavna i najčešća metoda prijenosa informacija na Internetu

� Osnovna namjena ovog protokola je omogućavanje objavljivanja i prezentacije html dokumenata, tj. Web stranica

� HTTP je request/response protokol za komunikaciju između poslužitelja (servera) i klijenta.

� HTTP klijent, kao što je IE najčešće inicira prijenos podataka nakon što uspostavi TCP vezu s udaljenim web serverom

7.4.2011.

41

Internet servisiInternet servisi

� E – mail� Prijenos datoteka (FTP)� Web (WWW)� Chat (Čavrljanje)� UseNet (diskusijske skupine)� Telekonferencije� Internet telefonija� Itd.

e e -- mailmail

� e – mail (elektroni čka pošta) – vrlo jednostavan način komuniciranja elektroničkim putem.

� Za ovu vrstu komunikacije potrebno je imati računalo i pristup internetu

� Komunikacija se odvija preko e – mail klijenta (Outlook express, Mozilla Thunderbird, Eudora i sl.) ili preko web sučelja (web mail )

� ISP svakom korisniku dodjeljuje e – mail adresu oblika:

[email protected]čje

� Znak @ čita se (at, master space ili monkey)

organizacija.područje predstavlja domenu

7.4.2011.

42

e e -- mailmail

� Primjeri:[email protected]@[email protected]@gmail.com

E mail adresa ne može sadržavati hrvatske dijakriti čkeznakove ( čćšžđ)

FTPFTP

� ftp (File Transfer Protocol)� je protokol za prijenos podataka s jednog računala (najčešće

client) na neko drugo računalo (najčešće server) putem Interneta (ili mreže)� Slanje datoteka na drugi server � UPLOAD� Prijem datoteka (“skidanje”) sa servera � DOWNLOAD

7.4.2011.

43

FTPFTP

� Za Upload i Download podataka treba imati korisničko ime i lozinku (User name & Password)� Ponekad je dopušten prijenos datoteka bez posebne dozvole � anonymous ftp servers� Moguće je samo dijelove učiniti javno dostupnima (ftp public

folders)� Primjer:

ftp://ftp.math.lsa.umich.edu

FTPFTP

Slika br. 4 - izgled ftp klijenta

7.4.2011.

44

WWWWWW

� www (World Wide Web)� najčešći i najpogodni način prikaza informacija na internetu. � Stranice se prikazuju na korisnikovom monitoru, a sliče

stranicama knjige� Razvijen 1991. u Švedskoj� WWW stranice mogu sadržavati tekst, animirane i

neanimirane slike, zvuk itd.

WWWWWW

� Stranice osim toga sadržavaju tzv. linkove preko kojih se pristupa novim informacijama

� Početna stranica svakog SITE – a (skup www stranica koje se nalaze na istoj domeni, a međusobno su povezane linkovima) naziva se home page i služi kao polazna točka pri pregledavanju ostalih stranica istog site – a

� Stranice se pregledavaju pomoću preglednika (browser ) kao što je Internet Explorer ili Mozilla Firefox ili Opera

� Neka pojedina stranica se prikazuje u prozoru preglednika kada se učita sa servera na naše računalo

7.4.2011.

45

WWWWWW

� Veze kojima se možemo prebacivati s jedne web stranice na drugu u punom nazivu su poznate kao hiperveze (hyperlink)� Skraćeno govorimo o linkovima� Link može biti:� Bilo koja riječ

� Bilo koja slika

� Ili neki drugi element web stranice

Ostali servisiOstali servisi

� Chat – razmjena tekstualnih poruka u realnom vremenu (korisnici se prijavljuju pod pseudonimom) �”čavrljanje”

� Mrežne novine (UseNet) elektronički postupak razmjene mišljenja među korisnicima � Korisnik šalje poruku novinama na koje je prijavljen, a ima uvid u poruke

svih ostalih korisnika� Zbog velike količine poruke se dijele u tematske skupine �

newsgroups� vrlo slično e - mailu samo su poruke vidljive svim korisnicima iste grupe

7.4.2011.

46

e e -- poslovanjeposlovanje

� e – poslovanje (eng. e – business) je suvremeni oblikposlovanja temeljen na informatičkim tehnologijama i prijesvega na primjenu Interneta� Sve tvrtke na ovaj ili onaj način nastoje uvesti ovaj oblik

poslovanja� Najvažniji razlozi uvođenja e – poslovanja:� Kako bi se što bolje iskoristile poslovne informacije i druga

raspoloživa poslovna sredstva

e e -- poslovanjeposlovanje

� Kako bi se ostvarila što bolja tržišna, odnosno konkurentska pozicijatvrtke

� Želja za ostvarivanjem boljih poslovnih učinaka

� Bolja organizacija rada svih struktura tvrtke

� Koncept ovog načina poslovanja primjenjiv je na sve oblikedjelatnosti – najveći uspjesi ostvareni su u:

� Prodaji vlastitih dobara i usluga

� Trgovanju na daljinu

� Obavljanju financijskih transakcija (elektroničko plaćanje i naplata)

� Elektroničkom izdavaštvu i nakladništvu

7.4.2011.

47

Intranet i EkstranetIntranet i Ekstranet

� Brojene kompanije i druge organizacije izgradile su vlastitemreže koje se temelje na načelima rada Interneta� Osobine tih privatnih mreža� Zasnivaju se na klijentsko – poslužiteljskoj arhitekturi

� Koriste komunikacijske protokole koje koristi i Internet

� Organiziraju se servisi po uzoru na one koje susrećemo naInternetu

� Na navedenoj filozofiji zasnivaju se Intranet i Ekstranet

IntranetIntranet

� Intranet je privatna mreža tvrtke ili organizacije koja funkcionira na načelima Interneta

� Uloge intraneta u informacijskom sustavu su:� Može poslužiti kao zamjena za lokalnu mrežu tvrtke� Služi za povezivanje više lokalnih mreža tvrtke� Ponekad se primjenjuje kao zamjena za rasprostranjenu mrežu tvrtke� Može povezivati lokalne i rasprostranjene mreže velike tvrtke

� Svaki intranet je u pravilu sastavni dio Interneta � potrebno ugraditi mehanizam zaštite između njih � vatrozoid (eng. firewall)

� Vatrozoid je uređaj ili računalni program koji osigurava:� Nesmetan tok informacija iz intraneta prema Internetu� Ograničen pristup iz Inetrneta prema intranetu

7.4.2011.

48

IntranetIntranet

� Pojednostavljeno, intranet se može objasniti kao privatni oblik Interneta ili kao oblik interneta ograničen na jednu organizaciju.

EkstranetEkstranet

� Ekstranet ima smisla razvijati samo onda kada njegovisudionici (tvrtke / organizacije) imaju uspostavljene vlastiteintranete� Svaki intranet ima vlastiti vatrozoid� Zaštita nezavisnih intraneta međusobno�Potrebno osigurati neke informacije izvan dosega poslovnih

partnera

� Zaštita cjelokupnog ekstraneta od neželjenih upada s Interneta

� Ekstranet je skup nezavisnih privatnih mreža dvaju ili višeposlovnih partnera povezanih po načelima Interneta.

7.4.2011.

49

EkstranetEkstranet

Ekstranet - Svaki parter treba imati izgrađen vlastiti intranet

Bežične mrežeBežične mreže

� Bežićna lokalna mreža (WLAN – Wireless Local AreaNetwork) u užem smislu riječi predstavlja mrežu uređaja kojimeđusobno komuniciraju radijskim putem �

elektromagnetskim valovima određenih frekvencija� Predstavljaju rješenje problema u slučajevima kada je fizičko

ožičenje teško izvedivo ili skupo� Autobusne postaje� Aerodromi� Trgovački centri� Hoteli� Turistička naselja� Itd.

7.4.2011.

50


� Budućnost � kombinacija mobilnih globalnih mreža i bežićnihlokalnih mreža� WLAN radi na sličnom principu kao i mobilne mreže – pokriva

prostor na ćelijskom načelu� Infrastrukturu čine pristupne točke (Access Point, AP) koje se

priključuju na žičani LAN ili koji drugi komunikacijski sustav(fiksna telefonija)� Osnovni dio AP je radijski primopredajni sklop koji omogućuje

dvosmjerni tok informacija� prijem i predaju�AP često sadrži i sklopove koji osiguravaju prelaz signala između

bežičnog i žičanog dijela mreže�AP je u često izvedena kao i router

� Da bi računala komunicirala preko AP trebaju imati bežičnumrežnu karticu (s odgovarajućim driverima)


� Popularni naziv za standarde i tehnologije bežičnih lokalnihmreža je WiFi (Wireless Fidelity)� Brzine prijenosa podataka u današnjim WLAN – ovima su 1, 2

i 11Mbit/s u frekvencijskom području od 2400MHz, odnosno54Mbit/s u frekvencijskom području 5000MHz� Nedostaci:� Izobličenja signala � pogreške u prijenosu

� Otežano održavanje veza

� Prostorno ograničenje dometa signala

� Sigurnosni problemi

7.4.2011.

51


BluetoothBluetooth

� Bežična tehnologija povezivanja uređaja na kratke udaljenostiprincipom radio prijenosa� Tehnologija koja je ime dobila po vikinškom kralju Harold

Bluetoothu koji je bio poznat po svojim mogućnostimadiplomatskih pregovora, gdje često uspjevao da napravirazumijevanje i komunikaciju između više strana� Frekvencija rada je 2,45 GHz� Standard Bluetooth 2.0 omogućuje protok podataka brzinom

od 2,1 Mbit/s� Ova tehnologija se koristi za povezivanje gotovo svih mobilnih

uređaja na male udaljenosti

7.4.2011.

52

BluetoothBluetooth

Samo neki od uređaja koji se povezuju Bluetooth tehnologijom

SažetakSažetak

� Mreže prema vrsti informacija dijelimo na:

� Mreže za govornu komunikaciju

� Mreže za podatkovnu komunikaciju

� Teži se integraciji ova dva tipa mreža

� Prema rasporostranjenosti mreže dijelimo na:

� Lokalne mreže (eng. Local Area Networks – LAN) – najčešće ograničene na jednu zgradu ili dio zgrade

� Mreže širokog područja (eng. Wide Area Networks – WAN) –pokrivaju veća zemljopisna područja

7.4.2011.

53

SažetakSažetak

� Mreže prema namjeni mogu biti privatne (ograničen pristupsamo određenim korisnicima) ili javne (neograničen pristupsvim korisnicima koji potpišu ugovor s mrežnim operaterima)

� Općenito prema vrsti medija kojim se komunicira mreže dijelimo na:

� Žičane (informacije se prenose žičanim medijem)

� Bežične (infromacije se prenose elektromagnetskim valovima)

SažetakSažetak

� Komunikacija je izmjena informacija i podataka izmeđunajmanje dvaju sudionika� Telekomunikacijske mreže:� Internet

� Fiksna telefonska javna mreža

� Globalni sustav mobilnih komunikacija (GSM)

� Računalna mreža predstavlja grupu računala međusobnopovezanih nekim medijem, a koji se mogu nalaziti u bližoj ilidaljoj lokaciji� Danas se računala najčešće umrežavaju primjenom UTP

kablova (Unshielded Twisted Pair Connector)

7.4.2011.

54

SažetakSažetak

� Računalne mreže�WAN i LAN� LAN mreže mogu biti:� Klijentsko / serverske (može biti veći broj servera)� Peer to peer mreže (sva računala su ravnopravna)

� Danas najznačajnije mjesto u poslovanju zauzima klijentsko –poslužiteljska arhitektura� Uslužno računalo naziva se SERVER ili poslužitelj

� Računalo koje prima uslugu naziva se klijent

� Često postoji veći broj servera u LAN – u

� Server za autorizaciju korisnika; Datotečni server; E – mailserver; Web server; Backup server; Itd.

SažetakSažetak

� Tehnologija umrežavanja � Ethernet (komunikacijskiprotokoli i shema kabliranja)� TCP / IP je dio Ethernet standarda� Ethernet kao shema kabliranja � topologije mreža� Tri tipa:� Sabirnica (Bus)

� Prsten (Ring)

� Zvijezda (Star)

� Danas u primjeni samo zvijezdasta topologija� Umrežavanje � mrežne kartice, Hub, Switch, Router, UTP

kablovi

7.4.2011.

55

SažetakSažetak

� Internet je javno dostupna globalna paketno podatkovnamreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže� 1969. godine puštena u rad probna mreže ARPANET kojom

si bila povezana 4 sveučilišta u SAD – u.� Ta mreža se smatra pretečom današnjeg Interneta

� 1987. godine – ARPANET je polako prerastao u Internet kojije povezivao oko deset tisuća računala mnogihakademskih institucija� prestaje biti vojna mreža� Hrvatska akademska mreža (Croatian Academic Research

Network)� 1993. CARNet povezan sa svijetom

SažetakSažetak

� Danas se najčešće povezivanje na Internet vrši preko ADSL – a� (Asynchronous DSL – asinkroni DSL)� Brzina i cijena aduti ADSL - a� Osnovna prednost ADSL – a je što koristi običnu telefonsku paricu za

prijenos podataka� Istovremeno je moguće obavljati telefonski razgovor i “surfati”

Internetom� potrebno je ugraditi splitter

� Kretanje podataka internetom regulirano protokolima - najvažnijiInternet protokoli su:� TCP (Transmission Control Protocol) – vodi brigu da se podaci prilikom

prijenosa ne izgube

� IP (Internet Protocol) – pronalazi put od jednog računala do drugog

7.4.2011.

56

SažetakSažetak

� Računala se na Internetu pronalaze preko IP adresa� Svako računalo ima jedinstvenu IP adresu � ne postoje dva s

istom adresom� IP adrese mogu biti:� Stalne (imaju ih serveri)� Privremene (imaju ih klijenti)

� Privremena adresa se dobiva u trenutku spajanja na Internet� Svaki put je drugačija� dinamička adresa� Brojevi su “teški” za pamćenje�Zato umjesto brojčanih IP adresa koristimo simboli čke adrese�Brojčana IP adresa 161.53.27.226 �Pripadna simbolička www.unizd.hr

SažetakSažetak

� Pretvaranje simboličkih adresa u brojčane vrši DNS (Domain NameServer ili se često Domain Name System)� Da bismo pristupili nekom sadržaju na Internetu trebamo poznavati

njegovu adresu� Ta jedinstvena adresa naziva se URL (eng. Uniform Resource Locator)� Primjer: http://www.primjer.hr/onama/info.htm

� http � HyperText Transfer Protocol je glavna i najčešća metoda prijenosa informacija na Internetu

� Osnovna namjena ovog protokola je omogućavanje objavljivanja i prezentacije html dokumenata, tj. Web stranica

� Internet servisi � E – mail; Prijenos datoteka (FTP); Web (WWW);Chat (Čavrljanje); UseNet (diskusijske skupine); Telekonferencije;Internet telefonija; Itd.

7.4.2011.

57

SažetakSažetak

� e – poslovanje (eng. e – business) je suvremeni oblikposlovanja temeljen na informatičkim tehnologijama i prijesvega na primjeni Interneta� U gotovo sva područja djelatnosti moguće je uvesti neki oblik

e – poslovanja� najveći uspjesi ostvareni su u:

� Prodaji vlastitih dobara i usluga

� Trgovanju na daljinu

� Obavljanju financijskih transakcija (elektroničko plaćanje inaplata)

� Elektroničkom izdavaštvu i nakladništvu

SažetakSažetak

� Intranet � može se objasniti kao privatni oblik Interneta ili kao oblikInterneta ograničen na jednu organizaciju� Ekstranet je skup nezavisnih privatnih mreža dvaju ili više poslovnih

partnera povezanih po načelima Interneta� Bežične lokalne mreže (WLAN) - predstavljaju rješenje problema u

slučajevima kada je fizičko ožičenje teško izvedivo ili skupo� Komunikacija se odvija radijskim putem na frekvencijama 2.4GHz ili

5GHz� Infrastrukturnu osnovu tih mreža predstavljaju pristupne točke (AP –

Access Point)� AP se priključuju na žičani LAN ili koji drugi komunikacijski sustav (fiksna

telefonija)� Popularni naziv za standarde i tehnologije bežičnih lokalnih mreža je

WiFI (Wireless Fidelity)� Bluetooth � bežična tehnologija povezivanja uređaja na kratke

udaljenosti principom radio prijenosa (npr. mobitel i prijenosnoračunalo)

7.4.2011.

58

Pitanja za provjeru znanjaPitanja za provjeru znanja

� Kako dijelimo mreže prema vrsti informacija koje se njimaprenose?� Objasnite razliku između privatnih i javnih mreža.� Navedite podjelu mreža prema vrsti medija kojim se prenose

podaci?� Što podrazumijevamo pod pojmom komunikacija?� Što je omogućeno digitalizacijom javne fiksne telefonske

mreže?� U kojem području frekvencija rade GSM uređaji?� Koje su najvažnije usluge koje nudi GSM sustav?� Na čemu se zasniva GPRS tehnologija?


� Na kojim frekvencijama radi UMTS?

� Koje mogućnosti nudi UMTS?

� Definicija računalnih mreža?

� Što predstavlja svako računalo u računalnoj mreži?

� Kojim kablovima se računala danas najčešće umrežavaju?

� Koje su prednosti, a koji nedostaci optičkih kablova?

� Navedite osnovne razloge spajanja računala u mrežu?

� Što je LAN, a što WAN?

� Ukratko objasnite klijentsko – poslužiteljsku arhitekturu?

� Počemu se razlikuju Peer – to – Peer mreže od klijentsko –poslužiteljskih?

� Navedite nekoliko vrsta servera koji se mogu susresti u LAN – u?

7.4.2011.

59


� Što je Ethernet?� Opća definicija mrežnih protokola?� Koja je uloga TCP protokola, a koja IP protokola?� Navedite tri osnovne topologije računalnih mreža?� Koja je topologija danas samo u upotrebi?� Što je Hub?� Koja je uloga Switcha?� Čemu služi Router?� Definicija Interneta?� Što su ISP – ovi?� Iz kojeg projekta je nastao Internet?� Koje godine to prestaje biti vojni projekt?� Što je CARNet, tko ga je osnovao, kada i zašto?� Koje godine se Hrvatska pridružila Internet zajednici?


� Navedite osnovne prednosti ADSL – a u odnosu na drugetehnologije.

� Što je Splitter i čemu služi kod ADSL - a?

� Kako se podaci šalju kroz računalne mreže?

� Ukratko objasnite što sadrži zaglavlje, informacijski dio i začeljesvakog paketa podataka.

� Čemu nam služe IP adrese računala na Internetu?

� Da li je moguće naći dva računala na Internetu s istom IP adresom?

� Koja je razlika između dinamičkih i statičkih IP adresa?

� U kojem su obliku IP adrese izvorno?

� Što su to simboličke adrese (navedite bar jedan primjer)?

� Tko vrši pretvorbu simboličkih adresa u brojčane?

7.4.2011.

60


� Tko su Web hosting provideri?� Što je root domena� navedite nekoliko primjera?� Što je URL (navedite jedan primjer)?� Koji protokol je najvažniji za prijenos informacija na Internetu –

akronim i značenje?� Nabrojite nekoliko Internet servisa.� Navedite primjer jedne e – mail adrese?� Mogu li se u nazivu e – mail adresa naći hrvatski dijakritički

znakovi?� Objasnite što je web mail, a što e – mail klijent (navedite ime bar

jednog e – mail klijenta)?� Kako se čita znak @?� Čemu nam najčešće služi Web browser – navedite bar dva web

browsera?


� Što je ftp i čemu nam služi?� Upload je ... ?� Download je ...?� Što je www, gdje i kada je nastao?� Kako se naziva početna stranica svakog SITE – a?� Koja je funkcija linkova na web stranicama – koji je puni naziv za link?� Što sve može biti link?� Ukratko objasnite sljedeće Internet servise� chat i UseNet.� Što je intranet, a što ekstranet?� Čemu služi vatrozoid i koji je njegov engleski naziv?� Što je WLAN?� Koji element čini najvažniji dio infrastrukture WLAN – a?� Koja je uloga AP u WLAN – u?� Što je WiFi?

7.4.2011.

61


� Na kojim frekvencijama rade današnji WLAN – ovi?� Navedite osnovne nedostatke bežičnih mreža?� Što je Bluetooth?

KRAJKRAJ

TEMATSKE CJELINETEMATSKE CJELINE

tematska cjelina - unizd.hr · 7.4.2011. 2 ciljevi nastavne cjeline objasniti što podrazumijevamo...

Documents