servisi interneta
DESCRIPTION
Servisi Interneta, seminarski radTRANSCRIPT
SERVISI INTERNETA (seminarski rad)
SADRŽAJ
UVOD ..................................................................................................................................................... 1
1. OSNOVNI SERVISI INTERNETA ................................................................................................... 2
1.1. E-MAIL ........................................................................................................................................ 2
1.2. TELNET ....................................................................................................................................... 3
1.3. FTP ............................................................................................................................................... 4
1.4. FINGER ....................................................................................................................................... 5
1.5. TALK ........................................................................................................................................... 5
1.6. R-SERVliCES .............................................................................................................................. 6
2. JAVNI SERVISI INTERNETA .......................................................................................................... 7
2.1. MAILING LIST ........................................................................................................................... 7
2.2. ANONYMOUS FTP .................................................................................................................... 7
2.3. USNET NEWS (USER NETWORK NEWS) .............................................................................. 8
2.4. GOPHER ...................................................................................................................................... 8
2.5. WWW - WORLD WIDE WEB ..................................................................................................10
2.6. JAVA ...........................................................................................................................................11
2.7. IRC - INTERNET RELAY CHAT .............................................................................................11
2.8. MAIL GATEWAYS ...................................................................................................................12
3. POSEBNI SERVISI INTERNETA ....................................................................................................12
3.1. SERVISI ZA PRETRAŽIVANJE ...............................................................................................12
3.2. SIGURNOSNI SERVISI .............................................................................................................13
3.3. SISTEMSKI SERVISI ................................................................................................................13
ZAKLJUČAK ........................................................................................................................................17
LITERATURA .......................................................................................................................................18
1
UVOD
Servisi Interneta funkcionišu na principu tzv. klijent/server arhitekture, tako što negdje
na mreži postoje serveri u kojima su smješteni podaci, a na domicilnom kompjuteru se
izvršava klijent program koji tim podacima pristupa preko mreže. Precizna pravila koja
kompjuteri poštuju u toku "razgovora" nazivaju se protokoli, a osnovni protokol je TCP/IP.
Vremenom su definisane razne primjene mreže i gotovo za svaku od njih je napravljen
odgovarajući protokol, odnosno servis.
Uopšteno, Internet servisi se dijele u tri osnovne grupe:
- osnovni servisi,
- javni servisi i
- posebni servisi.
2
1. OSNOVNI SERVISI INTERNETA
Osnovni servisi su prisutni praktično na svakom kompjuteru koji je povezan na
Internet. Njihovo korišćenje podrazumijeva posjedovanje korisničkog imena na nekom od
servera u mreži i odgovarajuće lozinke za pristup, čime se dolazi do jedinstvene adrese.
U ove servise spadaju:
- E-MAIL,
- TELNET,
- FTP,
- FINGER,
- TALK i
- R-SERVISI.
1.1. E-MAIL
E-MAIL je najstariji od svih Internet servisa i obezbjeđuje slanje poruke drugom
korisniku ili grupi korisnika. Poruka je obično tekstualna, mada postoji mogućnost slanja
binarnih datoteka. Za razliku od većine ostalih servisa, E-MAIL se može koristiti čak i kad ne
postoji kontinuirana veza sa Internetom.
Slika 1. – Princip rada e-mail servisa
3
Ako je korisnik direktno vezan na Internet, poruka koju bi on poslao stigla bi za svega
nekoliko minuta (a najčešće trenutno) drugom korisniku, tj. na svoje odredište. Za slanje
elektronske pošte nije neophodna stalna veza sa Mrežom. Mnogo racionalnije rješenje je
povremena razmjena elektronske pošte putem modema i odgovarajućeg servera, najčešće
protokolom UUCP. Suštinska prednost elektronske pošte u odnosu na klasičnu poštu ili faks
je u tome što se primljeni tekst može dalje obrađivati, pripremati za štampu, komentarisati pri
odgovoru itd. Tako se bez teškoća mogu slati i slike, praktično bilo kakav dokument koji se
nalazi u kompjuteru. Za ovu namjenu E-MAIL jednostavno nema alternativu, lako je
elektronska pošta prvenstveno namijenjena slanju privatnih poruka drugom1 korisniku Mreže,
moguća je komunikacija, odnosno paralelno slanje na veći broj adresa, pa i diskusije preko E-
MAIL servisa. Ovi oblici predstavljaju tzv. mailing liste.
U odnosu na ostale načine slanja poruka E-MAIL je veoma pogodan za dodatne
zaštite, pa se može obezbijediti provjera autentičnosti poruke, odnosno da li ju je u
odgovarajuće vrijeme poslao onaj koji je njen autor. Upotreba E-MAIL sea'isa je relativno
jednostavna, ali to nikako ne znači da ne treba voditi računa o načinu pisanja poruka. Kao i
svako drugo pisanje i ovo zahtijeva pažnju pošiljaoca poruke, da bi primalac zaista na pravi
način shvatio poruku.
1.2. TELNET
TELNET predstavlja pristup udaljenom kompjuteru emulacijom terminala. Kada se
pomoću korisničkog imena i lozinke korisnik prijavi na udaljeni kompjuter on može da
pokrene programe (u tekstualnom modu) koji su instalirani na tom kompjuteru. Ako se
polazni kompjuter nalazi na istom području gdje je i odredišni, dovoljno je kao adresu navesti
samo ime kompjutera. U svakom slučaju, ništa ne smeta ako se navede kompletna adresa.
Simboličke ili slovne adrese se automatski konvertuju u numeričke, koje dalje služe za
pristup. Ponekad se može desiti da simboličke adrese ne rade pa se tada koriste direktno
numeričke adrese.
Kada se uspostavi veza između kompjutera i usaglase osobine terminala, odnosno
izvrši emulacija terminala, korisnik se prijavljuje putem korisničkog imena i lozinke. Takođe,
korisnik mora imati otvoren vlastiti nalog na udaljenom kompjuteru da bi ga mogao koristiti.
Po ispunjenju ovih uslova korisnik nastavlja da radi na udaljenom računam kao na lokalnom,
4
osim što se sve komande koje on unosi izvršavaju na udaljenom kompjuteru. TELNET je
interaktivni servis pa se zbog toga ne može pozivati iz komandnih procedura, niti se može
izvršavati kao proces u pozadini.
Pri uspostavljanju klijent/server telnet sesije između dva računara, ili najčešće između
računara i nekog od mrežnih uređaja kom je potrebno pristupiti radi podešavanja parametara,
telnet protokol uspostavlja komunikacioni kanal VTY (engl. Virtual TeletYpe). Iako telnet
protokol podržava autentifikaciju pri uspostavljanju kanala, podaci koje razmenjuju korisnici
nisu zaštićeni (enkripcija). Što bi značilo da pri presretanju podataka oni mogu biti lako
protumačeni. U cilju uspostavljanja sigurne komunikacije razvijen je protokol (SSH) (engl.
Secure Shell) kao naslednik telnet protokola.
1.3. FTP
Prenos datoteka je jedan od osnovnih poslova za koji služi Mreža. FTP je namijenjen
prije svega prenosu sa servera na lokalni klijent kompjuter i obrnuto. Da bi se pristupilo
određenim datotekama neophodno je posjedovanje korisničkog imena i lozinke na serveru.
Varijacija na ovu temu je poseban servis Anonvmous FTP, do koga se dolazi klasičnim
programom FTP tako da se korisničko ime unosi kao anonvmous, a lozinka kao vlastita E-
MAIL adresa. Na ovaj način administratori servera nude jednostavan pristup do javnih
datoteka, prvenstveno za distribuciju softvera i ostalih podataka.
Program FTP pokreće se naredbom FTP adresa, poslije čega se unosi korisničko ime i
lozinka na udaljenom kompjuteru. Kao adresa se mogu ravnopravno koristiti simbolički i
numerički oblik, isto kao kod programa TELNET.
FTP sesija se zapravo sastoji od dvije sesije: sesije za transfer (DTP - engl. Data
Transfer Process) i kontrolne sesije (PI - engl. Protocol Interpreter). Kontrolna sesija se
pokreće prva i šalje zahtjev za uspostavljanje veze udaljenom računaru. Nakon provjere
identiteta i uspostavljanja dvosmjerne veze, klijent je u mogućnosti da šalje komande za
obavljanje različitih zadataka.
Uspostavljanje TCP/IP veze se vrši sa porta izabranog metodom slučajnog izbora, a
port na kojem FTP server očekuje konekcije je po standardu uvijek 21.
5
Slika 2. – FTP sesija
Kada klijent napravi zahtjev za prenos podataka, tada se aktivira sesija za transfer koja
vrši sam prenos. Za to vrijeme kontrolna sesija mora ostati aktivna kako bi se komande i
poruke mogle razmjenjivati između klijentskog i serverskog računara.
Kod FTP servisa korisnik ima na raspolaganju veliki broj opcija, od kojih mu
objektivno treba svega nekoliko.
1.4. FINGER
Adrese korisnika su precizne, ali su često toliko kriptične da same za sebe ne znače
mnogo. Program FINGER omogućuje identifikaciju prezimena i imena korisnika na osnovu
njegove adrese, a takođe i obrnuto, identifikaciju svih korisnika koji odgovaraju zadatom
uzorku. Da bi FINGER radio na udaljenom kompjuteru mora postojati odgovarajući serverski
program.
1.5. TALK
Internet posjeduje snažan i jednostavan sistem za interaktivni razgovor koji se zove
TALK. Uslov za međusobnu komunikaciju sagovornika je povezanost korisničkih kompjutera
na Internet. Kao i kod drugih servisa, ako lokalna mreža nije povezana na Internet stalnom
vezom, moguće je koristiti TALK među kompjuterima u svojoj mreži.
6
Prvi korak veze je provjera konekcije korisnika ovog servisa putem kompjutera. To se
radi naredbom finger na prethodno opisan način. Pri tome treba imati u vidu da to što je neko
konektovan ne mora da znači da je trenutno tu (ostavljanje konektovane sesije je veoma loša
praksa iz sigurnosnih razloga). Takođe, treba imati obzira ako se sagovornik ne odaziva
poslije nekoliko pokušaja.
Neophodan uslov za korišćenje servisa TALK je postojanje odgovarajućeg serverskog
programa na lokalnom i udaljenom kompjuteru. Taj server naziva se talk dacman i on za
korisnika upućuje poziv i uspostavlja vezu.
1.6. R-SERVliCES
R-SERVISI (R-SERVICES) su prvobitno nastali na Unix-u, kao usavršavanje servisa
TELNET i FTP. Oni obezbjeđuju pristup udaljenom kompjuteru bez eksplicitne provjere
lozinke. Lozinka se provjerava, ali samo prvi put, kada se korisnik prijavljuje na prvi
kompjuter u mreži. Ovaj sistem se zasniva na pretpostavci da su kompjuteri istog stepena
bezbjednosti i da imaju međusobno "povjerenje". Kada se korisnik konektuje na jedan
kompjuter, može poslije toga slobodno da se kreće po mreži radnih stanica mnogo brže i
lakše, bez stalnog provjeravanja lozinki.
Ovakvo "povjerenje" među serverima može lako da bude zloupotrebljeno pa R-
SERVISI predstavljaju jednu od naj-ozbiljnijih jprijetnji sigurnosti sistema i podataka
korisnika. Komande R-SERVISA mogu sasvim normalno da se koriste i bez implicitnih
dozvola na udaljenom kompjuteru i tada se mora unijeti lozinka. R-SERVISE čine: rlogin ( za
pristup drugom kompjuteru, nadgradnja TELNET servisa), rep (kopiranje datoteka među
kompjuterima na mreži) i rsh (izvršavanje programa na udaljenom kompjuteru).
7
2. JAVNI SERVISI INTERNETA
Javni servisi su instalirani na karakterističnim kompjuterima u mreži da bi se
korisnicima obezbijedio jednostavan pristup podacima bez dodatne provjere identiteta.
U Javne servise spadaju sljedeći servisi:
- MAILING LIST,
- ANONYMOUS FTP,
- USNET NEWS (USER NETWORK NEWS),
- GOPHER,
- WWW - WORLD WIDE WEB,
- JAVA,
- IRC - INTERNET RELAY CHAT i
- MAIL GATEWAYS.
2.1. MAILING LIST
MAILING LIST predstavlja proširenje elektronske pošte za komunikacione grupe
korisnika koje imaju slična interesovanja. Poruka poslata na listu stiže svim korisnicima koji
su na nju pretplaćeni. Ovaj servis nastaje tako što se na jednom mjestu čuva spisak svih
"pretplatnika" liste. Lista ima svoju adresu, i kad nova poruka stigne na tu adresu, ista se
(polu-automatski prosljeđuje svim članovima. Na taj način omogućuje se jednostavno
organizovanje grupe korisnika sa zajedničkim interesovanjima, koji međusobno razmjenjuju
poruke.
2.2. ANONYMOUS FTP
Ovaj servis čini tzv. javna skloništa datoteka do kojih se dolazi standardnim
programom FTP. Datoteke su dostupne svim korisnicima. Na nekom od servera postoji
poseban korisnik pod nazivom anonymous koji nema lozinku, a u čijem katalogu se nalaze
datoteke koje svi mogu da čitaju, ali ne mogu da upisuju podatke.
ANONYMOUS FTP serveri su veoma važni i rado su posjećeni na Internetu. Oni
predstavljaju najstandardniji način distribucije softvera i drugih podataka pa se u skladištima
8
hiljada ovakvih servera u svijetu može naći ogroman broj datoteka. Širenjem popularnosti
servisa WWW ANONYMOUS FTP nije izgubio na značaju, pošto se istim datotekama sada
lakše pristupa sa WEB BROWSER.
2.3. USNET NEWS (USER NETWORK NEWS)
USENET NEWS predstavlja javne diskusione grupe ili konferencije (BBS). Poruke na
ovom servisu smještene su na mrežne servere, tako da korisnikov pristup servisu USENET
NEWS proizvodi komunikaciju korisnikovog klijentskog programa sa najbližim serverom.
Serveri povremeno razmjenjuju poruke među sobom, tako da se svaka poruka proslijedi do
svih zainteresovanih NEWS servera, a time i korisnika u svijetu. Zbog toga ovaj sistem
obezbjeđuje jednostavnost uz minimalno zauzimanje komunikacionih linija.
Poruke su dostupne svim korisnicima mreže. Sve poruke su organizovane po
diskusionim grupama i lancima diskusije. Kada se Čitaju poruke prvo se bira diskusiona
grupa, a zatim lanac diskusije i konkretne poruke. Zbog velikog broja diskusionih grupa i
nemogućnosti snalaženja uveden je koncept pretplate (subscribe). Svaki korisnik bira one
grupe koje ga interesuju i kod pristupa se pojavljuju samo te grupe. Postoji veliki broj
programa čitača za pristup ovom servisu od kojih su najpoznatiji pod Windows-om: Netscape
i Internet Explorer.
2.4. GOPHER
GOPHER predstavlja sistem menija putem kojih se pristupa tekstualnim datotekama,
kao i raznim serverima u mreži. Aktivirani GOPHER kontaktira odgovarajuće servere sa kojih
dobija menije i datoteke za prikazivanje. Prije nekoliko godina on je bio izvanredno popularan
i svi korisnici su mrežu pretraživali kroz njegove karakteristične menije. Danas je GOPHER i
dalje veoma bogat informacijama, ali nedostatak multimedijalnog aspekta poprilično ga
degradira u odnosu na WWW.
GOPHER servis se prvi put pojavio 1991. godine na univerzitetu Minesota, da bi se
obezbijedio jednostavan sistem kojim bi fakulteti mogli da obavještavaju korisnike, tako da
svako održava svoje podatke, a da se svi zajedno lako pregledaju. Naziv je vjerovatno dobio
po tome što državu Minesota zovu Gopher State, a univerzitetski tim takođe nosi ime Golden
9
Gophers (Gopher - američki hrčak, poznat po tome što rovari u potrazi za hranom koju gomila
u svoje skladište). Internet GOPHER ima slične osobine jer sakuplja datoteke na serverima,
kroz koje korisnici "rovare" krećući se po menijima.
Slika 4. – Mozilla u službi Gopher klijentskog softvera (browser)
Klijentski softver za Gopher-a postepeno izlazi iz upotrebe zbog toga što softver za
Web pristup (browser) može sarađivati i s Gopherom.
10
2.5. WWW - WORLD WIDE WEB
WWW - WORLD WIDE WEB ili skraćeno WEB je danas mnogima sinonim za
Internet. To je hipermedijalan i za upotrebu veoma pogodan servis. WEB znači mreža
(spider's Web - paukova mreža), a WWW čini mreža dokumenata koji međusobno ukazuju
jedni na druge i omogućavaju brzo i lako kretanje ili, kako se to popularno kaže jedrenje (Net
Surfing) ili krstarenje (Net Cruising) po Internetu. Korisnik samo treba da klikne mišem na
podvučenom dijelu teksta ili na dio slike koji ga interesuje i automatski prelazi na drugi
sadržaj.
WWW spada u najnovije servise na Internetu, a trenutno je daleko najpopularniji.
Nastao je 1989. godine u CERN-u, Centru za visoko-energetsku fiziku u Švajcarskoj. Ideja je
bila ta da fizičarima na lak način prezentuje mnogobrojne informacije dostupne na Internetu.
Baziran je na hipertekst sistemu i od samog početka u njega je ugrađena podrška za pristup
ostalim sistemima na mreži. Prve verzije WWW urađene su 1990. na NeXT kompjuterima, a
značajan doprinos njegovom razvoju dao je program za pristup (browser) Mosaic za MS
Windows, koga je 1993. razvila institucija NCSA (National Centre for Supercomputing) u
Čikagu. Tu su razvijeni mnogi besplatni programi za pristup Internetu. Ekipa koja je uradila
Mosaic, kasnije se odvojila i napravila samostalnu firmu, Netscape, čiji je Web Browser
trenutno najkompletniji i najpopularniji. Kada se startuje Web browser pristupa se Web
serveru u mreži čija je adresa zadata. Kada se uspostavi veza, dobije se njegova naslovna
strana (Home Page), sa koje se ide dalje.
Snaga WWW-a je njegova univerzalnost i nezavisnost od platforme. Hipertekst
podrazumijeva da se iz dokumenta mogu referencirati drugi dokumenti. Sistem je distribuiran,
tj. referencirani dokumenti mogu biti na istom, ali i na drugom kompjuteru u mreži. Prateći te
linkove, korisnik se kreće po mreži od servera do servera, a pri tom ne primjećuje nikakvu
razliku među tim kompjuterima koji su, međutim, po konstrukciji i operativnom sistemu
obično veoma različiti. Većina dokumenata kojima korisnik pristupa obogaćena je slikama,
zvucima i animacijama. Dakle, WWW ima elemente multimedije. Može se prikazati bilo koji
tip dokumenta za koji se ima odgovarajući program na kompjuteru. WWW protokol samo
prenese datoteku i stavi je klijentu na raspolaganje. Protokol kojim WWW klijent i server
komuniciraju naziva se HTTP (Hyper Text Transfer Protocol), a serverski program se
uglavnom zove HTTP daemon (daemon - program koji se stalno izvršava).
11
2.6. JAVA
JAVA (engl. Java, izgovor: java, ∗džava) je objektno-orijentisani programski jezik,
koji je razvila kompanija Sun Microsystems početkom devedesetih godina. Mnogi koncepti
Jave su bazirani na jeziku Oberon (autora Niklausa Virta, tvorca Paskala, Module i drugih
jezika, i Hanspetera Musenbaha). Izbacili su koncept modula i uveli pakete kakve danas
znamo, koji se oslanjaju na fajl sistem i uveli formalno koncept klasa iz objektno-orijentisane
paradigme. Osim toga jezik ima sintaksu iz C i C++-a, ali je mnogo stroži pri prevođenju,
dizajniran tako da bude nezavisan od platforme i sa pojednostavljenim upravljanjem
memorijom. Pretpostavlja se da je ovo urađeno zbog popularnosti jezika C, ali i zbog
jednostavnosti nekih struktura. Prva verzija je zvanično objavljena 1995. godine.
JAVA predstavlja proširenje WWW-a koje omogućava da se preko mreže prenose
programi koji se izvršavaju na lokalnom kompjuteru. Pomoću ovog programskog jezika može
da se crta po ekranu, kontrolišu ekranske forme, ispisuje tekst i slike, i slično. Sve se to
obavlja na lokalnom kompjuteru, što je brže nego kada se radi preko mreže. Tipična primjena
JAVA-e su male animacije od više sličica koje se naizmenično pojavljuju na ekranu, a to je
tek dio mogućnosti koje sistem pruža. Predviđa se da će JAVA biti osnova tehnologije za
elektronsku trgovinu.
2.7. IRC - INTERNET RELAY CHAT
Ovaj Internet servis omogućava interaktivni razgovor velikog broja korisnika. Kreiran
je u Finskoj i postao jedan od najpopularnijih servisa. Kompletan sistem je organizovan po
kanalima koji se dijele na: javne, privatne, nevidljive i tajne. IRC nakon startovanja, pokušava
da uspostavi vezu sa nekim od IRC servera u svijetu. Nakon uspješnog povezivanja sa
serverom, na ekranu se ispisuje poruka sa tog servera koja obično sadrži podatke o serveru,
administratoru, pravilima za korišćenje i slično. Ovo se ispisuje u prozoru za poruke i
programa IRC. Ekran je podijeljen na tri dijela. Najveći dio čini pomenuti prozor za poruke.
Ispod njega je jedan red namijenjen statusnim informacijama, dok je na dnu ekrana red za
unošenje IRC komandi.
12
2.8. MAIL GATEWAYS
Ovaj servis je namijenjen pristupu javnim servisima elektronskom poštom. Putem
njega omogućava se pristup i onim korisnicima koji nemaju stalnu vezu sa Internetom, već
samo povremenu razmjenu elektronske pošte.
3. POSEBNI SERVISI INTERNETA
Posebni servisi obuhvataju tri kategorije servisa:
- servisi za pretraživanje,
- sigurnosni servisi i
- sistemski servisi.
3.1. SERVISI ZA PRETRAŽIVANJE
Servisi za pretraživanje omogućavaju pronalaženje odgovarajućih dokumenata na
javnim servisima. Bez njih bi krstarenje Internetom bilo mnogo komplikovanije i sporije.
ARCHIE služi za pretraživanje ANONYMOUS FTP servisa. Kada se zadaju imena
datoteka dobivaju se adrese ANONYMOUS FTP servera gdje se iste mogu naći, kao i njihove
veličine i datumi postavljanja. Postoji i mogućnost traženja imena datoteka prema opisu.
VERONICA je namijenjena pretraživanju GOPHER servisa. Otkuca li se dio naslova
koji se pojavljuje u GOPHER menijima, dobija se spisak GOPHER lokacija gdje se isti
pojavljuje, takođe u obliku menija.
WAIS je nastao kao rezultat potrebe da se pretražuju kompletni i tekstovi, tzv. fulltext
search. Na osnovu zadatih ključnih riječi, dobijamo spisak adresa dokumenata gdje se iste
pojavljuju. U bazi mogu biti: WEB, GOPHER i FTP dokumenti.
NETFIND služi za pronalaženje E-MAIL adrese korisnika na osnovu imena i
prezimena. Pretraživanje se vrši komandom finger. Kad se izabere manje područje, postoji
mogućnost da se adresa i pronađe.
13
3.2. SIGURNOSNI SERVISI
Sigurnosni servisi su neophodni kada se pomoću Interneta prenose podaci koji imaju
posebnu važnost. Saobraćaj na mreži je u velikoj mjeri otvoren pa se ne može garantovati
tajnost podataka. Uz ove servise, neki od programa za pristup odgovarajućim javnim
servisima, npr, WWW-u, imaju opciju za zaštitu komunikacije.
PGP - PRETTY GOOD PRIVACY je popularan program kojim se pomoću tehnike
javnog i tajnog ključa (RSA algo-ritam), šifruje elektronska pošta. On garantuje da poslatu
poruku može da pročita samo onaj kome je namijenjena, kao i da je poruka stigla od njenog
autora. Može se koristiti i za kreiranje elektronskog potpisa dokumenta.
SSH - SECURE SHELL je relativno novi sistem koji koristeći tehnike slične PGP-
ovim, šifruje interaktivnu komu-nikaciju. Funkcionalno zamjenjuje TELNET i FTP programe,
obezbjeđujući zaštitu od prisluškivanja.
KERBEROS je sistemski servis koji obezbjeđuje vezu sa jednom sigurnosnom
mašinom, na kojoj se vrši provjera identiteta servera i korisnika, kao i kriptovanje
komunikacije. Da bi se koristio KERBEROS, on mora da bude instalisan na sve servere u
mreži, a programi koji obezbjeđuju ostale servise moraju da budu na odgovarajući način
prilagođeni.
3.3. SISTEMSKI SERVISI
Ova kategorija servisa je namijenjena uglavnom administratorima servera i mreže, a
ponekad može da bude od značaja i za korisnike. Korisnici pomoću ovih servisa mogu da
provjere da li je neki računar trenutno priključen u mrežu ili postoje problemi na vezama.
PING služi za provjeru kvaliteta (postojanja i brzine) veze među kompjuterima na mreži.
NFS obezbjeđuje dijeljenje mrežnih diskova, tako da veći broj kompjutera može da pristupi
istim dijelovima diska na serveru.
TRACEROUTE kao i PING provjerava vezu; i ispisuje putanju kojom podaci putuju od
servera do servera. Koristi se u slučaju postojanja sumnje da se podaci gube ili lutaju.
NETSTAT prikazuje trenutno aktivne mrežne veze na serveru.
14
X-WINDOWS je distribuirani prozorski sistem. Program aktiviran na jednom kompjuteru
može svoje rezultate ispisi-vati na nekom drugom kompjuteru u mreži.
INTRANET I EKSTRANET
Iz tri ključna obilježja Interneta - klijentsko-serverske arhitekture, opšteprihvaćenih
komunikacionih protokola i standardizovanih usluga, odnosno servisa došlo se do mrežnih
poslovnih rješenja koja su zasnovana na toj globalnoj mreži - Internetu. Ta poslovna rješenja
su intranet i ekstranet.
INTRANET je privatna računarska mreža jednog poslovnog sistema koja koristi
internetske standardne protokole kako bi se zaposlenima omogućila jednostavna komunikacija
i saradnja te pristup informacijama firme. S obzirom da se temelji na!Web tehnologiji Intranet
često nazivaju i korporativnim Webom.
Slika 3. – Model intranet/Internet infrastrukture
Razlika između Interneta i intraneta:
- Intranet je privatna mreža u vlasništvu neke organizacije, dok Internet nije u
vlasništvu ni jedne firme ili osobe.
- Na Internet ima pravo pristupa svako ko ima tehničke mogućnosti za to, dok na
intranet imaju pristup samo osobe koje su za to ovlaštene.
Intranet se formira stvaranjem "internog weba" unutar organizacije.
Proces formiranja "internog weba" obično uključuje:
15
- instalaciju servera,
- uvezivanje postojećih ili novih radnih stanica na server kao njegovih klijenata,
- dodjeljivanje web adrese serveru,
- instalaciju potrebnih programa na serveru,
- prevođenje dokumenata i ostalih informacija u statične web stranice uz upotebu
HTML-a (Hipertext Markup Language),
- pohranjivanje kreiranih web stranica u odgovarajuće direktorije i poddirektorije na
serveru,
- utvrđivanje sigurnosne politike kojom će se web stranice štititi od nedopuštenog
korištenja i mijenja-nja sadržaja,
- obavještavanje zaposlenika o novim mogućnostima, te njihovo uvježbavanje za
korištenje intraneta,
- aktiviranje intraneta.
Intranet iako čini dio globalne mreže - Interneta, u njemu su sadržane informacije koje
načelno smiju biti dostupne samo ovlaštenim korisnicima. Najčešće intranet čini sredstvo
putem kojeg zaposleni i pristupaju Internetu, no pristup sa Interneta u intranet je strogo
kontrolisan.
Najčešća zaštita intraneta od neovlaštenog pristupa čine tzv. vatreni zidovi (Firewall).
Vatreni zid (Firevvalls) je računar ili računarski program koji na poseban način reguliše,
propušta ; saobraćaj između intraneta prema Internetu i ograničava pristup sa Interneta ka
intranetu.
EKSTRANET nastaje kada se više "intranetskih firmi" pri-vremeno ili trajno povezu u
cilju saradnje na nekom poslu ili razmjene 'informacija. Ekstranet je mreža koja je izgrađena
na principima Interneta, ali sa zaštitom od neovlaštenog pristupa.
Ekstranet predstavlja:
- mrežu koja na principima internetske tehnologije pruža mogućnost saradnje
različitim firmama, poslo-vnim partnerima, klijentima i dobavljačima u cilju
ostvarivanja zajedničkih ciljeva,
- softver kojim se unapređuju intraorganizacioni odnosi.
Ekstranet, dakle, otvara intranet firme, koja to želi, prema vanjskom svijetu. On
osigurava odgovarajuće kanale zaštićenog komuniciranja među firmama koje sarađuju.
16
Ključna obilježja ekstraneta:
- Za razliku od Interneta, ekstranet nije svakome dostupan.
- Za razliku od intraneta, ekstranet nije ograničen na upotrebu samo unutar jedne
organizacije.
- Ekstranet je prvenstveno pitanje organizacije, a ne tehnologije.
Nove mogućnosti koje pruža koncepcija ekstraneta, a koje služe kao i tehnološka
podrška novoj informacionoj ekonomiji ogledaju se u sljedećem:
- Važnim klijentima firme obuhvaćenim ekstranetom omogućava se uvid u inovacije
proizvoda i stanje narudžbi, bilansne informacije, te online komunikaciju i
podršku.
- Firme koje sarađuju, kao što su posredničke, zastupničke, distributerske i
sestrinske omogućuje se pristup podacima o kupcima, konkurenciji; cijenama,
zalihama i dr.
- Partnerima na zajedničkim projektima omogućuje se uvid u stanje i napredak
projekta, u finansijske podatke i rezultate preduzetih istraživanja:
- Omogućuje se vertikalno povezivanje među firmama, od proizvođača osnovnih
sirovina djo onih koji se bave prodajom finalnih proizvoda, čime se stvaraju
bliskije veze unutar lanca vrijednosti.
Ekstranet ima smisla razvijati samo onda kada njegovi učesnici imaju uspostavljene
vlastite intranete. Dakle, aktivnosti izgradnje intraneta, bilo da se radi o modifikaciji
postojećih privatnih mreža ili izgradnji novih, moraju prethoditi aktivnostima stvaranja
ekstraneta.
Kako svaki intranet ima svoju zaštitu, firewall, on će istovremeno služiti kao zaštita
ekstraneta od Interneta, kao i povezanih intraneta međusobno. To je poželjna situacija zato što
svaki učesnik u ekstranetu ima neke informacije čiju tajnost mora štititi od ostalih učesnika,
poslovnih part-nera, radi zaštite vlastitih poslovnih interesa.
Obzirom da nivo zaštite nije isti prema Internetu i prema ekstranetu programe koji
regulišu propusnost zaštitnog firewall intraneta treba izgraditi tako da podržavaju različite
zaštitne procedure koje će se aktivirati u zavisnosti od toga iz kojeg izvora dolazi zahtjev za
pristup intranetu.
17
ZAKLJUČAK
Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija te i razvoj Internet servisa uticao
je na globalizaciju poslovnih procesa. Primena Internet servisa, kao sto su WWW, FTP,
Gopher itd. omogućuje kompanijama da postignu bolje poslovne rezultate. Ovo se postiže
čvršćom integracijom različitih funkcija unutar organizacije, i to uz pomoć aplikacija kao što
su: grupna komunikacija, elektronske publikacije i sl. Kod ovog tipa poslovanja, najveći udeo
ima Intranet. Intranet je prvenstveno usmeren na obezbeđenje pristupa informacijama, kao što
su informacije o kadrovima, razvoju proizvoda, o prodaji, opremi i dr. Mogu se navesti
primeri korišćenja Internet servisa u domenu različitih poslovnih funkcija.
U funkciji marketinga e-mail može poslužiti za ostvarivanje “ugodnijeg”, kontakta sa
klijentima. News omogućuje kako kontakt, tako i diskusiju sa klijentima. WWW pruža
mogućnost za promociju kompanije.
U funkciji finansija e-mail se koristi za pripremu ugovora, FTP za prenos različitih,
potrebnih dokumenata, Telnet za pregled stanja na računu.
Administracija takođe koristi servise Interneta. Upotrebom e-mail-a informiše
zaposlene, FTP-om obezbeđuje dokumentaciju, a Telnet-om pristup računarima unutar
multinacionalnih kompanija; IRC omogućuje direktan kontakt između zaposlenih, a WWW
daje mogućnost njihove lične prezentacije.
18
LITERATURA
- Latinović B., Elektronsko Poslovanje, Panevropski univerzitet ’’APEIRON’’
Banja Luka, 2007
- http://en.wikipedia.org/wiki/E-mail
- http://sr.wikipedia.org/wiki/%...82
- http://penguin.dcs.bbk.ac.uk/.../ftp/index.php
- http://sr.wikipedia.org/wiki/%...29
- http://en.wikipedia.org/wiki/Internet_Relay_Chat
- http://en.wikipedia.org/wiki/Gopher %28protocol%29